Uspostavljen mehanizam za bolju saradnju sa · PDF filePčelarstvo, uspješna porodična tradicija Prioritet je jačanje tržišne pozicije. IMPRESUM. 6 Okrugli sto komora glavnih

Ljilja PižuricaNeregelia

Ana ĆirovićAna-Marija kozmetika

Tadija ŠljukićMljekara Nika

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LIII

B

roj 9

S

epte

mba

r 201

7.

Okrugli sto komora glavnih gradova 16+1

Uspostavljen mehanizam za bolju

saradnju sa Kinom

Integrisanjem logističkih usluga do poslovne izvrsnosti

Pčelarstvo, uspješna porodična tradicija

Prioritet je jačanje tržišne pozicije

IMPR

ESU

M

6 Okrugli sto komora glavnih gradova 16+1Uspostavljen mehanizam za bolju saradnju sa Kinom

Broj 9Septembar 2017.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, mr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović

Urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

The 16+1 Capital Chamber Leaders RoundtableMechanism for better cooperation with China established

Ljilja Pizurica, CEO of NeregeliaBusiness safety through expansion of activities

Radovan Radulovic, CEO of Montenomaks C&LBusiness in big system provides multiple benefits

Ana Cirovic, the owner of family businessNiksic honey for beauty and health

Tadija Sljukic, owner of the dairy NikaContinuous dedication to quality

Ratko Nikolic, director of Business Intelligence ConsultingHigh-quality and useful business services

Montenegro - Muş Business ForumSMEs partnerships to be developed

Miras Djurovic, Ferrous Metallurgy InstituteInvestment in HR and R&D lead to success

10

28

31

50

58

71

79

72

4

Broj 9 Septembar 2017.

INFOFEST Priznanje Odboru ICT

Privredne komore

Ljilja Pižurica, izvršna direktorica kompanije NeregeliaProširivanjem djelatnosti gradeposlovnu sigurnost

Tadija Šljukić, vlasnik Mljekare NikaStalna posvećenost kvalitetu

Radovan Radulović, izvršni direktor Montenomaks C&LPoslovanje u velikomsistemu je mnogostrukokorisno

Excellent SMEWeb rješenja za boljeposlovanje Ana Ćirović, vlasnica porodičnog

biznisaMed za ljepotu i zdravljeiz Nikšića

26

42

56

30

2048

5


Listajući Glasnik...

2001.Formiranje lokalnih biznis centara

Decentralizacija podrške malim i srednjim preduzećima, čime građani dobijaju loguistiku za svoje biznis ideje u mjestu stano-vanja, osnovni je razlog kojim se rukovodila Agencija za razvoj MSP prilikom izrade projekta primjene strategije za ovaj sektor.

- Da bi ostvarili ovaj cilj opredijeli smo se za formiranje lokalnih biznis centara koji bi preduzetnicima pružili dvije vrste usluga. Prvo bi lokalni biznis centri odredili oblasti koje su podesne za razvoj u određenoj opštini i za njih definisati projekte. Pored toga direktno će raditi sa preduzetnicima pomažući im u započinjanju biznisa, obezbjeđenju finansijske podrške, izradi biznis planova i analizi tržišta - rekao je Zoran Vukčević, direktor Agencije za razvoj MSP.

U radu ovih centara učestvovaće i lokalne vlasti, kao i poslovne asocijacije preduzetnika iz tih mjesta. Dio biznis centara biće, između ostalog, i tehnološki parkovi i preduzetnički inkubatori što će povećati tehnološki nivo malog biznisa kod nas.

Vukčević je najavio da će se u projekat stvaranja stimulativnog okruženja za razvoj malog i srednjeg biznisa uključiti i Zavod za zapo-šljavnje, Fond za razvoj, poslovne banke, Univerzitet kao i međunarodne organizacije, prije svega, Evropska agencija za rekonstrukciju i Pakt stabilnosti.

Direktor Agencije za razvoj MSP je naveo da će stvaranje uslova za razvoj malog i srednjeg biznisa omogućiti i saradnja sa velikim proizvodnim kompanijama za koje mala preduzeća mogu proizvoditi određene komponente gotovih proizvoda, pisao je Glasnik 2001. godine.

2010.Kamenice se vraćaju u Boku

Privatno preduzeće Školjke Boke počelo je jula 2010. godine uzgajanje šest hiljada komada mlađi jadranske kamenice, proizvedene u Stonu, Hrvatska. Oko tri hiljade kamenica, za naučne svrhe, uzgajaće i Institut za biologiju mora. Suština je da ponovo vratimo kamenicu u Boku koja je kao autohtona vrsta ovdje živjela ali je zbog nekontrolisanog izlova nestala iz akvatorijuma, kazao je

direktor Instituta za biologiju mora dr Aleksandar Joksimović. On je dodao da je kamenica veoma vrijedna i cijenjena školjka i ima visoku cijenu.

Institut će u saradnji sa italijanskim uzgajivačima i Udruženjem za marikulturu te zemlje naučno i stručno pratiti kako se ostriga razvija i raste u Bokokotorskom zalivu.

Za projekat Nevresa Đerića, vlasnika preduzeća Školjke Boke, Joksimović je kazao da je veoma vrijedan pažnje jer je ovaj uzgajivač školjki devastirani dio obale pretvorio u moderno uzgajalište.

Nevres Đerić je naveo da je uzgajalište napravio tako što je nezvaničnu deponiju pretvorio u ekološki projekat i tako je otpočelo uzgajanje kamenica prvi put u Crnoj Gori.

- Sve je urađeno u skladu sa Zakonom o morskom ribarstvu i po ekološkim principima, što potvrđuje i pozitivno mišljenje Instituta i doprinos je povećanju proizvodnje jestivih domaćih školjki u Boki, kazao je Đerić. On je naveo da za najduže dvije godine očekuje prvu berbu kamenica iz Boke, zabilježio je Glasnik 2010. godine.

6


Uspostavljen mehanizam za bolju saradnju sa Kinom

Okrugli sto komora glavnih gradova 16+1

7


Nedovoljna saobraćajna povezanost Regiona nameće se kao jedna od najozbiljnijih poslovnih barijera koja limitira ekonomsku saradnju.

8


Okrugli sto predsjednika privrednih komora glavnih gradova država 16+1 inicijative (Kine i šesnaest ze-

malja Centralne i Istočne Evrope) održan je 15. septembra 2017. godine u podgoričkom hotelu Hilton, u okviru Drugog foruma gra-donačelnika glavnih gradova ovih zemalja.

Skup je rezultirao potpisivanjem Deklara-cije o usvajanju mehanizma Okruglog stola predsjednika komora glavnih gradova ovih zemalja koji se zasniva na opštim principi-ma pregovaranja, saradnje i razmjene. Nje-gova misija je da se uspostavi veza između Kine i 16 država CEI te Inicijative "Jedan pojas jedan put", kao i unaprijedi saradnja u oblasti trgovine između njihovih glavnih gradova. Organizacije koje se bave pro-mocijom trgovine i investicija u Kini i 16 zemalja Centralne i Istočne Evrope mogu dobrovoljno pristupiti ovom mehanizmu.

Na marginama Drugog foruma gradonačel-nika glavnih gradova CEI regije i Kine po-tpisan je Memorandum o saradnji Privre-dne komore Crne Gore i Privredne komore Pekinga.

Podsjetimo, Vlada Kine je 2012. godine uspostavila inicijativu 16+1 da bi razvila ekonomsku, političku i kulturnu saradnju sa Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Bu-garskom, Hrvatskom, Češkom, Estonijom, Mađarskom, Letonijom, Litvanijom, Crnom Gorom, Poljskom, Rumunijom, Srbijom, Slovačkom, Slovenijom i Makedonijom, kroz seriju samita, konferencija na mini-starskom nivou, poslovnih foruma i drugih događaja posvećenih pitanjima kao što su turizam, obrazovanje, poljoprivreda, ener-getika i razvoj infrastrukture.

Saobraćajna povezanost uslov jačanja saradnje

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić je izrazio zadovoljstvo što se prvi okrugli sto predsjednika pri-vrednih komora 16+1 održava u Podgorici i ocijenio da će to biti temelj za stvaranje jedne nove multilateralne komorske orga-nizacije koja će predstavljati sveobuhvatnu platformu za saradnju privrednika ovih 17 zemalja.

Ocijenio je da su interesi privreda ovih ze-malja bili najvažniji impuls za osnivanje mehanizma 16+1 2012. godine.

- Rast obima ostvarene robne razmjene iz-među CEI regije i Kine jasno govore da po-tencijali za saradnju nijesu do kraja iskori-

rizovani. Privredna komora već godinama zagovara razvoj Crne Gore kao hub destina-cije i to kroz Luku Bar koja bi, uz kvalitetnu željezničku i drumsku vezu sa zemljama Regiona poboljšala poziciju naše zemlje na globalnoj mapi a u ovom slučaju razvoja privrednih veza CEI zemalja sa Narodnom Republikom Kinom – ocijenio je on.

Podsjeća da su predstavnici crnogorskog Ministarstva saobraćaja i pomorstva, Mini-starstava transporta i infrastrukture Alba-nije i kineske kompanije Pacific Construc-tion Group Corporation Limited (CPCG) novembra 2015. godine u Pekingu potpisali Memorandum o razumijevanju za realiza-ciju projekta izgradnje Jadransko-jonskog autoputa po modelu privatno-javnog par-tnerstva. On smatra da je neophodno u što kraćem roku otpočeti sa realizacijom ovog projekta.

Navedeni infrastrukturni projekti kompa-tiblini su sa 16+1 platformom ali i sa pro-jektom "Jedan pojas, jedan pu“ koji, kao savremena verzija Puta svile, Kina prepo-znaje kao prioritetan te je spremna da uloži značajna novčana sredstva, namijenjena za izgradnju i povezivanje infrastrukture, odnosno mreže puteva i željeznica više od 13.000 kilometara za izvoz robe, kao i luke i industrijske parkove.

Govoreći o razvojnim mogućnostima naše zemlje, Saveljić je posebno istakao energe-tiku i turizam. Naša destinacija je sve inte-resantnija turistima iz Kine i, smatra on, taj potencijal treba iskoristiti.

- Kada govorimo o ostvarenoj privrednoj saradnji Crne Gore i Kine potrebno je na-glasiti da je NR Kina veoma značajan spoljnotrgovinski partner Crne Gore, što potvrđuje i njeno učešće u ukupnoj robnoj razmjeni, koje se u posljednjih šest godina kretalo od 6,1-9,1% - rekao je Saveljić, uka-zujući i na stalni deficit u robnoj razmjeni sa ovom zemljom.

Otvoriti vrata za nove poslovne mogućnosti

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Milutin Simović ocijenio je da privredne komore, kroz konstantno pronalaženje novih mo-dela i platfomi saradnje, moraju otvoriti vrata za nove poslovne mogućnosti predu-zetnika i kompanija i uvećanje trgovinske razmjene.

Ističe da su potencijali saradnje NR Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope veliki i

šteni te da procese treba planirati i njima upravljati kako bi se maksimalno ostvarili benefiti za privredne i društvene sisteme svih zemalja pojedinačno – rekao je Save-ljić.

Podsjetio je da je postavljanje integracio-nih procesa na nivou glavnih gradova for-malizovano kroz osnivanje radnog tijela njihovih gradonačelnika u Sofiji septembra prošle godine.

- Iako neujednačeni u smislu stepena i pravca privrednog razvoja, glavni gradovi 17 zemalja se suočavaju sa istim izazovima. Sa jedne strane imaju važnu ulogu nosila-ca privrednog rasta u matičnim zemljama, a sa druge su prinuđeni da se suočavaju sa ograničenjima koja prositiču iz strategija "zelenog rasta“ i stvaranja zdravih i bezbje-dnih uslova za život građana. Smatram da je u narednom periodu neophodno prona-laženje rješenja za realizaciju ovih na prvi pogled suprostavljenih ciljeva. Odgovori će, siguran sam, biti pronađeni u decentraliza-ciji privrednih sistema i baziranju ekono-mija glavnih gradova na održivom razvoju kroz primjenu principa "zelene ekonomije“ – rekao je on.

Kao jedan od najvećih izazova sa kojima se srijeće Zapadni Balkan Saveljić identifi-kuje neadekvatnu saobraćajnu povezanost direktnim avio linijama između glavnih gradova, nedovršenu mrežu autoputeva, zastarjelu željezničku infrastrukturu koju je potrebno rekonstruisati.

- Nedovoljna saobraćajna povezanost Regi-ona nameće se kao jedna od najozbiljnijih poslovnih barijera koja limitira ekonomsku saradnju između privreda zemalja Zapa-dnog Balkana, privrednu saradnju Regije sa EU i sprečava je da se podigne na nivo stvarnih potencijala, konkurentnosti i po-treba naših ekonomija – riječi su potpreds-jednika crnogorske Komore.

Podsjetio je da je Crna Gora otpočela izgra-dnju autoputa koji će povezivati Jadransku obalu, preko Beograda i Budimpešte, sa Centralnom i Zapadnom Evropom. Pro-jekat se realizujeu saradnji sa kineskim partnerima CCCC-CRBC. Prema njegovim riječima, zbog geostrateškog položaja, naša zemlja je veoma važna karika saobraćajne povezanosti regije.

- Korišćenjem kapaciteta Luke Bar i moder-nizacijom željezničke pruge od Bara preko Beograda do Budimpešte, region bi bio bolje povezan, a prirodni resursi i komparativne prednosti Crne Gore i okruženja bolje valo-

9


sve zemlje imaju šta da ponude na među-sobnim tržištima.

U narednom periodu ciljevi se moraju de-finisati u pravcu podsticanja dvosmjerne i balansirane trgovinske razmjene, od koje će korisiti imati svih sedamnaest zema-lja. Izvozna snaga NR Kine raste iz godi-ne u godinu, a šesnaest zemalja Evrope proizvode visokokvalitetne proizvode koji mogu biti konkurentni na kineskom trži-štu. Zbog toga zajedno moramo raditi na ujednačavanju spoljnotrgovinske razmje-ne i otklanjati sve administrativne i druge barijere koje usporavaju taj proces – rekao je Simović.

Potpredsjednik Vlade je uputio poziv ko-morama zemalja Centralne i Istočne Evro-pe, Kineskom savjetu za promociju među-narodne trgovine i Pekinškoj komori za međunarodnu trgovinu da investiraju u Crnu Goru, navodeći turizam, poljoprivre-du, saobraćaj, pomorstvo, logistiku, indu-striju, ekologiju i druge kao interesantne oblasti za saradnju.

Ističe da je Deklaracija o uspostavljanju mehanizma Okruglog stola predsjednika komora glavnih gradova važan dokument, uz zadovoljstvo što se zasniva na opštim principima pregovaranja, saradnje i raz-mjene.

- Nije posebno teško konstatovati, uoči-ti i analizirati izazove koji su pred nama, ali puno je važnije predlagati rješenja, prije svega u borbi protiv protekcioniz-ma, trgovinskih ratova, i raznih vidljivih i prikrivenih barijera, u još uvijek krhkom, nesigurnom i sporom oporavku globalne ekonomije. Zato me raduje vaša spremnost da predlaganjem konkretnih inicijativa ja-čate saradnju u korist privrednika i građa-na vaših gradova, ali i ukupnih ekonomija država koje predstavljate u Mehanizmu saradnje 16+1 – rekao je Simović naglasivši spremnost Vlade i Privredne komore Crne Gore za partnerstvo sa ostalim zemljama.

Prekretnica u ekonomskim i trgovinskim odnosima

Ambasador Narodne Republike Kine u Crnoj Gori Cui Zhiwei smatra da je me-hanizam potrebno iskoristiti kako bi se saradnja CEI zemalja i Kine unaprijedila i rezultirala konkretnim projektima. Prema njegovim riječima, mehanizam saradnje između komora se konstantno unapređuje što je temelj za realizaciju inicijative "Je-dan pojas jedan put“.

točne Evrope u prevazilaženju poteškoća.

- Privredne komore glavnih gradova, kao predstavnice preduzeća, trebalo bi bez sumnje da igraju glavnu i vodeću ulogu. Uspostavljanje mehanizma Okruglog stola 16+1 je efikasan pristup da se savladaju iza-zovi sa kojima se suočava svjetska ekono-mija – rekla je Bin.

Prema njenim riječima, potrebno je uložiti napore u cilju integracije mehanizma sa-radnje 16+1 i Inicijative "Jedan pojas, jedan put“ i okupiti industrijske i komercijalne krugove i time ojačati trgovinsku razmje-nu te promociju investicija. Naglašava da bi trebalo da se olakša sklapanje ugovora u vezi sa građevinskim projektima u okviru ove Inicijative.

Nakon što je usvojen mehanizam okruglog stola predsjednika privrednih komora 16+1, ona je ocijenila da će taj dokument već u ranoj fazi dati značajne rezultate.

Smatra da je na početku preporučljivo da se odrede prioriteti komora u skladu sa po-trebama ekonomske i trgovinske saradnje ovih zemalja.

Trebalo bi pružiti podršku preduzećima da učestvuju na konvencijama, sajmovi-ma i sastancima u oblastima ekonomske i trgovinske saradnje, zajednički usposta-viti mehanizam za razmjenu informaci-ja, odnosno onlajn platformu za saradnju preduzeća, unaprijediti metode rada kroz integraciju promocije trgovine i Internet tehnologije.

Dodaje da privredne komore služe kao spo-ne u ekonomskoj sferi, a njihov najvažniji posao je da svojim članicama pruže sve vrste informacija o trgovini i investicija-ma. Ubrzan razvoj Interneta u Kini je pro-mijenio način života ljudi i proizvodnje, a pružio mogućnost privrednim komora da dostavljaju informacije na prikladniji i pre-cizniji način.

- Mi smo spremni da pomognemo kompa-nijama članicama komora zemalja Cen-tralne i Istočne Evrope u otvaranju internet prodavnica na poznatoj kineskoj platformi e-trgovina, a nadamo se da vi možete po-moći kineskim preduzećima u oblasti in-ternet trgovine da posluju u vašoj zemlji – rekla je Bin.

Saradnju bi, prema njenim riječima, treba-lo uspostaviti i u posebnom usavršavanju kadrova komora i kompanija članica, a takođe u oblasti pružanja pravnih usluga preduzećima.

- Razvijeni prijateljski odnosi između ove regije i Kine sve više za rezultat imaju plo-dniju privrednu saradnju. Mehanizmi sara-dnje se proširuju kako na bilateralnom tako i na multilateralnom nivou. Saradnja Kine i Crne Gore je u posljednje tri godine dala iz-uzetno dobre rezultate. Kineske kompanije grade auto-put, rekonstruišu dionicu pruge Beograd-Bar, uskoro kreće izgradnja vjetro-parka na Možuri, a tradicionalna kineska medicina se ovdje sve više primjenjuje u čemu je Institut Konfučije postigao impre-sivne rezultate – rekao je Zhiwei.

Dodao je da Crna Gora i Kina imaju spora-zume potpisane između sedam gradova partnera, a sve više turista iz ove zemlje posjećuje našu destinaciju.

Predlog za saradnju i uspostavljanje me-hanizma Okruglog stola predsjednika pri-vrednih komora Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope predstavila je Lin Bin, potpredsjednica Kineskog savjeta za pro-mociju međunarodne trgovine (CCPIT Pe-kinga). Ona je ocijenila da skup predstavlja prekretnicu u ekonomskim i trgovinskim odnosima Kine i zemalja Centralne i Istoč-ne Evrope.

- Uspostavljanje mehanizma o saradnji je efikasna mjera da se iskoriste potencijali glavnih gradova, poveća njihova kohezija, te da se zemlje Centralne i Istočne Evro-pe usmjere na učešće u Inicijativi "Jedan pojas, jedan put“ (kineski projekat investi-ranja u izgradnju infrastrukture u drugim državama) – rekla je Bin.

Naglasila je da je saradnjom 16 + 1 ojača-no međusobno povjerenje, postignut kon-senzus o brojnim pitanjima i uspostavljen višedimenzionalni okvir saradnje koji obuhvata ne samo političku, ekonomsku, trgovinsku i kuturnu, već i razmjenu na lo-kalnom nivou.

- Saradnja Kine i zemalja Centralne i Istoč-ne Evrope ušla je u period stabilnog i brzog razvoja. Ukupna robna razmjena između dvije strane u 2016. godini iznosila je 58,6 milijardi dolara, dok su kineske direktne investicije u zemlje Centralne i Istočne Evrope porasle na osam milijardi dolara. Ove zemlje postale su važna destinacija za kineske investicije i ključni ekonomski partneri – kazala je ona.

Ocjenjujući da pred globalnim ekonom-skim razvojem stoje razni izazovi, te da će se u budućnosti zemlje u razvoju suočavati sa sve većim rizicima, istakla je spremnost Kine da pomogne zemljama Centralne i Is-

10


CCPIT Peking je pozvao članice komora Centralne i Istočne Evrope da investiraju i posluju u glavnom gradu Kine.

- Hajde da udružimo snage i preduzmemo mjere da mobilišemo industrijske i komercijalne krugove da rade zajedno i daju nove doprinose održivim ekonomskim i trgovinskim vezama između Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope – zaključila je Lin Bin.

Potrebno više direktnih investicija Kine

Predstavnici privrednih komora glavnih gradova CEI regije razmi-jenili su iskustava o relizaciji inicijative "Jedan pojas jedan put“, ukazali na probleme koji ometaju trgovinu i investicije, te predlo-žili mjere unapređenja buduće međukomorske saradnje.

- Kreditiranje razvojnih projekata treba da zamijene javno-priva-tna partnerstva i osnivanje zajedničkih kompanija sa Kinom. Je-dino tako može doći jačeg razvoja međusobnih odnosa – smatra Milivoje Miletić v.d. direktora Privredne komore Beograda.

Saglasio je da je potrebno uspostaviti internet portal kao jedinstve-nu platformu za razmjenu poslovnih informacija u regiji.

Arben Shkodra, Privredna komora Tirane, smatra da će mehani-zam doprinijeti saradnji u organizaciji raznih skupova i sajmova u regiji koji će povezati privrednike. Saša Ognenovski iz Saveza privrednih komora Makedonije navodi da će se region tešnje po-vezati ukoliko se što prije riješi problemi granica između njegovih zemalja. Goran Popovski iz Makedonske informaciono komuni-kacione komore istakao je da je razvoj IT sektora strateško opre-deljenje regiona, što je važna osnova sprovođenja uspostavljenog mehanizma. Na tom fonu bila je i diskusija Sergeya Fjodorova iz Privredne komore Rige, koji je ukazao da je potrebno povećati in-formisanost o malim i srednjim preduzećima koja posluju u regiji formiranjem zajedničke baze podataka. Muamer Mahmutović iz Privredne komore Kantona Sarajevo, smatra da je mehanizam prvi korak ka boljoj saradnji unutar regije i sa Kinom, te da će dopri-nijeti dodatnom jačanju međusobnog povjerenja. Peter Lorincze iz Komore Budimpešte smatra da se saradnja sa Kinom i unutar regije može razvijati na komunalnim projektima poput vodosnab-dijevanja , prečišćavanja otpadnih voda i zaštite životne sredine kako bi se realizovao koncept tzv. zelenih gradova. Vasil Todorov iz Privredne i industrijske komore Bugarske smatra da je u komor-skoj saradnji u regiji potrebno posebno potencirati institut arbitra-že kao efikasan način rješavanja sporova.

Podršku mehanizmu dali su i Mihai Andritoiu iz Privredne i indu-strijske komore Bukurešta i Marek Traczyk iz Privredne komore Varšave, kao i Suzana Prkić Jurić iz Komore Okruga Splita. Davor-ka Car iz Gospodarske komore Zagreba smatra da naredne sku-pove ovog tipa treba organizovati fokusirajući se na pojedine ra-zvojne sektore poput poljoprivrede, građevinarstva i druge. Prema riječima Zorana Đikanovića iz Društva ekonomista i menadžera Crne Gore "Pojas i put“ predstavlja značajnu mogućnost ne samo za razvoj poslovanja već i za povezivanje kultura, On takođe ocije-njuje da Kina treba na ovom području da bude više zastupljena kao direktni investitor a manje kao kreditor.

Na okruglom stolu su potpisani sporazumi o saradnji Kineskog savjeta za promociju međunarodne trgovine (CCPIT Pekinga ) i pojedinih privrednih komora zemalja Centralne i Istočne Evrope.

The 16+1 Capital Chamber Leaders Roundtable (China and 16 countries of the Central and East Europe) took place at hotel Hilton in Podgorica, within the second 16+1 Mayors Forum.

The Forum resulted in singing the Declaration on the adopting the Mechanism of the 16+1 Capital Chamber Leaders Roundtable, which follows the general principles of negotiation, collaboration and sharing. Its mission is to implement the 16+1 Cooperation Me-chanism and the Belt and Road Initiative, as well as to boost trade cooperation between Beijing and capital cities of the 16 CEE co-untries. It is a non-profit mechanism that chambers of commerce and trade and investment promotion organizations in China and the 16 CEE countries can join voluntarily.

The Memorandum of Cooperation between the Chamber of Econo-my of Montenegro and Beijing Chamber of International Commer-ce was signed in the margins of the second 16+1 Mayors Forum.

Let us recall, in 2012 the Chinese Government established the 16+1 Initiative in order to develop economic, political and cultural coo-peration with Albania, Bosnia and Herzegovina, Bulgaria, Croatia, the Czech Republic, Estonia, Hungary, Latvia, Lithuania, Montene-gro, Poland, Romania, Serbia, Slovakia, Slovenia and Macedonia, through a series of summits, conferences at the ministerial level, business forums and other events dedicated to issues such as

11


Mechanism for better cooperation with China established

The 16+1 Capital Chamber Leaders Roundtable

Insufficient transport connection of the region imposes as one of the most serious business barrier limiting economic cooperation.

12


nected, while the natural resources and comparative advantages of Montenegro and the region would be better valorized. For years, the Chamber of Economy of Montenegro has been advocating the development of Montenegro as a hub destination via the Port of Bar which, with quality railway and road connections with the co-untries of the region, would improve the position of our country on the global map, thus contributing to the development of economic ties between the CEE countries and the People's Republic of China - evaluated on.

He recalls that in November 2015 in Beijing the representatives of the Montenegrin Ministry of Transport and Maritime Affairs, the Ministry of Transport and Infrastructure of Albania and the Chi-nese company Pacific Construction Group Corporation Limited (CPCG) signed a Memorandum of Understanding for implemen-ting the project of construction of the Adriatic-Ionian highway on the model of public-private partnership. He believes that the implementation of this project needs to start as soon as possible.

The said infrastructure projects are compatible with the 16+1 plat-form but also with the "One Belt, One Road" project, which, as a modern version of the Silk Road, China has identified as a priority and is willing to invest substantial funds, intended for the con-struction and connection of the infrastructure, i.e. over 13,000 kilo-meters long network of roads and railways for export of goods, as well as for modernization of ports and industrial parks. Speaking about the development opportunities of our country, Mr. Saveljic has emphasized energy and tourism sectors. Tourists from China are becoming more interested in our destination and, according to him, this potential should be utilized.

- With regard to the economic cooperation between Montenegro and China it should be noted that the People's Republic of China is very important foreign trade partner of Montenegro, as evidenced by its share in total foreign trade, which in the last six years ran-ged from 6.1 to 9.1 % - said Mr. Saveljic, emphasizing the constant deficit in trade with this country.

Seize new business opportunities

Deputy Prime Minister Mr. Milutin Simovic says that chambers of commerce, through the constant search for new models and co-operation platforms, must open the door to new business oppor-tunities for entrepreneurs and companies and increase trade. He points out that there are plenty of opportunities for the cooperati-on between the People's Republic of China and the CEECs and all countries have a lot to offer in their respective markets.

Objectives in terms of encouraging two-way and balanced tra-de must be defined in the future, which all seventeen countries will benefit from. The export of the People’s Republic of China is growing year after year, and sixteen European countries manu-facture high-quality products, which can be competitive on the Chinese market. Therefore, we must join hands on standardizing foreign exchange and eliminate all administrative and other bar-riers which slow down the process - said Simovic.

The Deputy Prime Minister has invited the CEE chambers of com-merce, the Chinese Council for the Promotion of International Trade and the Beijing Chamber of International Trade to invest in Montenegro, emphasizing tourism, agriculture, transport, mariti-me affairs, logistics, industry, ecology etc. as interesting fields for

tourism, education, agriculture, energy and infrastructure deve-lopment.

Transport connections as a precondition for strengthening cooperation

The Vice President of the Chamber of Economy of Montenegro Mr. Ivan Saveljic has expressed satisfaction with organizing the first 16+1 Capital Chamber Leaders’ Roundtable in Podgorica and estimated that it will be the basis for creating a new multilateral chamber organization, which would represent an overall coope-ration platform for business community from these 17 countries.

According to him, the interests of the CEE business communities were the most important signal for establishing the 16+1 mecha-nism in 2012.

- Growth in the trade volume between the CEE region and China clearly shows that potential for cooperation have not been fully utilized and processes need to be planned and managed in order to obtain maximum benefits for economic and social systems of all countries individually - said Mr. Saveljic.

He has reminded that setting the integration processes at the le-vel of capital cities was formalized through establishing a working body of the mayors in Sofia in September last year.

- Even though the level and direction of economic development are not equal, capital cities of 17 countries are facing the same challenges. On the one hand they are very important holders of the economic growth in their countries, while on the other, they are forced to deal with the barriers arising from the "green grow-th" strategy and creating healthy and safe living conditions for citizens. I believe that in the future it is necessary to find soluti-ons for the realization of these, at first sight, opposing goals. I am confident that responses will be found in the decentralization of economic systems and basing major cities economies on sustain-able development through the application of the "green economy" principles - he said.

According to Mr. Saveljic, inadequate transport connections via direct air lines between capital cities, an incomplete network of highways, outdated railway infrastructure which needs to be re-constructed are identified as the biggest challenges which the We-stern Balkans faces.

- Insufficient transport connections of the region are imposed as one of the most serious business barrier limiting the economic co-operation between the economies of the Western Balkans, econo-mic cooperation between the Region and the EU and prevents its raise to the level of real potentials, competitiveness and the needs of our economy - says Vice President of the Montenegrin Cham-ber.

He reminded that Montenegro has started construction of a hi-ghway which will connect the Adriatic coast, via Belgrade and Budapest, with the Central and Western Europe. The project is implemented in cooperation with Chinese partners CCCC-CRBC. According to him, due to the geo-strategic position, our country is a very important link in the transport connectivity in the region.

- Using the capacity of the Port of Bar and modernizing the railway from Bar via Belgrade to Budapest, the region would be better con-

13


cooperation.

He points out that the Declaration on the Establishment of the Mechanism of the 16+1 Capital Chamber Leaders Roundtable is an important document and therefore expresses satisfaction with being based on the general principles of negotiation, cooperation and exchange.

- It's not particularly difficult to conclude, note and analyze the challenges ahead of us, but it is much more important to propose solutions, primarily in combating protectionism, trade wars, and various visible and hidden barriers in the still fragile, insecure and slow recovery of the global economy. Therefore, I am very satisfi-ed with your willingness to propose concrete initiatives and thus strengthen cooperation for the benefit of business community and citizens of your cities, as well as the overall economy of the coun-tries you represent within the 16+1 cooperation mechanisms - said Mr. Simovic and stressed the readiness of the Government and the Chamber of Economy of Montenegro to cooperate with other co-untries.

A milestone in the economic and trade relations

The Ambassador of the People's Republic of China in Montenegro Mr. Cui Zhiwei believes that the mechanism should be utilized in order to improve the cooperation between CEE countries and Chi-na, which would result in concrete projects. According to him, the chamber cooperation mechanism has constantly been improved as the basis for the implementation of the initiative "One Belt One Road".

- The developed friendly relations between the region and China are increasingly resulting in fruitful economic cooperation. Co-operation mechanisms are expanding on both the bilateral and multilateral level. Cooperation between China and Montenegro in the last three years has given very good results. Chinese compa-nies have been building the highway, reconstructing the section of the Belgrade-Bar railway, and soon will start construction of a wind farm on Mozura. Traditional Chinese medicine is increasin-gly being used in Montenegro, in which the Confucius Institute has achieved impressive results - said Mr. Zhiwei.

He added that Montenegro and China have signed agreements between the seven partner cities and more Chinese tourists are visiting our destination.

Proposal for Cooperation and Establishment of the Mechanism of the 16+1 Capital Chamber Leaders Roundtable was presented by Ms. Lin Bin, the Vice President of the Chinese Council for Promo-tion of International Trade (CCPIT Beijing). According to her, this event represents a milestone in China-CEE economic and trade relations.

