Ustroj Austrougarske Vojske Na Zemlji Hrvatske 1868-1914

M. Pojić, Ustroj austrougarske vojske na ozemljuHrvatske 1868.-1914., Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 147-169

Milan Pajić

Hrvatski državni arhivMarulićev trg 21Zagreb

USTROJ AUSTROUGARSKE VOJSKE NA OZEMLJUHRVATSKE 1868.-1914.

UDK 930.253:355](436-89)" 186811914"930.253:355]( 439-89)" 186811914"

Stručni članak

Ćlanak daje pregled organizacije austrougarske vojske na području KraljevinaHrvatske, Slavonije i Dalmacije u razdoblju od početka uspostave novog vojnogustroja dvojne monarhije 1868. do početka Prvog svjetskog rata 1914. godine. Pisanje na temelju onovrell1enih zakona s pripadajućim napucima koji su se odnosili navojnu organizaciju Austro-Ugarske Monarhije, službenih vojnih listova i šematiza-ma.'

U Hrvatskom državnom arhivu nalazi se svo sačuvano arhivsko gradivo vojnih postrojbi zajedničkevojske i ugarskog domobranstva na ozemlju Hrvatske od 1868. do 1918. godine podijeljeno u 17 arhiv-skih fondova. Najznačajniji su fondovi: Pulski admiralat 1851-1918,276 knjiga i 542 kutije spisa; XII!.zbor 1869-1918, 157 knjiga i 328 kutija spisa; 5 fondova divizija zajedničke vojske 1867-1895,48 knji-ga i 37 kutija spisa. Od postrojbi Kraljevskog ugarskog domobranstva sačuvan je vrlo fragmentarno sa-mo fond 42 "hrvatske" pješačke divizije, 1914-1918,4 knjige i 7 kutija spisa i 28. pučko-ustaškog zapo-vjedništva u Osijeku, 1914-1918,2 kutije spisa.Za članak su korišteni: Zbornici zakona i naredaba valjanih za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju,Deržavno-zakonski list kraljevine i zemlje zastupane u vieću cesarevinskom, List zemaljske uprave zaHrvatsko-slavonsku vojnu krajinu, Vjestnik naredaba za kraljevsko ugarsko domobranstvo (mađ. Ren-delcti Kiizliiny), Militiirschematismus des Osterreichischen Kaiserthumes/Schematismus fiir dask.u.k. Ilcer und rur die k.u.k. Kriegsmarine, Hof und Staats Handbuch der Ostereichischen Ungari-schen Monarchie, sve razna godišta, Schematismus der k.k. Landwehr und k.k. Gendarmerie der imReichsrate vertretenen kiinigreiche und liindem mr 1896, Wien, 1896. KleinerSchematismusdes k.u.k.13. Korps, des kiinigl. ungar. agramcr kroa!. slavon. VI!. Landwehrdistriktes .... 1912.Oskudnost i nedostatak izvome dokumentacije vojnih postrojbi austrougarske vojske na području Kra-ljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije za navedeno razdoblje u hrvatskim arhivima, kao i politička i

147


K(;llčlle riječi: arhivsko gradivo. austrougarska vojska. Kraljevine Hrvatska,Slavonija iDalmacija. vojna povijest

Zajednička austrougarska vojska

Zajednička austrougarska vojska, kao jedan od rezultata austro-ugarske nagod-be i uspostave dvojne Monarhije u "zemljama krune sv. Stjepana", uspostavljena jeXL. Zakonskim člankom o obrambenoj sili Hrvatsko-ugarskog sabora 5. prosinca1868. godine.2

Zakonskim člankom o obrambenoj sili uvodi sc opća vojna obaveza (čl. 1) zasve vojne obveznike s navršenih 20 godina života (čl. 3). Oružana sila Au-stro-Ugarske Monarhije dijeli se na stalnu vojsku i bojno pomorstvo (zajedničkavojska), na domobranstvo, posebno za austrijski, posebno za ugarski dio Monar-hije te isto tako i pučki ustanak. Zajednička vojska ima zadaću braniti dvojnu mo-narhiju protiv "izvanjskog neprijatelja i uzdržavati red i sigurnost u zemlji" (čl. 7).Domobranstvuje zadaća podupirati zajedničku vojsku i braniti granice od napada,te iznimno za održavanje reda i sigurnosti. Pučki se ustanak predviđa kao krajnjaobrambena mjera u ratu u slučaju prodora neprijatelja na teritorij Monarhije. Voj-na obveza u zajedničkoj vojsci traje la godina (3 godine li postrojbi i 7 godina upričuvi), a u domobranstvu 12 godina (2 godine u postrojbi i la godina u pričuvi)(čl. 4).

Zakonskim člankom utvrđuje se da zajednička vojska, srazmjerno broju sta-novnika (u postrojbi i u pričuvi) broji 800.000 pripadnika. Od toga na "zemlje kruneugarske" otpada 329.632 pripadnika, ne računajući ovdje stanovništvo Vojne kraji-ne, "dok krajina / .. .1 bude postojala" (čl. 13). Zajednička vojska bilaje podijeljena na

društvena klima u posljednjih 80 godina, utjecali su na skoro potpuno zaneivanje istraživanja vojnekomponente hrvatske povijesti. U Austriji je objavljeno više knjiga i članaka vezanih uz povijest au-strougarske vojske. Treba svakako istaknuti, radi opsežnosti i bogate bibliografije koju donosi, V. sve-zak edicije Austrijske akademije znanosti Die Habsburgermonarchie 1848-1918, Die BewaffneteMacht, Beč 1987.