- Establishing the cooperation mechanism is an effective measure to utilize the potentials of the capital cities, increase their cohesi-on, and lead CEE countries to participate in “the Belt and Road Ini-tiative" (Chinese investment project in constructing infrastructure in other countries), says Ms. Bin.

She has emphasized that due to the 16+1 cooperation mechanism, China and the CEE countries have strengthened mutual trust, rea-ched consensuses on a number of issues, and established the mul-

ti-dimensional cooperation framework covering not only political, economic, trade and cultural cooperation, but also exchanges at local level.

- The China-CEE cooperation has entered a period of steady and fast development. In 2016, the overall trade between China and CEE region amounted to USD 58.6 billion, while China’s direct in-vestments in CEE grew to over USD 8 billion. The CEECs have now become an important destination for China’s investments and a key economic partner, she says.

She says that global economic development is still facing various challenges and the developing countries and emerging economies will face growing risks, but according to her, China is willing to help CEE countries with overcoming difficulties.

- The Capital Chambers, as representatives of enterprises, should undoubtedly play a leading and guiding role. Establishing the 16+1 Roundtable Mechanism is an effective approach to meeting the challenges facing the world economy, says Ms. Bin.

In her opinion, effort should be made in order to integrate the 16+1 cooperation mechanism and the Belt and Road Initiative and bring together the industrial and commercial circles to strengthen trade and investment promotion. She also emphasizes that contracting of construction projects within this Initiative should also be faci-litated.

Following the adoption of the Mechanism of the 16+1 Capital Chamber Leaders Roundtable, Ms. Lin emphasized that it will yield fruitful results at an early date.

She thinks that several priorities should be determined in line with the needs of economic and trade cooperation between these countries.

It is necessary to provide support to enterprises in order to partici-pate in conventions, exhibitions, and economic and trade coope-ration meetings, to jointly establish the information sharing me-chanism i.e. the online enterprise cooperation service platform, to improve the methods of work by integrating trade promotion with the Internet technology.

She adds that chambers of commerce serve as matchmakers in the economic sphere, and their most important activity is to pro-vide all sorts of trade and investment information for member companies. The rapidly developing Internet in China has changed people’s way of life and production, and allowed chambers of com-merce to provide information in a more convenient and accurate manner.

- We are willing to assist member companies of the CEE chambers of commerce in setting up shops on China’s well-known e-com-merce platforms, and hope you could help Chinese e-commerce enterprises operate in your country, says Ms. Bin.

According to her, the cooperation should also be established in special training for personnel of chambers of commerce and for member companies as well as in the provision of business-related legal services.

CCPIT Beijing has invited the members of the CEE chambers of commerce to invest and operate in Beijing.

- Let’s join hands and take actions to mobilize the industrial and commercial circles to work together and make new contributions

14


to the sustainable economic and trade ties between China and the CEE countries, concludes Ms. Lin Bin.

More Chinese investments needed

Representatives of the CEE capital chambers shared experiences on implementation of the initiative "One Belt One Road," pointed out the issues impeding trade and investments, and proposed me-asures to improve future cooperation between chambers.

- Providing loans for development projects should be replaced with the public-private partnerships and the establishment of jo-int ventures with China. This is the only way to develop stronger relations - says Mr. Milivoje Miletic, the Acting Director of the Bel-grade Chamber of Commerce and Industry. He has agreed that it is necessary to establish a web portal as a unique platform for the exchange of business information in the region.

Mr. Arben Shkodra, the Tirana Chamber of Commerce, believes that the mechanism is to contribute to cooperation in the orga-nization of various conferences and fairs in the region which will connect business communities. Mr. Sasa Ognenovski, the Union of Chambers of Commerce of Macedonia, claims that the closer links will be established in the region if the border issues between its countries are solved as soon as possible. Mr. Goran Popovski, the Macedonian Information Communication Chamber, notes that the development of the IT sector represents a strategic orientation of the region, which is an important basis for the implementation of the established mechanism. This issue was also discussed by Mr. Sergey Fyodorov, the Riga Chamber of Commerce. According to him, it is necessary to create a joint database in order to provide more information on small and medium-sized enterprises opera-ting in the region. Mr. Muamer Mahmutovic, the Sarajevo Canton Chamber of Commerce, believes that the mechanism is the first step towards better cooperation within the region and with China, and it will contribute to further strengthening of mutual trust. Mr. Peter Lorincz, the Budapest Chamber of Commerce considers that the cooperation with China and within the region can be develo-ped in terms of communal infrastructure projects such as water supply, wastewater treatment and environmental protection in or-der to realize the concept of the so-called green cities. Mr. Vasil To-dorov, the Chamber of Commerce and Industry of Bulgaria, thinks that the institution of arbitration as an effective way of resolving disputes should be emphasized in the cooperation between regi-onal chambers.

The Mechanism was supported by Mr. Mihai Andritoiu, the Bucha-rest Chamber of Commerce and Mr. Marek Traczyk, the Chamber of Commerce of Warsaw, as well as Mrs. Suzana Prkic Juric, the Split Chamber of Commerce. Ms. Davorka Car, the Zagreb Cham-ber of Commerce, believes that development sectors such as agri-culture, construction industry etc. should be the focus of the next meetings. According to Mr. Zoran Djikanovic, the Association of Economists and Managers of Montenegro, "Belt and Road" repre-sents a significant opportunity not only for business development but also to establish ties between cultures. He also adds that China needs to be more present in this area as a direct investor rather than a lender.

The Cooperation Agreements between the Chinese Council for the Promotion of International Trade (CCPIT Beijing) and some CEE chambers of commerce were signed at the roundtable.

15


16


Kapitalni akt za ekonomiju

Nacrt zakona o Privrednim društvima razmotren u Komori

Okrugli sto u okviru javne rasprave o Nacrtu zakona o pri-vrednim društvima, koju sprovodi Ministarstvo ekonomije, organizovan je 25. septembra 2017. godine u Privrednoj ko-

mori Crne Gore.

Skupom je moderirao potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković, a uvodničari su bili ministarka ekonomije Dragica Se-kulić, državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Dragan Kujović i generalni direktor za industriju i preduzetništvo Goran Nikolić.

Uvodničari su istakli da je riječ je o potpuno novom zakonskom rješenju koje zamjenjuje aktuelni akt donijet 2002. godine i bazi-ran na anglo-američkoj pravnoj tradiciji.

Prema riječima Dragana Kujovića, za novi tekst bila je zadužena multiresorna radna grupa u koju su, pored članova iz ministar-stava ekonomije i finansija, bili uključeni predstavnici Privredne komore Crne Gore i drugih poslovnih asocijacija, Poreske uprave, eksperti za Pravnog i Ekonomskog fakulteta, uz podršku GIZ-a.

- Ovo je kapitalni zakon za privredu i društvo u cjelini. Privredna komora je aktivno učestvovala u radnoj grupi i brojne sugestije pri-vrednika su uvrštene u tekst ovog akta – rekao je potpredsjednik

Komore Zloković.

Autori teksta su, ostavljajući na snazi i razrađujući standardna i u praksi potvrđena pravila kompanijskog prava, uradili nacrt zakon-skog akta, sa novim konceptom i sistematikom.

Ministarka Sekulić je istakla da je donošenje ovog zakona ključno mjerilo za privremeno okončanje – zatvaranje pregovora u pogla-vlju 6. – 140 Privredno pravo je upravo donošenje novog Zakona o privrednim društvima. Cilj je i obaveza da ovoj zakonski akt bude u cjelini usklađen sa tzv. "kompanijskim direktivama“, koje pred-stavljaju ključne instrumente prava Evropske unije na planu har-monizacije nacionalnih kompanijskih prava i stvaranju uslova za adekvatan razvoj Unutrašnjeg tržišta, kao ključnog mehanizma, ali i postignuća evropskih ekonomskih integracija.

- Ovaj tekst zakona je ponuđen privredi od koje očekujemo suštin-ske komentare. Nije nam cilj da usvojimo brzo zakon koji ne bi bio primjenljiv u praksi ili koji bi nosio štetu privredi – rekla je Sekulić, pozivajući učesnike da do 30. septembra 2017. dostave sugestije i predloge koji bi mogli da unaprijede tekst.

Goran Nikolić je istakao da je tekst zakona značajno unaprijeđen

17


Privredna komora aktivno učestvovala u radnoj grupi i brojne sugestije privrednika su uvrštene u tekst ovog akta.

i usklađen sa direktivama EU, što je potvrdila i Evropska komisija. Novine u Nacrtu su odredbe o prekograničnom spajanju koje je za-mišljeno kao koncept razrade jedinstvenog tržišta EU. Razmotre-ne su, između ostalog, zloupotrebe osnivača društva sa ograniče-nom odgovornošću ili direktora, odnosno definisanje mogućnosti za sankcionisanje ovih zloupotreba

Tokom izrade zakona imali smo u vidu sve ono na što su privre-dnici ukazivali kao na problem i to smo pokušali ugraditi u tekst Nacrta zakona, ako nije u suprotnosti sa nekim drugim zakonima i legislativom EU – rekao je Nikolić.

Rade Bojović iz Montenegro Business Alijanse je ocijenio da fokus ovog zakona nije da olakša poslovanje niti da privuče strane inve-sticije već da prenese evropske direktive u crnogorsku legislativu. On smatra da ovaj tekst ne treba još slati na usvajanje u Skupštinu već ga dodatno unaprijediti kvalitetnim stavovima poslovne zaje-dnice. On je istakao da Nacrt ima previše normi, naročito poredeći ga sa prethodnim koji je imao 98 članova.

Ekspert koji je učestvovao u izradi Zakona prof. dr Vladimir Sav-ković smatra da je i pored toga što sadrži 347 članova ovaj akt i

dalje podnormiran ukoliko se uzme u obzir da pomenuti zakon u Hrvatskoj ima 800 članova, u Srbiji 600, a u Ujedinjenom Kraljev-stvu više od hiljadu. Sudija Privrednog suda i član radne grupe Di-jana Raičković govorila je sa aspekta sudske prakse, konstatujući da je ovaj akt svojevrstan ustav privrednog zakonodavstva. Prema njenim riječima, važeći zakon je podnormiran naročito kada je ri-ječ o djelatnosti društava sa ograničenom odgovornošću. Posebno je, dodaje, postojala potreba da se uredi postupak isključenja i istu-panja članova DOO.

Advokatu Milošu Komneniću bilo je nejasno zašto nije predviđeno osnivanje posebne agencije za registraciju privrednih subjekata, kakve postoje u okruženju, već je zadržano rješenje da to radi ods-jek u okviru Poreske uprave. On navodi da je potrebno povećati ulogu vanparničnog suda u rješavanju sporova. Potpredsjednik Notarske komore Crne Gore Darko Đurić smatra da zakonom u crnogorskim uslovima treba što više normirati i ne dozvoliti pre-više slobode u tumačenju. On kaže da je ovim zakonom prevencija potpuno zaboravljena. O zakonskim rješenjima koja se odnose na Centralni registar privrednih subjekata govorili su Sanja Bojanić i Dragan Filipović, predstavnici Poreske uprave.

18


Sastanak je bio prilika da predsjednici Komora pridruženih članica iznesu stanje u ekonomiji u svojoj zemlji, predstave nove i unaprijeđene usluge koje pružaju članstvu.

Očuvanje povjerenja i partnerstva glavni zadatak komora

Sastanak pridruženih članica Eurochambresa u Moskvi

U Privrednoj komori Ruske Federa-cije, u Moskvi, održan je godišnji sastanak pridruženih članica Eu-

rochambresa, u čijem radu je učestvovao Velimir Mijušković, predsjednik Privredne komore Crne Gore.

Eurochambres je krovna asocijacija privre-dnih komora Evrope, koja naredne godine obilježava 60 godina postojanja i rada u ko-joj status prisruženih članica imaju komo-re zemalaj koje nijesu članice EU.

Sastankom je predsjedavao Rifat Hisar-ciklioglu, potpredsjednik Eurochambresa iz reda pridruženih članica, a u njegovom radu su učešća uzeli aktuelni predsjednik ove asocijacije Richard Weber, predsjednik Komore Ruske Federacije Sergej Katyrin, Arnaldo Abruzzini, generalni direktor Eu-rochambres-a, kao i predsjednici komora članica sa ovim tipom članstva i odabrani gosti.

Očuvanje osjećaja povjerenja i partnerstva koji su građeni već decenijama, glavni je

za 26,3 posto. To je, prema riječima Preds-jednika Katyrin potvrda da zapadni biznis, uprkos sankcijama, ne napušta rusko trži-šte.

Sastanak je bio prilika da predsjednici Ko-mora pridruženih članica iznesu stanje u ekonomiji u svojoj zemlji, predstave nove i unaprijeđene usluge koje pružaju svom članstvu.

Yaroslav Lisovolik, glavni ekonomist Evro-azijske razvojne banke, kao gost ovog sku-pa govorio je o stanju i izgledima za razvoj ruske privrede. Pored njega, gosti su bili i generalni direktor Udruženja evropskih kompanija Frank Schauf, kao i direktorica Ruskog izvoznog centra Anna Belyaeva.

Na sastanku je izvršena predselekcija kan-didata iz ovog dijela članstva EUROCHAM-BRES-a za Bord direktora ove asocijacije u 2018. godini. Njihov izbor potvrdiće Gene-ralna skupština na svom redovnom jese-njem zasijedanju, 27. oktobra u Barseloni.

zadatak komora po viđenju Sergej Katyrin, predsjednika Komore Ruske Federacije. Inače, ova institucija obilježava vijek po-stojanja, a danas je čine 182 komore (po-krajinske i gradske), više od 700 udruženja različitih vrsta i nova. Uz to, 29 odbora i vijeća Komore Ruske Federacije specijali-zovanih ta različite teme i područja djela-tnosti predstavljaju instrument komunika-cije između Komore i Državne Dume Ruske Federacije.

Komora Rusije je uvijek polagala posebnu pažnju na saradnju sa evropskim zemlja-ma. Uprkos svim poteškoćama danas, Evropska unija ostaje najveći trgovinski partner Rusije. Prema Saveznoj carinskoj službi, za sedam mjeseci 2017. godine udio EU u ukupnoj robnoj razmjeni u Rusijije iz-nosio je 43,5 posto. U 2016. godini razmjena sa zemljama EU bila je niža za 15 posto u odnosu na 2015. godinu, ali se 2017. godine negativni trend promijenio i za prvih se-dam 7 mjeseci trgovinski promet između Ruske Federacije i zemalja EU porastao je

19


Privatni sektor nakon fiskalne konsolidacije

Sastanak sa izvršnim direktorom MMF-a

Perspektiva privatnog sektora nakon mjera fiskalne konso-lidacije koje je Vlada donijela u prethodnom periodu, kao i mogućnost unapređenja zakonske regulative bili su tema

sastanka predstavnika Privredne komore Crne Gore sa izvršnim direktorom Međunarodnog monetarnog fonda Anthonyem De Lannoyem.

Čelnik MMF-a i savjetnica u Centralnoj banci Crne Gore Zorica Ka-lezić razgovarali su 15. septembra 2017. godine sa potpredsjedni-com Komore Ljiljanom Filipović i rukovodiocima sektora i odbora Ninom Drakić, Aleksandrom Mitrovićem i Milicom Tomašević.

De Lannoy je izrazio optimizam u vezi sa makroekonomskim po-kazateljima Crne Gore.

- BDP će rasti više od predviđenog, što će uz fiskalnu konsolidaciju doprinijeti smanjenju javnog duga. To će na kraju dovesti poveća-nja stranih investicija, a uz rješavanje određenih problema, rast BDP bi mogao biti i veći – smatra on.

Lannoy je komentarisao Doing Bussines izvještaj, gdje se navodi da u Crnoj Gori započinjanje biznisa ipak prate određene pote-škoće, pa ga je zanimao stav privrede o tome.

Potpredsjednica Ljiljana Filipović je goste upoznala da se na sje-dnicama odbora udruženja Komore rade kvartalne analize poslo-vanja, a godišnja se razmatra sa predstavnicima Vlade, pri čemu privrednici ukazuju na biznis barijere i predlažu rješenja za njiho-vo otklanjanje.

Ona je predstavila pokazatelje spoljnotrgovinske razmjene, koju karakterišu rastući deficit zbog nedovoljnih kapaciteta i usitnje-noste proizvodnje.

- To su razlozi za nemogućnost izvoza velikih serija, ali bar ne bi

trebalo da se uvozi ono šta se proizvodi u dovoljnim količinima za naše tržište. U tom smislu, Privredna komora ulaže mnogo napora kako bi podstakla domaća preduzeća za jači nastup na crnogor-skom tržištu – rekla je Filipović.

Rukovodilac Sektora za analize i istraživanja u Komori Nina Dra-kić je govorila je o Analizi fiskaliteta na nacionalnom i lokalnom nivou koja je razmatrana na sastanku sa premijerom. Riječ je o pregledu svih fiskaliteta na lokalnom i nacionalnom nivou sa pre-dlozima mjera za njihovo smanjenje, što je uslijedilo nakon dono-šenja nove fiskalne strategije. Ona je istakla da će, prema mišlje-nju privrede, povećanje PDV-a, najavljeno od januara 2018. godine, negativno uticati na konkurentnost privrede. Stav privrednika je da bi se problemi u javnim finansijama mogli riješiti proširenjem poreske osnovice ili smanjenjem sive ekonomije. Drakić je takođe spomenula predviđanja privrede da će povećanje akciznih stopa dovesti do rasta sive ekonomije u većoj mjeri nego što će pobolj-šati javne finansije.

Aleksandar Mitrović, rukovodilac Sektora za pravne i opšte poslo-ve i sekretar Odbora za privredno zakonodavstvo Komore, naveo je da proces EU integracija zahtijeva promjene pravnog sistema, što je izazov i za privredu i za državne organe. U tom kontekstu govo-rio je o novom zakonu o radu čije usvajanje predstoji i ukazao na određena rješenja koja je potrebno unaprijediti. Među identifiko-vanim problemima je definisanje statusa privremeno zaposlenih lica.

Učesnici sastanka ukazali su i na preveliko administriranje, po-sebno kada se radi o građevinskim dozvolama.

Izvršni direktor Lannoy je ocijenio da će mu podaci koje je dobio pomoći da stekne jasniju sliku o uslovima za poslovanje u Crnoj Gori.

20


Web rješenja za bolje poslovanje

Excellent SME

Izgradnja transparentnog tržišta, korišćenje savremenih tehni-ka i alata, baziranih na principima poslovne inteligencije do-bija sve veći značaj. Upotreba informacionih tehnologija una-

pređuje i olakšava poslovanje privrednih subjekata, pruža brojne mogućnosti za promociju, povezivanje, prikupljanje podataka o tržištu i informisanje o konkurenciji.

Upravo je to bila tema seminara koji je Privredna komora Crne Gore organizovala 7. septembra 2017. godine u saradnji sa međunaro-dnom bonitetnom kućom COFACE i kompanijom specijalizova-nom za upravljanje poslovnim informacijama Business Inteligen-ce Consulting, tokom kojeg su predstavljene nove web platforme namijenjene preduzećima-nosiocima sertifikata Excellent SME.

Ovaj sertifikat, koji blizu dvije godine dodjeljuje Komora, potvrđu-je da je kompanija-njegov nosilac odgovorna i pouzdana, što do-prinosi povećanju povjerenja, a njihovim poslovnim partnerima omogućava lakše donošenje poslovnih odluka. Dokazani dobar bonitet, temelj je za veću kredibilnost kod biznis partnera. U Crnoj Gori je 258 preduzeća nosilaca sertifikata, zapošljavaju blizu 7.500 ljudi, godišnje prihoduju 506 miliona eura, raspolažu kapitalom od preko 416 miliona eura, ostvaruju više od 35 miliona eura profita. Projekat je zaživio u deset zemalja Evrope, i na taj način se širi svo-jevrsna bijela lista preduzeća sa kojima je sigurno poslovati.

Učesnici seminara - rukovodioci, tim lideri, članovi prodajnih ti-mova, HR stručnjaci Excellent SME preduzeća bili su u prilici da

21


Digitalna platforma pruža mogućnost neposrednog povezivanja sa više od 2.000 privrednih subjekata koji su prepoznati kao pouzdani partneri za saradnju.

se upoznaju sa web platformom Excellent SME B2B tržište koju je predstavio Andrej Čušin, izvršni direktor slovenačke kompanije Connet, ali i sa portalom Binfo.me - modernim alatom za pametno poslovanje, kroz prezentaciju Ratka Nikolića, vlasnika i direktora crnogorske kompanije Business Intelligence Consulting.

Prema riječima potpredsjednice Privredne komore Ljiljane Fili-pović, cilj novog web portala excellentsme.com je da unaprijedi komunikaciju između nosilaca sertifikata, doprinese njihovoj pro-mociji i obezbjeđivanju dodatnih finansijskih sredstava, što sa-mom Excellent SME programu dodaje novu dimenziju.

- Ova digitalna platforma pruža mogućnost neposrednog povezi-

vanja sa više od 2.000 privrednih subjekata koji su prepoznati kao pouzdani partneri za saradnju – kazala je Filipović.

Generalni direktor COFACE za Srbiju i Crnu Goru Đorđe Živanović, koji je i regionalni direktor projekta Excellent SME, kazao je da je cilj skupa bio da se predstavi nova platforma i benefiti za nosioce sertifikata koja će im omogućiti da lakše prepoznaju kompanije članove ovog kluba i ostvare međusobnu saradnju.

- Riječ je o besplatnoj platformi za nosioce sertifikata koja je važna za prezentaciju novih proizvoda ovih preduzeća i promovisanje njihovih inostranih poslovnih uspjeha – objasnio je Živanović.

On je najavio da će tokom narednih dana nosioci projekta obići Excellent SME kompanije i upoznati se sa njihovim poslovanjem, potrebama i problemima u čijem rješavanju bi im se moglo pomoći.

Prema riječima Andreja Čušina, web portal povećava vidljivost po-nude nosilaca Excellent SME, čime se pospješuje njihovo među-narodno poslovanje.

- Svi nosioci sertifikata u Regionu su putem ovog portala predsta-vljeni na jednom mjestu. To je značajan pozitivan doprinos pro-jektu Excellent SME. Pozivam kompanije da putem ovog web alata predstave svoju ponudu, te tako ostvare bolje i transparentno po-slovanje – rekao je Čušin.

Ratko Nikolić je ocijenio da je platforma značajan doprinos poslo-vanju nosilaca sertifikata koji dobijaju mogućnost predstavljanja svoje ponude najboljim kompanijama u Regionu.

Prezentujući portal binfo.me, koji je izradila njegova kompanija, kazao je da on sistematično objedinjuje kvalitetne informacije o svim pravnim licima u Crnoj Gori, koje klijentima omogućavaju veću efikasnost odlučivanja i doprinose povećanju njihove pro-daje. Riječ je o primjeni savremenih tehnika i alata, baziranih na principima poslovne inteligencije (Business Intelligence).

- Sa minimalnim naporom preko ovog portala možete doći do re-ferentnih kupaca po kriterijumima koje ste sami odredili – kazao je Nikolić.

Učesnici seminara su izrazili očekivanje da će im predstavljene platforme biti od pomoći u daljem poslovanju, a sugerisali su da se putem njih omogući lakši pristup informacijama o postupcima javnih nabavki koje su u toku.

- Portal koji je prezentovan je dobro rješenje u uslovima sve za-stupljenijeg elektronskog poslovanja i može doprinijeti promociji naše kompanije – rekao je Janko Gudelj iz preduzeća Tring.

On je dodao da im posjedovanje Excellent SME sertifikata mno-go znači u poslovanju na evropskom tržištu, jer kod ino-partnera dobijaju mogućnost odloženog plaćanja bez bankarskih garancija.

Nataša Obradović, iz kompanije Fobra, kazala je da im je Excellent SME sertifikat omogućio da prepoznaju firme koji imaju dobar bo-nitet u Crnoj Gori, ali i u inostranstvu.

- Dobro je znati prije početka poslovanja sa nekom firmom da li je na bijeloj listi, da li "zdravo“ posluje i može li se sa njom usposta-viti dobra poslovna saradnja. Excellent SME nam to omogućava. Saradnja sa drugim nosiocima sertifikata je našoj firmi donijela značajne benefite. Planiramo resertifikaciju i preporučujemo je i ostalim nosiocima – rekla je Obradović.

22


Procjena vrijednosti nepokretnosti i kodeks procjenjivača

Seminar u organizaciji Komore i IOPCG

Procesom eksproprijacije treba da budu zadovoljni i država i vlasnik imovine jer će se tako brže graditi infrastrukturni objekti na predmetnom zemljištu u javnom interesu.

Privredna komora Crne Gore i Institut ovlašćenih procjenji-vača organizovali su 28. septembra 2017. godine seminar "Procjena vrijednosti nepokretnosti u svrhu eksproprijacije,

kodeks etike i ponašanja procjenjivača".

Ovim seminarom i budućim aktivnostima Komora će, u saradnji sa Institutom, nastaviti da podržava usvajanje i proširivanje znanja iz ove oblasti, u cilju pružanja neophodne pomoći za dublje razumi-jevanje standarda radi njihove pravilne identifikacije i primjene.

Predavač je bio mr John Hockey, savjetnik borda direktora Evrop-ske asocijacije procjenjivača TEGoVA, urednik evropskih standar-da za procjenu vrijednosti EVS te direktor Meyler Denton Hockey, European Property Consultants.

Prema riječima dr Mladena Perazića, rukovodioca Sektora za obrazovanje Privredne komore, bez vrednovanja nepokretnosti se ne može zamisliti njihovo efikasno upravljanje i rješavanje brojnih potreba društva.

- Potrebe za procjenom vrijednosti nepokretnosti su višestruke, od oporezivanja imovine, urbane komasacije, eksproprijacije, poreza na prenos apsolutnih prava, poreza na naslijeđe i poklon i sličnih.

Procjena vrijednosti nekretnina je multidisciplinarna djelatnost koja zahtijeva specifična znanja, vještine i iskustvo – rekao je Pe-razić.

Procjenitelj, da bi odgovorio savremenim zahtjevima, treba da po-znaje osnove prava, ekonomije, građevinarstva i prostornog uređe-nja potom da posjeduje dovoljno iskustva kako bi svoja znanja mo-gao korisno upotrijebiti, dodaje on.

Sanja Radović, predsjednica Instituta ovlašćenih procjenjivača Crne Gore, kazala je da se eksproprijacija vrši u javnom interesu, a s obzirom na to da se to čini ne voljom vlasnika zemljišta, riječ je o veoma delikatnom procesu.

- U Crnoj Gori imamo veoma solidan Zakon o eksproprijaciji, ali on ne može da obuhvati sve situacije, pogotovo ne čin koji se tiče same procjene imovine. Tu nastupaju procjenjivači koji treba da budu kvalifikovani i moraju da se vode principima usvojenim u ovoj profesiji. Ti principi su utkani u standarde. Mi nemamo nacio-nalne standarde ali zato se procjenjivači IOP oslanjaju na evropske koji su sada ušli u našu legislativu kroz Zakon o računovodstvu – rekla je Radović.

23


Predavač Hockey je pojasnio da je eksproprijacija čin kojim država oduzima privatnu imovinu u svrhu zadovoljavanja javnog (opšteg) interesa i detaljno je elaborirao pitanja od ključnog značaja za procjenjivače i njihove klijente, prezentirao pregled standradnih smjernica, te uputstva i savjete za njihovu adekvatnu primjenu u procjenjivačkoj praksi.

- Procesom eksproprijacije treba da budu zadovoljni i država i vla-snik imovine jer će se tako brže graditi infrastrukturni objekti na predmetnom zemljištu u javnom interesu. Procjenjivači treba da djeluju u skladu sa zakonom i u najboljem interesu klijenta. Pri-likom procjene vrijednosti ekspoprijisanog zemljišta polazi se od tržišne vrijednosti u tom trenutku, ali se vodi računa i o profitu koji se očekuje od njegove prenamjene, odnosno od dodate vrijednosti – rekao je Hockey.

Kodeks etike i ponašanja procjenjivača se odnosi na zahtjeve i iza-zove pravilnog razumijevanja i implementacije etičkih i profesio-nalnih standarda, sa kojima se suočavaju prilikom praktične pri-mjene Evropskih standarda za procjenu vrijednosti (EVS). Etički i profesionalni standardi i zahtjevi nijesu sadržani samo u kodeksu etičkog ponašanja, već su ugrađeni u cjelinu EVS, pa je stoga jedan

od ciljeva prezentacije bio pružanje neophodne pomoći za dublje razumijevanje ovih zahtjeva radi njihove pravilne identifikacije i primjene.

Procjenjivač je u obavezi da i u slučajevima koji nijesu zakonom regulisani poštuje etički kodeks.

Seminaru su prisustvovali predstavnici Ministarstva finansija i Ministarstva održivog razvoja i turizma, Uprave za nekretnine, te kompanija koje se bave izgradnjom infrastrukture.

Maja Mitrović, načelnica Direkcije za državnu imovinu u Ministar-stvu finansija, objasnila je da se esproprijacija obavlja samo u slu-čajevima predviđenim zakonom, odnosno kada Vlada utvrdi javni interes za njeno sprovođenje, zarad ostvarenja velikih projekata.

- Ministarstvo finansija je započelo izradu metodologije za procje-nu nepokretnosti koja će biti usklađena kako sa EU tako i među-narodnim standardima da ne bi dolazilo do neslaganja u ovom procesu i da bi cijena bila pravična, tržišna. Nadamo se da ćemo metodologiju brzo završiti u saradnji sa procjenjivačima i relevan-tnim institucijama – rekla je Mitrović.

24


Prevoz putnika sa više dozvola nije u interesu domaćih kompanija

Grupacija razmotrila nova zakonska rješenja

meno na osnovu dvije ili više dozvola".

Predsjednik Grupacije Salamadija je mišljenja da pomenuti član predstavlja biznis barijeru za crnogorske prevoznike koji planiraju da prošire djelatnost na međunarodni prevoz putnika.

- Ne mogu se razvijati crnogorski prevoznici ako ovo rješenje osta-ne – kazao je on.

Predstavnik Ministarstva Milošević je ocijenio da prevoz putnika na osnovu dvije ili više dozvola nije u interesu domaćih prevozni-ka, sa čim se saglasilo više članova Grupacije.

Oni su iznijeli primjere iz prakse da međunarodni prevoznici uzi-maju putnike na međumjesnim relacijama, te tako ugrožavaju poslovanje crnogorskih kolega. Predsjednik Grupacije je na to od-govorio da je Zakonom zabranjena ovakav vid ponašanja međuna-rodnih prevoznika te naglasio da oni mogu uzeti putnike u među-mjesnom saobraćaju samo sat prije i sat poslije autobusa koji vozi na tim relacijama.

Glasanjem većine članova Grupacije izglasano je da sporni član 69 ostane u formi kakvoj je sada u Zakonu o prevozu o drumskom saobraćaju.

Direktor direktorata za drumski saobraćaj Milošević informisao je Grupaciju da je usvojen izmjenjeni Zakon o akcizama, kao i da će se prema novim odredbama sprovoditi obračun povraćaja dijela plaćene akcize na 7%. On je takođe obavijestio prevoznike da će kontrole prema procedurama sadržanim u novom zakonu biti zna-čajno rigoroznije.

Pod tačkom razno prevoznici su raspravljali o mnogim temama vezanim za prevoz putnika i tereta u drumskom saobraćaju.

Grupacija za prevoz putnika i tereta u drumskom saobraća-ju Privredne komore Crne Gore razmotrila je na sjednici 15. septembra 2017. godine Zakon o prevozu u drumskom sao-

braćaju, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o akcizama kao i Studiju unapređenja javnog prevoza putnika.

Sjednicu je vodio predsjednik Grupacije Veselin Salamadija, a u njenom radu, pored članova, učestvovali su direktor Direktorata za drumski saobraćaj Dalibor Milošević, kao i saobraćajni inspektori Ljubiša Živaljević i Vladimir Knežević.

Vlada Crne Gore je usvojila Predlog zakona o prevozu u drumskom saobraćaju i prema riječima predstavnika resornog ministarstva Dalibora Miloševića njegovo usvajanje se očekuje na sjednici Skupštine u oktobru.

- Inicirali smo održavanje ove sjednice da bismo pozvali privredni-ke da u što kraćem roku, do 15 dana od danas, upute sve predloge i sugestije u vezi sa izradom brojnih podzakonskih akata koji regu-lišu ovu oblast a koje planiramo da usvojimo u roku od mjesec od donošenja Zakona – rekao je Milošević.

On je dodao da će Ministarstvo razmotriti sve primjedbe na posto-jeći Zakon da bi se iznašla rješenja koja su u interesu crnogorskih prevoznika i putnika.

Privrednici su ocijenili da je rok za donošenje podzakonskih akata prekratak jer je riječ o osjetljivoj oblasti koju je neophodno detaljno urediti.

Rasprava se povela o članu 69 pomenutog zakona u kojem se na-vodi "Zabranjeno je prevozniku da obavlja međunarodni linijski prevoz putnika na teritoriji Crne Gore sa istim autobusom istovre-

25


Potrebna bolja promocija crnogorskih potencijala

Ambasador Irana u Komori

Sastanci sa diplomatskim predstavnicima

U okviru posjete Crnoj Gori, ambasador Irana sa sjedištem u Beogradu Hussein M. Abdullahi, 28. septembra 2017. godi-ne u Privrednoj komori je razgovarao sa potpredsjednikom

Stankom Zlokovićem o razvoju poslovne saradnje dvije zemlje.

Potpredsjednik Zloković je prezentovao crnogorske ekonomske i investicione potencijale koji bi mogli biti interesantni iranskoj poslovnoj zajednici sa posebnim akcentom na strateške sektore - turizam, poljoprivredu, energetiku i saobraćaj.

Na sastanku je konstatovano da su međudržavni i politički odno-si dvije zemlje tradicionalno na zavidnom nivou ali da privredna saradnja ne prati ovaj trend. Ostvarena robna razmjena kao i inve-sticije tokom proteklih godina ne odgovaraju stvarnim interesova-njima i mogućnostima.

Ambasador je istakao da su vizni režim između dvije države i či-njenica da Crna Gora u Teheranu nema diplomatsko predstavni-štvo prepreka za dolazak iranskih turista u našu zemlju. Naglasio je da su iranski turisti (pet miliona godišnje) tokom proteklih go-dina tradicionalno posjećivali turska ljetovališta, ali se narednih godina očekuje slabljenje ovog trenda zbog situacije u Turskoj. Zaključeno je da bi vizna liberalizacija te povezivanje Podgorice i Teherana putem vazdušnog saobraćaja moglo biti preduslov za

Ambasador Meksika sa sjedištem u Beogradu Marco Anto-nio Garsia Blanco razgovarao je 21. septembra 2017. godine u Privrednoj komori Crne Gore sa njenim potpredsjedni-

kom Ivanom Saveljićem o mogućnostima za razvoj poslovne sa-radnje dvije zemlje.

Blanco je, istakavši da Meksiko u ovoj godini obilježava 10 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa sa Crnom Gorom, konsta-tovao da je njihova bilateralna saradnja ispod mogućnosti. Oci-jenio je da, iako su ove države geografski udaljene, postoji šansa za razvoj poslovnih veza s obzirom na to da Meksiko Crnu Goru posmatra kao mogućnost za ulazak na tržište regije. S tim u vezi, ambasador je smatra izuzetno bitnim prvi susret u Privrednoj ko-mori Crne Gore 29. marta 2017. godine kada je ova institucija sa Meksičkim savjetom preduzetnika za spoljnu trgovinu, ulaganje i tehnologiju (COMCE) potpisala Sporazum o saradnji i to na margi-nama skupa tokom kojeg su prezentovane mogućnosti poslovanja između dvije države.

razvoj svih oblika privredne saradnje, posebno turizma.

Iranski ambasador je pozvao crnorske privrednike da posjete sa-jam Iran Expo koji će se održati od 31. oktobra do 3. novembra. 2017. u Teheranu. Za zainteresovane crnogorske privrednike bili bi plaćeni troškovi puta, boravka i smještaja. Najavljeno je da će četvoročlana delegacija Crne Gore krajem oktobra 2017. boraviti u Teheranu u cilju pripreme posjete predsjednika Filipa Vujanovića Iranu, koja će biti realizovana do kraja godine.

Potpredsjednik Saveljić je istakao činjenicu da Privredna komora već godinama zagovara razvoj Crne Gore kao hub destinacije i to preko Luke Bar koja bi mogla postati centar za regionalnu distribu-ciju roba sa ovog tržišta.

Zaključeno je da su meksički privrednici nedovoljno informisani o Crnoj Gori, te da im je potrebno promovisati crnogorske resurse i potencijale. Ambasador Blanco je pozvao crnogorske privrednike u Meksiko tokom prve polovine 2018. godine, kada bi bio organizo-van poslovni forum.

26


Proširivanjem djelatnosti grade poslovnu sigurnost

Ljilja Pižurica, izvršna direktorica kompanije Neregelia

Tokom 20 godina poslovanja Neregelia se razvijala uzlaznom putanjom, zapošljavamo 200 radnika i ostvarujemo preko 62 miliona eura bruto prometa. Ulaskom u jedan novi segment

poslovanja želimo da obezbijedimo proširenje opsega djelatnosti i osiguramo stabilnost u godinama koje dolaze. Pored toga što smo usmjereni na rast, razvoj i finansijske parametre kompanije u Neregeliji se trudimo da doprinesemo dobrobiti zajednice u kojoj poslujemo, navodi Ljilja Pižurica, izvršna direktorica kompanije Neregelia.

Glasnik: Kompanija Neregelia, koja posluje u sklopu Nelt Grupe, od nedavno je proširila djelatnost u Crnoj Gori, i to na sektor logistike i špedicije, jer je kupila 80 odsto kapitala kompanije Montenomaks C&L. Šta za Neregeliju znači ovaj poslovni potez?

Lj. Pižurica: Kao što smo najavili povodom obilježavanja 20 godi-na poslovanja naše kompanije, nastavljamo da se razvijamo kroz jačanje distribucije, nove principale i proširenje uslužnih segme-nata za postojeće i nove partnere. Akvizicijom kompanije Monte-nomaks naš strateški cilj je da poslovnu izvrsnost iz domena dis-tribucije Neregelie, uz dugogodišnje iskustvo u logistici i špediciji Montenomaksa, predstavimo tržištu kao jedinstvenu uslugu inte-grisanih logističkih usluga.

Glasnik: Da li ovakvim širenjem biznisa želite da osigurate dugo-ročniju lidersku poziciju na crnogorskom tržištu?

Lj. Pižurica: Ulaskom u jedan novi segment poslovanja želimo da obezbijedimo proširenje opsega delatnosti i osiguramo stabilnost u godinama koje dolaze. Pored distribucije, našim postojećim i no-vim principalima i klijentima ponudićemo i integrisane logističke usluge transporta, špedicije i skladištenja.

Povjerenje koje smo zaslužili u proteklim godinama doživljavamo kao obavezu da napredujemo i budemo efikasniji i u narednom pe-riodu, nastavljajući da rastemo i konstantno podižemo nivo kvali-teta naših usluga.

Glasnik: Može li se reći da vam ovdašnji poslovni ambijent pruža dobre uslove za biznis?

Lj. Pižurica: U Crnoj Gori je došlo do poboljšanja po pitanju uslova kreditiranja i pristupa finansijama kao i stanja obrazovnog siste-ma u odnosu na potrebe tržišta rada. Takođe, potrebno je još in-tenzivnije raditi na poboljšanju regulatornog okvira, te suzbijanju korupcije i sive ekonomije. Neregelia kao član Privredne komore, Asocijacije menadžera, Unije poslodavaca i AmCham-a, zajedno sa ostalim članicama, radi sa kreatorima politika i donosiocima odluka, pomaže na nacionalnom i lokalnom nivou, u njihovim bu-dućim naporima usmjerenim ka izgradnji povoljnog biznis ambi-jenta koji će omogućiti konkurentnost privrednih subjekata, održi-vost i razvoj njihovog poslovanja, a time pomoći otvaranju novih radnih mjesta, napretku države i svih njenih građana.

Glasnik: Šta možete reći o poslovanju Neregelie koja je nedavno obilježila 20 uspješnih godina na crnogorskom tržištu?

Lj. Pižurica: Mi smo dvadeset godina u Crnoj Gori vrijedno i po-svećeno radili, gradili organizaciju i odnose sa kupcima.

Neregelia je danas lider u distribuciji u Crnoj Gori. Implementirali smo sve neophodne standarde u poslovanju, i konstantno usvaja-mo tehnološke inovacije i modernizujemo djelatnost. Prepoznati smo kao kompanija koja među prvima implementira međunaro-dne aktuelnosti u domenu biznisa - bilo da je u pitanju HCCP, QMS, GDP. Mi danas pokrivamo cjelokupno tržište naše zemlje, sarađu-jemo sa svim kupcima u svim aktuelnim kanalima trgovine.

Distribuiramo svaki od 2.300 proizvoda iz portfolija u rokovima od 24 do 48 sati. Dnevno obiđemo bar 380 mjesta prodaje sa 90 sop-stvenih vozila. Naš cilj je ideal distribucije: da imamo 100 odsto pokrivenost asortimana u 100 odsto radnji, 100 odsto vremena. Uz ozbiljne investicije u poslovne i logističke sisteme kao što su SAP, WMS (Warehouse management system) ili Pick by Voice sistem za komisioniranje robe, ispunjavamo zahtjeve tržišta na najbolji mogući način.

Glasnik: Počeli ste sa četiri zaposlena, sada u kompaniji radi blizu 200 radnika, vrijednost imovine se procjenjuje na oko 20 miliona eura.

27


Akvizicijom kompanije Montenomaks cilj im je da poslovnu izvrsnost iz domena distribucije predstave kao jedinstvenu integrisanu logističku uslugu.

Lj. Pižurica: To je tačno. Na samom početku rada nas je bilo svega četvoro u malom, iznajmljenom prostoru sa skromnom operaci-jom distribucije, Procter & Gamble.

Tokom godina, uz investicije, timski rad i sinergiju sa Neltom u drugim zemljama regiona, danas ponosno vodimo portfolija 25 principala. To su vodeće kompanije iz oblasti robe široke potrošnje i farmaceutskog biznisa. Pomenuću samo neke: Mars, Philip Mor-ris, Mondelez, SC Johnson, Sebapharm, Neoplanta, koja je takođe kompanija iz Nelt Grupe.

Prošlu godinu smo uspješno završili sa preko 62 miliona eura bru-to prometa i akvizirajući dodatno skladište kompanije Gorenje došli do, za Crnu Goru impozantnih, 7.500 metara kvadratnih skla-dišnog prostora.

Ipak, moram da napomenem da su, i pored svih tehnoloških i sis-temskih rešenja, nama i dalje najvažniji ljudi i međuljudski odno-si. Trudimo se da sa svim našim principalima i kupcima održimo prijateljski odnos i da kroz prizmu dobrih odnosa gradimo dugo-ročnu poslovnu saradnju.

Uspjeh kompanije je uspjeh ljudi. Stoga se uvjek trudimo da zapo-slimo, razvijemo i zadržimo najbolje. Naša energija je usmjerena na kreiranje prijatnog i podsticajnog radnog okruženja koje će za-poslene motivisati da daju svoj maksimum u svakodnevnom radu, dok kompaniju doživljavaju i prema njoj se odnose domaćinski. Svakodnevni imperativ je da u kolegama i koleginicama probudi-mo puni potencijal. Važno nam je da naši zaposleni dobiju podršku za ostvarenje svojih radnih zadataka i da timski donosimo odluke važne za naš biznis.

Glasnik: Koliko Vam poslovanje u okviru NELT grupacije, velikog i svjetski uspješnog sistema, olakšava realizaciju biznis planova?

Lj. Pižurica: Nelt Grupa je postala vrlo važan igrač u regionu Zapa-dnog Balkana. Podsjetiću vas i na snažan položaj Nelt kompanija u Africi, gdje poslujemo u Angoli, Zambiji, Mozambiku, Zimbabveu i Malaviju, pokrivajući tržište od 90 miliona stanovnika. Naša Ne-oplanta je lider na tržištu mesnih prerađevina u Srbiji, dok velike nade polažemo u nedavnu investiciju u e-commerce web sajt ta-kolako.com, koji uskoro očekujemo da počne sa radom i u Crnoj Gori.

Pripadanje takvom sistemu, sa skoro 4.000 zaposlenih, na dva kontinenta, osnažuje i poziciju Neregelie na tržištu Crne Gore. Fu-zija znanja, iskustava, podataka sa drugih tržišta i razmjena koju vršimo horizontalno i vertikalno kroz Nelt grupu, je naša kompa-rativna prednost u odnosu na druge distributere. Vrlo je važan i aspekt mobilnosti i razmjene zaposlenih koji imaju potencijal, sa drugim kompanijama. Vrlo sam ponosna na svog prijatelja i našeg kolegu Miloša Velimirovića, bivšeg direktora crnogorske prodaje iz Neregelije, koji od skoro vodi sve afričke operacije na poziciji izvršnog direktora Nelt Afrike.

Takođe, Nelt je kao regionalni distributivni konglomerat, prošle godine otvorio prvi privatni željeznički intermodalni terminal u Beogradu i ostvario partnerstva sa internacionalnim kompanija-ma kao što su njemački Dachser i kineski gigant Cosco. Pružanje logističkih usluga je jedan od ključnih pravaca razvoja, zbog čega ćemo ih ove godine, unapređivati i na tržištima Bosne i Hercego-vine i Makedonije.

Glasnik: Da li bi željeli da dodate još nešto što nije obuhvaćeno pi-tanjima?

Lj. Pižurica: Pored toga što smo usmjereni na rast, razvoj i finansi-jske parametre, u Neregeliji se trudimo da doprinesemo zajednici u kojoj poslujemo. Preko deset godina smo partner Podgoričkog maratona, radimo sa eminentnim fakultetima u državi i nalazi-mo se u kontinuitetu na Bijeloj listi kompanija. Uz pomoć naših principala ove godine ulazimo i u saradnju sa zdravstvenim usta-novama, sa specijalnim fokusom na mjesta gdje se pomoć pruža najmlađima.

Naše shvatanje društvene odgovornosti zasnovano je na etičk-om poslovanju i težnji da pomognemo stvaranju boljeg okruženja za naše zaposlene, partnere i širu društvenu zajednicu. Politika društvene odgovornosti je danas primijenjena u poslovanju svih kompanija Nelt Grupe. Integrišemo u naše projekte mlade različi-tih godina, obrazovnih i profesionalnih profila i time osiguravamo suštinsku i dugoročnu prepoznatljivost u godinama koje su ispred nas. Želimo da se kao društveno odgovorna kompanija, na sistem-ski način odužimo svim segmentima društva i zajednicama, na tržištima na kojima poslujemo.

28


Business safety through expansion of activities

Ljilja Pizurica, CEO of Neregelia

Expansion of activities ensures business safety.

During two decades, the company Neregelia has been achi-eving progress, employs 200 workers and records a gross turnover of over 62 million euros. Through the acquisition

of the company Montenomaks, its goal is to present the business excellence in distribution as a unique logistics service.

Glasnik: The company Neregelia, operating within Nelt Group, has recently expanded its scope of activities in Montenegro to the sec-tor of logistics and freight forwarding since it bought 80 percent of the share in the company Montenomaks C&L. What does this business move mean for Neregelia?

Lj. Pizurica: As announced on the occasion of the 20th anniver-sary of our company, we keep on developing through broadening distribution networks, new principals and expanding service se-gments for the existing and new partners. Our activities are fo-cused on transport, warehousing, freight forwarding. With the acquisition of the company Montenomaks our strategic goal is to present the business excellence in the field of Neregelia’s distribu-

tion, with Montenomaks’s long experience in logistics and freight forwarding, to the market as a unique logistics service.

Glasnik: Do you want to ensure the long-term leading position on the Montenegrin market with the expanding the business?

Lj. Pizurica: By starting a new segment of business operation we want to ensure the expansion of the scope of activities and pro-vide stability in coming years. In addition to distribution, we will offer integrated logistics services of transport, freight forwarding and warehousing to our existing and new principals and clients.

The confidence we have earned in the past years represents an obligation to progress and be more efficient in the future, continu-ing to expand and constantly raise quality of our services.

Glasnik: In your opinion, does the local business environment pro-vide good conditions for business?

Lj. Pizurica: Montenegrin business environment has been impro-ved in terms of lending and access to finance as well as the level

29


achieved in the education system with respect to the labour mar-ket needs. It is also necessary to keep working on improvement of regulatory framework, combating corruption and grey econo-my. Neregelia as a member of the Chamber of Economy of Mon-tenegro, the Association of Managers, the Montenegrin Emplo-yers Federation and the AmCham, together with other members is working with and providing assistance to policy-makers and decision-makers at national and local level in their future efforts aimed at creating a favourable business environment which will provide the competitiveness of companies, sustainability and de-velopment of their business and thus help create jobs, the progress of the country and all its citizens.

Glasnik: What can you tell us about the business operations of Ne-regelia, which recently celebrated 20 successful years in the Mon-tenegrin market?

Lj. Pizurica: For twenty years we have been working very hard, building the organization and customer relations in Montenegro. Neregelia is now a leading company in distribution in Montene-gro. We have implemented all necessary business standards, and are willing to adopt technological innovations and constantly mo-dernize business processes. We are recognized as one of the first companies implementing international novelties in the field of business - whether it comes to HCCP, QMS, GDP.

Today we cover the entire market of our country, cooperate with all customers in all current trade channels. We distribute each of the 2,300 products from the portfolio in 24 to 48 hours. On a daily basis we visit at least 380 retail outlets with our 90 vehicles.

Our goal is to reach the ideal distribution: 100% of a recommended portfolio, in 100% of outlets, during 100% of the time. With serious investments in the business and logistics systems such as SAP, WMS (Warehouse Management System) or Pick by Voice system for commissioning goods, we meet the market requirements in the best way possible.

Glasnik: In the beginning the company had only four employees, but now nearly 200 workers are employed, while the value of the asset is estimated at cca 20 million EUR.

Lj. Pizurica: That is correct. In the very beginning, only the four of us worked in a small, rented space with modest distribution, Proc-ter & Gamble.

With the investments, team work and synergy with Nelt in other countries in the region, today we have been conducting portfolios of 25 principals. These are the leading companies in the consu-mer goods and pharmaceutical businesses. I will mention just a few: Mars, Philip Morris, Mondelez, SC Johnson, Sebapharm, Neo-planta, which is also the company of Nelt Group. We successfully completed last year with a gross turnover of over 62 million euros and by acquiring additional storage of the company Gorenje we got 7,500 square meters of warehouse space, which is very impres-sive for Montenegro.

However, I must point out that, despite all the technological and system solutions, people and human relations are still the most important for us. We have been striving to maintain a friendly re-lationship with all our principals and customers, and build long--term business cooperation through the prism of good relations.

The company's success is the success of people. Therefore, we al-ways strive to hire, develop and keep the best ones. Our energy

is focused on creating a pleasant and stimulating working envi-ronment, which will motivate employees to give their best in the daily activities and treat the company in the hospitality manner.

Everyday imperative is to inspire the full potential of our collea-gues. It's important to us that our employees gain support for the realization of their working duties, and that as team we make de-cisions important for our business.

Glasnik: To what extent has the business operation within the Nelt Group, a large and successful system in the world, facilitated the realization of your business plans?

Lj. Pizurica: Nelt Group has become a very important player in the Western Balkans. Let me remind you of the Nelt companies’ strong position in Africa, where we operate in Angola, Zambia, Mo-zambique, Zimbabwe and Malawi, covering a market of 90 million inhabitants. Our Neoplanta is a leader in the market of meat pro-ducts in Serbia, while we set great hopes on the recent investment in e-commerce web site takolako.com, which we expect to start operating in Montenegro as well.

Being a part of such a system, with nearly 4,000 employees on two continents strengthens Neregelia’s position in the market of Mon-tenegro as well. The fusion of knowledge, experience, data from other markets and exchanges which we conduct both horizontally and vertically through the Nelt Group is our comparative advanta-ge in comparison to other distributors.

The aspect of mobility and exchange of employees who have the potential, with other companies is also very important. I am very proud of my friend and our colleague Mr. Milos Velimirovic, a Ne-regelia former sales director in Montenegro, who since recently has been running all African operations as CEO of Nelt Africa. Also, last year Nelt as a regional distribution conglomerate, ope-ned the first private rail intermodal terminal in Belgrade and made partnerships with international companies such as the German Dachser and the Chinese giant Cosco. Providing logistics services is one of the key development directions, which we are going to improve this year on the markets of Bosnia and Herzegovina and Macedonia as well.

Glasnik: Is there anything you would like to mention which has not been covered by our questions?

Lj. Pizurica: In addition to our focus on growth, development and financial parameters Neregelia is striving to provide contribution to the community in which we operate. Over ten years, we have been a partner to Podgorica marathon, we work with renowned fa-culties in the country and we are continuously on the White list of companies. With the help of our principals this year we begin with the cooperation with medical institutions, with a special focus on the places where assistance is provided to the youngest.

Our understanding of social responsibility is based on ethical bu-siness and the desire to help create a better environment for our employees, partners and the wider social community. The policy of social responsibility is now applied to all operations of the com-panies within Nelt Group. We integrate young people of different ages, educational and professional profiles into our projects and thus provide substantial and long-term visibility in coming years. As a socially responsible company we want to make requital to all segments of society and communities in the markets, where we operate, in a systematic way.

30


Priključivanje Montenomaksa C&L respektabilnoj Nelt Grupi, koja ima izgrađene pozicije na svjetskom tržištu, ojačaće poziciju ovog domaćeg špeditera i otvoriti mogućnost i za

širenje posla, rekao je za Glasnik Radovan Radulović, izvršni di-rektor ove kompanije.

Glasnik: Montenomaks C&L je lider u poslovima logistike i špe-dicije u Crnoj Gori sa 140 zaposlenih i prometom od preko četiri miliona eura. Šta će Vam donijeti strateško partnerstvo sa Nelt Grupom?

R. Radulović: Priključivanje Nelt Grupi, kao sistemu koji uspje-šno posluje na osam tržišta, na dva kontinenta, ojačaće poziciju kompanije Montenomaks C&L na domaćem, a svakako otvara mogućnost i za širenje na inostranom tržištu, prvenstveno tržištu zemalja u regionu.

Glasnik: Koliko će Vam veliki sistem Nelt Group olakšati i unapri-jediti poslovanje? Hoće li biti izazova kad je riječ o radu u okviru tako velikog svjetskog sistema?

R. Radulović: Razmjena znanja i iskustva će biti od velike koristi, biću slobodan da zaključim - obijema stranama, što će sigurno za rezultat imati unapređenje poslovnih procesa. Izazova mora biti i dočekujemo ih spremno, kako kadrovski, tako i svim drugim po-tencijalima.

Poslovanje u velikom sistemu je mnogostruko korisno

Izazove dočekujemo spremno, kako kadrovski, tako i svim drugim potencijalima.

Radovan Radulović, izvršni direktor Montenomaks C&L

Glasnik: Od osnivanja Montenomaks C&L ima uzlaznu poslovnu putanju. Kako ste to postigli?

R. Radulović: Osluškivanje zahtjeva tržišta i praćenje svjetskih trendova u oblasti logistike, uz podršku stručnog, odgovornog ka-dra, doveli su Montenomaks C&L na poziciju na kojoj se danas na-lazi. Investicija u Distributivno-logistički centar u Danilovgradu, u okviru kog funkcioniše Carinska ispostava Danilovgrad, omogući-la je pružanje integrisane usluge i preuzimanje kompletne brige o robi naših klijenata, po čemu smo jedinstveni na tržištu Crne Gore.

Glasnik: Da li Vam ambijent u kojem radite ide na ruku?

R. Radulović: Rekao bih da nas poslovni ambijent svakodnevno suočava sa izazovima, koje uspješno prevazilazimo. Nelikvidnost privrede i nenaplativost potraživanja prisutni su kako kod nas, tako i u regionu, zatim nelojalna konkurencija, birokratske barijere u poslovanju, samo su neka od pitanja koja ćemo, vjerujem, u bu-dućem periodu zajednički riješiti.

Glasnik: O poslovnim planovima kompanije?

R. Radulović: Pred nama su novi projekti, za početak proširenje Di-stributivno logističkog centra Montenomaks C&L u Danilovgradu - kako skladišnog, tako i parking prostora. Radujemo se budućim uspjesima, sa novim snagama, kao dio Nelt Grupe.

31


The exchange of knowledge and experience will provide gre-at benefits, in my opinion - to both parties, which will certa-inly result in the improvement of business processes. There

needs to be challenges, we are ready to respond to them in terms of the staff and all other potentials, says in an interview for Gla-snik Mr. Radovan Radulovic, CEO of Montenomaks C&L.

Glasnik: Montenomaks C&L is a leading company in logistics and freight forwarding in Montenegro with 140 employees and a turno-ver of over four million euros. What are the benefits of the strategic partnership with Nelt Group?

R. Radulovic: Joining to Nelt Group, as a system successfully ope-rating on 8 markets, on 2 continents, will strengthen the position of the company Montenomaks C&L on the domestic and certainly open up the opportunities to expand to the international market, especially the market in the region.

Glasnik: To what extent will a large system such as Nelt Group fa-cilitate and improve business operations? Will there be challenges when it comes to working within such a large world system?

R. Radulovic: The exchange of knowledge and experience will be very useful, in my opinion to both parties, which will certainly re-sult in the improvement of business processes. There needs to be challenges and we are ready to respond to them in terms of the staff and all other potentials.

Business in big system provides multiple benefits

Joining of Montenomaks C&L to Nelt Group, which has positioned on the international market, will strengthen the position of this local freight forwarding company and open up the opportunities to expand its activities.

Radovan Radulovic, CEO of Montenomaks C&L

Glasnik: Since it was established Montenomaks C&L has been mo-ving upward. How did you achieve this?

R. Radulovic: Listening to the market demands and following wor-ld trends in logistics, with the support of professional, responsible staff, have led Montenomaks C&L to the current position. Invest-ment in Distribution and Logistics Centre in Danilovgrad, within which the Customs Office Danilovgrad operates, enabled the pro-vision of integrated service and taking full care of our clients’ go-ods, which makes us unique on the market of Montenegro.

Glasnik: Is the business environment, in which the company ope-rates, favourable?

R. Radulovic: I would say that business environment poses a daily challenges to us, which we successfully overcome. Illiquidity of the economy and bad debts are present in our country as well as in the region, followed by unfair competition, bureaucratic barriers in business. These are just some of the issues which we will, I believe, resolve together in the future.

Glasnik: Would you like to comment on anything else which is not covered by our questions?

R. Radulovic: New projects are ahead of us. First, we are going to expand the Distribution and Logistics Centre Montenomaks C&L Danilovgrad – both storage and parking space. We are looking for-ward to future successes as part of the Nelt Group.

32


Grawe preuzima Atlas Life

Grawe osiguranje trebalo bi da preuzme Atlas life, koji kontroliše biznismen Duško Knežević, ukoliko tu transakciju odobri Agencija za zaštitu konkurencije, saznaje portal Analitika.

Kako nam je rečeno, u tom slučaju bi Grawe osiguranje preuzelo portfolio i klijenti Atlas life osiguranja bi prešli kod njih. Potrebno je, međutim, da saglasnost da Agencija, jer bi Grawe u tom slučaju imalo tržišni udio od preko 50 odsto.

Iz Atlas grupe je portalu Analitika zvanično potvrdjeno da su u u maju stupili u prego-vore sa Grawe osiguranjem sa ciljem pre-nosa portfolija Atlas Life-a.

- U ovaj proces Atlas Grupa je ušla u skla-du sa svojom strategijom restrukturiranja ovog segmenta njenog poslovanja, a sve u skladu sa dogovorom postignutim sa regu-latorom, Agencijom za nadzor osiguranja. Osiguranici Atlas Life-a ce prenosom port-folija postati osiguranici Grawe osiguranja, i prenos portfolija neće imati bilo kakve ne-gativne posljedice po njihove polise, jer će se sa prenosom portfolija izvrsisti i prenos tehničkih rezervi Atlas Life-a - saopšteno nam je iz Atlas grupe.

Kako dodaju, cilj Atlas Grupe je da se pla-nom restrukturiranja ovog segmenta nje-nog poslovanja, prodajom portfolija Atlas Life-a, fokusira na svoje glavne djelatnosti, a to su: bankarstvo, finansije, investicije, turizam i obrazovanje. To je, kako se ističe, dio dugorocne strategije Atlas Grupe.

Fly Dubai leti do Podgorice

Avio-kompanija Fly Dubai od 1. novembra uspostavlja liniju od Dubaija do Podgorice, na kojoj će letjeti dva puta sedmično.

- Popularnost letova za Tivat tokom ljeta pokazala je kontinuiranu potražnju za pri-stupom ovom dijelu svijeta i radujemo se tome što ćemo omogućiti ponudu redovnih letova ka Crnoj Gori - rekao je izvršni direk-tor Fly Dubaija Gait al Gait, piše Pobjeda.

Iz te avio-kompanije je navedeno da će

direktna linija za Dubai omogućiti putnici-ma iz Podgorice i produžetak putovanja ka popularnim destinacijama kao što su Ban-gkok, Kolombo, Katmandu i Zanzibar, te da iskoriste interlajn ugovore koje Fly Dubaija za 200 destinacija.

Letovi prema Podgorici uključuju zausta-vljanje u Sarajevu, čime će Fly Dubai biti prva avio-kompanija koja nudi redovne li-nije između Podgorice i glavnog grada BiH.

Osnovan tursko-crnogorski biznis centar

Turske kompanije koje već posluju u Crnoj Gori, kao i one koje planiraju da registruju preduzeće i započnu rad od nedavno mogu da računaju na logističku i organizacionu podršku Tursko-crnogorskog biznis komu-nikacionog centra.

Osnivač centra Goran Škatarić “Vijestima" je kazao da biznis komunikacioni centar okuplja ekipu stručnjaka i agencija iz raz-ličitih oblasti, tako da svi zainteresovani investitori na jednom mjestu mogu da za-vrše sve administrativne, tehničke i druge poslove.

Škatarić je kazao da investitori iz Turske svakodnevno dolaze u Crnu Goru i intere-suju se za pokretanje biznisa.

Među njima ima velikih građevinskih, in-dustrijskih, turističkih i tekstilnih kom-panija, ali i malih preduzetnika koji vide svoju šansu na našem tržištu. Svima njima je u startu potrebna pomoć oko dobijanja radnih i dozvola za boravak, registraciju preduzeća, povezivanje sa nadležnim dr-žavnim i opštinskim institucijama, savjeti i predlozi za najpogodnije lokacije, izbor nekretnina, odnosi sa javnošću, promocija i marketinška kampanja i razne druge aktiv-nosti. Sve to mogu naći kod nas – naglasio je Škatarić.

Cilj osnivanja Centra je promocija investi-cija i pozicioniranje turskih investitora kao strateški značajnih učesnika u ekonomiji Crne Gore.

– Više velikih turskih kompanija već neko-liko godina posluje u Crnoj Gori i svaka u svojoj oblasti rada daje značajne rezultate ekonomskom rastu države. Naša ideja je da te investitore promovišemo u javnosti i predložimo najbolja rješenja za unapređe-nje njihovog imidža", rekao je Škatarić.

Projekat Tursko-crnogorski biznis komuni-kacioni centar predstavljen je i Ambasadi Turske u Crnoj Gori, kao i Kancelariji za tr-govinsku saradnju Crne Gore i Turske.

Turski investitori i građani sve informacije i kontakte Tursko-crnogorskog biznis ko-munikacionog centra mogu naći na sajtu www.tr-mnecenter.me, izvor: Vijesti.me.

Crna Gora će tražiti da zadrži euro

Crna Gora će u pregovorima sa EU tražiti da zadrži euro, uz modifikaciju mastriht-skih kriterijuma koji nijesu primjenjivi, kao što je kriterijum deviznog kursa, saopštila je savjetnik viceguvernera za finansijsku stabilnost u Centralnoj banci (CBCG), Mili-ca Kilibarda.

- Očekujemo da će taj kriterijum biti zami-jenjen nekim drugim, koji treba da bude is-punjen - rekla je Vijestima Kilibarda, koja je šef radne grupe za Poglavlje 17 – evropska i monetarna unija.

Ona je kazala i da očekuje da do kraja go-dine u pregovorima sa EU bude otvoreno to poglavlje, u okviru kojeg bi trebalo da se riješi pitanje korišćenja eura.

Evropska komisija (EK) je u svojim izvje-štajima navela da je Crna Gora jednostrano uvela euro 2002. godine. To je urađeno uz prećutnu saglasnost evropskih zvaničnika.

Iz CBCG su ranije saopštili da gotovo da ne postoji vjerovatnoća da Crna Gora u toku pregovora o pristupanju EU dobije zahtjev da ukine euro kao zvanično sredstvo plaća-nja.