2 Zakonski članak sankcioniran je (od vladara) 5. prosinca. Proglašenje u donjem domu (kući zastupni-ka) 5, a u gornjem domu (kući velikaša) ugarskog parlamenta (Hrvatsko-ugarskog sabora) 6. prosinca1868. godine.Do 1914. godine u nekolikoje navrata dolazilo do izmjena zakona o obrambenoj sili, od kojih su glavni:Zakonski članak XXXIX:1882, Zak. čl. VI:1889, Zak. čl. XXX:1912.

148

M. Pajić, Ustroj austrougarske vojske na ozemljuHrvatske 1868.-1914., Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 147-169

17 vojno-teritorijalnih oblast? - 7 glavnih vojnih zapovjedništava (Generalcom-mando) ranga zbora (korpusa) i 10 vojnih zapovjedništava (Militarkommando) ran-ga divizije - ukupno 24 divizije, 80 linijskih pješačkih pukovnija, \4 graničarskihpješačkih pukovnija i Titelskog graničarskog pješačkog bataljuna, pukovnija tirol-skih lovaca, 33 lovačka bataljuna, 41 konjanička pukovnija (14 dragunskih, 14 hu-sarskih i 13 ulanskih), 12 topničkih pukovnija, 12 tvrđavskih topničkih bataljuna te3 obkoparske pukovnije. Osim toga postojale su tvrđavska i mjesna zapovjedništva.Glavna luka ratnc mornarice s pomorskom akademijom bilaje u Puli. Vrhovni zapo-vjednik vojske je Franjo Josip 1.,koji oružanim snagama Austro-Ugarske Monarhijezapovijeda i upravlja preko Ministarstva rata (Reichs Kriegs Ministerium). Službenii zapovjedni jezik zajedničke vojske i bojnog pomorstva bio je njemački.

Vremenom dolazi do brojčanog povećanja zajedničke vojske i postrojbi. Reor-ganizacijom zajedničke vojske 1883. godine Austro-Ugarska Monarhija je podijelje-na na 15 zborova (korpusa)4 i vojno zapovjedništvo u Zadru ranga divizije. Godine1910. umjesto vojnog zapovjedništva u Zadru ustrojen je XV!. zbor u Dubrovniku.

Godine 1883. ustrojene su 22 nove pješačke pukovnije (ukupno 102). Od većpostojećih bojni u Bosni i Hercegovini 1894. godine ustrojene su 4 pješačke pukov-nije te jedna lovačka bojna. Broj konjaničkih pukovnija povećao se do 1891. za 3(15. i 16. husarska pukovnija ustrojene su 1873, 15. dragunska pukovnija ustrojena

Generalati Glavna vojna VojnaPokrajim: Divizije

Z3 )ov'cdnišlva zaooviedništvuza Donju i Gomju Austriju Oce Donja Austrija 1.111.i Salzburg Linz (jomj •. Austrii" i Sal/burg III.

7.3 Stajcrsku. Korušku, Gi.lZ Stajerska. Koruška i Kranjska VI.Kranjsku. Istru. Gorieu.

TrsI ISlm. Gorica i grad Tr~t VII.Gradu i 'rad Trsi

IJrno rvlorav:!<tkai Slc'lk:l IViV.

Pra. feSb IX .. X.iXIX.

L'lVOV XI. i XXIV.za Galiciju i l3ukovinu

Kmkov XII.

Ilešta XlIl.iXX.

za UgarskuBratislava XIV.

Kašice XV.

Temišvar XVII.

Zagreb Hrvatska i Slavonija i XXl.iXXl1.Hn'ulsko-slavol1ska \'o'na kra'ina

Innsbruck Tirol i VorarIbeB"! VilI.Hcmlannsladl1 EnJelj/Scdmogradska XV!.Sibili·Zadar Dalmaci'a XVIII.Petrovaradin Banatska vo'na kra"ina XXll!.

Izvor: Militarschcmatismus des Osterrcichischcn Kaiscrthumes mr )871.

4 Zapovjedništva zborova bila su: I. u Krakovu, 2. u Beču, 3. u Gracu, 4. u Budimpešti, 5. u Bratislavi, 6.u Košicama, 7. u Temišvaru, 8. u Pragu, 9. u Josephstadtu (Leitmeritzu), 10. u Brnu, od 1910. u Pšemi-slu (Przemysl), Il. u Lavovu, 12. u Sibinju, 13. u Zagrebu, 14. u Innsbrucku, 15. u Sarajevu.

149


je 1891), ukupno 44 pukovnije. Od 1895. uz postojeće 32 lovačke bojne i od dota-dašnje pukovnije tirolskih lovaca ustroj ene su još 3 pukovnije tirolskih carskih lova-ca (svaka pukovija s po 4 bojne). Navedene postrojbe grupirane su u 33 pješačke i 8konjaničkih divizija. Do najvećeg povećanja postrojbi došlo je kod topništva. Do1912. broj topničkih pukovnija povećao se s 12 u 1871. godini na 42, a ustrojeno je i14 haubičkih pukovnija te 14 teških haubičkih sklopova.

Zajednička vojska u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji do 1871.'

U Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji domicilne postrojbe zajedničke vojskečinilo je II graničarskih pukovnija Hrvatsko-slavonske vojne krajine, dvijepješačke (linijske) pukovnije u "civilnoj Hrvatskoj" - 53. u Zagrebu (Ungarisches!croatisches! Infanterie Regiment) i 78. u Osijeku (Ungarisches /croatisch-slavo-nisches/ Infanterie Regiment)6 te određen broj postrojbi udijeljenih od drugih vojnihzapovj edništava.

Uoči procesa razvojačenja Vojne krajine i ukidanja graničarskih pukovnija1871. Glavno vojno zapovjedništvo u Zagrebu (General-Commando zu Agram)imalo je pod svojim zapovjedništvom postrojbe zajedničke vojske u KraljevinamaHrvatskoj i Slavoniji te sve graničarske pukovnije Hrvatsko-slavonske vojne kraji-ne? grupi rane u dvije divizije (IGrenz! Truppen-Division) - XX!. u Zagrebu i XXI!.u Karlovcu.