- U slučaju napuštanja eura, crnogorski zvaničnici navode da bi se država suočila sa određenim rizicima, kao što su povećana inflatorna očekivanja, pogoršanja fiskalnih disbalansa, rast sive ekonomije, smanjenje strani direktnih investicija i ekonomska

Crna Goravijesti

33


recesija. Crna Gora je rekla da će težiti da ispuni kriterijume za približavanje eurozo-ni, da je saglasna da će se pitanje njenog korišćenja eura riješiti tokom pristupnih pregovora i da ne očekuje da će pristupiti eurozoni na datum pristupanja EU - navodi se u jednom od ranijih izvještaja EU, Mina bussines.

TUI povećava ponudu Crne Gore skandinavskim tržištima

Turistička grupa TUI povećava svoje ponu-de za Crnu Goru na skandinavskim tržišti-ma za 2018. godinu, prenosi Analitika.

- Nekima dobro znana, ali većini potpuno nepoznata, ova predivna zemlja će uskoro postati nova zvijeda na vašoj mapi putova-nja. U zadnje vrijeme smo svjedoci ogro-mnog rasta turizma u ovom regionu, koji se dešava s razlogom. Crna Gora posjeduje sopstveni šarm, blistavu istoriju i može da ponudi sve što naši putnici iz skandina-vskih zemalja požele. Ne sumnjam da će ova zemlja uskoro postati omiljena desti-nacija naših gostiju na Sredozemlju, kazala je Nora Aspengren, PR menadžerka u TUI Norveška.

U Crnu Goru su ranije dolazili turisti iz sus-jednih zemalja, ali su i stanovnici zemalja Srednje Evrope od nedavno takođe otkrili ovaj skriveni dragulj. Kristalno čiste vode, beskrajne mogućnosti za vožnju bicikla i pješačenje, uzbudljiv gradski život i velika vrijednost za novac privlače sve više gosti-ju iz cijele Evrope. Podaci Nacionalne turi-stičke organizacije Crne Gore ukazuju na povećanje od 18,2 posto do sada ove godine.

Crna Gora je prvi put ponuđena našim TUI gostima iz skandinavskih zemalja u ljeto 2017. godine, a broj gostiju ove godine skoro je dostigao broj u popularnim destinacija-ma kao što su Krf i Tenerife.

TUI Skandinavija trenutno u ponudi ima 5 različitih destinacija u Crnoj Gori, 23 hotela i nekoliko apartmana. TUI ima Crnu Goru u ponudi i za svoje klijente iz Belgije, Uje-

dinjenog Kraljevstva, Njemačke i Austrije.

-Pored toga, Crna Gora je popularna desti-nacija i kod naših putnika na krstarenjima. TUI Krstarenja je najavio šest pristajanja u lukama za sljedeće ljeto. Primjećujemo sve veću potražnju za odmorima u Crnoj Gori. Grupa TUI vjeruje u potencijal Crne Gore kao atraktivne destinacije za odmore. U tome je TUI partner od povjerenja. Naši hotelski brendovi i koncepti, kao i naše preduzeće za krstarenja Cruise Business ključni su elementi strategije rasta TUI-a na globalnom nivou. TUI vidi u Crnoj Gori potencijal u oba segmenta i traži mogućno-sti da ojača svoje prisustvo i da se dalje širi u zemlji- saopšteno je iz TUI grupe.

Ulcinjsku rivijeru zakupila Karisma Hotels

Vlada je donijela odluku o davanju u du-goročni zakup dio kompleksa Hotelsko--turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera konzorcijumu Karisma Hotels & Resorts, na predlog Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte.

U zakup dug 30 godina, za koji će Karisma godišnje plaćati 450.000 eura, dati su ho-teli Ulcinjske rivijere Olympic i Bellevue i državno zemljište ukupne površine 122.214 kvadrata, na kojem se pored hotelskih obje-kata nalaze restoran i drugi prateći sadrža-ji.

- Investicioni program predviđa investicije od 16,24 miliona eura u periodu od 2017. do 2019. godine, kao i unapređenje kvaliteta i poslovanja postojećih objekata kompleksa do nivoa četiri međunarodne zvjezdice. Planirana je i izgradnja novih objekata, tako da nakon ispunjenja lnvesticionog programa, koji je projektovan na ukupan iznos od 31,84 miliona eura, kompleks do 2027. godine dostigne kapacitet od mini-mum 600 soba kategorije četiri međuna-rodne zvjezdice -saopšteno je iz Vladine službe za odnose s javnošću.

Karisma Hotels & Resorts jedina je dostavi-

la ponudu za zakup dijela imovine Ulcinj-ske rivijere, na međunarodni javni tender raspisan 21. juna.

Od 2014. raste nabavka cementa iz inostranstva

U prvih sedam mjeseci ove godine uvezen je cement vrijedan 21,1 milion eura, a lani u istom periodu 13,8 miliona eura. Iako uvoz cementa neprekidno raste, iz Ministarstva ekonomije poručuju da nema intereso-vanja za izgradnju cementare, uglavnom zbog zahtjevnih standarda za očuvanje okoline.

Profesor Građevinskog fakulteta Radenko Pejović, međutim, smatra da bi izgradnja fabrike cementa u Pljevljima, gdje postoji potrebna sirovina, bio profitabilan projekat, piše Pobjeda.

Prema podacima Monstata, uvoz cementa u 2014. godini bio je vrijedan 22,7 miliona eura, godinu kasnije 24,3 miliona, a lani 26,5 miliona eura.

Iz Ministarstva ekonomije su podsjetili da je koncesija za ležište Jagnjilo uvrštena u plan davanja koncesija za detaljna geolo-ška istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina za 2014. godinu, ali nije stigla nije-dna ponuda.

- Imajući u vidu da u Crnoj Gori više ne po-stoji proizvodnja cementa, bilo bi neopho-dno da se izgradi novi objekat za tehnolo-šku preradu laporca - rekli su predstavnici Ministarstva, koji smatraju da bi to bila ve-lika ulaganja zbog zaštite životne sredine.

Ležište Jagnjilo je odlagalište jalovine u procesu eksploatacije mrkolignitnog uglja. Projektovani kapacitet odlagališta je 50 mi-liona kubika, a selektivnim otkopavanjem i transportom krovinskih laporaca u ležištu "Potrlica“ postoji mogućnost korekcije kva-liteta rezervi na Jagnjilu. Profesor Pejović je podsjetio da je 2008. godine urađena studija za izgradnju fabrike cementa koja, osim podmirenja sopstvenog tržišta, plani-ra i značajan izvoz cementa.

34


Hotel "Palata Venezia“ u Starom gradu u Ulcinju je dese-ti smještajni objekat na crnogorskoj obali, koji je dobio međunarodni sertifikat Ekološki znak Evropske unije, ja-

vlja Mina business.

Hoteli koji nose eko oznaku s logotipom "zeleni cvijet“ priznati su kao objekti koji vode najveću brigu o životnoj sredini na svom po-dručju.

- Oznaka je potvrda da hotel u praksi sprovodi ekološki koncept rada, štedi energiju i vodu, brine se o očuvanju prirodnog okruže-nja, radi na promociji održivog saobraćaja i na redukciji stvaranja otpada - navodi se u saopštenju Ministarstva održivog razvoja i turizma, Globalnog fonda za zaštitu životne sredine - GEF i Kance-larije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj.

Sertifikat potvrđuje da se u objektu racionalno koriste energenti, sredstva za rad i da se njihova provjera vrši po tačno utvrđenim procedurama.

- Sama izgrađenost objekta mora imati sve potrebne kontrolne tačke i razvijen model za uštedu energije. Isto tako, sertifikat se od-nosi na sortiranje, razvrstavanje i selektivno prikupljanje otpada u hotelu. U eko hotelima jela se uglavnom pripremaju po tradicio-nalnim receptima, od domaće proizvedenih proizvoda, s lokalnog područja. Širenje ekološke svijesti među osobljem i gostima hotela cilj je kojem teže svi eko hoteli. Prednosti posjedovanja eko-znaka za hotele su višestruke. Eko-znak pokazuje i dokazuje visok kva-litet i brigu o životnoj sredini, smanjenje potrošnje resursa kao što su voda, energija i smanjenje količine otpada dovodi i do smanje-nja troškova - dodaje se u saopštenju.

Prednosti se ogledaju i u opredjeljenju za očuvanje životne sredi-ne što znači zdrav smještaj, zdravu ishranu i zdravo okruženje za goste i zaposlene, te time direktno utiče na njihovo zadovoljstvo i doprinosi ispunjenju njihovih očekivanja, a eko-znak doprinosi boljem kvalitetu usluge i jača poziciju na tržištu te razlikuje hotele koji ga posjeduju od ostalih hotela.

- Glavni preduslov uspjeha i sve veće popularnosti eko-znaka i ekološkog smještaja su upravo gosti. U društvu je sve prisutnija svijest o potrebi očuvanja životne sredine i borbe protiv klimatskih promjena, a s tim je povezana sve izraženija želja pojedinaca za aktivnom ulogom u očuvanju prirode. Projekat Razvoj niskokar-bonskog turizma, koji realizuju Ministarstvo održivog razvoja i turizma i UNDP, u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizi-cijom, podržava uvođenje međunarodnih sertifikata Ekološki znak EU i Travelife za hotele i apartmane - ističe se u saopštenju.

Prednosti posjedovanja eko-znaka za hotele su višestruke. Eko-znak pokazuje i dokazuje visok kvalitet i brigu o životnoj sredini, smanjenje potrošnje resursa kao što su voda, energija i smanjenje količine otpada dovodi i do smanjenja troškova

35


Ekološki znak EU zaulcinjsku "Palatu Venezia"

36


Kako start up ideju pretvoriti u uspješan biznis?

M:tel

Mtel Digitalna Fabrika je veliki projekat koji ima za cilj razvoj tehnološkog preduzetništva i inovacija.

vac, ideja nije dovoljno dobra i ona se karakteriše kao propali po-kušaj. Ukoliko ne možete naći novac i “know-how" za proboj svoje ideje, možete početi sa potragom “day job-a".

U Crnoj Gori je problem razvoja start up-a posebno velik. Nedovolj-no razvijene sredine, zajednice u procesima integracija i tranzicije ne mogu sebi priuštiti fokus na tehnološki razvitak i ići u korak sa svijetom u tom smislu.

Znak da će ljudi sa kvalitetnom idejom u Crnoj Gori moći da ra-čunaju na punu podršku u vidu edukacije, prenošenja iskustva i finansiranja projekta, dat je otvaranjem Mtel Digitalne fabrike u Podgorici.

Mtel Digitalna Fabrika je veliki projekat koji ima za cilj razvoj teh-nološkog preduzetništva i inovacija. Prvi put u Crnoj Gori, inova-tivnim ljudima iz oblasti IT-a se omogućava puna podrška u rea-lizaciji ideje i njenoj valorizaciji u konkretan realan biznis. Pored moderno opremljenog prostora u centru Podgorice, koji se stavlja na raspolaganje startup kandidatima, uključujući sve sadržaje u prostoru, Mtel je izdvojio pola miliona eura za investiranje u naj-zanimljivije ideje.

Ljudi sa idejom mogu da prijave svoj start up do 5. oktobra putem web sajta Mtel Digitalne fabrike i da ga razviju u uspješan biznis uz pomoć ICT stručnjaka.

Od sada će i crnogorski građani moći da ponude svijetu svoj "pa-tentirani“ start up i da ga razviju u uspješan i profitabilan biznis.

Više informacija o o ovom projektu možete naći na Facebook stra-nici Mtel Digitalna Fabrika, web site-u digitalnafabrika.mtel.me.

Ukoliko se upustimo u razmišljanje i analizu velikih i naju-spješnijih start up kompanija, doći ćemo do zaključka da ideje oko kojih su se okupile te kompanije, zvuče veoma lo-

gično i vrlo očigledno potrebno. Međutim, gotovo u svakom sluča-ju, najuspješnije ideje su u početku bile na udaru nerazumijevanja i sumnje u njihovu korisnost

Naravno, pregalački trud i određena finansijska podrška da start up ideju prihvati što veći broj ljudi, prije nego što ona postane tr-žišna potreba, karakteristike su početka svakog preduzetnika koji se sada naziva osnivačem velike kompanije i često milionerom.

Da bi svoju ideju pretočili u realan biznis, potrebno je mnogo po-svećenosti ali i podrške, svjedoče iskustva onih koji su na tom putu uspjeli. Gotovo se kao bajka smatraju vjerovanja da se rezul-tat može napraviti samo sa izvanrednom idejom, talentom i en-tuzijazmom, a bez djelatne podrške onih koji vam mogu ponuditi putokaz i način da do odredišta stignete.

Dvije su ključne zablude koje često staju na put mladim start up kreatorima, da svoju ideju probiju na tržište i ostvare rezultat koji im donosi uspjeh i novac.

Imati ideju nije sve što je potrebno! Ukoliko svoju ideju ne povežu sa djelanjem, ona se neminovno guši u prašini fioke radnog stola i tu je jede vrijeme ili je supstituiše njen “klon" koji je na tržište uspio da probije onaj koji je znao “kako" uprkos tome što nije znao prvi “šta". Gotovo je univerzalno poznata sentenca da su planovi i ideje bezvrijedni bez planiranja i djelovanja. Da bi mladi start up preduzetnici mogli planirati i djelovati, neophodna im je logistika znanja, mentorstva, iskustva I finansija.

Druga zabluda je da inovativne i kreativne ideje ne moraju uvijek zaraditi novac. Ukoliko ideju u određenom roku ne pretvorite u no-

37


Manje novca za plate i penzije, bez dodatnih

poreskih olakšica

Preporuke EU

EU preporučuje našoj zemlji da izdvaja manje novca za plate i penzije i da dodatno smanji poreske olakšice. Preporuke će biti ugrađene u novi Program ekonomskih reformi za peri-

od 2018. do 2020.

Navedene preporuke za Crnu Goru Portal Analitika objavljuje in-tegralno:

1. U potpunosti sprovede paket mjera konsolidacije za 2017. go-dinu i preduzme dodatne fiskalne mjere, ukoliko su neophodne, kako bi se postigle predviđene budžetske uštede od oko 3% BDP--a. Usvoji sveobuhvatnu srednjoročnu fiskalnu strategiju sa kon-kretnim mjerama u pogledu prihoda i rashoda u cilju stabilizacije javnog duga i smanjenja ranjivosti povezane sa dugom.

2. Postepeno smanji javnu potrošnju na plate i penzije kao udio u BDP-u. Osigura dostupnost adekvatnih finansijskih sredstava za implementaciju novih zakonskih mjera. Pojača poreske prihode, posebno iz PDV-a i oporezivanja prihoda i dodatno smanji poreske olakšice. Usvoji mjere u cilju olakšanja servisiranja duga angažo-vanjem lokalnog tržišta duga, produženjem dospijeća i unapređe-njem programa privatizacije.

3. Razvije sveobuhvatnu strategiju za podsticanje rješavanja ne-naplativih kredita, uključujući učešće od strane svih relevantnih aktera, sa ciljem smanjenja kreditnih rizika u bankarskom sek-toru i uklanjanja prepreka za kreditiranje u privredi. Razmotri uključivanje restrukturiranja korporativnog duga i rješavanje drugih osnovnih strukturnih prepreka rješavanju kao dio strate-gije. Poboljša okvire za prudencijalni nadzor i okvire za solven-tnost banaka sa namjerom da se podupre finansijska stabilnost.

4. Uskladi nacionalne propise sa Direktivom 2014/61 o mjerama za smanjenje troškova za razvoj elektronskih komunikacionih mreža velike brzine. Obezbijedi efikasne i nezavisne željezničke regulatorne i bezbjednosne organe vlasti kako bi se implementi-ralo potpuno otvaranje željezničkog tržišta.

5. Nastavi da jača finansijske i nefinansijske usluge podrške ma-lim i srednjim preduzećima. Usvoji zakone u cilju osiguranja ope-rativne nezavisnosti organa za dodjelu državne pomoći.

6. Izvrši pregled aktivnih politika tržišta rada sa ciljem poboljša-nja njihovog obuhvata i usmjeravanja na dugoročno nezaposlene, žene i mlade. Izvrši reformu zakona o socijalnoj zaštiti kako bi se osigurala isplativost, bolja namjena pomoći i smanjenje demoti-vacije žena za rad. Poboljšanje procesa prelaska iz škole na posao preko učenja na radnom mjestu i promovisanja poziva na stručno obrazovanje.

38


Crna Gora prema Izvještaju o globalnoj konkurentnosti 2017-2018 Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) našla

se na 77. poziciji od ukupno 137 rangiranih zemalja svijeta, što predstavlja poboljšanje za pet mjesta u odnosu na prošlogodišnji izvještaj. Od zemalja okruženja, napredak bilježe Srbija (12 mjesta), Slovenija (osam mjesta), Albanija (pet mjesta), Bosna i Her-cegovina (četiri mjesta) i Bugarska (jedno mjesto) dok su nazadovale Rumunija (šest mjesta) i Grčka (jedno mjesto). Hrvatska je ostala na istoj poziciji.

Sa aspekta konkurentnosti nacionalnih ekonomija, najboljih 10 zemalja svijeta su Švajcarska, SAD, Singapur, Holandija, Nje-mačka, Hong Kong, Švedska, Velika Brita-nija, Japan, i Finska. Navedene države su i prethodne godine bile svrstane u 10 naj-konkurentnijih država svijeta.

Metodologija izvještaja o globalnoj konku-rentnosti bazira se na temelju analiza 12 indikatora konkurentnosti, koji se smatra-ju od posebnog značaja i uticaja na kon-kurentnost jedne zemlje. Svaka oblast je kvantifikovana brojčanim indikatorom od 1 do 7, pri čemu 7 predstavlja najbolju ocje-nu za pojedinačni indikator. Oblasti koje se ocjenjuju su: rad institucija, infrastruktura, makroekonomska stabilnost, zdravstvo i osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje i obuke, efikasnost tržišta rada, efikasnost tržišta roba, razvijenost finansijskog trži-šta, korištenje modernih tehnologija, ve-ličina tržišta, sofisticiranost biznisa i ino-vacije. Podaci za analizu tržišta dobijeni su

Crna Gora napredovala pet mjesta

Izvještaj o globalnoj konkurentnosti 2017 - 2018

na osnovu mišljenja lokalnih privrednika i relevantnih izvještaja od institucija koja se bave praćenjem poslovanja u zemlji.

Prema Izvještaju o globalnoj konkuren-tnosti 2017-2018, Crna Gora je bodovana sa 4,1 od ukupno sedam bodova. Dobijenom ocjenom, Crna Gora smještena je u grupu privreda koja se vodi efikasnošću u poslo-vanju, što znači da na nju utiču indikatori iz grupe koje ocjenjuju: visoko obrazovanje i obuke, efikasnost tržišta roba, efikasnost tržišta rada, tehnološka spremnost, finan-sijsko tržište i veličina tržišta. U okviru indikatora koji mjeri rad državnih organa, ostvaren je značajni pomak (14 mjesta) i to posebno u dijelu spriječavanja organizova-nog kriminala (109 mjesta), veća transpa-rentnost u pogledu donošenja odluka od strane vlade (21 mjesto), zaštite manjinskih akcionara (20 mjesta), smanjenje neracio-nalne državne potrošnje (17 mjesta) i jačina standarda revizije i izvještavanja (16 mje-sta). Kod indikatora koji se odnosi na efika-snost tržišta roba, u ovogodišnjem Izvješta-ju prikazan je napredak za devet mjesta i to posebno u dijelu uticaja propisa koji se odnose na unapređenje poslovnog ambi-jenta i privlačenja SDI (17 mjesta), poveća-nje usmjerenosti na kupca (12 mjesta) i povećanje uvoza u strukturi BDP-a (sedam mjesta). U oblasti tržišta rada Crna Gora je, prema rezultatima prikazanim Izvještajem, poboljšala svoju poziciju za devet mjesta u dijelu fleksibilnosti u definisanju zarada (21 mjesto), saradnja između poslodavca i za-poslenog (12 mjesta) i praksa zapošaljvanja

Najkonkurentnije ekonomije su Švajcarska, SAD, Singapur, Holandija i Njemačka.

i otpuštanja radnika (12 mjesta). Upoređu-jući sa podacima iz Indeksa 2016/17, Crna Gora je lošiju poziciju zabilježila jedino za oblast Zdravstvo i osnovno obrazovanje (dva mjesta).

Iako postoji veliki broj organizacija koje se bave ovom oblašću, izvještaji Svjetske banke i Svjetskog ekonomskog foruma su najznačajniji i imaju najviše uticaja na kreatore ekonomskih politika. Radi se o organizacijama čiji izvještaji predstavljaju značajan izvor infromacija kada je u pita-nju donošenje odluka o aktivnostima na prostoru određene lokacije. Ovi izvješta-ji predstavljaju koristan instrument koji omogućava potencijalnim investitorima uvid u karakteristike lokacije bitne za nji-hovo poslovanje dok samim lokacijama omogućava uvid u njihov položaj u odnosu na konkurenciju odnosno benchmarking.

Privredna komora Crne Gore kao privredna asocijacija je usmjerena ka uspješnom za-stupanju interesa crnogorskih preduzeća i stvaranju povoljnih uslova za unapređenje njihove konkurentnosti u globalnom pri-vrednom ambijentu. Kreiranje prepozna-tljivosti Crne Gore kao zemlje tržišne eko-nomije, otvorenih granica, koja teži da se uključi u tržište Evropske Unije, predstavlja nacionalni interes i suštinsko opredjeljenje Privredne komore Crne Gore. Aktivnosti Komore usmjerene su prije svega na stvara-nje najpovoljnijeg ambijenta za poslovanje. Kao institucija duge tradicije ravnopravno zastupa i štiti interese svih članica, odno-sno crnogorske privrede u cjelini.

39


40


Od ove godine u vansezoni imaćemo nekoliko hiljada kine-skih turista koji će u turama obilaziti Crnu Goru. Već 15. septembra, Crnu Goru će u organizaciji Fly Montenegro

travela, nedjeljno posjećivati ne samo individualni gosti, kao do sada, već grupe turista iz Kine.

U periodu od oktobra do marta naredne godine dogovorene su veće grupe turista. To je velika šansa za Crnu Goru da privuče ovo tržište, jer opšte je poznato da su gosti iz Kine veliki potrošači u svijetu i da mnogo putuju.

Izvršna direktorica grupe Fly Montenegro Ana Marojević kazala je Pobjedi da su oni na tom projektu radili uz veliku podršku ki-neske ambasade. Nakon tri godine napornog rada, a zahvaljujući viznim olakšicama koje je Vlada obezbijedila turistima iz Kine od aprila ove godine, kao i direktnoj avio liniji do Beograda, Fly Mon-tenegro je uspio da ugovori kontinuirane ture i da do marta iduće godine u Crnu Goru dovede nekoliko hiljada turista.

– Veoma je bitno da se ove grupe turista iz Kine dobro dočekaju, jer je ovo šansa Crnoj Gori da prebrodi sezonalnost i da turizam bude aktivan tokom čitave godine kazala je Marojević.

Ona je istakla da imaju potpisane strateške ugovore sa najvećim

Od oktobra do marta stižu hiljade kineskih turista u Crnu Goru

Fly Montenegro

kineskim turoperatorima i da su potvrđene ture od devet dana (četiri dana kroz Srbiju i pet dana kroz Crnu Goru).

– Za početak organizacije bilo je neophodno i uvođenje direktne avio linije Hainan erlajns Peking Beograd sa veoma pristupačnim cijenama povratne karte od samo 450 eura. Ture počinjemo iz Be-ograda, put se nastavlja preko Zlatibora, Zabljaka, Nikšića, Pod-gorice i primorja Crne Gore. Kineski turisti nijesu plažni turisti, već turisti koji vole da obiđu što više krajeva. Kad smo počeli da se bavimo kineskim tržištem, mi smo prvo nastupili samo sa cr-nogorskim tržištem. Međutim, shvatili smo da takva ponuda nije interesantna kineskim gostima, već da se prema njihovom tržištu mora nastupiti regionalno. To je razlog što smo tri godine proveli u pripremi regionskog turističkog proizvoda kazala je Marojević. Nakon što je Srbija potpuno ukinula vize i Crna Gora uprostila vi-zni režim od aprila, partneri iz Kine su u saradnji sa nama formi-rali konkretne programe.

– Jedan od najvećih turoperatora u Kini i njihov potpredsjednik nam je bio u posjeti u junu. Tada smo obišli čitav region i dogovo-rili saradnju od 15. septembra. U prvoj turi imamo 90 turista ista-kla je Marojević.

Ona ističe i veoma važnu činjenicu da je u 2016. godini preko 100

41


je svega to što nemamo dovoljno turističkih vodiča na kineskom jeziku.

Fly Montenegro Travel je usko specijalizovan za kinesko tržište i ima 10 zaposlenih što Kineza što naših ljudi koji govore kineski jezik, a za prvu turu kineskih turista pripremaju i veliki doček.

– Žele da probaju domaću hranu, ali žele i da imaju svoju hranu, tako da mi sada kombinujemo našu sa kineskom hranom. Izučili smo šta oni vole od naše hrane pa obično pravimo kombinaciju jela kako bi ukus bio približan njihovim jelima kazala je Maroje-vić. Po iskustvu prošlogodišnjih turističkih grupa i poslovnih de-legacije iz Kine, zaključili su da vole da kupuju proizvode domaće proizvodnje, ručni rad i pletiva.

Od crnogorskih proizvoda kupuju: rakiju, vino, med, masline, nje-gušku pršutu.

Što se tiče interesovanja, Kinezi najviše vole da posjete most na Tari, jer su već pravili ture sa partnerima iz Kine.

Generalno su oduševljeni Crnom Gorom, ali ono za što svaki Kinez zna je most na Tari, to je nešto što je za njih nezaobilazno. Odušev--ljeni su i Plantažama. Na primorju im se jako dopada stari grad Kotor, Budva, Sveti Stefan, Stari Bar kazala je Marojević.

miliona turista u svijetu bilo iz Kine, a da ih je u Evropi bilo 10 miliona.

– Mislim da je 10 miliona za Evropu jako mali broj, a razlog je upravo vizna barijera. Ukidanjem viza u Srbiji i olakšicama u Cr-noj Gori, uvođenjem direktne avio linije imamo šansu da kineske turiste privučemo u što većem broju ističe Marojević.

U Kini je, kako tvrdi, najbolja reklama da oni koji dođu postave slike na kineskim najpopurnijim druševenim mrežama wechat i weibo.

– Mnoge destinacije nijesu uspjele da ih privuku i zato je jako bi-tno da sve te prve ture budu veoma uspješne. Oni su jako veliki potrošači, ali Crna Gora ne može mnogo pružiti sa te strane, zato se strateški mora poboljšati ponuda proizvoda koji su njima zani-mljivi. Recimo, oni su oduševljeni našim vinima i medom istakla je naša sagovornica.

Ovom rezultatu su, kako je dodala, prethodili brojni sastanci sa strateškim partnerima, veliki broj organizovanih reklamnih gru-pa kao i sajmovi gdje su zajedno nastupali sa nacionalnim turi-stičkim organizacijama Crne Gore i Srbije. Marojević tvrdi da ima dosta nedostataka kada je u pitanju posjeta kineskih turista, a pri-

42


Odbor udruženja informacionih i komunikacionih tehnolo-gija Privredne komore dobio je na INFOFEST-u Priznanje za inovativan pristup sinergiji kapaciteta ICT sektora Crne

Gore.

Zajednički nastup u Budvi, na najznačajnijoj regionalnoj manife-staciji iz oblasti informacioih i komunikacionih tehnologija, imale su kompanije Bild Studio, Čikom, DataDesign, Montex elektronika, Navira IT Solutions, S&T i WinSoft, a poruku koju su poslali - siner-gija IT sektora, prepoznao je Programski odbor festivala,na čiji je predlog Upravni odbor donio odluku da ih nagradi.

Festival je održan od 24. do 30.septembra 2017.godine pod sloga-nom "Digital highway“, a posjetiocima je kroz bogat program pru-žio uvid u savremene trendove u oblasti ICT-a.

Primjena eRačuna

Odbor udruženja ICT-a Privredne komore Crne Gore bio je organi-zator panela na temu "Primjena eRačuna–šanse i izazovi“, na ko-jem je zaključeno da je potrebno uskladiti zakonske regulative sa direktivama EU. Posebno, riječ je o Zakonu o PDV-u, gdje treba iz-jednačiti račune izdate u elektronskom obliku s onima u papirnoj formi, kako bi uvođenje eRačuna imalo punu podršku u zakonskim aktima.

Panel je izazvao veliko interesovanje i privrednika koji nijesu iz ICT sektora, kojima je u interesu implementiacija eRačun-a, zbog unaprjeđenja poslovanja kroz smanjenje troškova, uštedu vreme-na i transparentnost. Moderirao je Stevan Ljumović, nekadašnji generalni direktor Direktorata za eUpravu, Ministarstva za infor-maciono društvo, telekomunikacije i poštanske djelatnosti.

Bogato iskustvo Slovenije na ovu temu, učesnicima panela, pre-nio je Igor Zorko, potpredsjednik Gospodaske zbornice Slovenije,

Priznanje Odboru ICT Privredne komore

INFOFEST

predsjednik udruženja ICT, predsjednik Upravnog odbora Digitalne koalicije Slovenije, direktor kompanije ZZI. Prema njegovim rije-čima, od 1 . januara 2015. godine u Sloveniji je primanje eRačuna obaveza za institucije koje pripadaju javnoj upravi. Slovenija je po razmjeni eRačuna u javnoj upravi prva u Evropi (100% razmjene obavlja se elektronskim putem). U Sloveniji više od 2000 javnih in-stitucija razmjeni preko 350.000 eRačuna. Više od 30.000 pravnih lica šalje eRačune. Tehničku podršku procesa razmjene eRačuna obezbjeđuje preko 50 provajdera i više od 40 ponuđača poslovnih rješenja. Projekcija je da se u prethodnih šest godina upotrebom eRačuna uštedjelo 240 milijarde eura.

O procesu uvođenja eRačuna, vezano za regulativu, iz perspektive državnih organa, govorila je predstavnica crnogorskog Ministar-stva Javne uprave Bojana Bajić. Ona je istakla da elektronsko po-slovanje, eliminisanje papira iz komunikacije, zauzima značajno mjesto u Strategiji razvoja informacionog društva do 2020. Dono-šenjem novog Zakona o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu u maju 2017. stvara se pravni osnov za dalji razvoj ePo-slovanja u Crnoj Gori i usaglašava normativni okvir za ovu oblast sa evropskom regulativom. Zakonom su obuhvaćeni elektronski potpis i elektronski vremenski pečat, te uvedeni novi pravni insti-tuti kao što su: elektronska identifikacija, elektronski pečat, elek-tronska preporučena dostava i autentifikacija web stranica, kao i odredbe koje se odnose na omogućavanja pružanja usluga sertifi-kovanja za digitalne transakcije i fizičkim licima. Ona je i prenijela aktivnosti Ministarstva finansija na ovom polju, koje se odnose na elektronsku fiskalizaciju. Riječ je o novom poslovnom modelu po kojem se pri izdavanju računa u realnom vremenu elektronski dostavljaju podaci o tome poreskom organu kao i potvrda o njego-vom prijemu. Na taj način faktički se stvara baza podataka o svim transakcijama u prometu roba i usluga. Ovim projektom se mogu obuhvatiti sve transakcije u gotovinskom i bezgotovinskom pro-metu. On neće otežavati procedure poslovanja privrednih subje-kata i proizvodiće minimalne troškove. U vezi sa tim se priprema

43


izrada zakona o elektronskoj fiskalizaciji.

O očekivanjima ICT sektora govorio je predsjednik komorskog Odbora Aleksandar Radulović. On je kazao da je eRačun samo je-dan projekat u procesu digitalizacije, koji je neminovan i u Evropi prepoznat kao stub razvoja. Ističe šansu koju IT kompanije vide u ovom procesu. Privredna komora Crne Gore prepoznajući dobrog partnera u Gospodarskoj zbornici Slovenije potpisala je sa ovom institucijom Pismo namjere o saradnji na uvođenju eRačuna.

- Trend digitalizacije ne ide na ruku samo ICT sektoru, već cjeloku-pnoj privredi. ICT su sastavni dio svakog proizvoda i usluge. Šansa za ICT sektor ogleda se u oblastima provajdinga, softvera za pri-stup, kao i nizu korekcija na već isporučenim softverima, koji se moraju prilagoditi standardima, čije je uvođenje sastavni dio pro-cesa uvođenja eRačuna – rekao je Radulović.

On je najavio niz događaja koje će organizovati OU ICT, a tiču se promocije digitalizacije, kako iz ugla kompanija, tako i iz perspek-tive svih sektora.

Privrednici očekuju da država pruži snažnu podršku cjelokupnom procesu digitalizacije, kroz resurse, zakonodavstvo i spremnost da bude najaktivniji korisnik savremenih tehnologija.