Pod svojnim zapovjedništvom XX!. (graničarska) divizija imala je dvije briga-de sa 6 pješačkih pukovnija (od toga 4 graničarske), jednu ulansku pukovniju i jedanlovački bataljun. XXI!. (graničarsku) diviziju činile su tri brigade sa sedampješačkih pukovnija (od toga 6 graničarskih).

Neposredno pod zapovjedništvom Generalkomande bile su dvije topničke bit-nice/baterije i dvije satnije tvrđavskog topničkog sklopa.

5 Vidjeti tablicu l.(, 53. "hrvatska" linijska pukovnija sljcdnikjc pandurskog zbora/pukovnije kojegje osnovao barun Fran-

jo Trenk 1741. godine. Od 1756. ustrojena je kao linijska pukovnija. 78. "hrvatsko-slavonska" pukov-nija ustrojena je I. veljače 1860. godine od 17,47. i 53. linijske pukovnije. (Militiirschematismus desOsterreichischen Kaiserthumes rur 1871).

7 "Previšnjom zapovijedi na državnoga vojnoga ministra" od 8. lipnja 1871. Glavnom zapovjedništvu uZagrebu podčinjava se cijela Hrvatsko-slavonska vojna krajina uključivo s Petrovaradinskom gra-ničarskom pukovnijom i vojnim općinama Zemun, Karlovci i Petrovaradin (točka I). Točkom 2 istezapovijedi utvrđuje se da Glavno zapovjedništvo u Zagrebu, u procesu razvojačenja odnosno odvajan-ja vojnih od upravnih i sudbenih poslova, ima u Vojnoj krajini ovlasti što ih u Sanskoj Hrvatskoj imazemaljska vlada. U Hrvatskom državnom arhivu fond C.K. zapovjedništvo u Zagrebu kao krajiška ze-maljska upravna oblast/1852.-1870./ 1871.-1881.jedanje od rijetko cjelovito sačuvanih fondova s 370knjiga i 1657 kutija spisa.

150


Proces razvojačenja Vojne krajine i ukidanje graničarskih pukovnija 1871-1873.

"Previšnji proglas, carsko-kraljevska naredba, previšnji odpis i izvedbeni pro-pisi", sve od 8. lipnja 1871. godine označavaju početak procesa razvojačenja Vojnekrajine, koji će biti okončan 1881. godine priključenjem područja Vojne krajineKraljevinama Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji. U tom procesu, ustrojavanje oružanesile u skladu sa zakonskim člancima o oružanoj sili (XL.), o domobranstvu (XLI.) i opučkom ustanku (XLII.) iz 1868. godine, bit će završeno 1873. godine.

Naredbom od 8. lipnja 1871. godine ukidaju se dvije varaždinske graničarskepukovnije (Križevačka br. 5 i Đurđevačka br. 6t, a područje pukovnija, kao i vojneopćine Senj, Bjelovar, tvrđava Ivanić i Sisak, izlučuju se iz Vojne krajine.9 Uvode sezakonski članci o oružanoj sili, domobranstvu i pučkom ustanku iz 1868. godine. Napodručju ukinutih pukovnija Varaždinske krajine ustrojava se treće popunidbenookružje za Varaždinsku pješačku pukovniju 10, koja od 1. siječnja 1872. godine poči-nje djelovati kao 16. ugarska /hrvatska/ pješačka pukovnija (16. Ungarisches/Croat.l Warasdiner Infanterie-Regiment) sa zapovjedništvom u Bjelovaruii. Opći-na Sisak priključuje se popunidbenom okružju 53. (zagrebačke) pješačke pukovnije,dok se grad Senj priključuje pomorskom popunidbenom okružju.

Za preostalo područje Hrvatsko-slavonske vojne krajine do ukidanja 9 gra-ničarskih pukovnija 1873. godine i uvođenja zakonskih članaka o oružanoj sili, odomobranstvu i o pučkom ustanku iz 1868. vrijediti su propisi: Propis kojim se zavojnu Krajinu ureduje način izvršivanja obranbene dužnosti iPropis o domobran-stvu i o narodnom ustanku u vojnoj Krajini.

Propis o načinu izvršavanja obrambene dužnosti uvodi opću vojnu obvezu kojugraničar izvršava u bojnim postrojbama, domobranstvu i pučkom ustanku. Službenadužnost u bojnim postrojbama traje 10 godina, a u domobranstvu 2 godine. Propisnavodi (čl. 7), da za razliku od ostalih postrojbi zajedničke vojske, graničarske po-strojbe u vrijeme mira u pravilu ne napuštaju svoja popunidbena podmčja. Člankom

8 Istom naredbom zaključno sa školskom godinom, ukinutaje ipukovnijska vojna škola u Bjelovaru (čl. 9).9 Na području ukinutih pukovnija kraljevim odpisom od 8. lipnja osnovana je Bjelovarska županija s gra-

dovima Bjelovar i Ivanić (čl. 5).10 Do tada u "civilnoj Hrvatskoj" postoje dva popunidbena okružja, za 53. zagrebačku i 78. osječku

pješačku pukovniju.11 Treba napomenuti da su sve pukovnije austrijske/austro-ugarske vojske kao sastavni dio naziva/naslo-

va imale redni broj. Izvorno 16. pukovnijaje ugarska pukovnija osnovana 1703. tako da se od 1872. go-dine u pregledu povijesti Pukovnije navodi daje nastala objedinjavanjem 16. ugarske, 5. i 6. graničar-ske pukovnije, iako je ova prva dala Pukovniji samo broj. U Hrvatskom državnom arhivu u fondu 16.varaždinska pješačka pukovnija nalazi se opsežan rukopis povijesti 5. i 6. graničarske pukovnije, kao i16. varaždinske pukovnije.