Milan Marić, S&T, smatra da je ključna za uspjeh ovog projekta mo-tivacija, kako učesnika u implementaciji tako i korisnika. Uvođe-nje eRačuna, objašnjava, podrazumjeva smanjenje sive zone po-slovanja, skraćivanje rokova naplate, transparentnost.

Branimir Bukilić, DataDesign, interesovao se da li je potrebno kreirati novi registar privrednih subjekata koji primaju eRačune, ili je jednostavnije na postojeći registar privrednih subjekata do-dati atribut koji daje ovu informaciju. Igor Zorko je u odgovoru na ovo pitanje naveo da je to u Sloveniji bila neophodnost, jer njiho-vo Ministarstvo privrede nije promjenilo zakon o registrima, a u propisanoj strukturi nije bilo potrebnih informacija, pa je usljedilo kreiranje novog pregistra.

Branko Nikčević, Poreska uprava, bio je zaintesovan za mogućnost kontrole validnosti eRačuna, jer se Poreska inspekcija često su-sreće sa nepostojećim računima. Zorko je, kao jednu od najvećih prednosti eRačuna, naveo upravo činjenicu da se za svaki eRačun, u realnom vremenu, zna ko je pošiljaoc, ko primalac, a obezbijeđen je siguran kanal dostave, kao i autentičnost sadržaja računa, te je stoga transparentnost na najvišem mogućem nivou.

Branko Božović, Jugopetrol, bio je zainteresovan za cijene pro-vajderskih usluga, na šta je Zorko rekao da cijene variraju od pro-vajdera do provajdera, ali interesantno je da se u Sloveniji koriste usluge najskupljeg provajdera, kao garanta sigurnosti i ponuđača dodatnih servisa.

Predrag Bulajić, WinSoft, sugerisao je da se na vijeme uputi inici-jativa, preko Privredne komore, za izradu novog Zakona o privre-dnim društvima, u koji bi se implementirale odredbe vezane za ePoslovanje, kao za Zakon o javnim nabavkama, u dijelu dostave eJavnih nabavki.

Tamara Raonić, Centralna banka Crne Gore, pitala je šta je bilo ključno opredjeljenje da gateway bude smješten u Upravi za javna plaćanja Slovenije. Odgovoreno je da je Uprava za javna plaćanja naslijedila poslove Državne banke, tako da je već bila pripremljena za transakcije između organa uprave, i imali su gateway za svaku intituciju. Onda su napravili samo još jedan gateway za provajdere.

Zaključci Okruglog stola:

Država je apsolutno spremna i strateški opredjeljena za imple-mentaciju eRačuna, kao sastavniog dijela ePoslovanja, i već radi na usaglašavanju zakonske legislative, kako u dijelu koji se tiče eDokumenata tako i u dijelu eFiskalizacije. Prioriteti su Zakon o PDV-u, Zakon o eFiskalizaciji (predviđeno za početak iduće godi-ne), 12 podzakonskih akata Zakona o eIdentifikaciji i Zakon o ePo-tpisu.

ICT sektor prepoznaje šansu, kroz provajderske usluge, nuđenja novih softverskih rješenja kao i adaptaciju već postojećih za pri-vredu, kreiranje servisa za potrebe javne uprave;

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa državnim institucijama relevantnim za realizaciju procesa digitalizacije, uz pomoć Gospo-darske zbornice Slovenije, oformiće Nacionalni forum za eRačune, kroz čije aktivnosti će raditi na promociji digatilizacije, donošenju standarda usklađenih sa evropskim, a u bliskoj saradnji sa Pore-skom upravom, definisanju načina autentifikacije samog eRačuna.

Bogat program

U okviru festivala održana je i 15. Međunarodna konferencija "Regulatorna djelatnost u oblasti elektronskih komunikacija“, u organizaciji Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost i Međunarodne unije za telekomunikacije tokom koje je predstavljena kompanija Fortinet. Posjetioci Infofesta su imali priliku da prisustvuju i radionici u organizaciji Pošte Crne Gore, gdje su se mogla čuti iskustva njihovih hrvatskih kolega na temu obračuna troška univerzalne poštanske usluge. Telekomunikacio-ni operater Telenor je upotpunio bogat program panelom o istraži-vanju potencijala digitalnih transformacija na Balkanu. Crnogor-ski Telekom je prezentovao nova ICT rješenja, projekte i proizvode, a kompanija Saga svoj inteligentni Chatbot. MONSTAT je pred-stavio iskustva u korišćenju softverskih rješenja za obradu stati-stičkih podataka. Softverska kompanija Infostream iz Podgorice je održala izuzetno zanimljivu kompanijsku prezentaciju, a nešto više o elektronskom poslovanju moglo se čuti od kompanije S&T. O digitalizaciji logističkih procesa govorili su predstavnici kom-panije ZZI. Premijerno na Infofestu programsko rješenje EcoOne predstavila je kompanija Lanaco, dok je Symantec je promovisao Integrated Cyber Defense in the Cloud Generation.

U okviru ovogodišnjeg INFOFEST-a održana je Regionalna nauč-no-stručna konferencija Infofest Pulse 2017, na kojoj su predsta-vljeni zanimljivi autorski radovi. Prezentovale su se i kompanije NCR, Hewlett Packard, Microsoft, DunavNet, TeleGroup, Čikom Energoprojekt Energodata, Elektroprivreda Crne Gore, Asseco SEE.

Veoma korisne informacije čule su u izlaganjima o Erassmus+ projektu i to o unapređenju studijskih programa u Crnoj Gori u oblastima prava, menadžmenta i ekonomije javnog zdravlja i me-dicinske informatike, te unapređenju magistarskih studija u obla-sti informacionih tehnolgija – Mastis. O IPA projektima učesnici Infofesta su mogli čuti dva izlaganja, o tome kako unaprijediti mo-del saradnje među nosiocima kritične informatičke infrastrukture u Crnoj Gori te o tržišnom istraživanju i mogućnostima i perspek-tivama upotrebe cloud rješenja u malim i srednjim preduzećima u našoj zemlji.

44


Regionvijesti

Alibaba bi da otvori logistički centar u Srbiji

Kineske kompanije vide veliki strateški značaj za pozicioniranje u Srbiji, prije sve-ga u oblasti e-trgovine i logistike. Gigant Alibaba je zainteresovan da u Srbiji nađe partnera za otvaranje logističkog centra.

- Poznata kineska kompanija Alibaba ima svoj distributivni centar u Frankfurtu za EU, ali su jako zainteresvani da u Srbiji nađu partnera za jedan takav logistički centar - istakla je Državna sekretarka u Ministarstvu za trgovinu, turizam i teleko-munikacije te zemlje Tatjana Matić pred otvaranje skupa "Informatički put svile za informatičku povezanost“ povodom posje-te Nacionalne komisije za reforme i razvoj Kine.

Prema njenim riječima, to bi omogućilo ne samo distribuciju kineskih prozvoda, nego i robe koju srpske kompanije proizvode i tako bi mogle da se plasiraju na druga trži-šta, prije svega kinesko.

Matić je rekla da ima puno prostora za sa-radnju Srbije i Kine u oblasti informacionih tehnologija i telekomunikacija.

Istakla je da se otvaraju mnogobrojne obla-sti za uspostavljanje poslovnih veza, a fo-kus je na četiri prioritetne oblasti, koje su usaglašene sa kineskom stranom.

- To je ubrzani razvoj elektronske trgovine i logistike te razmjena tržišnih informacija, kao i rad na onlajn turizmu i projektima pa-metnih gradova - rekla je Matić.

Naglasila da je za 2016. godinu obim bila-teralne trgovine Srbije i Kine iznosio 590 miliona dolara, sa rastom od 8,2 odsto, a da je za prva četiri meseca ostvaren rast od 20 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Zamjenik generalnog direktora Sektora za industriju visoke tehnologije Nacionalne komisije za reforme i razvoj Kine Vu Hao rekao je da očekuje da će sastanak doprini-jeti većoj saradnji srpskih i kineskih kom-panija.

banka.

Frikom je za dva kredita od Jumbes banke i Komercijalne banke o 7,3 miliona eura za-ložio 4,5 miliona tona smrznutog povrća.

Izvoz generator rasta, težak teret otplate dugova

Prema nedavno objavljenim statističkim podacima, BiH je u prvom tromjesečju ostvarila realni ekonomski rast od 0,4% u odnosu na prethodni kvartal, tj. 2,7% u od-nosu na isti period prethodne godine, na-vodi se u analizi Direkcije za ekonomsko planiranje.

Pri tome je u FBiH ostvaren godišnji rast od 3%, te 2,2% u RS. Ovo je dosta skromno povećanje ekonomske aktivnosti u smislu konvergencije životnog standarda ka EU prosjeku dohodka po glavi stanovnika.

Dostupni ekonomski pokazatelji iz drugog tromjesečja, nažalost, ne ukazuju da je do-šlo do značajne promjene trenda iz pretho-dne, te početka tekuće godine.

Robni izvoz je proizveo najveći dio ostva-renog rasta uz skroman doprinos privatne potrošnje i investicija.

Pri tome je po svemu sudeći došlo do real-nog smanjenja spoljnotrgovinskog deficita roba uprkos nominalnom povećanju od 6,1% u prvom polugodištu.

Rast obaveza servisiranja spoljnog duga od 31,4% u prvom polugodištu u odnosu na isti period prošle godine je opteretio budžete tako da je po svemu sudeći doprinos javne potrošnje i investicija na ekonomski rast bio zanemarljiv. Naime, budžetski prilivi sa jedinstvenog računa UIO nakon izmirenja obaveza spoljnog duga su u prvom polugo-

- Kineska strana želi da zajedno sa srp-skom pojača saradnju u oblastima inve-sticija, nauke i tehnogije i da poveća raz-mjenu informacija u oblasti IT tehnologija - rekao je Hao.

Cilj je, kako je rekao, da kineske firme nađu partnere u Srbiji za razmjenu informacija, da se preduzeća povežu i da povećaju raz-mjenu elektoronskih informacija.

Banke traže 80 miliona eura od Agrokorovih firmi u Srbiji

Zbog duga od 100 miliona eura, Sberbanka Rusija je blokirala prodaju vlasništva Agro-kora u kompanijama Dijamant, Frikom, IDEA, Kron, M-profil i Nova sloga.

Agrokorove firme u Srbiji su predmet okrša-ja banaka i vanredne uprave tog koncerna i trenutno izgleda da bankari dobijaju, piše srpski dnevni list Danas i navodi da banke traže oko 80 miliona eura od tih kompanija, prenosi N1.

Prema podacima Centralnog registra vrije-dnosnih papira, postoje potraživanja još tri banke u iznosu od 35 miliona eura.

Tu je 15,3 miliona kredita banke Intesa "Zvi-jezdi", a 20 miliona eura firmama iz koncer-na Agrokor.

List piše da AIK banka ima osiguran za-jam od 1,23 milijarde dinara, oko 10 miliona eura, Dijamantu zalogom na opremi i silosu u Odžacima.

Oko 40 miliona eura kredita odobreno je Mercatoru, a kao zalog uzeti su lokali u tržnom centru u Beogradu, Roda centru u Čačku i trgovinskim centrima u Nišu, Su-botici i Kragujevcu.

Na sličan način je svoja potraživanja osigu-rao i NIS u iznosu od 627.000 eura od Mer-catora.

Kikindski mlin, u vlasništvu Dijamanta i Frikoma, založio je opremu u Kikindi za kredit od Jubanke od tri miliona eura, koji je u vlasništvu Miodraga Kostića kao i AIK

45


dištu bili neznatno (0,6%) niži u odnosu na isti period prethodne godine.

Pored toga, smanjenje radova niskogradnje iz prvog tromjesečja od 1,2% u okviru koje dominiraju javni radovi uglavnom u ce-stovnu infrastrukturu dodatno ukazuje na slab doprinos sektora opšte vlade poveća-nju domaće tražnje, navodi se u analizi, Biznis.ba.

Japanski Yazaki otvorio fabriku u Šapcu

Japanska kompanija Yazaki otvorila je u Šapcu fabriku za proizvodnju kablovskih setova za kamione Deimler. Zaposlili su više od 500 radnika, a do kraja 2019. godine planiraju da zaposle do 1.700 u Srbiji.

Investicija je vrijedna oko 25 miliona eura, ukupna površina fabrike je 29.488 m2, a fa-brički krug se prostire na oko sedam hekta-ra u industrijskoj zoni.

U sklopu fabrike se nalazi proizvodni po-gon, kancelarije, magacin, kantina i zdra-vstvena ambulanta.

Svjetski proizvođač kablova za auto indu-striju Yazaki, se ugovorom obavezao na ulaganje u Srbiji od oko 25 miliona eura i da će ukupno zaposliti 1.700 radnika.

Planirani godišnji izvoz je oko 120 miliona eura.

Yazaki je trenutno najveća fabrika u Šapcu i jedna od najvećih greenfield investicija u Srbiji.

Reč je o globalnoj kompaniji sa sjedištem u Japanu, koja je prvenstveno angažova-na u industriji automobilskih komponenti, a glavna djelatnost je proizvodnja elek-tronskih komponenti za kamione OEM za evropsko tržište.

Najveći dio proizvodnog programa odno-si se na elektronske komponente koje se ugrađuju u automobile i sisteme za prenos električne energije, Yazaki trenutno poslu-je u 46 zemalja i zapošljava 290.000 radni-ka, a kompanija ima oko 450 proizvodnih i drugih lokacija.

Gradnja fabrike je počela prošle godine i trajala je 258 dana, i od juna je počeo da radi i Trening centar za obuku zaposlenih u Srbiji.

Vlada Srbije je Yazakiju odobrila oko 10 miliona eura pomoći za pokretanje fabrike u Šapcu, a iz gradskog budžeta je za infra-strukturno opremanje izdvojeno 2,4 milio-na eura.

Kompanija Yazaki je osnovana 1929. godi-ne i posluje na oko 500 lokacija i ima više od 200 fabrika.

Yazaki u Evropi ima oko 350.000 zaposle-nih u više od 20 zemalja. Ima dvadesetak proizvodnih pogona i više istraživačko-na-učnih centara.

Takođe, ima više proizvodnih pogona u Bu-garskoj i Rumuniji, a kompanija je u 2014. godini ostvarila prihod od 13,8 milijardi do-lara.

Šabac je i prvi jugoslovenski grad koji ima povelju o prijateljstvu sa japanskim naro-dom.

Prijateljstvo između Šapca i japanskog Fu-džimija traje već 35 godina.

Samit 100 u Skoplju

Čvršće povezivanje zemalja zapadnog Bal-kana, kako međusobno tako i sa zemljama Evropske unije, jedno je od ključnih inici-jativa i tema diplomatskih susreta vezanih za ovu regiju, a svoj formalni početak i rad vezuje za Berlinski proces kao međuvla-dinu inicijativu sa ciljem da revitalizuje multilateralne veze i da poboljša regio-nalnu suradnju u oblasti infrastrukturnog i ekonomskog razvoja zemalja zapadnog Balkana. Naslonjena tematski upravo na ovaj proces, u regiji se već šestu godinu za-redom razvija poslovna inicijativa pod na-zivom Samit 100 lidera Jugoistočne regije.

Prošle godine, domaćin regionalnim lideri-ma bilo je Sarajevo, koje je tada pod istim krovom okupilo vodeće privrednike i poli-tičare. Neki od tadašnjih zaključaka sa Sa-mita odnosili su se na konkretne predloge za razvoj digitalne ekonomije, brendira-nje regionalnih prehrambenih proizvoda,

usklađivanje regionalnih carinskih postu-paka, povezivanje regije kroz model ekolo-škog transporta i standardizacije u okviru energetske agende.

Kao prošlogodišnji domaćin i član Uprav-nog odbora Samita 100, Eldin Hadžiselimo-vić iz ASA Grupe ističe da ova inicijativa nosi veliki značaj i da svojim prisustvom na njoj želi pružiti neophodnu podršku ra-zvoju lokalnog tržišta i promociji Bosne i Hercegovine u regiji i šire. Upitan o ovogo-dišnjim očekivanjima, Hadžiselimović isti-če da će Samit 100, kao i prethodnih godina, pružiti svojim gostima jasne, konkretne i proaktivne prijedloge kako regiju dodatno povezati, ali i dodatno međusobno povezati same lidere.

- Sinergija kompanija počiva na sinergiji znanja i zato smatram da su ovakve inicija-tive od ključnog značaja za naš kolektivni razvoj - ističe Hadžiselimović.

Prema njegovim riječima Samit 100 ide-alna je prilika za predstavljanje uspješnih kompanija, međusobno povezivanje i pro-movisanje proizvodnih ili izvoznih poten-cijala uz istovremeno promovisanje svoje zemlje u društvu vodećih političkih i pri-vrednih predstavnika.

- S obzirom na veliki potencijal koji naša regija ima kada su u pitanju obučena radna snaga i uspješni privrednici, drago nam je što smo dio odbora Samita 100 i što pro-movišemo regiju kao mjesto u koje treba ulagati. Razgovaraćemo kako unaprijediti konkurentnost svake države u regiji da bi privukli investitore da koriste sinergiju na-ših industrija - dodaje Hadžiselimović.

Ove godine Samit 100 održat će se u Skoplju, 16. i 17. oktobra, a okupiće vodeće predstav-nike biznisa i politike iz čitave regije. Kako je centralna tema ove godine posvećena povezivanju, sa akcentom na transport, specijalna gošća na Samitu bit će i evrop-ska komesarka za transport Violeta Bulc, a očekuju se tradicionalno i politički lideri regije kao i brojni predstavnici svih vlada zemalja u regiji, Biznis.ba / Klix.ba.

46


Još jedna rekordna

godina

Turizam u Hrvatskoj

Prvi put u istoriji hrvatski turizam se bliži brojci od 100 miliona noćenja.

Hrvatski turizam s gotovo 15 miliona turističkih dolazaka i 85 miliona noćenja u osam mjeseci ove godine bilježi pora-ste od 14 i 13 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine,

do čijeg kraja se očekuju i rekordni prihodi koji bi mogli premašiti lanjskih 10 milijardi eura, istakao je hrvatski ministar turizma Gari Cappelli, koji je zajedno s direktorom Glavnog ureda HTZ-a Kristja-nom Staničićem predstavio rezultate.

- Rekordi turističkog prometa koji nas prate od početka godine po-tvrđuju i opravdavaju kvalitetno upravljanje turističkim sistemom, dobro odrađene promotivne aktivnosti, snažno ulaganje u kvalitet ponude i usluge, te raznolikost sadržaja u destinacijama. Najave za postsezonu su odlične i ovaj snažan dvocifreni rast turističkog prometa približava nas, po prvi put u hrvatskoj istoriji, brojci od 100 miliona noćenja. Isto, na nivou cijele godine očekujemo viši turistički rast od evropskog prosjeka. To je smjer u kojem želimo ići i dalje, jer samo predanim i kvalitetnim radom svih strana u turizmu Hrvatska može postati još konkurentnija turistička desti-nacija - poručio je Cappelli.

S ministrom se saglasio i Staničić te je dodao da se pozitivni tren-dovi očekuju posebno tokom jeseni.

- Glavni dio ove turističke godine je doista ispunio naša očekivanja jer je hrvatski turizam rastao po visokim stopama i tokom glavnih ljetnih mjeseci kada su naši kapaciteti tradicionalno najpopunje-niji. Ovih dana u Hrvatskoj boravi više od 500.000 turista pa vrlo dobre rezultate očekujemo i tokom mjeseca septembra koji svake

godine postaje sve značajniji za naše ukupne rezultate. Cilj je da ovu godinu uspješno privedemo kraju te da spremni uđemo u 2018. godinu za koju smo već krenuli s određenim pripremama - zaklju-čio je direktor Staničić.

Prema podacima sistema eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautič-kom charteru, tokom rekordnog avgusta u Hrvatskoj je ostvareno 4,4 miliona dolazaka i 31,8 miliona noćenja, što je u oba slučaja povećanje od šest odsto.

Tokom avgusta najviše noćenja su ostvarili turisti iz Njemačke, Slovenije, Italije, Poljske i Austrije, saopštili su iz Ministarstva tu-rizma.

U razdoblju od januara do avgusta strani turisti su ostvarili 13,3 mi-liona dolazaka i 75,3 miliona noćenja, odnosno 14 i 13 posto više, a poraste bilježe i domaći turisti s rastom od devet odsto u dolasci-ma i 13 posto u noćenjima.

I u avgustu i u prvih osam mjeseci najviše je noćenja zabilježeno u Istri, potom slijedi Kvarner, te zatim Splitsko-dalmatinska župa-nija.

Tokom prvih osam mjeseci najviše noćenja su ostvarili turisti iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Poljske i Italije, a top 10 destinacija po noćenjima su Rovinj, Dubrovnik, Poreč, Medulin, Umag, Split, Mali Lošinj, Crikvenica, Pula i Novalja.

47


Više izvoze Njemcima nego što uvoze

Slovenačko čudo

U Sloveniji ima više od 600 njemačkih kompanija koje ostvaruju oko sedam milijardi eura prihoda i zapošljavaju oko 46.000 ljudi.

Slovenačka ekonomija usko je povezana sa njemačkom jer je Njemačka najveći privredni partner Slovenije. Slovenačka ekonomija sa Njemačkom ostvaruje više od petine trgovine

sa svijetom. Prema podacima Slovenačko-njemačke privredne komore, automobilska industrija najjače povezuje privrede Nje-mačke i Slovenije. Automobilska industrija je najvažnija izvozna njemačka industrija, a Njemačka je najvažniji partner za prenos novih tehnologija u Sloveniju, piše Večer.

Takođe, njemačke kompanije su među glavnim ulagačima u Slo-veniju. Ukupna vrijednost direktnih ulaganja njemačkih kompa-nija u Sloveniju krajem 2014. iznosila je više od milijardu eura ili 10,4 posto svih inostranih ulaganja u Sloveniju. S tim udjelom, Njemačka je zauzela treće mjesto na popisu zemalja koje su naj-važniji strani investitori u Sloveniji. Trenutno, u Sloveniji ima više od 600 njemačkih kompanija, koje ostvaruju oko sedam milijardi eura prihoda i zapošljavaju oko 46.000 ljudi. Njemačka je, tvrde u slovenačkoj ambasadi u Berlinu, strateški, politički i ekonomski partner Slovenije.

Bogati kontakti uspostavljaju se na federalnom i regionalnom

nivou. Prema podacima ambasada, 2016. godine 5.321 slovenačka kompanija izvozila je u Njemačku, a uvozilo ih je 17.393. Slovenija je među rijetkim zemljama članicama EU koja ostvaruju trgovin-ski višak s Njemačkom. U strukturi izvoza slovenačkih preduzeća gotovo 40 posto čine gotovi proizvodi, dijelovi i oprema za nje-mačku automobilsku, mašinsku i elektroindustriju, a deset posto aluminijum i proizvodi metalne industrije te namještaj. Slovenija više od tri četvrtine izvoza ostvaruje na tržištima Evropske unije, a najveći trgovinski partneri nakon Njemačke su joj Italija, Austrija, Hrvatska i Francuska.

Zbog navedenog, ishod njemačkih izbora važan je za slovenačku privredu. Klaus Wohlrab, glavni ekonomista ekonomskog instituta IFO, za Reuters je rekao da rezultat izbora može dovesti do nesi-gurnosti za preduzeća. Kako će Anghela Merkel teško uspostaviti koaliciju s FDP-om i strankom Zeleni, ni novi izbori ne mogu se isključiti. "Neizvjesnost će se zasigurno povećati", kaže Wohlrabe. On smatra da će njemački privredni rast u trećem tromjesečju biti manji nego u prva dva (0,7 i 0,6 posto), ali da će 2017. godina u cije-losti biti dobra, Poslovni dnevnik.

48


Med i vosak ljudi su od davnina koristili kao lijek. Porodica Ćirović iz Nikšića, već godinama baštini ovu staru istinu. U prekrasnom ambijentu Tušine kod Boana, blizu bistih

rijeka i čistih skrovitih zelenih oaza, Ćirovići su smjestili pčeli-njak, a košnice i objekte gdje se vrca i čuva med standardizovali i tako dobili kvalitetan proizvod.

Glasnik: Kada ste otpočeli ovaj posao i zašto ste se baš za njega odlučili?

A. Ćirović: Pčelarstvo je porodična tradicija koja se godinama proširuje i unapeđuje. Moj suprug Željko skoro dvije decenije je uspješan u svom poslu, dok mu najveću pomoć pruža najstariji sin Marko koji svoju budućnost, i pored uspješnog studiranja, vidi u pčelarstvu. Takođe, u posao su uključeni Ivan i Nikola kao naj-mlađi članovi porodice koji obavljaju sitne poslove u pčelinjaku. Iz godine u godinu proširujemo proizvodnju, od navedenih pro-izvoda izvojili bi pergu kao naš naj traženiji proizvod. Perga je fermentisani polen koji zajedno sa medom ima značajnu ulogu u zdravoj ishrani, sadrži sve minerale i vitamine koji su neophodni da zdrav početak dana.

Glasnik: Kolika je godišnja proizvodnja meda, ko su kupci i da li je to isplativ posao?

A. Ćirović: Proizvodnja zavisi od vremenskih uslova, a prosječan prinos meda po košnici iznosi od od 15-20 kg. Med, uglavnom, kao i sve naše proizvode prodajemo u Crnoj Gori. U relativno kratkom periodu ostanemo bez zaliha meda i sa nestrpljenjem čekamo sle-deću sezonu. Nadamo se da će baš predstojeća sezona biti "ona prava" sa kojim ćemo da osvojimo i inostrano tržište. I naravno, svaki posao koji se sa odgovrnošću, velikim trudom i radom oba-vlja je isplativ posao.

Glasnik: Pošto proizvodite hranu podrazumijeva se da poštujete sve standarde i imate zdravstveno bezbjedan i zdrav proizvod. U tome Vam je neophodna stručna podrška nadležnih. Sa kojim institucijama sarađujete, ko su Vaši savjetodavci u ovom poslu?

A. Ćirović: Prozvodnja hrane zahtjeva veliku odgovornost i pridr-žavanje određenih standarda. Med se vrca i čuva u objektu koji je izgrađen po svim evropskim standardima koji je prihvaćen i od strane Ministarrsta poljoprivrede. Analize radimo na Biotehnič-kom fakultetu.

Glasnik: Kakve su ocjene mjerodavnih institucija kad je riječ o kvalitetu Vašeg meda?

A. Ćirović: Analizom prije nekoliko godina dobili smo priznanje da imamo najkvalitetniji med u Crnoj Gori. Uzorak nešeg meda za analizu je uzet od strane inspekcije sa izložbenog prostora.

Glasnik: Imate li sertifikat o organskoj proizvodnji meda i ako je odgovor "ne" da li ste aplicirali za njegovo dobijanje?

A. Ćirović: Možemo da se pohvalimo da smo tenutno u procedu-ri da dobijemo sertifikat za organsku proizvodnju meda, a tokom prelaznog perioda koji traje tri godine treba da budu završene sve neophodne procedure.

Glasnik: Rekli ste da na domaćim i inostranim sajmovima pred-stavljate Vaš med? Kakva su Vam ta iskustva?

A. Ćirović: Med smo za sada izlagali samo na domaćim sajmovi-ma. Sajmovi nude mogućnost da ljudima predstavimo svoje proi-zvode, razmijenimo iskustva, a svakako da je to i jedan od načina

da plasiramo svoje proizvode. U poslednje vrijeme građani Crne Gore imaju priliku da prisustvuju velikom broju sajmova na koji-ma se plasiraju isključivo domaći i prirodni proizvodi, što nama itekako znači.

Glasnik: Jeste li imali finansijsku podršku državnih institucija u pokretanju odnosno razvoju biznisa?

A. Ćirović: Za razvoj biznisa imali smo podršku od države u okviru projekta Ipard like.

Glasnik: Asortiman proizvoda proširili ste na izradu kozmetičkih preparata za njegu kože? Šta proizvodite i ko Vam je stručna po-drška?

A. Ćirović: Znajući da su od davnina ljudi koristili vosak i med za liječenje i njegu kože odlučila sam da iskoristim ljekovitost tih pčelinjih proizvoda. Sjedinjeni vosak i med sa prirodnim uljima i hidrolatima dali su izvanrednu kozmetiku za njegu lica i tijela. U kozmetičkom dijelu pomogla mi je kćerka pa je tako i nastalo ime "Ana-Marija" Za sad kozmetička linija "Ana-Marija" nudi kremu za normalnu kožu lica, hidrantnu i hranljivu kremu, antirid i kremu

protiv znojenja, balzam za usne i mlijeko za tijelo. Svi navedeni proizvodi imaju posebna svojstva i djelovanje. Za svoju kozmeti-ku tvrdimo da je 100% prirodna, da kožu hrani iznutra, a njeguje spolja. Prirodni sastojci revitalizuju kožu usporavaju pojavu bora, daju elastičnost, svježinu i prirodan sjaj koži. Najveću podršku i stručne savjete imamo do farmaceutkinje Biljane Radulović, kojoj ovim putem i zahvaljujemo.

Glasnik: Kažete da je Vaša kozmetička linija "Ana-Marija“potpuno prirodna. Ko su Vaše kozmetike i kako vidite budućnost ovog bi-znisa?

A. Ćirović: Naši kozmetički prizvodi polako osvajaju tržište. U pro-cesu smo dobijanja sertifikata sa Instituta za javno zdravlje. Na tr-žištu se sve više traže prirodni proizvodi pa vjerujem u budućnost ovog dijela biznisa. Potvrda kvaliteta naše kozmetike su i vjerni korisnici koji uvjek traže kremu više. Nezavisno od naše linije savjetujem svim damama da vode računa o njezi svog tijela bez obzira na godine. Kozmetička linija "Ana - Marija" nudi i unikatnu ambalažu savršenu za poklon.

Glasnik: Vaša poruka preduzetnicama/preduzetnicima koji otpo-činju sopstveni posao.

A. Ćirović: Moj savjet za sve koji se bave porodičnim biznisom je da vrijedno rade, budu uporni, maksimalno ulažu u kvalitet i da čvrsto vjeruju u svoje proizvode, rezultat sigurno neće izostati.

49


Med za ljepotu i zdravlje iz Nikšića

Ana Ćirović, vlasnica porodičnog biznisa

Krema antirid bolja od apotekarskih

Farmaceutkinja Biljana Radulović ima samo riječi hvale za koz-metičke proizvode Ana-Marija koji su, kaže, savršeni. Ona ističe da se radi o potpuno prirodnim preparatima za njegu lica i tijela na bazi pčelinjih proizvoda, dakle bez dodataka hemijskih sup-stanci. Radulovićeva navodi da je nije jednostavno opisati dar Ane Ćirović za ovaj posao. Dodaje da je oduševljena Aninom vještinom pravljenja kozmetičkih preparata, koja je, najvjerovatnije, rezultat instinkta i logike. S tim u vezi naglašava da je Ćirovićka bespre-korno odabrala prirodne supstance i odredila mjeru kako bi dobila kvalitetnu kozmetiku. Nije pretjerano reći da je njen antirid čak kvalitetniji od onog koji rade u većini apoteka. Interesantno je da je Biljana Radulović prvo koristila pomenutu kozmetiku, a potom se interesovala o proizvođačima. Sada im ova farmaceutkinja stručnim savjetima pomaže da usavrše i prošire kozmetčku liniju po kojoj bi, zašto ne reći, Nikšić sjutra mogao biti poznat.

50


Niksic honey for beauty and health

Ana Cirovic, the owner of family business

Anti-ageing cream better than the pharmaceutical products

Pharmacist Biljana Radulovic speaks highly of the “Ana-Marija" cosmetic products, which are, according to her, perfect. She po-ints out that these are completely natural products for face and body care based on bee products, i.e. chemical substances free. Ms. Radulovic says that it is not an easy task to describe the ta-lent of Ms. Ane Cirovic for this business. She is delighted with Ana’s skill of making cosmetic products, which is most likely the result of instinct and logic. In this regard, she points out that Ms. Cirovic has impeccably selected natural substances and determi-ned the measure in order to obtain high-quality cosmetics. It is no exaggeration to say that her anti-ageing creams are even better than those produced by pharmacies. It is interesting that Ms. Bi-ljana Radulovic first used these cosmetic products, then became interested in producers. Now this pharmacist provides them with expert advice in order to improve and expand their cosmetic line, by which Niksic could be known in the future.

51


People have been using honey and wax as a medicine from the distant past. For years, the Cirovic family from Niksic cultivates this old truth. In a beautiful environment of Tusi-

na at Boan, in the vicinity of clear rivers and hidden green oasis, the Cirovic family placed apiary, and standardized beehives and facilities, where honey has been extracted and stored, thus ma-king a high-quality product.