151


11 utvrđuje se bojno stanje graničarskih pukovnija na 44.135 Ijudi.12 Bojno/ratnostanje pukovnija u miru i ratuje jednako s postavljenih 3 (2) bojne dokje 4. (3) bojnau pričuvi. Prema postrojbenom pregledu 1. lička, 3. ogu1inska, 7. brodska i 9. petro-varadinska pukovnija imale su svaka po 4 bojne, svaka bojna po 4 satnije, a brojalesu svaka po 86 časnika i 3838 dočasnika i vojnika. Pukovnije Otočka br. 2 i Slunjskabr. 4 imale su po 3 bojne, svaka sa po 4 satnije i polubojnu s po 2 satnije, tako da jesvaka imala 75 časnika i 3352 dočasnika i vojnika. Gradiška graničarska pukovnijabr. 8 i II. banska graničarska pukovnija br. 11 imale su po 3 bojne, svaka sa po 4 sat-nije - ukupno svaka pukovnija 67 časnika i 2888 dočasnika i vojnika. 13

Propis o domobranstvu u Vojnoj krajini bitno se razlikovao od zakonskih čla-naka koji su se odnosili na domobranstvo u austrijskom odnosno ugarskom dijelumonarhije. Za razliku od odredbi čl. 14 Zakona o obrambenoj sili XL: 1868, Propi-somje određeno (čl. 3) da se domobranstvo popunjava samo na dva načina a) isluže-nim vojnicima bojnih četa i b) dobrovoljcima, ali ne i novačenjem kao što navodi čl.14 spomenutog zakona. Odjeli domobranstva trebali su se popunjavati iz popunid-benih kotara graničarskih pukovnija i bili bi pod zapovjedništvom pukovnije te se nebi aktivirali, nego bi se samo držali u očevidnosti redovnih postrojbi (čl. 5-7). Do-mobranstvo u Vojnoj krajini financiralo bi se iz zajedničkog vojnog proračuna (čl.16), a domobranske časnike imenuje vladar na prijedlog zajedničkog vojnog mini-stra (čl. 11). Zapovjednijezik domobranstva je njemački jezik (čl. 13). Odora, ozna-ke, oprema i oružje, službeni i vježbovni propisi u domobranstvu jednaki su kao ikod bojnih četa zajedničke vojske.

Carskom i kraljevskom naredbom od 8. kolovoza 1873. godine, od 1. listopada1873. godine za Hrvatsko-slavonsku vojnu krajinu uvode se zakonski članci XL. oobrambenoj sili, XLI. o domobranstvu i XLI1. o pučkom ustanku iz 1868. godine tese ukidaju preostale graničarske pukovnije: 1. lička, 2. otočka, 3. ogulinska, 4. slunj-ska, 7. brodska, 8. novogradiška, 9. petrovaradinska, 1. banska br. 10 i II. banska br.11.14 Umjesto ukinutih graničarskih pukovnija osnivaju se pješačke pukovnije br,70. u Petrovaradinu (Ungarisches /slavonisches/ Infanterie Regiment) i br. 79. u

12 U ovaj broj uračunato je ljudstvo ne samo hrvatsko-slavonskih pukovnija, nego i preostalih graničar-skih postrojbi - 12,13. i 14. banatske pukovnije te Titelskog bataljuna.

13 U postrojbenom pregledu nije naveden ustroj i brojčano stanje I. banske graničarske pukovnije br 10.14 Naredba je objavljena u Listu zemaljske uprave za Hrvatsko-slavonsku vojnu krajinu za 1873, str.

88-92. Naredbije prethodio zakon o preustrojstvu i novoj političkoj razdjelbi Hrvatsko-slavonske voj-ne krajine od 15. lipnja 1873. prema kojem se od I. kolovoza i.g. uprava graničarskih pukovnija odjel-juje od vojnih poslova te se od područja I. i 2. graničarske pukovnije uspostavlja ličko-otočko krajiškookružje, od 3. i 4. pukovnije ogulinsko-slunjsko. od 10. i II. pukovnije bansko, 7. pukovnija čini brod-sko, 8. pukovnija gradiško, a 9. pukovnija petrovaradinsko krajiško okružje (List zemaljske uprave zaHrvatsko-slavonsku vojnu krajinu. 1873. str. 43-45).

152

\1. Pojić, Ustroj austrougarske vojske na ozemljuHrval,k~ 1~(iX.-1914., Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 147-169

Otočcu (Ungarisches /croatisches/ Infanterie Regiment).15 Povrh toga s popunidbe-nog okružja Otočke 79. pukovnije popunjavat će se 31. lovački bataljun. S područjaGlavnog vojnog zapovjedništva Zagreb i njegovih postrojbi popunjavale su se: 5.ulanska pukovnija Osijek (5. Ungarisches /croatisch-slavonisches/ Uhlanen Regi-ment) s popunidbenog okružja 16, 70, 78. pješačke pukovnije, 12. ulanska pukovni-ja Zagreb (12. Ungarisches /croatisch-slavonisches/ Uhlanen Regiment) s popunid-benog ok.ružja 53. pješačke pukovnije, 12. topnička pukovnija - Ljubljana (s popu-nidbenog okružja 53, 79. pješačke pukovnije), 12. gradski topnički bataljun - Karlo-vac (s popunidbenog okružja 53, 79. pješačke pukovnije), obkoparska (pionirska)pukovnija - 4. bataljun - (16, 53, 70, 78, 79), vojno vozarstvo - 4. popunidbenieskadron - Budimpešta (s popunidbenog okružja 16,53,70,78,79. pješačke pukov-nije), vojnički odjeli državnih ergela i pastuharnih depoa, opskrbni zavodi, odjev-no-upravni zavodi, zdravstvena četa.