Glasnik: When did you start this business and why did you opt for it?

A. Cirovic: Beekeeping has been a family tradition, expanded and modernized for years. My husband Zeljko has been successful in his business for nearly two decades, eldest son Marko helps him most, and sees his future in beekeeping business, despite being a successful student. Also, the youngest members of the family, Ivan and Nikola, are involved in this business and perform light duties in the apiary. Year by year we expand the production. Of these products we would single out perga as our product in great demand. Perga is fermented pollen which, in addition to honey, plays an important role in a healthy diet, contains all the minerals and vitamins essential to a healthy start of the day.

Glasnik: What is the annual production of honey? Who are the cu-stomers? Is this business profitable?

A. Cirovic: Production depends on weather conditions, and the average yield of honey per hive amounts to 15-20 kg. Honey, ma-inly, as well as all our products are being sold in Montenegro. In a relatively short period of time we run out of honey supplies and eagerly await the next season. We hope that the upcoming season will be “the right one", with which we can win the foreign mar-ket. And of course, every business done responsibly and with hard work is worth doing.

Glasnik: Since you produce food, it entails meeting all standards and making a safe and healthy product. In this respect, you need the professional support by the authorities. Which institutions do you cooperate with and who are your advisors in this business?

A. Cirovic: Production of food requires great responsibility and following certain standards. Honey is extracted and stored in the facility which is built in line with all European standards, accepted by the Ministry of Agriculture. We conduct analyzes at the Biote-chnical Faculty.

Glasnik: What are the evaluations of the relevant institutions in terms of the quality of your honey?

A. Cirovic: On the basis of analysis conducted a few years ago we won the Award for the best honey in Montenegro. The sample of our honey was taken for analysis by the inspection from the exhi-bition space.

Glasnik: Do you have a certificate of organic honey production? If not, have you applied for it?

A. Cirovic: We are proud of being currently in the process of getting certified for organic honey production, but during the transitional

The Cirovic family has constantly improved the production of high-quality honey and expanded product range so now they offer perga, pollen, propolis, royal jelly and natural cosmetics based on wax and honey.

period, which lasts for three years, all the necessary procedures need to be completed.

Glasnik: You said that you present your honey on domestic and foreign fairs. Can you share your experiences with our readers?

A. Cirovic: So far we have exhibited only at local fairs. Thanks to the fairs, we have the opportunity to present our products to peo-ple, exchange experiences, and certainly that's one of the ways to sell our products. Recently, the citizens of Montenegro have had the chance to attend a number of trade fairs where exclusively lo-cal and natural products have been sold, which is very important to us.

Glasnik: Did you have the financial support by the public authoriti-es in starting i.e. development of this business?

A. Cirovic: For the development of business we had the support of the state within the project IPARD like.

Glasnik: You have expanded the range of products to the produc-tion of cosmetic products for skin care. What do you produce and who provides the professional support?

A. Cirovic: Having in mind that from the distant past people used the wax and honey for treatment and skin care, I decided to take advantage of the healing properties of these bee products. The combined wax and honey with natural oils and herbal distillate provided excellent cosmetics for face and body care. Concerning cosmetics, my daughter helps me, which is the reason why I na-med these products “Ana-Marija". For now, the cosmetic line “Ana--Marija" offers the face cream for normal skin, moisturizing and nourishing cream, anti-ageing cream and antiperspirant, lip balm and body lotion. All these products have special features and ef-fects. We claim that our cosmetic products are 100% natural, nurtu-re the skin. Natural ingredients revitalize the skin, slow down the appearance of wrinkles, give elasticity, freshness and natural glow to skin. Pharmacists Ms. Biljana Radulovic provided us with the greatest support and expert advice, and we take this opportunity to extend our gratitude to her.

Glasnik: You say that your cosmetic line "Ana-Marija" is complete-ly natural. How do you see the future of this business?

A. Cirovic: Our cosmetic products are slowly winning the market. We are in the process of obtaining a certificate from the Institute of Public Health. The market is increasingly demanding natural pro-ducts and I believe in the future of this business. Loyal customers, who always ask for “extra cream", confirm quality of our cosme-tics. Regardless of our lines I advise all ladies to care about their body, regardless of age. Cosmetic line “Ana–Marija" offers a unique packaging, perfect for the gift.

Glasnik: Your message to entrepreneurs who start their own bu-siness.

A. Cirovic: My advice for anyone involved in the family business is to work hard, be persistent, invest in quality and firmly believe in their products, the result certainly will not fail.

52


Izvoze mulj, slamu, korale, lišće...

Hrvatska

Koliko je izvoz važan za Hrvatsku, govore statistički pokaza-telji, iz kojih je vidljivo kako samo 15 posto hrvatskih pre-duzeća izvozi, no ta preduzeća istovremeno zapošljavaju 52

posto ukupnog broja radnika u svim kompanijama, ostvaruju 66 posto ukupnih prihoda od prodaje, a u razvoj ulažu čak 79 posto ukupno ulaganih sredstava u razvoj, piše Glas Slavonije.

U Mađarsku Hrvatska izvozi - mulj koji nastaje nakon obrade, od-nosno prečišćivanja, otpadnih voda. A zbrinjavanje mulja, s obzi-rom na sve veći broj prečišćivača otpadnih voda, postaje problem. Samo u glavnom gradu godišnje nastaje oko 50 hiljada tona mulja. Kompanija Kemis-Termoclean iz Zagreba ovlašćena je za zbrinja-vanje mulja, a izvozi ga, u dnevnim količinama od 100 do 200 tona, u Mađarsku, gdje se mulj koristi za rekultivaciju starih rudarskih kopova gline te deponija pepela iz termoelektrana. Prema poda-cima časopisa Komunal, na tim rekultiviranim površinama omo-gućuje se podizanje nasada biomase i uzgoj energetskog bilja, koje se potom u mađarskim kogeneracijama koristi za proizvodnju ele-ktrične energije, prenosi Poslovni.hr.

Iz Hrvatske gospodarske komore dostavili su podatak da su, prema izvještaju o izvozu otpada Hrvatske agencije za okolinu i prirodu, 2015. godine iz Hrvatske izvezene 1.563 tone različitih muljeva, da-kle ne samo onih s prečišćivača vode.

Podaci Državnog zavoda za statistiku koje je obradio HGK poka-zuju kako Hrvatska izvozi životinjska crijeva, mjehure i želuce. U 2015. godini taj je izvoz (763 tone) vrijedio 4,6 milijuna eura, a lani (959 tona) 4,4 milijuna eura. Izvozimo i ptičju kožu i druge ptičje

dijelove. U 2015. godini u vrijednosti od 994 eura, a 2016. taj izvoz bilježi velik pad, na 527 eura. Tu priča o životinjskim ostatcima kao izvoznim proizvodima ne završava. Recimo, kosti i srž rogova, prah i otpaci donijeli su 2015. godine gotovo 61 hiljadu eura izvo-znih prihoda, a lani nešto više od 84 hiljade eura. Nadalje, izvoz bjelokosti, kitove kosti, rogova i otpadaka, kako se navode ti proi-zvodi u carinskoj tarifi, donijeli su 2015. godine 89 hiljada eura pri-hoda, a 2016. nešto više od 81 hiljadu eura.

Kako piše Glas Slavonije, Hrvatska izvozi i korale, ljušture mekuša-ca i otpatke. Lani je taj izvoz vrijedio više od pet hiljada eura.

Niz je neobičnih izvoznih proizvoda i iz biljne proizvodnje. Tako je izvoz pod - lišće, grane, svježe, sušeno u 2015. donio 266 hiljada eura, a 2016. godine 220 hiljada eura. Sasvim solidne prihode do-nosi izvoz slame i pljeve. Prije dvije godine izvezli smo 23.663 tone slame, čija je vrijednost 1,2 miliona eura. Lani je količina znatno smanjena, na 15.635 tona, te je i prihod snižen na 817 hiljada eura.

Izvoz roba pod carinskom tarifom - broskva, stočna repa, sijeno, lucerka godišnje donosi oko sto hiljada ratarske proizvode. Njego-va je vrijednost na godišnjem nivou oko 800 eura. Zanimljiv je i izvoz vinskog taloga ili vinskog kamena, i to prije dvije godine u vrijednosti od gotovo hiljadu eura.

Kada se pogledaju izvozni proizvodi koje smo pomenuli i koji sa-svim sigurno imaju upotrebnu vrijednost, može se samo još je-dnom zaključiti kako svaka roba ima svoga kupca.

53


Tri kompozicije voza sa po 15 vagona su otpremljene su u septembru čime bi se zadovoljila planska otprema

korisnika prvog lota betonskih ploča od cca 2.000 tona.

Dalja realizacija prevoza će se odvijati prema utvrđenoj dinamici, uvažavajući tehničke i organizacione aspekte i primje-njujući pravne propise iz međunarodnog transporta roba.

Osim ŽFBiH u organizaciju ovog prevoza na transportnoj udaljenosti od 2.270 kilo-metara uključeno je sedam nacionalnih željezničkih kompanija i brodska kompa-nija za prevoz voza trajektom, prenose Bi-znis.ba; Klix.

Švedska željeznička nacionalna kompani-ja je nova na listi željezničkih kompanija u Evropi koja u organizaciji prevoza ostva-ruje poslovnu saradnju sa ŽFBiH. Rijetke su zemlje, odnosno licencirane željeznič-ke kompanije ostale sa kojima ŽFBiH nije ostvarila ugovornu ili izvršnu saradnju iz zajedničkog međunarodnog robnog pro-meta.

- Ovim želimo poslati poruku svim poten-cijalnim korisnicima da Željeznice FBiH raspolažu potrebnim transportnim i struč-nim resursima za realizaciju zahtjevnih transportnih projekata - saopštili su iz Že-ljeznica FBiH.

Željeznice FBiH će kao pouzdan partner svim zainteresovanim domaćim i među-narodnim korisnicima nastaviti pružati usluge, te kao regionalni lider u transportu roba, intezivirati aktivnosti kako bi se još aktivnije uključila na evropsko transpor-tno tržište, saopštili su iz ove kompanije, Klix.ba.

Željeznice FBiH prevoze robu do Švedske

Bosna i Hercegovina

Željeznice FBiH su organizovale prevoz gotovih betonskih ploča iz Lukavca za uputnu stanicu Geteborg u Švedskoj, a za potrebe bh. firme Mucic@company.

54


Svijetvijesti

Google u poslu sa HTC-om

Čelnici Googlea potpisali su ugovor s taj-vanskim HTC-om vrijedan 1,1 milijardu do-lara s ciljem da prošire biznis s pametnim telefonima, javlja Biznis.ba

Google neće imati ulog u firmi, ali dio HTC--ovog osoblja će se pridružiti gigantu sa Si-licon Valleya.

Tajvanska kompanija je nekada bila veliki igrač na tržištu pametnih telefona ali se sada muči s protivnicima poput Applea i Samsunga. Dionice HTC-a su suspendova-ne na Tajvanu u četvrtak.

Ugovor je posljednji potez Googlea da po-jača hardverske sposobnosti. Prema ovom ugovoru, oko 2.000 stručnjaka HTC-a će preći u Google.

HTC je prošle godine napravio prve pa-meten telefone za Google Pixel i Pixel XL. Nadogradnja uređaja bit će dostupna slje-dećeg mjeseca.

Prosječna plata u Njemačkoj četiri hiljade eura

Prosječna mjesečna bruto plata u Njemač-koj u prošloj godini iznosila je 4,08 hiljada eura.

Na godišnjem nivou, to je bruto plata od 48,9 hiljada eura, prenosi Biznis.ba.

Znatna je razlika u zaradi između muška-raca i žena – muškarci su u prošloj godini primali mjesečnu bruto platu od 4,32 hilja-de eura, dok su žene primale prosječnu bru-to platu od 3,53 hiljade eura.

Primanja se znatno razlikuju i po saveznim pokrajinama. Najveće su plate u Hessenu, Bayernu i Baden-Wurttembergu - pokraji-ne u kojima su smješteni glavni privredni i finansijski centri Njemačke - Frankfurt na Majni, Minhen i Štutgart.

Dok su prosječne mjesečne bruto plate u prošloj godini, na zapadu iznosile 4,14 hilja-da eura, na istoku su bile znatno niže – 3,15 hiljada eura. Troškovi života su znatno niži

u gradovima na istoku, kao što su Leipzig, Dresden, nego u zapadnim - Minhen, Fran-kfurt ili Hamburg.

Britanija spremna da plati Brexit 40 milijardi funti

Britanska Vlada spremna je da isplati 40 milijardi funti Evropskoj uniji za izlazak iz tog saveza, piše Times pozivajući se na go-vor premijera Therese May.

Prema računici Timesa, ta suma se sastoji od dvije komponente. Jedna od njih, po-tvrđena u firentinskom govoru May, odnosi se na obaveze Londona koje treba da rea-lizuje do završetka sadašnjeg budžetskog perioda, proračunatog do 2020. godine. Radi se o rashodima u visini od oko 20 mi-lijardi GBP, prenosi B92.

Druga komponenta je otprilike iste visine, a odnosi se na druge obaveze Velike Britanije o kojima će se posebno dogovarati, dok će se isplate obavljati dugi niz godina.

Zvanično, nikakav "račun za Brexit", kako su ga prozvali lokalni mediji, nije potvrđen.

Financial Times je ove sedmice pisao da je britanska Vlada spremna da pristane na isplatu 20 milijardi GBP, a prije toga se čak govorilo da Brisel traži nevjerovatnih 88 milijardi GBP.

Toyota i Mazda zajedno do novih električnih vozila

Toyota Motor osnovala je s partnerom Maz-dom novu kompaniju za razvoj tehnologije za električna vozila u nastojanju da dosti-gne rivale koji ulaze u sve frenetičniju trku za proizvodnju vozila koja pokreću baterije.

Zakonodavci na ključnim tržištima, poput kineskog, agresivno podstiču prelazak na električna vozila u iduće dvije do tri dece-nije, pritiskajući tradicionalne proizvođače vozila da ubrzaju s realizacijom svojih pla-nova o električnim vozilima, dok istovre-meno cijene baterija padaju, a njihova je snaga sve veća, prenosi Poslovni.hr

Toyota je u saopštenju u četvrtak navela da će nova kompanija razvijati tehnologiju za električna vozila, i to minivozila, putnička vozila SUV i lagane kamione.

U tom zajedničkom poduhvatu pod nazi-vom EV Common Arhitecture Spirit, Toyo-ta će imati 90 posto vlasništva, a Mazda i Densko, najveći Toyotin dobavljač, svaki po 5 posto vlasništva.

Nakon godina u kojima se fokusirala na vozila koja idu na vodonikove gorive ćelije, prošle godine Toyota je osnovala odjeljenje za razvoj električnih vozila, koji vodi preds-jednik uprave Akio Toyoda.

Schaeuble upozorio na proširivanje eurozone

Njemački ministar finansija Wolfgang Schaeuble "stao je na kočnicu“ kada je u pitanju proširivanje eurozone, prenosi Spi-egel.

Naveo je da je dobro da predsjednik Evrop-ske komisije Jean-Claude Juncker u ovom pitanju "stvara pritisak“, ali da primjer Grč-ke pokazuje koliko je za zemlje važno da ispune sve kriterijume zajedničke valute.

Schaeuble je to kazao prilikom gostovanja na njemačkoj televiziji ARD.

Juncker je ranije rekao da euro mora biti više od zajedničke valute odabranih zema-lja.

- Kada se pristup eurozoni desi prerano, onda država ima problem - kazao je on.

Juncker je u svom godišnjem govoru o stanju Evropske unije poručio da je "Unija posljednjih godina povratila povjerenje u sebe".

- Vratili smo Evropu u Uniju i Uniju u Eu-

55


ropu - rekao je Juncker pred zastupnicima Evropskog parlamenta.

Prema njegovim riječima, "vjetar je pono-vo počeo duvati u jedra Evrope“, a taj kon-tinent postaje ujedinjeniji dok dobija na privrednom zamahu nakon odluke Velike Britanije da istupi iz EU-a.

Juncker želi i imenovanje zajedničkog mi-nistra finansija i privrede te osnivanje no-vog evropskog ureda za nadzor tržišta rada.

Kina proizvela 1,1 milijardu mobilnih telefona

Kineski proizvođači elektronskih uređaja su u prvih sedam mjeseci ove godine pro-izveli 1,1 milijardu mobilnih uređaja, što je četiri odsto više na godišnjem niovu.

Od toga se 820,75 miliona odnosilo na pa-metne telefone, što je rast od 3,4 odsto, po-kazuju podaci kineskog Ministarstva indu-strije i informacionih tehnologija.

Kineski proizvođači su od početka godine do jula takođe proizveli i 95,34 miliona lap-topova, 46,37 miliona tablet uređaja i 25,06 miliona desktop računara, prenosi SEEbiz.

Riječ je o rastu broja proizvedenih lapto-pova od 11 odsto, padu broja proizvedenih tablet uređaja od 0,2 odsto i rastu broja pro-izvedenih desktop računara od 8,2 odsto.

Kineski proizvođači su proizveli i 81,55 mii-liona LCD televizora, što je pad od 8,3 odsto na godišnjem niovu.

Od navedenog broja bilo je 54,32 miliona pametnih televizora, što je 2,4 odsto manje.

Deutsche Bank zaposlene mijenja robotima?

Izvršni direktor "Deutsche Bank" John Cryan najavio je da će veliki broj zaposle-nih u banci vjerovatno biti zamijenjen ro-botima.

- U našoj banci ljudi rade mehaničke stvari, poput robota. Budućnost su roboti koji se

ponašaju poput ljudi - rekao je Cryan.

"Deutsche Bank" ima oko sto hiljada za-poslenih, a zbog primjene novih tehnolo-gija bez posla bi mogle ostati hiljade ljudi. Cryan je, takođe, rekao da će neki poslovi postati zanimljiviji i to će donekle ublažiti smanjenje broja zaposlenih.

Da "Deutsche Bank" nije jedina govori in-formacija da je HSBC nedavno objavio da će primijeniti IBM-ovu tehnologiju vještač-ke inteligencije za obradu dokumenata o međunarodnom trgovanju. Oko sto milio-na stranica, poput faktura i dokumenata o osiguranju, trenutno se pregleda i obrađuje ručno.

"Royal Bank of Scotland" već je pokrenula s IBM-om pilot projekat u kojem roboti pri-maju pitanja klijenata, odgovaraju na njih i prosljeđuju zahtjeve odgovarajućim agen-tima.

Švedska SEB banka prva je banka, koja je kognitivnu tehnologiju uvela u korisničke usluge nakon što se softverski robot kom-panije IPsoft pokazao uspješnim u inter-nom IT projektu.

Više od 112 milijardi eura godišnje na subvencije za fosilna goriva

Evropske vlade i Evropska unija daju više od 112 milijardi eura svake godine za podr-šku proizvodnji i potrošnji fosilnih goriva, uprkos obećanja da će ukinuti sve štetne subvencije do 2020., pokazao je novi izvje-štaj koji su objavili Overseas Development Institute (ODI) i Climate Action Network Europe (CAN Europe).

U izvještaju su prvi put sakupljene detaljne informacije u vezi s podrškom koja je pru-žena fosilnim gorivima, kao što su nafta, ugalj i plin, od 11 evropskih zemalja i EU između 2014. i 2016.

Stručnjaci koji su radili na izvještaju su do-šli do informacije da je sektor saobraćaja imao najviše koristi od ovih subvencija, s više od 49 milijardi eura korištenih za po-dršku upotrebi fosilnih goriva, uključujući poreske olakšice pomoću kojih je snižena

cijena dizela. Sveukupno, sektor transporta je primio više od 44 posto ukupnih subven-cija dokazanih u ovom izvještaju.

Upozoreno je da te poreske olakšice na-stavljaju da promovišu korištenje dizela, u vremenu kada zdravstvene posljedice i troškovi zagađenja vazduha postaju sve očigledniji, te da to takođe djeluje negativ-no na prelazak na niskougljenični model saobraćaja, uključujući i električna vozila.

- Rastuća podrška za gas i podrška za ener-giju iz uglja su posebno zabrinjavajući. Ovaj trend je nastavljen uprkos obećanjima koja su dale vlade evropskih država, kao i Evropska unija, da će do 2020. u potpunosti povući sve subvencije za fosilna goriva, pri tom se obavezujući da će do druge polovine 21. vijeka u potpunosti eliminisati emisije iz fosilnih goriva, u sklopu Pariskog spora-zuma - saopšteno je iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle.

U Njemačkoj milion novih radnih mjesta

Prema izvještaju koje je objavio Institut za istraživanje zapošljavanja (IAB), u Njemač-koj nikad nije bilo više otvorenih radnih mjesta.

U prva tri mjeseca 2017. poslodavci su traži-li 1.064 miliona radnika, što je za 9.000 više nego u posljednjem kvartalu 2016. godine, koji je dosad držao rekord, piše CroExpress.

IAB svoju procjenu zasniva na odgovorima 8.000 poslodavaca iz svih ekonomskih sek-tora.

Oko 77 odsto svih otvorenih radnih mje-sta nalazi se u zapadnoj Njemačkoj. Oko dvije trećine (64 odsto) tih radnih mjesta od potencijalnog zaposlenog traži da ima završen zanat, dok ih tek 16 posto traži vi-sokoobrazovane radnike. Ostalih 20 posto od radnika ne očekuje nikakvo posebno obrazovanje.

- Trenutno male i srednje firme iznad svega traže specijalizovano osoblje sa zanatom“, izjavio je istraživač IAB Alexander Kubis, prenosi The Local.

56


Stalna posvećenost kvalitetu

Tadija Šljukić, vlasnik Mljekare Nika

Pokretanjem novih linija i sirare povećali bi ponudu i ojačali tržišnu poziciju kompanije. Planiramo rast otkupa mlijeka i povećanje sirovinske baze iz sopstvene farme. Cilj nam je

da se naša ponuda asortimanski ne "preklapa" sa onom domaćih proizvođača, najavljuje Tadija Šljukić, vlasnik mljekare "Nika".

Glasnik: Godinu od preuzimanja Mljekare "Nika“ od Vaše kompa-nije FML, na tržištu su se pojavili njeni novi proizvodi. Koji je to novi kvalitet koji nudite kupcima i kako ste zadovoljni njihovim interesovanjem?

T. Šljukić: Proizvodnju smo otpočeli 5. avgusta 2017. godine i to sa osnovnim kisjelo-mliječnim proizvodnim asortimanom. Nadam se da će mlijeko, jogurt i kisela pavlaka mljekare “Nika" kvalitetom naći put do potrošača. Jer je u fokusu menadžmenta preduzeća kontinuiran rad na "kvalitetu više" svih proizvoda i novih i posto-jećih. Jasno nam je da samo odgovornim poslovanjem i precizno definisanom biznis strategijom možemo ostvariti ovaj cilj ali i pridobiti veliki broj kooperanata. Time bi povećali otkup, obezbi-jedili dovoljne količine mlijeka i proširili asortiman, a to bi nam omogućilo pokretanje novih linija i sirare. Natojaćemo da se asor-timanski ne "preklapamo" sa domaćim proizvođačima.

Glasnik: Da bi novi proizvodi Nike došli do potrošača bila su po-trebna značajna ulaganja. O čemu je riječ?

57


T. Šljukić: Kompanija FML kupila je dio imovine Mljekara “Nika" u stečaju u avgustu 2016. godine. Tada smo počeli radove na građe-vinskoj rekonstrukciji i adaptaciji objekta. Poslije toga uradili smo novi tehnološki projekat koji garantuje najveće standarde iz obla-sti bezbjednosti i kvaliteta u prehrambenoj industriji.

Da bi novi proizvodi Nike došli do potrošača bila su potrebna zna-čajna ulaganja. U sanaciju objekta i novu tehnološku liniju uložili smo više od 700.000 eura. Takođe, kupili smo kompletan novi vo-zni park koji se sastoji od tri namjenska vozila za otkup mlijeka i 10 vozila za distribuciju gotovih proizvoda. Time poboljšavamo kvalitet našeg proizvoda potrošačima.

Glasnik: Uposlili ste 35 radnika. Da li planirate povećanje broja za-poslenih? Koliki su instalirani kapaciteti

T. Šljukić: Trenutno upošljavamo 35 radnika sa tendencijom po-većanja broja zaposlenih shodno povećanju proizvodnje. U po-stojećim instaliranim kapacitetima posao će naćioko 70 ljudi. Kapacitete smo projektovali na 20 hiljada litara dnevno, ali će pro-izvodnja zavisiti od zahtjeva tržišta. Proširenje na 50 hiljada iziski-valo bi nove investicije.

Glasnik: Kako sarađujete sa kooperantima? Možete li da obezbije-dite dovoljne količine mlijeka iz otkupa?

Poslovni ciljevi su formiranje sopstvene farme koja bi pokrivala 50 odsto potreba mljekare te proširivanje asortimana i stalna posvećenost kvalitetu proizvoda.

T. Šljukić: Najveći dio sirovine obezbjeđujemo od farmera sa te-ritorije Crne Gore. Trenutno otkupljujemo samo od proizvođača sa teritorije opštine Nikšić. Planiramo proširenje otkupne baze i u pregovorima smo sa farmerima sa teritorije opština Žabljak i Pljevlja. Radićemo na povećanju kapaciteta postojećih farmera i formiranju sopstvene farme koja bi pokrivala barem 50 % potreba mljekare.

Glasnik: Nikšićka Mljekara "Srna“ je u vlasništvu porodice Šljukić. Da li ste konkurenti ili saradnici sa njima i da li bi eventualno mo-glo doći do udruživanja ove dvije kompanije?

T. Šljukić: U domaćim mljekarama ne vidimo konkurenciju i nada-mo se dobroj saradnji jer je to u interesu svih nas.

Glasnik: Nekoliko mljekara posluje u Crnoj Gori, međutim reklo bi se da u ponudi dominiraju mlijeka iz uvoza. Kako to objašnjavate i šta je potrebno da bi domaći proizvođači bili konkurentniji?

T. Šljukić: Na tržištu Crne Gore najveći dio mlijeka je iz uvoza. Crnogorske mljekare mogu tražiti svoju šansu tako što će na tr-žište iznijeti kvalitetan proizvod, a marketinški se treba boriti da se krajnji potrošač sazna da je to mlijeko proizvedeno u njegovom komšiluku i da je svježe. U tom pravcu nadamo se da će se uključiti i država, po uzoru na države u regionu koje prave kampanje “Ku-pujmo domaće" i slično.

58


Continuous dedication to quality

Tadija Sljukic, owner of the dairy Nika

Launching new product lines and establishing a cheese dai-ry would lead to increasing the offer and strengthening the company’s position on the market. Our plans entail increa-

sing the buying up of milk and expanding the raw material base from our own farm. The goal is to avoid overlapping of our product range with the domestic producers’ offer, announces Tadija Slju-kic, the owner of the dairy "Nika".

Glasnik: A year since your company FML took over the dairy “Nika“, the new products have appeared on the market. What kind of new high-quality products do you offer to customers and how satisfied are you with their interest?

T. Sljukic: We started the production on 5th August 2017 with the basic soured and dairy products. I hope that the customers will recognize the quality of milk, yogurt and sour cream of the dai-ry “Nika". The management is focused on the continuous work on “extra quality" of the new and existing products. It is clear that only the hard work and precisely defined strategy will lead to achie-ving this goal, but also winning a number of subcontractors. This

Business goals include establishing own farm, which would cover 50 percent of the dairy needs as well as expanding the range of products and continuous dedication to quality of products.

59


would result in increasing the buying up, providing sufficient amo-unts of milk and expanding the range of products, which would ensure launching new product lines and establishing a cheese dairy. In terms of range of products, we are striving not to overlap with the offer by domestic producers.

Glasnik: Offering new products to the customers requires new in-vestments.

T. Sljukic: When “Nika" went bankrupt in August 2016, the com-pany FML bought part of property of the dairy. In that period we started the reconstruction and adaptation of the facility. Then we did a new technological project, which guaranteed the highest standards in the field of safety and quality in the food industry. Of-fering new products to customers required new investments. Over 700.000 euros were invested in the reconstruction of the facility and a new technological line. We have also bought a completely new motor pool, which consists of three vehicles for buying up of milk and 10 vehicles for distribution of finished products. In this way we improve the quality of our product.

Glasnik: You hired 35 employees. Do you plan to increase the num-ber of employees? What are the installed capacities of the com-pany?

T. Sljukic: Currently we employ 35 workers and tend to employ more in line with increasing the production. Within the existing installed capacities, 70 people will be employed. We have projected our capacities to 20 thousands litres per day, but the production will depend on demands on the market. Increasing the capacities on 50 thousands would require new investments.

Glasnik: What kind of cooperation do you have with subcontrac-tors? Can you provide sufficient amounts of milk which you buy up?

T. Sljukic: We provide the greatest part of raw materials from the farmers in Montenegro. Currently we are buying up raw materials only from producers from Niksic. We are planning to expand the buying up base and we are negotiating with the farmers from Za-bljak and Pljevlja. We will work on increasing the capacities of the existing farmers and establishing own farm, which would cover at least 50 % of dairy needs.

Glasnik: Niksic dairy “Srna“ is owned by the Sljukic family. Are these two companies competing or cooperating? Could these two companies merge?

T. Sljukic: Concerning dairy companies in Montenegro, we do not see them as competitors and hope that we can establish good coo-peration, since this is the interest of all of us.

Glasnik: Several dairies operate in Montenegro. However, it seems that the imported products are dominating in the offer. How do you explain this and what is necessary for domestic products to be more competitive?

T. Sljukic: Most of the milk on the Montenegrin market is impor-ted. Montenegrin dairies can take the opportunity by placing a high-quality product on the market and with a good marketing the end user needs to find out that milk is produced in his/her ne-ighbourhood and that it is fresh. In this regard, we hope for the involvement of the state, following the example of countries in the region, which conduct the campaign "Let’s Buy Local Products" and the like.

60


Oprez za centralne banke

Najveći finansijski rizici u ovoj godini

Od podizanja referentnih kamatnih stopa ne smije se odustati ali ih ne treba ni podizati previše naglo, upozorava Banka za međunarodna poravnanja u svom godišnjem izvještaju.

Osim traženja preciznog recepta za doziranje fiskalnih ola-kšica, ovogodišnji rizici za globalnu privredu su i rast du-gova zemalja u razvoju ali i najava protekcionizma u državi

koja odavno važi za najrazvijeniju - u Americi. Kao glavne rizike za globalnu ekonomiju u narednom periodu Banka za međunarodna poravnanja (BMP) označila je u svom junskom izvještaju inflaciju, odnosno njen uticaj na fiskalnu politiku, fazu kontrakcije tipičnu za redovne finansijske cikluse, slabljenje potrošnje i političke fak-tore poput jačanja protekcionizma.

Potonji se smatra jednim od najvećih rizika za svjetsku ekonomiju. Novi američki predsjednik Donald Trump, naime, neprekidno insi-stira na zaštiti američkih kompanija od konkurencije, najavljujući veće poreze za uvoz robe iz inostranstva. No, u jednoj studiji koje je istraživala poslovanje američke transportne industrije zaključuje se da ako SAD poveća porez za uvoz robe iz Meksika i Kine za 10 odsto, troškovi zarada zaposlenih u ovoj industriji bi morali da pa-dnu za šest procenata kako bi se kompenzovao poslovni gubitak, a zadržala cjenovna konkurentnost.

Smanjenje plata osjetili bi i radnici u drugim industrijama, i to u visini od dva do četiri odsto. Veliki problem sa ovom računicom je, primjećuje Financial Times, činjenica da bi proizvođači ovaj potez mogli iskoristiti da dodatno smanje troškove proizvodnje, angažovanjem robota na poslovima koje su do sada obavljali lju-di. To znači da bi američke kompanije morale da se snabdijevaju

industrijskim robotima iz Njemačke i Japana, koje su najveći pro-izvođači ovih mašina na svijetu. Ovaj podatak ne odiše baš zdra-vom logikom, ali svakako nije jedini takav.

Inflacija pod lupom

Najstarija međunarodna finansijska organizacija koja važi za krovnu instituciju centralnih banaka širom planete, tvrdi da je ozbiljan rizik za globalnu ekonomiju i niska inflacija, koja bi mo-gla da uljuljka centralne banke da ne podignu kamatne stope. Zato njeni stručnjaci upozoravaju da se ne treba slijepo držati targeti-ranih stopa inflacije, jer one u novim okolnostima ne odražavaju realno stanje ekonomije. Za iluziju o lošijoj situaciji na tržištu na-stalu usled sporog rasta zarada, odgovorna je globalizacija radne snage i rast automatizacije koje pojeftinjuju cijenu rada. Zato od-luku o povećanju kamata ne treba donositi isključivo prema krite-rijumu inflacije.