Ratna mornarica (bojno pomorstvo) popunjavala se s područja zapovjedništvaTrst, Zadar i Rijeka, ali i s područja Glavnog vojnog zapovjedništva u Zagrebu.16

Zajednička vojska u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji od 1873. do 1914.17

Reorganizacijom zajedničke austrougarske vojske 1883. godine, Glavno voj-no zapovjedništvo u Zagrebu pretvoreno je u 13. zbor te je ustrojena 96. pješačkapukovnija (Ungarisch-kroatisches Infanterieregiment) sa zapovjedništvom u Kar-lovcu. Zapovjedništva dvije ugarske /hrvatske/ ulanske pukovnije, kao i njihova po-punidbena okružja, 1883. godine su izmijenjena. Zapovjedništvo 5. ulanske pukov-nije je premješteno iz Osijeka u Varaždin te se ona sada popunjava s područja 53. za-grebačke i 96. karlovačke pješačke pukovnije. Zapovjedništvo 12. ulanske pukovni-je premješteno je iz Zagreba u Osijek te se ona sada popunjava s podmčja 16. bjelo-varske, 70. petrovaradinske i 78. osječke pješačke pukovnije. Ustrojavaju se novetopničke postrojbe koje popunu dobivaju s područja 13. zbora: 37. topnička pukov-nija s zapovjedništvom u Zagrebu i 38. topnička pukovnija sa zapovjedništvom uOsijeku ustrojene su 1885. godine, 39. topnička pukovnija sa zapovjedništvom uVaraždinu ustrojenaje 1892. godine. Topnička brigada 13. zbora od 1885, 1908. go-dine preimenovana je u Haubičku pukovniju br. 13. Od 1912. od dotadašnjeg 5.teškog haubičkog sklopa nastao je Sklop teških haubica br. 13.IR

15 Izvomo 70. i 79. pješačka pukovnija osnovane su 1. veljače 1860, prva od 1,3. i 25. pukovnije, a drugaod 22. i 26. pukovnije. Obje pukovnije do 1873. imale su popunidbene okruge u Mađarskoj (Neusohl iNyiregyhaza).

16 Vidjeti tabl. II., lIl., i V.17 Vidjeti labl. I.18 Vidjeti tabl. IV.

153

M. Pojić, Ustroj austrougarskc vojskc na ozcm1juHrvatskc 1868.-1914., Arh. vjcsn., god. 43 (2000), str. 147-169

Zbor je pod svojim zapovjedništvom imao 7. pješačku diviziju u Osijeku s 13.brigadom u Osijeku, 14. brigadom u Zemunu te dio 13. topničke brigade i 36.pješačku diviziju sa 71. brigadom u Rijeci, 72. brigadom u Zagrebu te dio 13. top-ničke brigade. Pod zapovjedništvom Zbora bila je 8. konjička brigada 10. konjičkedivizije te manje postrojbe. 19

Zajednička vojska u Kraljevini Dalmaciji od 1873. do 1914.'0

Vojne postrojbe zajedničke vojske na ozemlju Kraljevine Dalmacije bile supod Voj nim zapovjedništvom u Zadru odnosno pod zapovjedništvom 18. divizije(XVIII. Tmppen-Divisions und Militar-Commando zu Zara fUrDalmatien). Divizi-ju su činile dvije brigade s tri pješačke pukovnije, tri lovačka bataljuna i dva sklopatvrđavskog topništva. Navedene postrojbe imale su svoja popunidbena okružja jz-van Dalmacije, kao i viša zapovjedna tijela te su bile samo udijeljene Vojnom zapo-vjedništvu u Zadm. Novaci i vojni obveznici s područja Dalmacije prvotno suupućivani u bojno pomorstvo idjelomično u 22. pješačku pukovniju (u 22. pukovni-ju upućivani su i novaci s područja Istre), tako da je pukovnija do 1883. godine nosi-la ime 22. Kustenlandisches Infanterie Regiment i imala je svoje zapovjedništvo uTrstu. Od 1883. Pukovnija se popunjava vojnim obveznicima samo s područja Dal-macije i sukladno tome promijenjeno joj je ime u 22. Dalmatinisches Infanterie Re-giment te joj je zapovjedništvo premješteno u Split. Od 1912. zapovjedništvo je uSinju. Popunidbeno zapovjedništvo za bojno pomorstvo bilo je u Zadru, a od 1912. uŠibeniku.

Godine 1909. Vojno zapovjedništvo u Zadm pretvoreno je u XV!. zbor, kojiobuhvaća Dalmaciju i dio Bosne i Hercegovine. Od početka 1910. zapovjedništvozbora je premješteno u Dubrovnik. Zbor je imao dvije divizije, 18. u Mostaru s 5gorskih brigada i 47. u Herceg Novom s 2 gorske i I tvrđavskom topničkom briga-dom. Neposredno pod zapovjedništvom zbora bile su I gorska i 1 gorska topničkabrigada.

Kraljevsko ugarsko domobranstvo (Ho1tveil)

Kraljevsko ugarsko domobranstvo osnovano je 5. prosinca 1868. godine Za-konskim člankom XLI. o domobranstvu Hrvatsko-ugarskog sabora.21 Domobran-

19 Klcincr Schcmatismus dcs k.u.k. 13. Korps, dcs konigl. ungar. agramcr kroa!. slavon. VII. Landwchr-distriktcs .... 1912.

20 Vidjcti tabl. V.21 Zakonski članak XLl. potvrđcn jc (sankcioniran) 5. prosinca 1868, proglašcn jc u donjcm domu (kući

zastupnika) 5. prosinca, a 6. prosinca u gomjcm domu (kući vclikaša) Hrvatsko-ugarskog sabora u Bu-dimpcšti.

154


stvo je dio oružane sile Austro-Ugarske Monarhije i služi za potporu zajedničke voj-ske i za unutarnju obranu te iznimno i za očuvanje javnog reda i mira. Odredbu oupotrebi domobranstva donosi vladar uz suglasnost (premapotpis) ministra za ze-maljsku obranu u Budimpešti. U iznimnom slučaju, kada se želi upotrijebiti domo-branstvo "izvan zemalja ugarske krune", potrebna je dozvola/odredba zajedničkogsabora. Domobranstvo se popunjava isluženim pričuvnicima zajedničke vojske, no-vačenjem i dobrovoljcima. Svi poslovi domobranstva spadaju u djelokrug ministraza zemaljsku obranu, na čiji prijedlog vladar imenuje vrhovnog zapovjednika domo-branstva, zapovjednike domobranskih okružja i postrojbi te časnike. Činovi, opremai naoružanje, kao i propisi o službi i vježbi, isti su kod domobranstva kao i kod zajed-ničke vojske. Ministar zemaljske obrane izdaje naredbe preko vrhovnog zapovjed-nika domobranstva, koji je u ravni s glavnim zapovjednikom zajedničke vojske. 22

Člankom 12 Zakonskog članka XL: 1868. o obrambenoj sili određeno je daugarsko kraljevsko domobranstvo ima 82 pješačke bojne i 32 eskadrona (satnije)konjaništva. U procesu razvojačenja Vojne krajine 1871-1873. godine i ukidanjagraničarskih pukovnija, broj domobranskih pješačkih bojni popeo se na 92, a konja-ničkih satnija na 40.23 Pješačke bojne do 1874. bile su ustrojene u 22 pješačke briga-de, konjičke satnije u odjele i samostalne satnije, a opkoparske satnije u odjele.

Cijelo područje ugarsko-hrvatske države podijeljeno je 1868. godine na 6 do-mobranskih okružja: a) s ove strane Dunava, b) s one strane Dunava, c) s ove stranuTise, d) s one stranu Tise, e) erdeljsko, f) hrvatsko-slavonsko. Reorganizacijom iz1871. godine broj okružja povećanje na 7: I. peštansko, II. segedinsko, llI. košicko,IV. požunsko, V. budimsko, VI. erdeljsko i VII. zagrebačko-hrvatsko-slavonsk024

•

Kao rezultat postupnog ustrojavanja domobranskih bojni i njihovog brojčanograsta, godine 1874. dolazi do reorganizacije domobranstva u cilju okrupnjavanja do-mobranskih postrojbi i utvrđivanja organizacije i vojničke subordinacije. Naredbomod 27. travnja 1874. godine utvrđuje se da u slučaju mobilizacije svako domobran-sko okružje uspostavlja jednu pješačku diviziju. Svaka divizija sastoji se od dvijebrigade (I. i 2) sa 6-7 bojni, brigada od dvije polubrigade (1.-28), svaka sa 3-4 bojne.Konjanički odjeli i samostalne satnije, kao i opkoparski odjeli izuzimaju se ispoddotadašnjih brigadnih zapovjedništava i neposredno se podređuju zapovjedniku do-

22 "U svrhu da se naredbe odnoseće se na osobne stvari osobah, stojećih u svezi domobranske institucije,nadalje da se propisne naredbe i odredbe sto bržje i sigumije obnarodovati uzmognu", od 10. veljače1874. godine počinje se izdavali službeni list Vjestnik naredaba za kraljevsko ugarsko domobranstvo(mađ. Rendeleti Kozlony). Vjestnik naredaba br. 1 od 10. veljače 1874, str. I.

23 Povećanje broja konjaničkih satnija s 32 na 40 ulvrđenje Zakonskim člankom V: 1871. zajedničkog sa-bora.

24 Zakonski članak IV-1871. potvrđen (sankeioniran) 12. ožujka 1871, proglašen u kući zastupnika 18, a ukući velikaša 20. ožujka.

155


mobranskog okružja. Na području svakog okružnog zapovjedništva ustrojava se ko-njanička pukovnija sa po 2 odjela, svaki odjel po 2 satnije.25 Prema tome, ugarskodomobranstvo sastojalo se od 7 pješačkih divizija, 14 brigada, 28 polubrigada i 92bojne. Konjaništvo je bilo podijeljeno u 10 pukovnija, 20 odjela i 40 satnija. Bilo je20 opkoparskih odjela, 6 okružnih zapovjedništava imalo je po 3, a hrvatsko-slavon-sko po dva odjela.u,

Do značajne promjene u položaju domobranstva unutar "obrambene sile" Au-stro- Ugarske Monarhije dolazi 1890. donošenjem novog Zakonskog članka o do-mobranstvu (V: 1890) koji je praktički izjednačio položaj zajedničke vojske i domo-branstva. Zakonski članak utvrđuje da se domobranstvo prvenstveno popunjava no-vačenjem (čl. 4). Godišnji kontingent novaka utvrđuje se na 12.500 (čl. 3). Domo-branstvo, kao i zajednička vojska, dobiva uz pričuvu i doknadnu pričuvu (čl. I). Do-mobranstvo čine 94 pješačke bojne svrstane u 28. pješačkih pukovnija i 60 satnijakonjaništva svrstanih u 10 pukovnija.