"Zadržavanje kamatnih stopa na pretj erano niskim nivoima u dužem periodu zaista bi osnažilo stabilnost finansijskih sistema, ali dugovi nastavljaju da se gomilaju a sklonost ka riziku da buja“, piše u godišnjem izvještaju ove banke, koji je podigao prašinu na globalnom nivou. Međutim, BMP savjetuje oprez i kada je u pitanju prebrzo podizanje referentnih kamatnih stopa jer bi to moglo iza-zvati paniku na tržištima.

61


kamatnih stopa, Banka vidi i druge rizike za ekonomiju.

Ona predviđa da bi uzrok nove finansijske krize, uprkos velikodušnim fiskalnim po-litikama širom svijeta, mogao imati iste korijene kao onaj iz 2008. godine – neod-govornost investitora. Privreda i finansijski sektor, naime, redovno prolaze kroz cikluse rasta i usporavanja, a potonji obično na-stupa posle velike ekonomske ekspanzije. Tokom te ekspanzije ulagači su previše optimistični i olako investiraju ogromne svote novca, često na pogrešnim pretpo-stavkama. Kada shvate da je ekonomija pregrijana i da im se to neće isplatiti, po-staju opreznijji sa ulaganjima, a to šalje ne-gativne signale drugim igračima na tržištu.

Trenutno smo svjedoci situacije na tržišti-ma koja liči na ono što je prethodilo recesiji iz devedesetih godina prošlog vijeka, kada su brzo rasli kreditiranje i cijene nekretni-na, a potom je, posle pooštravanja mone-tarne politike, sistem doživio kolaps. Do-datni rizik za svjetsku ekonomiju je i rast

privatnog duga u ekonomijama koje nisu bile u epicentru globalne finansijske krize. Rast kamatnih stopa bi povećao teret ser-visiranja ovog duga, a to bi moglo opteretiti investicije. Iz ovog vrzinog kola svijet još uve nije našao izlaz.

Kina u problemu

U izvještaju se analizira situacija i na trži-štima u razvoju, posebno u dijelu koji iden-tifikuje rizike za globalnu ekonomiju. BMP saopštava da bi ove zemlje mogle kumova-ti rađanju nove finansijske krize. Kina se pominje kao kritična, jer njena ekonomija pokazuje iste znakove pregrijavanja kao američka 2007. godine.

Da podsjetimo, veliko opterećenje za Kinu je činjenica da je od 2007. godine gotovo udvostručila svoj korporativni dug koji sada iznosi 166 odsto BDP-a, dok joj je pri-vatni dug potrošača narastao na 44 odsto vrijednosti prošogodišnjeg bruto nacional-nog proizvoda. U maju je agencija Moody’s prvi put od 1989. godine smanjila kreditni rejting ove zemlje sa A1 na A3, zbog čega se očekuje da će njeni troškovi pozajmljivanja porasti. Po najnovijoj prognozi ove agencije za kreditni rejting, Kina će do kraja deceni-je osjetno usporiti privredni rast – sa 10,6 odsto 2010. godine i današnjih oko 6,5 na pet odsto za dvije i po godine. Ovakav trend će, najvjerovatnije, biti posljedica smenje-nja investicija ali i pada produktivnosti i smanjenja broja radno sposobnih stanov-nika.

Dužan kao G20

Martin Wolf, glavni ekonomski komentator u Financial Timesu, podsjeća da se nisu uv-jek sve prognoze Banke za međunarodna poravnanja ostvarile, ali dodaje da se naj-noviji izvještaj dobro fokusirao na nekoliko značajnih tema. Mnogi poznati ekonomi-sti, takođe, upozoravaju da predstoje veliki ekonomski izazovi i da guverneri central-nih banaka nipošto ne bi trebalo da se opu-štaju, kao i da će svjetska privreda naredne godine zabilježiti rast, ali nedovoljan da bi se sprovele radikalnije fiskalne mere. Osim toga, treba imati u vidu da je visina dugova-nja širom svijeta dostigla rekordne nivoe: dug nefinansijskog sektora je u Grupi 20 prošle godine dostigao 220 odsto BDP-a, što je skoro 40 odsto više nego pretkrizne 2007. godine, izvor: BIF.

To, međutim, nije jedini izazov za banke. BMP primjećuje da se finansijski sektor gotovo svuda oporavlja od finansijske kri-ze, ali upozorava da evropske banke i dalje usporavaju razvoj ovog sektora. Evropski zajmodavci su, naime, podložniji negativ-nim uticajima nego američki, a evropsko bankarsko tržište je prezasićenije. Banke bi trebalo, savjetuju stručnjaci, da postanu otpornije na šokove sa tržišta, ali i da pre-oblikuju svoj poslovni model. Što se tiče problematičnih kredita, oni će se, misle analitičari ove institucije, smanjiti sa opo-ravkom ekonomije.

Prijeti li nam nova kriza?

Moderna izreka sa Wallstreeta kaže da ekonomski oporavak ne umire od starosti. To znači da on ne može trajati dugo bez svesrdne pomoći centralnih banaka. No, izvještaj BMP-a nije u potpunosti u saglas-ju sa ovom tvrdnjom. Osim upozorenja da je potrebno odgovarajuće doziranje rasta

62


63


Čuveni danski proizvođač igračaka Lego ulazi u reograniza-ciju. Šta za Dance podrazumijeva "resetovanje kompanije“ osjetiće tamošnji, ali i zaposleni u svijetu.

Lego će za početak ugasiti 1.400 radnih mjesta, odnosno otpustiće oko osam odsto od ukupnog broja zaposlenih u svijetu, nakon što je kompanija prijavila pad prodaje i profita u prvoj polovini 2017. godine.

Ovoj kompaniji, kao i svakoj privatnoj, zacrtani profit je "svetinja“, a u danskom proizvođaču (skupih) kockica su ga planirali na dvije cifre. Lego je saopštio danas da je njegov prihod u prvih šest me-seci ove godine pao za 5%, na 14,9 milijardi kruna (2,4 milijarde do-lara), uglavnom zbog slabosti na njenim tradicionalnim tržištima, kao što su SAD i Evropa.

Proizvođač čuvenih kocki je prošlog mjeseca imenovao Nielsa B. Christiansena, koji je devet godina bio na čelu kompanije Danfos za proizvodnju termostata i pumpi za vodu, za novog generalnog direktora umesto privremenog britanskog izvršnog direktora Bali-ja Pade. Kristijansen startuje na novoj funkciji 1. oktobra.

Profit je pao za 3%, na 3,4 milijarde kruna (544.000 dolara), izvješta-va agencija AP.

Iz Lega su naveli da se "sada pripremaju za "resetovanje" kompa-nije“.

- Razočarani smo zbog smanjenja prihoda na našim tradicional-nim tržištima, i preduzeli smo korake da to riješimo - rekao je predsjedavajući kompanije Jergen Vig Knudstorp.

Dugoročni cilj je, kako kaže, da se dopre do "što više djece na dobro uhodanim tržištima u Evropi i Sjedinjenim Državama“ i dodaje da "postoje snažne mogućnosti za rast i na tržištima u razvoju kao što je Kina“.

Prema njegovim riječima, kompanija treba da pojednostavi svoj poslovni model kako bi smanjila troškove. Od 2012. godine, grupa je gradila vrlo složenu organizaciju kako bi podržala svoj dvocifre-ni rast u svijetu. Međutim, "tokom tog procesa smo iskomplikovali organizaciju koja sada zauzvrat sputava nastavak daljeg razvoja“, rekao je Vig Knudstorp.

Gostujući na danskoj televiziji, on je naveo da se smanjenje broja zaposlenih uglavnom odnosi na administraciju i prodaju, a ne na proizvodnju.

Grupa trenutno ima više od 19.000 zaposlenih širom svijeta.

Lego ulazi ureorganizaciju

64


Recept za funkcionisanje države bez zaduživanja liči na "Vu-kajlijin“ za uštede u studentskom budžetu: doručak prespa-vaj, za ručak si na dijeti, a za večeru ranije idi u krevet. Da-

kle, ako teritorija nije velika, ako nema puno stanovnika, ako se ne razvijaju usluge javnog sektora niti posjeduje sopstvena moneta – nema ni spoljnog duga. Ipak, da na listama najmanje zaduženih ne budu samo poreski rajevi, bliskoistočni naftaši i najsiromašnije zemlje svijeta pobrinule su se države poput Norveške.

Jedna od zemalja koja nema bilo kakav spoljni dug, prva je na svi-jetu obezbijedila besplatan bežični internet svim stanovnicima, priprema se da postane prva država čija se kompletna poljoprivre-dna proizvodnja obavlja po organskim principima i jedina je de-mokratija u kojoj je posljednja aktivna politička partija raspuštena još 2003. godine. Radi se o pacifičkom ostrvu-državi Niue, koje sa svojih sto kilometara kvadratnih metara teritorije i oko 2.000 sta-novnika više ne mora da se zadužuje na međunarodnom tržištu kapitala. Prošle godine otplatili su četiri miliona dolara duga i ne planiraju da pozajmljuju u skorije vreme. Prihodi u budžet stižu iz tri ključne djelatnosti: turizma, proizvodnje banana i flaširanja vode. Dodatnu finansijsku pomoć od 14 miliona dolara svake godi-ne obezbjeđuje Novi Zeland, koji za Niue obavlja diplomatske uslu-ge, a usput se brine i o vojno-bezbjednosnoj zaštiti.

Dok za Niue postoje zvanični i proverljivi podaci da su otplatili kre-dit, Tuvalu se vodi kao nezadužen prosto zato što nema dostupnih informacija o njihovom spoljnom dugu u publikacijama poput CIA World Factbook, koju rado koriste nationaldebtclocks.org i slični portali koji povremeno objavljuju presjek stanja spoljnog ili jav-nog duga zemalja. Ipak, kako je Azijska razvojna banka analizirala privredu Tuvalua prije dve godine za potrebe poboljšanja procesa planiranja budžeta, skrenula je pažnju i na to da ta zemlja ima su-ficit u državnoj kasi. Zato pretpostavka da nije zadužena naizgled

Po dugu se zemlja poznaje

Najmanje zadužene države na svijetu

djeluje opravdano, no ova dva pokazatelja nisu dovoljna da zaklju-čimo da se radi o ostrvu rajskog prosperiteta. Tuvalu zvanično ima najmanji BDP na svijetu, a opet nešto više stanovnika i teritorije nego pomenuti Niue.

San Marino i Andora svrstavaju se u istu grupu sa Lihtenštajnom i Britanskim Djevičanskim Ostrvima kada je riječ o spoljnom dugu. Status poreskog raja i privreda okrenuta finansijskim uslugama i turizmu zajedničke su osobine nezaduženih prebogatih državica Evrope i egzotičnih ostrva na drugom kraju planete. Lista nezadu-ženih nije kompletna bez Južnog Sudana, no "najmlađa država na svijetu“ tek treba da postigne dogovor sa Sudanom oko 38 milijardi dolara zajedničkog duga koji je nastao prije otcjepljenja 2011. go-dine, što je osjetljivo i već duže vrijeme neriješeno pitanje između dvije zemlje.

Kada dug postaje loš drug?

Analitički portal Statista.com ponudio je listu najmanje zaduženih zemalja uzimajući za kriterijum udio javnog duga u BDP. Na vrhu te liste nalaze se kockarska prestonica svijeta Makao sa 0% i jedan od najbogatijih gradova-država Hong Kong sa 0,06%. Za njima sli-jede Brunej – minijaturni ali naftom bogati sultanat, Avganistan i Solomonska Ostrva, a onda i Estonija, Alžir i Saudijska Arabija. Estonija je inače i šampion Evropske unije po niskoj zaduženosti države sa 9,48% BDP, a takvu titulu brane pravilom da rashodi bu-džeta ne smiju da budu viši od prihoda, dok državnu kasu pune uz pomoć jednostavnog ali efikasnog poreskog sistema.

Iako se u teoriji smatra da je bolje imati niži udio javnog duga, po-što to govori o sposobnosti zemlje da proizvede i izveze robu kako bi mogla da otplati postojeće dugove, među prvih 20 zemalja po ovom kriterijumu samo Saudijska Arabija i Rusija imaju globalno

65


dućnosti mnogih generacija.

U SAD je javni dug dostigao 19,9 biliona dolara, ili oko 106,1% BDP. Tolika suma zvuči zaista zastrašujuće, a debata o "rješenju za na-gomilani dug“ uvjek donosi puno političkih poena. Posljednji koji je zaradio na toj priči je aktuelni predsjednik Trump, koji je naciji tokom predizborne kampanje obećao da će smanjiti cijenu američ-kog duga za 25% i tako, navodno, pomoći svojoj zemlji a oduzeti dio zarade na obveznicama Kini i drugim stranim vlasnicima američ-kih dužničkih hartija. Ekonomisti su, potom, detaljno objasnili da bi takva "pogodba“ najviše oštetila same Amerikance, pošto je la-vovski dio javnog duga u rukama građana koji tradicionalno štede kupujući obveznice, zatim civilnih i vojnih penzijskih fondova, kao i programa za zdravstvenu zaštitu Medicaid i Medicare, koji najvi-še ulažu u američke dužničke hartije od vrijednosti. Podsjećanja radi, Kina i Japan posjeduju po bilion dolara američkog duga, dok američki građani i pravna lica drže više od 14 biliona dolara duga.

SAD se, makar, uvjek zadužuje u sopstvenoj valuti, koja se smatra jednom od pet ključnih valuta svijeta. Sve ostale zemlje balansi-raju između zaduživanja u sopstvenoj i stranoj valuti, i uvjek su izložene promjenama kursa na koje uglavnom ne mogu da utiču. Danska se, međutim, posle 183 godine u potpunosti oslobodila te vrste obaveza, otplativši u martu posljednjih 1,5 milijardi dolara. Tako se pridružila Norveškoj i Njemačkoj, koje takođe ne duguju u stranoj valuti.

Javni, spoljni ili dug u stranoj valuti pojedinačnih zemalja djelu-je kao kap u moru kada se uporedi sa oko 70 biliona dolara, ko-liko iznose ukupna dugovanja svih zemalja na osnovu zvaničnih podataka centralnih banaka i ministarstava finansija. A svjetski dužnički sat, na istoimenom portalu, svakim otkucajem pripisuje još po 50 hiljada dolara kamate, prenosi BIF.

značajne ekonomije. Saudijska Arabija, naravno, zbog svog ključ-nog resursa – nafte, a Rusija zato što, osim nafte, ima najveće sv-jetske rezerve prirodnog gasa i druge po veličini rezerve uglja, te tako udio njenog duga u BDP ne prelazi 16%.

Zaduživanje država dostiglo je vrhunac u periodu između 2007. i 2009. godine, kada su zabilježeni istorijski visoki budžetski deficiti širom svijeta. Da bi provjerili koliko zaduživanje utiče na privre-dni rast i inflaciju, ugledni ekonomisti Carmen Reinhart i Kenne-th Rogoff analizirali su podatke o javnom dugu (dakle, spoljnom i unutrašnjem) za 44 zemlje u periodu od čak dva vijeka, vodeći računa da u uzorak uđu države različitog stepena razvoja. Njihov zaključak je da zaduživanje u razvijenim zemljama neće uspora-vati rast dok javni dug ne dostigne udio od 90% BDP. To je crvena linija posle koje se stope rasta BDP ozbiljno smanjuju. Isti princip potvrđen je i kod zemalja u razvoju, ali je analiza pokazala da se rast usporava već na udjelu od 60% BDP, dok na 90% stope rasta postaju negativne.

Kreativno zaduživanje i istorijsko razduživanje

Da dug ne mora da bude kamen oko vrata demonstrira Norveška, zemlja sa najvrjednijim penzijskim fondom na svijetu, koji se puni prihodima od eksploatacije nafte. Trenutno vrijedan oko 900 mi-lijardi dolara, taj fond investira u kapital širom svijeta i mogao bi lako da otplati oko 660 milijardi dolara spoljnog duga (denomino-vanog u krunama). Norveška, međutim, koristi aktuelne prilike na tržištu, odnosno istorijski niske kamatne stope, te radije izdaje dužničke hartije koje sa lakoćom otplaćuje, dok prihode od nafte ostavlja sa strane, u fondu koji se smatra garancijom sigurne bu-

66


Ovo su najbogatiji Evropljani

Neki od njih su osnovali velike međunarodne brendove kao što su Lego i Ikea, neki su rođeni u bogatim poslovnim im-perijama starim više vjekova, a neki su se obogatili relativ-

no skoro, poslije raspada Sovjetskog Saveza. Na osnovu Forbsove

10) John Fredriksen (Kipar)9,9 milijardi dolara

Fredriksen bi bio najbogatiji čovek u Norveškoj da je ostao u rodnoj zemlji, ali je danas građanin Kipra i jedan od najvećih barona nafte na svijetu. Zaradio je ogromno bogatstvo transportom nafte tokom iransko-iračkog rata.

liste milijardera za 2017, Biznis insajder sastavio je spisak najbo-gatijih ljudi u evropskim zemljama.

Ovo je top deset evropskih bogataša, od "najsiromašnijeg" ka naj-bogatijem.

9) Charlene de Carvalho (Holandija) 12,6 milijardi dolara

Najbogatija osoba u Holandiji naslednica je pivare Heineken, koju je njen djed Gerard Adriaan Heineken osnovao krajem 19. vijeka. Charlene je član upravnog odbora kompanije.

8) Kjeld Kirk Kristiansen (Danska)21,1 milijarda dolara

Bogatstvo duguje kompaniji Lego. Njegov djed Ole Kirk Kristian-sen osnovao je fabriku igračaka i bio je njen glavni izvršni direktor sve do 2004.

7) Sri i Gopi Hinduja (Velika Britanija) 15,4 milijarde dolara

Par, koji živi u Velikoj Britaniji, zajedno sa još dvoje ljudi vodi kon-glomerat Hinduja Group sa sjedištem u Londonu. U vlasništvu kompanije je i indijska fabrika automobila Ashok Leyland.

67


6) Dietrich Mateschitz (Austrija)13,4 milijarde dolara

Osnivač Red Bulla najbogatiji je čovek u Austriji i u njegovom vla-sništvu se nalazi gotovo polovina akcija kompanije. Ukoliko vam škola baš ne ide najbolje, nemojte mnogo da brinete - Mateschitzu je trebalo deset godina da završi fakultet.

5) Stefan Persson (Švedska) 19,6 milijardi

Persson je najveći akcionar u evropskom modnom lancu H&M. Kompaniju je osnovao njegov otac Erling Persson, a njegov sin Karl-Johan Persson je njen glavni izvršni direktor.

4) Beate Heister & Karl Albrecht Jr. (Njemačka)

27,2 milijarde dolara

Brat i sestra su su djeca Karla Albrechta, koji je, zajedno s bratom, osnovao lanac jeftinih supermarketa Aldi, koji obuhvata više od 10.000 prodavnica u 18 zemalja.

3) Maria Franca Fissolo & Giovanni Ferrero (Italija)

25,2 milijarde dolara

Supruga i sin pokojnog Michelea Ferrera, osnivača fabrike kondi-torskih proizvoda Ferrero. Giovanni je glavni izvršni direktor kom-panije.

2) Liliane Bettencourt (Francuska)39,5 milijardi dolara

“Velika dama" kompanije L’Oreal najbogatija je žena u Evropi. Ona i njena djeca posjeduju 33 odsto udjela u kozmetičkom gigantu. Budući da ona ima demenciju, kompanijom upravljaju djeca.

1) Amancio Ortega (Španija)71,3 milijarde dolara

Španski poslovni magnat osnovao je modnu kompaniju Inditex, koja je najpoznatija po modnom lancu prodavnica Zara. Četvrti je na svijetu po bogatstvu.

68


Univerziteti koji znaju kako se prave milijarderiPrvi siguran korak na putu do velikog posla i milijardi dolara

na bankovnom računu je obrazovanje. I to ne bilo kakvo i bilo gdje. Ovo je lista 10 univerziteta na kojima je diplomiralo

najviše milijardera.

10. Cambridge je jedini univerzitet sa starog kontinenta, tačnije je-dini koji nije američki, sa tradicijom obrazovanja milijardera. Ko-liko se zna, na Cambridge-u je diplomiralo 11 milijardera i kada se sabere njihovo bogatstvo, ono iznosi oko 48 milijardi dolara.Uni-verzitet postoji od 1209. godine.

9. Yale je dao 13 milijardera i svi zajedno za sada su zaradili 77 milijardi dolara. Yale se nalazi u američkom gradu New Haven, Connecticut i postoji od 1701. godine što ga čini trećim najstarijim univerzitetom u Americi.

8. Southern California University od svih američkih univerziteta ima najviše stranih studenata i do sada je obrazovao 14 milijardera (zajedno su zaradili 32 milijarde). Ovo je visoka "škola iz snova", a razlog je Los Angeles, elitni deo Amerike. SCU ima i najbogati-ju sportsku istoriju – njegovi studenti su donijeli 287 olimpijskih medalja.

7. Cornell University je njujorški univerzitet koji postoji 150 godi-na, obrazovao je 14 milijardera i 41 nobelovca.

6. Massachusettes Institute of Technology može da se pohvali sa 15 milijardera i njihovom imovinom u vrijednosti od 114 milijardi dolara kao i sa 78 svršenih studenata koji su odlikovani Nobelo-vom nagradom.

5. Columbia se ponosi sa 15 miljardera i tri američka predsjednika

4. New York University je privatan univerzitet. Njegovi studenti se nagrađeni Nobelom, njih 36, a i zaradili su milijarde, njih 17.

3. Stanford University je poznat po preduzetničkom duhu. Nalazi se u Kaliforniji i uručio je diplome 27 budućih milijardera.

2. Pennsylvania se ponosi sa 28 milijardera i njihovim bogatstvom od 112 milijardi dolara. Benjamin Franklin je osnivač davne 1740. godine.

1. Prestižni Harvard je prestižan između ostalog i zbog svojih mi-lijardera – njih 52 ovdje su diplomirali i zajedno zaradili 205 mili-jardi dolara. U biografiji stoji i osam američkih predsjednika i 75 Nobelovaca.

69


Biznis trendovi koji su obilježili 2017. godinu1. Inovacije u oblasti upravljanja odnosa sa klijentima – CRM

Upravljanje odnosima s kupcima (CRM) može biti kamen oko vrata malim preduzećima. Naime, nijedan vlasnik male firme ne voli taj osjećaj da ne može da dobije direktan odgovor, ili da izgubi poslove zbog frustracija svojih klijenata. Zapošljavanje korisničke podrške na puno radno vrijeme je skupo, neefikasno i… neizbježno. Ili je to barem bio slučaj sve do sada. Naime, sada preduzeća brzo dobijaju pristup alatima kojima vještačka inteligencija radi za njih, a CRM je to jedno mjesto na kom su ove alatke počele da prave ogromnu razliku.

Umjesto da zapošljavaju čitavu liniju zaposlenih u korisničkoj po-dršci, preduzeća se okreću formatu koji je poznat većini njihovih milenijumskih kupaca, a to je prozor za ćaskanje (chat window). Kupci mogu dobiti odgovore na sva pitanja u realnom vremenu, jednostavnim kucanjem poruka u inteligentni “Chatbot", koji je snabdjeven svim potrebnim informacijama. Algoritmi mašinskog učenja omogućavaju ovim chat botovima da postanu efikasniji tokom vremena, jer mogu da saznaju koje se vrste riječi i fraza najčešće povezuju sa različitim pitanjima.

2. Povratak malih radnji

Mala maloprodajna preduzeća su u prošlosti imala problem da izađu na kraj sa velikim prodajnim lancima, ali nova istraživanja pokazuju da se ovaj trend mijenja. Velike prodavnice kao što sada premještaju svoje bojno polje i bore se za opstanak sa velikim on-line trgovinskim lancima, kao što je Amazon koji prednjače kako

u cijeni, tako i u drugim pogodnostima. S obzirom da se borba sada vodi između velikih lanaca supermarketa i e-commerce subjekata, mali trgovci ponovo mogu da ponude svoju uslugu kao konkuren-tnu i da zauzmu svoju poziciju na tržištu.

3. Napredna tehnologija dostupna i malim preduzećima

Raznovrsna ponuda moćnih poslovnih programa je osnažila vla-snike malih preduzeća da rastu mnogo brže i "pametnije" nego ikada ranije. Nekada ograničeni samo na najveće firme (one koje bi mogle da izdvoje velika sredstva za softver koji upravlja poda-cima), preduzeća koja pružaju tehnološke usluge su se vremenom demokratizovala i spustilla barijere, te je sada na tržištu dostupan veliki broj poslovnih rješenja namijenjem mikro, malim i srednjim preduzećima i prilagođava se njihovim specifičnim potrebama. Ovo je važna promjena u poslovanju malih preduzeća jer ona više ne moraju da se oslanjaju na veliku infuziju kapitala, kako bi mo-gla da planiraju investicije u tehnologiju.

4. Mobilne platforme za plaćanje

S obzirom da pametni telefoni i dalje dominiraju u životu prosječ-nog potrošača, mala preduzeća prate inovacije koje stavljaju ’no-vac na mali ekran’. Jedan od trendova koji je obilježio 2017. godinu jeste širenje opcija plaćanja preko mobilnih uređaja. TechCrunch procjenjuje da će do 2020. godine 90 odsto korisnika mobilnih uređaja vršiti mobilno plaćanje, Izvor: Bloomberg/Ekonomski.net.

70


Automobilska industrija do 2020. biće potpuno poremećena jer više niko neće htjeti da kupi automobil. Pozvaćete kola da dođu po vas, ona će se samo pojaviti i odvesti vas do od-

redišta. Niko više neće imati problem sa parkiranjem. Naša djeca nikada neće imati vozačke dozvole, niti će biti vlasnici automobi-la. Već sljedeće godine na ulicama će se pojaviti prvi automobili sa samoupravljanjem za javnu upotrebu.

Ovo nije scenario za naučnofantastični film holivudske produk-cije već nedavno predviđanje direktora "Mercedesa" Ditera Zecea, koje je šokiralo svjetsku javnost zbog dramatičnih tehnoloških promjena koje najavljuje, piše Politika.

Kako je rekao, njihovi glavni konkurenti već danas su "Tesla", "Google" i "Amazon", a vrhunac njegove izjave je ipak apokaliptič-no predviđanje da će već 2030. "kompjuteri postati inteligentniji od ljudi" i da će desetine hiljada ljudi ostati bez radnog mjesta.

Iako je mnogo skeptičnih vjerovatno je da će se neke od ovih na-java ipak ostvariti u naredne dvije decenije. Posebno u automobil-skoj industriji koja će se najprije okrenuti masovnoj proizvodnji električnih i hibridnih automobila. Njemački Bundestag usvojio je prošle godine rezoluciju kojom se do 2030. traži zabrana novih au-tomobila sa unutrašnjim sagorijevanjem na nivou EU. Prije neko-liko dana "Volvo" je objavio da će do 2019. obustaviti proizvodnju modela koji za pogon koriste isključivo benzinske ili dizel moto-re i preći isključivo na hibridne ili električne automobile. BMV i "Mercedes" planiraju da ulože više od 700 miliona dolara za njiho-vu proizvodnju u Kini. Da je u pitanju veliki zaokret potvrdila je i Kina kada je objavila da se sprema da zabrani proizvodnju i pro-daju benzinskih i dizel automobila, kako bi podstakla kupovinu električnih vozila, što će uzdrmati auto-industriju na najvećem svjetskom tržištu. Ova najava dolazi poslije odluka Francuske i Britanije da zabrane prodaju takvih automobila i kombija od 2040. godine kako bi sprečili emisiju štetnih gasova, prenosi agencija Frans pres.

Međutim, istraživanje kompanije "Shell", jednog od najvećih di-stributera naftnih prerađevina na svijetu, pokazuje da kraj auto-mobila sa konvencionalnim motorima nije baš toliko blizu i da će se to dogoditi tek 2070. Do tada će ih, navodno, potpuno zamijeniti pogoni na vodonik. Ako im je vjerovati, javni prevoz i transport teškog tereta biće obavljan isključivo uz vodonik, za koji tvrde da je gorivo budućnosti.

Evropska unija predviđa da će do 2020. godine imati 3,5 miliona elektroautomobila i 800.000 stanica za njihovo punjenje. Inače u svijetu je prošle godine prodato 1,3 miliona ovakvih vozila.

71


Vodonik i automobili bez vozača

Budućnost auto-industrije

Evropska unija predviđa da će do 2020. godine imati 3,5 miliona elektro-automobila i 800.000 stanica za njihovo punjenje.

72


Stvarno ili finansijski modifikovano čudo?

Protivurječnosti irskog oporavka

Zahvaljujući drugačijim prioritetima u štednji, ulaganjima u djecu, mlade i obrazovanje, potenciranju novih tehnologija, izrazitim poreskim olakšicama i okretanju izvozu uz podr-

šku ogromne dijaspore, Irska je napravila "korak od sedam milja“ u ekonomskom oporavku nakon finansijske krize. Ipak, sve više analitičara upozorava da je u ovom poreskom raju na dijelu finan-sijski inženjering, kojim su privredni i rast izvoza dobrim dijelom ostvareni samo – na papiru, pišu Biznis i finansije.

Isticana kao primjer uspješnih ekonomskih reformi, Irska je prije desetak godina ponijela titulu "Keltskog tigra“, a sada je nazivaju "Keltskim feniksom“, jer je uspjela da se izdigne iz pepela finansij-ske krize koja je od 2008. godine žestoko uzdrmala ekonomiju ove zemlje. Doduše, to uzdignuće je pratio skandal povodom izvješta-

ja tamošnjeg statističkog zavoda da je BDP u 2015. godini u Irskoj porastao za naučnofantastičnih 26,3%, čime su se irski statističari izborili za neprikosnoveno prvo mjesto u žestokoj svjetskoj konku-renciji "kreativnih finansija“.

Ovakav statistički ishod djelimično je objašnjen fenomenom "kor-porativne inverzije“. Riječ je o praksi u kojoj kompanije mijenjaju svoje prebivalište kako bi plaćale manje poreze, ali istovremeno većinu svojih operacija zadržavaju u matičnoj zemlji. Irska je u prethodnih nekoliko godina postala omiljeno odredište za takvu vrstu finansijskog inženjeringa. Prijavljene investicije rasle su po stopi od 30%, jer se nekoliko američkih farmaceutskih kompanija preselilo u Irsku, kao i avio kompanija Aercap, koja je u Dablin do-nijela 39 milijardi dolara kapitala i, prema papirima, svaki svoj peti

Etiketu „poreskog raja“ Irska je ponijela zahvaljujući i pravilima koja su velikim tehnološkim kompanijama omogućila da plate stotine miliona dolara poreza manje nego u domicilnim državama.

73


avion, kojima se u Irskoj fizički ne može ući u trag.

Dodatno, etiketu "poreskog raja“ Irska je ponijela zahvaljujući i pra-vilima koja su velikim tehnološkim kompanijama omogućila da plate stotine miliona dolara poreza manje nego u domicilnim dr-žavama. Google, Apple, Facebook, Twitter, LinkedIn, Amazon, eBay, PayPal i Microsoft imaju svoja sjedišta u Irskoj i godišnje generišu 35 milijardi eura prihoda, a procjenjuje se da u informatičkoj in-dustriji radi oko 37.000 ljudi. Irska je i domovina za više od 900 softverskih kompanija, u kojima 24.000 zaposlenih doprinosi eko-nomiji sa više od 16 milijardi eura.

Iako je ekonomski rast od 5,2% u 2016. godini daleko prizemljeniji od onoga koji je naveden godinu ranije, ova stopa je trostruko veća od prosjeka eurozone (1,7%). Ako je vjerovati prokazanom Central-nom statističkom zavodu, ekonomski rast je nastavljen i ove godi-ne, jer je stopa nezaposlenosti u zemlji više nego prepolovljena u poređenju s 15% tokom finansijske krize, odnosno trenutno iznosi 6,2%. Otvaranje novih radnih mjesta u prethodnoj godini podstaklo je i rast lične potrošnje za 3%, a ako se ovakvi trendovi nastave, nezaposlenost bi mogla da padne na ispod 6%, što je veoma blizu punoj zaposlenosti.

Dobri 55 milijardi eura na račun EU

Kako je to Ircima uspjelo nakon što je 2008. pukao balon na trži-štu nekretnina, velike irske banke došle na rub propasti zbog loših kredita dvije godine kasnije, javni dug vrtoglavo porastao, a Irska postala prva evropska država koja je pozajmila oko 85 milijardi eura pomoći?

Prema ocjenama analitičara, ekonomskom oporavku doprinijelo je nekoliko faktora. Najvažniju ulogu odigrao je euro, jer je Irska, kao članica eurozone, bila pošteđena nestabilnosti deviznog kur-sa. Na oporavak je uticalo i "stezanje kaiša“ kroz povećanje poreza i smanjenje socijalnih davanja, a Irska je vjerovatno najbolje isko-ristila novac iz evropskih fondova ulažući ga u izgradnju putne i telekomunikacione infrastrukture, univerzitete i socijalni sistem, o čemu govori i podatak da je razlika između sume koju je uplatila u evropske fondove i dobijenog novca čak 55 milijardi eura.

Dok su Grčka, Portugal ili Španija za nagomilane probleme rješe-nje tražile u unutrašnjoj potrošnji, Irska se okrenula povećanju iz-voza, apelujući na ogromnu dijasporu, koja samo u SAD broji 36,9 miliona ljudi, da "kupuju irsko ma gdje bili“. Porastu izvoza, ali i ulaganja, doprinijela je i već pomenuta politika koja je od Irske na-pravila centar informatičke industrije. Zahvaljujući relativno jefti-noj radnoj snazi koja, pri tom, govori engleski, niskoj stopi poreza na dobit preduzeća od 12,5%, te niskim porezima na autorska pra-va, Irska je, osim softverskih kompanija, privukla i gigante muzič-ke i farmaceutske industrije što je za samo godinu dana uvećalo kapital u zemlji sa 700 na 1.000 milijardi eura. Ipak, dobar dio tog novca egzistira isključivo na papiru.

Primjera radi, jedna od najvećih firmi u oblasti medicinske tehno-logije Medtronic, kupila je 2015. irsku kompaniju Covidien i prese-lila svoje sedište iz SAD u Irsku. Prebacila je, ali samo virtuelno, 43 milijarde dolara, jer su radna mjesta ostala u matičnoj zemlji, a Ir-ska je, nakon spajanja farmaceutskih kompanija Allergan i Pfizer, postala jedan od najvećih izvoznika i u ovoj oblasti, ali opet – na papiru. Stoga, sve veći broj ekonomista upozorava da bi ovakav, "kreativni“ rast BDP-a mogao eksplodirati kao i tržište nekretnina

u 2008. godini.

Irska je, takođe, pribavila tri milijarde eura prodajom 25% udjela u AIB banci investitorima, odnosno prodala je 679 miliona akcija po ceni od 4,40 eura po akciji, čime je vrijednost druge najveće banke u Irskoj procijenjena na oko 12 milijardi eura. Prodaja akcija banke je možda najvažniji korak u rehabilitaciji AIB-a od njenog kolapsa tokom finansijske krize, koji je primorao Irsku da zatraži međuna-rodni paket pomoći. Irska vlada je potrošila 21 milijardu eura na spasavanje banke nakon pucanja mjehura nekretnina u 2009. go-dini. Od inicijalne javne ponude akcija (IPO) i sredstava koje je AIB banka otplatila u vidu kamata, provizija i dividendi, država je od izbijanja krize povratila gotovo 10 milijardi eura.

Zna se na čemu se ne štedi

Indikativno je da mjere štednje koje je Irska svojevoljno uvela ni-kada nisu izazvale političke potrese kao u Grčkoj i Španiji. Prije svega, izuzetno se pazilo na dobrobit najsiromašnijeg dijela irskog društva. Nije bilo rezanja starosnih penzija ni naknada za neza-poslene, a mada su svi plaćali veće poreze, radikalno povećanje nameta odnosilo se na bogatije slojeve stanovništva. Irska je, ta-kođe, jedna od zemalja koja ima nultu stopu poreza na većinu pre-hrambenih proizvoda, a oporezuju alkohol, sokove, flaširanu vodu, slatkiše i grickalice. S obzirom na velike povišice koje su odobrene državnim službenicima prije finansijske krize, oni su ostali realtiv-no dobro plaćeni i nakon samnjenja plata, pa ni u tom sektoru nije bilo većeg nezadovoljstva.

Istovremeno, djeca su postala prioritet, pa je Irska u 2014. izdvojila za porodične i dečje dodatke 4,9 milijardi eura ili 2,5% BDP-a. Ula-ganjem u budućnost smatra se i poboljšanje obrazovanja, počev od reformi koje su irske univerzitete učinile daleko kvalitetnijim i konkurentnijim, do posebno osmišljenih programa za prekvalifi-kaciju u oblasti informacionih tehnologija i drugih zanimanja ve-zanih za digitalizaciju, po kojima je Irska postala jedna od vodećih zemalja u Evropi.

Ipak, "Keltski tigar“ nije uspio da zaustavi odliv stanovnika u druge zemlje. Irsku je od 2010. godine napustilo 240.000 ljudi, od kojih su skoro dvije trećine visokoobrazovani kadrovi, starosti između 25 i 34 godine. Stoga je 2014. godine u Dablinu osnovao Ministarstvo za dijasporu, koje nudi posebne vidove pomoći porodicama koje žele da se vrate u zemlju.

Uticaj Brexit-a na Irsku

Odluka Britanaca da napuste EU imala je negativne, ali i pozitivne efekte po irsku ekonomiju. Tako je izvoz hrane i pića u Britaniju pao za 8% u prošloj godini, a kompanije izvoznici iz te djelatnosti izgubile su 570 miliona eura. Uprkos tome, ukupna vrijednost ir-skog izvoza hrane i pića je porasla za 2%, zahvaljujući rastu izvoza u SAD, Kinu i na tržišta EU. Ovaj sektor je, inače, od ključne važno-sti za irsku ekonomiju, jer zapošljava oko 230.000 ljudi i čini oko 50% izvoza irskih kompanija. Problem za Irce biće i sačinjavanje potpuno novih trgovinskih ugovora sa Velikom Britanijom, koja im je najveći trgovinski partner. S druge strane, primjetno je da velike banke, tehnolške i druge bogate kompanije, ali lovci na talente, već se interesuju kako da se iz Londona prebace u Dablin, zbog dobrih poslovnih i poreskih uslova i činjenice da je to, sada, jedini grad u EU u kojem je engleski službeni jezik.

74


Jesmo li spremni za industrijsku revoluciju 4.0?

Analiza Svjetskog ekonomskog foruma

Prema procjenama Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), nova industrijska revolucija promijeniće tržište rada, te će mnogi poslovi biti dodijeljeni robotima i vještačkoj inteli-

genciji, što bi moglo rezultirati gubitkom više od pet miliona ra-dnih mjesta u 15 vodećih država svijeta, tokom sljedećih pet go-dina. Iz osnove će se promijeniti način na koji živimo, radimo i kakve odnose razvijamo s okolinom, izvještava posao.hr.

Kao i revolucije koje su joj prethodile, industrijska revolucija 4.0 ima potencijal da poboljša kvalitet života stanovništva širom svi-jeta. Najviše koristi do sada imali su potrošači koji su putem tehno-logije dobili mogućnosti pristupa digitalnom svijetu. Tehnologija je povećala dostupnost novih proizvoda i usluga koje povećavaju efikasnost i kvalitetu života pojedinca. Poslovi poput naručivanja taksija, rezervacije leta, kupovina i plaćanje proizvoda online, slu-šanja muzike, gledanja filmova ili igranje online igara – mogu se obaviti iz udobnosti vlastitog doma.

Industrijska revolucija 4.0 će kroz četiri glavna parametra utica-ti na poslovanje i to su: nivo uspješnosti ispunjavanja očekivanja kupaca, poboljšanja kvaliteta proizvoda, prilagodljivost poslovanja globalnom tržištu i uvođenje promjena u organizacione oblike. Bez obzira na to radi li se o potrošačima ili preduzećima, klijenti postaju epicentar ekonomije i sve se više vremena i pažnje po-svećuje poboljšanju odnosa prema njima. Proizvodima i uslugama povećavamo vrijednost koristeći dostupne digitalne mogućnosti, a uvođenjem novih tehnologija činimo imovinu trajnijom i elastič-nom. Pojava globalnih platformi i novih poslovnih modela znači da će se talenti, kultura i organizacioni oblici morati ponovo raz-motriti i prilagoditi.

Jedan od velikih strahova je da će uvođenjem automatizacije i vje-

Industrijska revolucija 4.0 će kroz četiri glavna parametra uticati na poslovanje i to su: nivo uspješnosti ispunjavanja očekivanja kupaca, poboljšanja kvaliteta proizvoda, prilagodljivost poslovanja globalnom tržištu i uvođenje promjena u organizacione oblike.

štačke inteligencije potpuno nestati potreba za ljudskim faktorom. Na prvi pogled ovaj strah čini se potpuno opravdan, no ako sagle-damo širu sliku vrlo brzo uvidjećemo da postoji puno nijansi. Ljudi i računari potpuno su različiti i sve ima svoje snage i slabosti. Za poređenje, kompjuteri mogu pohraniti ogromne količine podataka i nepristrasno odlučivati, dok ljudi mogu čitati slabosti, napraviti procjenu složenih situacija i donositi kreativne i strateške odlu-ke. Softver i tehnologija mogu potencijalno osnažiti ljude daleko više nego u prošlosti – otključati latentnu kreativnost, percepciju i maštu ljudskih bića na nivou svake organizacije. Menadžerska, supervizorska i marketinška zanimanja su neke od karijera koje budući zaposleni moraju odabrati, budući da će oni najmanje osje-titi uticaj automatizacije i robotike. Naravno, poslovi koji uključuju stvaranje, implementaciju i održavanje novih tehnologija biće ta-kođe u velikoj potražnji.

Svijetu će uvijek trebati ljudski sjaj, ljudska genijalnost i ljudske sposobnosti.

Bez obzira bili svjesni ili ne, industrijska revolucija će uticati na vaše živote i događa se upravo sada. Budući trendovi u zapošlja-vanju na globalnom nivou biće, barem djelimično, oblikovani au-tomatizacijom i robotikom, ali to ne mora biti negativan trend za radnike i kompanije. Naravno, poslovanje i industrija imaće koristi smanjenjem troškova rada, ali još uvijek je potrebna snažna eko-nomija za održavanje dobiti. To znači da će kompanije i radnici moći direktno da utiču na tempo uvođenja inovacija, jer je potreb-no imati oboje kako bi bili stvoreni preduslovi za održavanje sna-žne ekonomije. Sve to doprinijeće olakšanju života, i borbi protiv mnogih problema s kojima se čovječanstvo suočava, ali će isto tako pred nas staviti nove socioekonomske, demografske i geopo-litičke izazove.

75


Rekordna vrijednost naftnog fonda

Vrijednost imovine norveškog držav-nog stabilizacionog fonda, najvećeg u svijetu, dosegla je rekordnih 1.000

milijardi dolara zahvaljujući snažnom ra-stu cijena dionica na globalnim tržištima i jačanju eura.

Državni stabilizacioni fond utemeljen je 1998. godine kako bi za buduće generaci-je čuvao prihode od prodaje nafte i plina, resursa kojima Norveška obiluje. Danas je vrijednost imovine kojom upravlja oko dva i po puta veća od norveškog bruto domaćeg proizvoda (BDP), prenosi Analitika.

Prvobitno je prognozirano da će u trećoj

deceniji ovog vijeka biti 1,3 puta veća od BDP-a.

Fondom upravlja poseban odsjek norveške centralne banke a sav novac ulažu u stra-ne dionice, obveznice i nekretnine. Njegov portfolio zahvata 77 zemalja svijeta.

Gotovo dvije trećine imovine na kraju dru-gog tromjesečja ove godine činile su dioni-ce, preko kojih su stečeni vlasnički udjeli u oko 9.000 kompanija. To ujedno znači kontrolu nad više od 1,3 posto svih dionica izlistanih na globalnom nivou.

Poređenja radi, Norveška ima 5,3 miliona stanovnika, što je manje od 0,1 posto uku-

pnog svjetskog stanovništva.

Snažan rast vrijednosti njenog državnog fonda omogućio je veća sredstva za potro-šnju iz državnog budžeta.

Prema nedavno izmijenjenom fiskalnom propisu, vlada u Oslu smije godišnje potro-šiti tri posto vrijednosti fonda, što bi prema njegovoj aktuelnoj vrijednosti značilo oko 235 milijardi kruna.

Ovogodišnjim budžetom planirana je po-trošnja od ukupno 221 milijardu kruna, od-nosno 2,8 posto njegove vrijednosti, pods-jeća Reuters.

Norveška

76


CILJ KONKURSA je da prepozna i javno istakne privredna društva, pojedince, medije, institucije, nevladine organizacije i iseljenička udruženja, koji svojom materijalnom i finansijskom podrškom daju primjer drugima i postavljaju standarde kojima bi trebalo te-žiti kada je u pitanju ulaganje u opšte dobro i izgradnja građanskog društva. Istovremeno, cilj nagrade je da podstakne oživljavanje i razvoj vrijednosti kao što su solidarnost, humanost i filantropija.

Nagrada ISKRA se dodjeljuje u sljedećim KATEGORIJAMA:

• za doprinos na nacionalnom nivou

• za doprinos lokalnoj zajednici

• za doprinos dijaspore

• za individualni doprinos

Pored tri glavne nagrade, otvoren je konkurs i za nekoliko speci-jalnih priznanja:

• specijalno priznanje za medijski doprinos

• specijalno priznanje za građanski doprinos opštem dobru

Nagrade će biti uručene početkom decembra u Kraljevskom pozo-rištu “Zetski dom" na Cetinju.

PRAVO UČEŠĆA imaju privredna društva i mediji koji posluju u Cr-noj Gori, pojedinci iz Crne Gore i dijaspore, udruženja iseljenika i državne institucije (zavisno od kategorije).

KO PODNOSI NOMINACIJE:

Svi zainteresovani građani/ke – pojedinci/ke, privredna društva, nevladine organizacije, mediji, institucije, sa mogućnošću samo-kandidovanja.

Za kategoriju DOPRINOS NA NACIONALNOM NIVOU mogu se no-minovati privredna društva koja posluju u Crnoj Gori, koja imaju razvijenu strategiju korporativnog davanja, odnosno koja podrža-

Fond za aktivno građanstvo, u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore i Upravom za dijasporu – Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija, a uz podršku Fondacije “Ćano Koprivica", Fonda braće Rokfeler i Čarls Stjuart Mot fondacije, otvara

KONKURS ZANAGRADU ZA FILANTROPIJU

Rok za prijem prijava je 10. novembar 2017.

Za pojedince, privredna društva, medije, nevladine organizacije, institucije i iseljenička udruženja – koji su na najdjelotvorniji način podržali neprofitne akcije za opšte dobro i izgradnju građanskog društva.

vaju projekte od opšteg interesa na nacionalnom nivou, čije su fi-lantropske aktivnosti promišljene i usmjerene na potrebe društva.

Za kategoriju DOPRINOS LOKALNOJ ZAJEDNICI mogu se nomi-novati privredna društva koja posluju u Crnoj Gori, koja su svojim ulaganjem (materijalnim i/ili nematerijalnim) podržala razvoj lo-kalne zajednice.

Za kategoriju DOPRINOS DIJASPORE mogu se nominovati iselje-nička udruženja koja su svojim ulaganjem (materijalnim i/ili ne-materijalnim) podržala razvoj lokalnih zajednica u Crnoj Gori, ili organizovala filantropske aktivnosti na nivou države.

Za kategoriju INDIVIDUALNI DOPRINOS može se nominovati po-jedinac iz Crne Gore i dijaspore koji je ličnim angažmanom (do-brotvorne aktivnosti, materijalne donacije, besplatne profesio-nalne usluge, volonterizam i sl), bilo na nivou lokalne zajednice ili društva, doprinio rješavanju problema i unapređenju života u zajednici.

Za kategoriju SPECIJALNO PRIZNANJE ZA MEDIJSKI DOPRINOS mogu se nominovati novinari/urednici, medijski timovi i sami me-diji, koji su organizacijom filantropskih aktivnosti i/ili promocijom istih, doprinijeli razvoju i promociji solidarnosti, humanosti i filan-tropije u zemlji.

Za kategoriju SPECIJALNO PRIZNANJE ZA GRAĐANSKI DOPRI-NOS OPŠTEM DOBRU mogu se nominovati nevladine organizacije, grupe građana/ki, institucije i pojedinci koji su pokrenuli akciju(e) od opšteg dobra, koja je podstakla uključivanje velikog broja građa-na/ki.

KAKO SE PRIJAVITI:

Prijavne formulare možete naći na linku http://www.nagradaiskra.me/obrasci-za-prijavu, dok se za više informacija možete obratiti kancelariji fAKT-a putem e-maila [email protected] i telefo-na 020/665 600.

77


U razdoblju 1860 - 1915. godine prve podatke o spoljnoj trgovi-ni Crne Gore sa Austrijom ostavio je ruski konzul u Dubrov-niku K. Petković. Podatke koje je objavio, Petković je dobio

od austrijskih carinskih vlasti u Kotoru i odnose se na 1863. godinu dok je podatke o finansijskom stanju u Crnoj Gori prikupio na licu mjesta i iz zvaničnih dokumenata.

Prema Petkoviću, Crna Gora je preko carinarnice u Kotoru, u toku 1868. imala tranzit: sušenog mesa kastradine u iznosu 30.168 au-strijskih funti, sira 13.028 funti, kože 125.560 funti i druge robe uku-pne vrijednosti 587.525 funti. Što se tiče uvoza preko ove carinar-nice on je u pomenutoj godini iznosio svega 3,355.893 austrijskih funti.

Na pazaru u Kotoru, kako ističe Petković, u toku 1863. godine pro-dato je 1.984 svinja i prasadi, 3.635 volova, a sitne stoke 11.520.

Trajne ekonomske veze između Crne Gore i Boke Kotorske tra-žile su stalno postavljanje svog agenta u Kotoru. Početkom 1870. za crnogorskog agenta u Kotoru postavljen je Petar Radmanović, pa je on drugi zvanični diplomatski predstavnik Crne Gore, jer je ranije bio postavljen predstavnik u Skadru. Pored ostalih poslova crnogorski agent u Kotoru posebno se starao o naplati dugova iz-među crnogorskih i austrijskih podanika i učestvovao u rješava-nju pograničnih sporova do kojih je uglavom dolazilo zbog stočnih

pasišta. Ti stalni neredi na granicama Crne Gore sa Austrijom i Turskom bili su često u centru pažnje centralne crnogorske vlasti.

U periodu poslije sticaja nezavisnosti spoljna trgovina Crne Gore sa Austrijom bilježi skoro ujednačen bulans. Za deset godina od 1891. do 1900. godine odnos uvoza i izvoza između Crne Gore i Au-strije bio je 5.293.000 prema 6.001.000 kruna sa pasivnim bilansom od svega 708.000 kruna. Prema tome trgovački promet Crne Gore sa Austrijom bio je u pomenutom desetogodištu ujednačeniji nego u periodu do polovine XIX vijeka.

Početkom XX vijeka spoljna trgovina Crne Gore dobija nove uslove za uspješan razvitak. Zaključeni su trgovinski ugovori sa Austo--Ugarskom (6. februara 1912.) godine, a potom sa Italijom, Belgijom, Francuskom, Srbijom, Egiptom, Njemačkom, Grčkom, Holandijom, Bugarskom, Rumunijom, Turskom,Rusijom, Švajcarskom, Engle-skom.

Sklopljeni ugovori imali su klauzulu najvećeg povlašćenja. Istina, nerazvijenoj Crnoj Gori ta klauzula je malo pomogla, jer su od nje najviše koristi imale razvijene države, a sve su one tada bile neu-poredivo razvijenije od Crne Gore.

(Izvor: dr Branislav Marović, "Stočarstvo Crne Gore 1860-1953.", Podgorica 1998. godine)

Spoljna trgovinaVremeplov

Na osnovu člana 34 stav 3 Statuta Privredne komore Crne Gore ("Sl. list Crne Gore“, broj 17/15), Upravni odbor Privredne komore Crne Gore, na sjednici od 6. oktobra 2017. godine, donio je

ODLUKUo pokretanju postupka za izbor Predsjednika Privredne komore Crne Gore

I Ovom Odlukom pokreće se postupak, uređuje način, kriterijumi, rokovi i druga pitanja od značaja za izbor Predsjednika Privredne komore Crne Gore (u daljem tekstu: Predsjednik Komore).

II Postupak za izbor Predsjednika Komore treba završiti do 29. decembra 2017. godine.

III Kandidata za izbor Predsjednika Komore mogu isticati članice Komore koje ispunjavaju statutarne obaveze, odbori udruženja i drugi oblici organizovanja u Komori, uz pribavljenu pisanu saglasnost kandidata, najkasnije do 15. novembra 2017. godine.

IV Obrazuje se Komisija za mandatna pitanja (u daljem tekstu: "Komisija“) u sastavu: - Vojin Žugić, predsjednik - Sanja Ćalasan, član - Milenko Radmilović, član.

Zadatak Komisije je da najkasnije do 30. novembra 2017. godine analizira pristigle kandidature i da nakon razmatranja za Upravni odbor pripremi Informaciju o kandidatima za izbor predsjednika Komore.

Informacija iz stava 2 ove tačke treba da sadrži podatke o svim pristiglim kandidaturama kao i preporuku koji od kandidata treba da bude predložen za Predsjednika Komore.

Predlog za Predsjednika Komore utvrđuje Upravni odbor i dostavlja ga Skupštini Komore najkasnije do 28. decembra 2017. godine. Administrativne poslove za Komisiju obavljaće stručna služba Komore.

V Kandidat za Predsjednika Komore, pored opštih uslova propisanih zakonom i statutom Komore, treba da ispunjava i sledeće uslove: - da ima završen fakultet, - da ima najmanje 5 godina iskustva na rukovodećim poslovima u privredi i - da poznaje način rada i organizaciju Komore, odnosno njenih organa i drugih oblika organizovanja.

Kandidature sa potrebnom dokumentacijom dostavljaju se Komisiji za mandatna pitanja, preko Stručne službe Komore, na adresu: Privredna komora Crne Gore, ulica Novaka Miloševa 29/II, Podgorica.

VI Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Obrazloženje

U skladu sa odredbama člana 34 Statuta Komore, Predsjednika Komore bira Skupština na predlog Upravnog odbora, iz reda istaknutih privrednika.

Odluku o pokretanju postupka za izbor Predsjednika Komore, donosi Upravni odbor najkasnije 60 dana prije isteka mandata Predsjedni-ka Komore. Odlukom se propisuje način, kriterijumi, rokovi i druga pitanja od značaja za izbor Predsjednika.

U skladu sa navedenim, predloženom odlukom je definisano ko može predlagati kandidate za izbor Predsjednika, kriterijumi koje treba da ispunjava kandidat, sastav Komisije koja treba da pregleda prispjele predloge i o tome informiše Upravni odbor, kao i rokovi u kojima treba završiti postupak izbora.

Broj: 011 – 1834

Podgorica, 6.10.2017. godine

UPRAVNI ODBOR PRIVREDNE KOMORE CRNE GORE

Predsjednik

Velimir Mijušković

7. AVGUST Podgorica 13.JUL - PLANTAŽE Podgorica 16. FEBRUAR Podgorica ADRIA DESTINATION MANAGEMENT COMPANY Budva AGENCIJA ZA STANOVANJE Podgorica AGEA JINRONG Podgorica AG. INFOPLAN Nikšić AGRIS Ulcinj AGROAUTO Podgorica AGRO MONT Nikšić ALLEGRA-MONTENEGRO Bar ALKALOID Podgorica ALKOSET Heerceg Novi ANGLIAN Bar ARHITEKTONSKI ATELJE Podgorica ARNICA MONTANA Budva ART BETON Podgorica ART GLORIA Podgorica ASP MONTENEGRO Podgorica BALKAN LIFT Podgorica BRATICA COMMERCE Ulcinj BEN-KOV Kotor BENTA KOMERC Pljevlja BI KOD Podgorica BJELOBOR Žabljak BOKA ADRIATIC Herceg Novi BONESA Bar BOŽUR Podgorica CENTAR ZA IMPLANTOLOGIJU I ESTETSKU STOMATOLOGIJU Budva CENTAR ZA EKOTOKSIKOLOŠKA ISPITIVANJA Podgorica CENTROMETAL Podgorica CITY EXPRESS MONTENEGRO Podgorica CONING Herceg Novi CREMACO M Podgorica D PHOTO TRADE Tivat DAMAR PLUS Podgorica DAMIS Podgorica DAMONT Bar DANLAB Podgorica DEMETRA TOURS Podgorica DEVIZ ŠPED Podgorica DEKORIVA-CO Nikšić DIBIEM Bar DINAMIKCOM Nikšić DIL COMMERCE Podgorica DMD DELTA Podgorica DONATOR Podgorica DOUBLE L Podgorica DR CARGO LOGISTICS Podgorica DRUM Podgorica EFUSION Nikšić EKOPROMET Bijelo Polje ELIPSOID Ulcinj ELKON Podgorica7 ELTEC Ulcinj ENFORMA Kotor ENTEXT Podgorica ESCALLERA Budva EUROMIX BETON Bar EURO CELL Kotor EURO OIL COMPANY Podgorica FAF & CO Ulcinj FAMILY SHOP RVD Bar FARMEGRA Podgorica FARMONT Danilovgrad FEROPLET Herceg Novi FINISH MONTENEGRO Podgorica FLY MONTENEGRO Podgorica FLY FLY TRAVEL Podgorica FOBRA Podgorica GARDEN LUX Nikšić GEMMELI COMMPANY Nikšić GEO MAX GROUP Podgorica GEOERC Herceg Novi GEOPREMJER Podgorica GEOPROJEKT Podgorica GEOPROMET Podgorica GIOVANNI TRADE Ulcinj GOLBI Podgorica GRAFO BALE Podgorica GRADNJA-PROMET Danilovgrad GRADSKI SAOBRAĆAJ PODGORICA Podgorica GRIJANJE Danilovgrad GRAFO GROUP Podgorica GRUPPO TESSILE Podgorica GORENJE Podgorica GULIVER MONTENEGRO Budva IMPERIAL Bijelo Polje INTEL Petrovac INTERESTA Podgorica INTERPRODUCT Cetinje INTERLOG Bar IROTAS Rožaje IVNIK Podgorica HABITAT Podgorica HAPPY DOG Nikšić HEMOMONT Podgorica HOROZ Podgorica JASEN Pljevlja JAWEL CRNA GORA Podgorica JET DIRECT Podgorica JELA - KOMERC Rožaje JOLLY COMMERCE Nikšić Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Budva JUGOBICIKL-PROMET Podgorica KALAMPER Bar KALLABA COMPANY Ulcinj KATUNJANIN Herceg Novi KAVARIĆ GROUP Podgorica KAIROS Budva KAIROS MNE Herceg Novi KERAMIKA BABOVIĆ Bar KODAR INŽENJERING Podgorica KOMPAS MONTENEGRO Budva KOMUNALNO DANILOVGRAD Danilovgrad KOMUNALNE DJELATNOSTI Bar KORMING Danilovgrad KRUŠO Nerceg Novi KUĆA MODE I LJEPOTE ZORAN Podgorica KULTURNI CENTAR Bar KVISKO Podgorica LANGOSTINO Ulcinj LALATOVIĆ Budva LD GRADNJA Nišić LEAGUE NORTH Podgorica LIKAPROM Podgorica LIKOTEH Podgorica LUNAS Podgorica LOGICAR Bar LONDON BRIDGE Nikšić LUKA KOTOR Kotor LUKANA Podgorica LUX ENTERIJERI Podgorica LUXOR Nikšić LJETOPIS AUTOMOTIVE Podgorica M & D ALIGRUDIĆ COMPANY Podgorica MALL Podgorica MATINO-COMPANY Bijelo Polje MB ELECTRONIC Podgorica MG SOFT Podgorica MIAMI Ulcinj MICROMEDIA Podgorica MIRABOU Podgorica MIVIS Kotor MINPEK Nikšić MIL-POP Podgorica MM PROJEKT Podgorica MEGA-INTERNATIONAL Rožaje MERIDIAN DMC Kotor MERKATOR INTERNATIONAL Bijelo Polje MODA D&D Tivat MOGUL CRNA GORA Podgorica MONDRIAN Bar MONTCARTON Podgorica MONTEFISH Tivat MONTELL Cetinje MONTECARGO Podgorica MONTENEGRO ADVENTURES Podgorica MONTE PUT Podgorica MONTENOMAKS CONTROL & LOGISTICS Danilovgrad MONT-IMPREX Podgorica MONTINSPEKT Podgorica MOSOR TRANS Podgorica MTK-COMMERCE Budva MTL CAR Podgorica NAVAR INCORPORATED Tivat NIKOLIC 4S Kotor NEMESIS Podgorica OBOD Cetinje OCEAN MONTENEGRO Bar OLD TOWN TRAVEL Kotor OLIMPIA-R Budva OPREMA Podgorica OSMANAGIC CO Podgorica OXFORD CENTAR Podgorica PANELEVEN Podgorica PANEVIVO Podgorica PARUS Bar PERT Tivat PIASTRA Kotor PILONINTERNATIONAL Budva PLAN B Podgorica PLUMBING ELECTRICAL COMPANY Kotor PREDUZEĆE ZA GRAĐEVINSKI NADZOR I LABARATORIJSKA ISTRAŽIVANJA Podgorica PREV&ING Podgorica PRIMA CAR Cetinje PGS MONTENEGRO Bar PUT-INŽENJERING Podgorica R-TOURS BUDVA Budva RALEX RRB Podgorica RAMEL Nikšić REAL ESTATE & CO Ulcinj RED COMMERCE Podgorica RED MONTENEGRO Podgorica RELJA COMPANY Bar REMID VIS Podgorica REPRESENT COMMUNICATION Podgorica RIPŠPED Bar RK-PH Podgorica RLC MONTENEGRO RE EVENTS & CONSULTING COMPANY Podgorica ROYAL TRAVEL Cetinje ROLE INŽENJERING Herceg Novi S- LEASING Podgorica S2B Podgorica SAGA CG Podgorica SANITEKO GROUP Podgorica SEKAS Podgorica SECURITY GUARD MONTENEGRO Podgorica SIMM INŽENJERING Podgorica SINCOMMERCE Podgorica SIPA Podgorica SKILL INŽENJERING Podgorica SLAVIJA-COMERC Pljevlja SLAVISAN D.D.D. Podgoorica S - LEASING Podgorica SMALL OFFICE Herceg Novi SPIN Podgorica SOHO CAFFE Bar SPECTACULAR Podgorica STROJSERVIS-GRADNJA Bar SVETI STEFAN - REAL ESTATE Budva STUDIO MOUSE Podgorica STUDIO SYNTHESIS ARHITECTURE & DESIGN Podgorica ŠKORPION Herceg Novi TAGOR Podgorica TALAS-M Budva TAPACIR KURTI Ulcinj TARATRANS Podgorica TEHNOBAR Podgorica TEHNOŠPED Podgorica TEHNO DENTAL Podgorica TEHNO MAX Podgorica TELEFONICA Kotor TELEMONT Podgorica TEMASO Nikšić TERCET GROUP Podgorica TIMIG Podgorica TO BAR Bar TRŽNICE I PIJACE Podgorica TRING Podgorica TUJKO Kotor TURISTIČKI CENTAR DURMITOR Podgorica TURISTIČKA ORGANIZACIJA BIJELO POLJE Bijelo Polje TURISTIČKA ORGANIZACIJA OPŠTINE BUDVA Budva TURISTIČKA ORGANIZACIJA OPŠTINE ULCINJ Ulcinj VETERINUM Ulcinj UNEL Kotor UNIPROM PEKARA Nikšić UNA Kotor UNO-NK Nikšić VAGAR Podgorica VALPAIN DESIGN NOVI DOM Podgorica VATROOPREMA Podgorica VEKTOR INŽENJERING Herceg Novi VELETEX Podgorica VERITAS Bijelo Polje VERTIGO MONTENEGRO Podgorica VIA PROJECT Podgorica VITREUM MONTENEGRO Podgorica VIP TRAVEL Tivat VODOVOD I KANALIZACIJA Bar VODOVOD I KANALIZACIJA HERCEG NOVI Herceg Novi VOLMONT MD Danilovgrad WEST POINT Podgorica W&R DYNAMIC COMPANY Kotor WINTERHALTER GASTRONOM MONTENEGRO Budva ZELENI VRTOVI Podgorica ZELENILO Podgorica ZILPO Podgorica ZENŠPED Bar ZRNOŽIT Cetinje

Documents

Uspostavljen mehanizam za bolju saradnju sa · PDF filePčelarstvo, uspješna porodična tradicija Prioritet je jačanje tržišne pozicije. IMPRESUM. 6 Okrugli sto komora glavnih