Posljednji Zakonski članak o domobranstvu iz 1912. utvrđuje povećanje no-vačkog kontingenta za domobranstvo i to: za 1912. godinu 17.500 novaka, za 1913.21.500 novaka, a za sljedeće godine 25.000 novaka (čl. 5). Smanjuje se broj domo-branskih okružja sa 7 na 6, s tim da je VI. okružje "zagrebačko hrvatsko-slavon-sko".27 Pet ugarskih domobranskih okružja postrojava 7 pješačkih divizija dok VI.okružje postrojava jednu diviziju - ukupno 8 divizija. Broj postrojbi se povećava na97 pješačkih bojni svrstanih u 32 pješačke pukovnije, 60 konjaničkih/husarskih sat-nija u 10 pukovnija, 70 topničkih bitniea svrstanih u 8 topničkih brigada.2R

Ugarsko domobranstvo na području Hrvatske i Slavonije

Članci 7 i 5729hrvatsko-ugarske nagodbe sankcionirane od vladara 8. studeno-ga 1868. godine, temelj su osobitog položaja postrojbi kraljevskog ugarskog domo-branstva u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, koji će biti utvrđen i u svim Zakon-skim člancima o domobranstvu potvrđenima do sloma Austro-Ugarske Monarhije

25 Okružnica broj 14581/1, Viestnik naredaba za kraljevsko ugarsko domobranstvo br. 5/30 travanj 1874,str. 43-45.

26 Okružnica 2603/preds., Viestnik naredaba za kraljevsko ugarsko domobranstvo br. 16/30 rujan 1874,str. 99-102 i prilog istog broja Vjcstnika.

27 Domobranska okružja su: I. Budimpešta, Il. Segedin, III. Košice, IV. Bratislava, V. Kolozsvar.28 Do početka I. svjetskog rata ustrojene su samo dvije topničke pukovnije i 8 topničkih sklopova. (Hor

und Staats I-landbuch der best. Ung. Monarchie, 1914).29 Čl. 7. "Zajednički su poslovi nadalje: dozvoljavanje novaka, zakonodavstvo za obranbeni sustav i voj-

nu dužnosti ...! b) da se novaci iz kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije uvrstiti imadu u vojne pu-kovnije istih kraljevina 1:::/."čl. 57. "Za organe zajedničke vlade ustanovljuje se također hrvatski jezik službenim jezikom unutargranica kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije."

156


(XLI: 1868, V: 1890, XXX1: 1912). Novaci iz Hrvatske i Slavonije upućeni u domo-branstvo služit će u "hrvatskim" domobranskim postrojbama. Službeni jezik u kra-ljevskom ugarskom domobranstvu na ozemlju Kraljevina Hrvatske i Slavonije bitiće hrvatski jezik s hrvatskom zastavom.3U Slijedom ovoga, skoro svi domobranskizapovjednici i časnici bit će Hrvati.31

Organizacija domobranstva u Hrvatskoj i Slavoniji 1868-1890.

Temeljnim zakonom o domobranstvu iz 1868. godine uspostavljeno je VI. hr-vatsko-slavonsko okružno zapovjedništvo u Zagrebu. Ono je bilo najviša voj-no-upravna oblast za domobranske postrojbe na ozemlju Kraljevina Hrvatske i Sla-vonije. Godine 1871. povećanjem broja domobranskih okružja zagrebačko hrvat-sko-slavonsko okružje postaje VIl.32

Od predviđene 82 pješačke bojne i 32 eskadrona konjaništva kraljevskog ugar-skog domobranstva na Kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju otpadalo je 4 pješačke boj-ne i 4 eskadrona konjice. Postupnim ukidanjem graničarskih pukovnija brojpješačkih bojni povećanje do 1874. na 12. Nakon razvojačenja iukidanja dviju va-raždinskih graničarskih pukovnija 1871. godine33 i uspostave Županije bjelovarske,zakonskom odredbom iz 1872. godine određeno je da se na spomenutom područjuustroje još dvije domobranske pješačke bojne.34 Razvojačenjem preostalih graničar-skih pukovnija 1873. godine ustrojeno je još 6 domobranskih pješačkih boj ni.35 Do-mobranske pješačke bojne ustrojene su u Varaždinu (79), Zagrebu (80), Virovitici

30 Članak 18. Zakonskog članka XLl: 1868. utvrđuje da "U kraljevinah Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmacijizapoviedni jezik domobranstva je hrvatski jezik, barjak mu nosi /. . .1 oznaku imena Nj. Veličanstva sje-dinjene boje kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, te grb ugarske države."

31 Vrhovni zapovjednik kraljevskog ugarskog domobranstva od 28. listopada 1907. do 8. svibnja 1913.bio je general konjaništva, barun Vilim KLOBUČAR. Zapovjednici zagrebačkog hrvatsko-slavon-skog domobranskog okružnog zapovjedništva/42. pješačke divizije u ćinu podmaršala bili su: Miro-slav KULMER, grof(1869-1875), Dragutin VIŠNIĆ (WISCHNICH) (1875-1880), Milan (Emil)pl. MUSULlN (1881-1890), Matija RASLIĆ (1890-1893), Eduard LUKINAC (1893-1897), JosipBACH (1897-1901), Duro ĆANIĆ (1901-1903), Radoslav (Rajmund) CERBA (1903- 1907), Sve-tozarpl. BOROEVIĆ (I 907-1912), Stjepan SARKOnĆ (1912-1914), Ivan SALlS-SEEWIS, grof(1915-1916), Mihael MIHALJEVIĆ (1916-1918).

32 Zakonski članak IV-I97I. Potvrđen (sankcioniran) 12. ožujka 1871, proglašen u kući zastupnika 18, au kući velikaša 20. ožujka.

33 Carsko kraljevskom naredbom od 8. lipnja 1871. ukidaju se dvije varaždinske graničarske pukovnije ina njihovo područje uvode se zakonski ćlanci o obrambenoj sili, o domobranstvu io pućkom ustanku iz1868. godine te se uspostavlja popunidbeno područje zajcdnu redovnu pjcšaćku pukovniju zajednićkevojske sa sjedištem u Bjelovaru.

34 Zakonski članak II: 1872. potvrđen (sankcioniran) 10. veljače 1872, proglašen u obje kuće zajednićkogsabora 15. veljaće 1872.

35 Zakonski ćlanak XXXVI: 1873. potvrđen 28. prosinca, proglašen u obje kuće zajednićkog sabora 3 I.prosinca 1873.

157


(81), Vinkovcima (82), Sisku (83), Bjelovaru (84), Gospiću (87), Ogulinu (88),Švarči (89), Glini (90), Novoj Gradiški (91), Mitrovici (92)36.Konjanički odjel (lO)i 29. konjanička satnija ustrojeni su u Zagrebu, a 31. konjanička satnija u Virovitici.Uz svako brigadno zapovjedništvo bio je ustrojen i opkoparsk.i odjel. Spomenute po-strojbe bile su objedinjene pod brigadnim zapovjedništvima u Zagrebu i Karlovcu.

Reorganizacijom ugarskog domobranstva od 1. studenoga 1874. godine naozemlju Hrvatske i Slavonije počinju djelovati zapovjedništva pješačkih brigada,prve u Zagrebu i druge u Vinkovcima (dotadašnje zapovjedništvo brigade u Karlov-cuje ukinut037). Pod zapovjedništvom prve pješačke brigade bile su 25. polubrigadau Zagrebu (satnije: 79, 80. i 83) i 26. polubrigada u Karlovcu (satnije: 87,88. i 89).Pod zapovjedništvom druge pješačke brigade bile su 27. polubrigada u Sisku (satni-je: 81, 84. i 90) i 28. polubrigada u Osijeku (satnije: 82,91. i 92). Dotadašnji 10. ko-njanički odjel u Zagrebu, 29. i 31. samostalna konjanička satnija ustrojene su u 10.konjaničku pukovniju sa zapovjedništvom u Varaždinu.3x Neposredno pod zapo-vjedništvom domobranskog okružnog zapovjedništva u Zagrebu bili su 18. i 20. op-koparski odjel.39

Godine 1875. objavljena je naredba s brojčanim pregledom domobranskihpješačkih i konjičkih postrojbi.40 Prema "brojčanom stališu" domobransku pješačkusatniju, kao osnovnu vojnu postrojbu, činila su4 časnika, stražmeštar, 4 vodnika, 12desetnika, 18 vodiča, 180 domobrana. Časnički zamjenik, računski stražmeštar, 2bubnjara, 2 trubača, 4 odkopnika, 3 nositelja ranjenih i četvero časničkih slugu (po-silnih) nisu dužili oružje. Ukupno je satnija imala 236 časnika dočasnika i domobra-na. Bojnu su činili stožer i 4 satnije ili ukupno 952 ljudi. Polubrigada s tri bojne ima-la je sa stožerom ukupno 2918 ljudi. Kako su pod zapovjedništvo VII. hrvatsko-sla-vonsko dOl11obranskog okružja spadale dvije brigade, svaka s po dvije polubriga-de/pukovnije, to se može računati da su "hrvatske" pješačke pukovnije kraljevskogugarskog domobranstva zajedno sa stožerima brigada brojale preko 11.500 ljudi.Osim toga, pri svakoj polubrigadi/pukovniji bio je organiziran povoz sa oko 70-akkonja i l5-ak kola.

36 Popis brojeva i zapovjednih mjesta bojni preuzet iz iskaza objavljenog u prilogu Vjestnika naredaba zakraljevsko ugarsko domobranstvo br. 12 od 15. rujna 1874, str. I. Treba napomenuti da sc prateći Vjes-nike naredaba za 1874. godinu može primijetiti daje još u prvoj polovici 1874. godine zapovjedno mje-sto 87. bojne u Ototcu, a 92. u Petrovaradinu.

37 Okružnica br. 2306/preds. objavljena u Vjestniku naredaba br. 16/30, rujan 1874, str. 99.38 10. konjanički odjel i 29. samostalna konjanitka satnija premješteni su iz Zagreba u Varaždin, a 31. ko-

njanitka satnija iz Virovitice premještena je u Vinkovce.39 Vidjeti tabl. VI.40 Okružnica br. 2774/preds. objavljena u Vjestniku naredaba br. 28/10, rujan 1875, str. 142 i u prilogu

istog broja Vjestnika. Preinačeno Vj. br. 4211884.

158


Konjanička satnija imalaje 4 časnika te 167 dočasnika i domobrana ili ukupno171 vojnika, ali samo 150 konja - 13 kopljanika/husara, 5 časničkih slugu, kovač-vidar i remenar nisu imali konje. Kako je 10. konjička pukovnija u Varaždinu imalapod svojim zapovjedništvom 4 satnije, to je ona mogla brojati zajedno sa stožeromukupno 735 vojnika - 30 časnika, 705 dočasnika i momčadi i 645 konja. Povoz pu-kovnije činilo je 12 kola i oko 35 konja.41

Domobranstvo u Hrvatskoj i Slavoniji 1890-1914."

Zakonskim člankom o domobranstvu iz 1890. godine umjesto polubrigadauvode se pješačke pukovnije i to: 25. zagrebačka, 26. karlovačka, 27. sisačka i 28.osječka pukovnija pod zapovjedništvom 83. i 84. brigade, alO. konjanička pukovni-ja sa zapovjedništvom u Varaždinu povećana je s dosadašnje 4 na 6 konjičkih satni-ja.43 Zakonskim člankom o domobranstvu iz 1912. smanjen je broj domobranskihokružja sa 7 na 6, s tim da dotadašnje VII. domobransko okružje "zagrebačko hrvat-sko-slavonsko" postaje VI. Od 1912. godine pri zapovjedništvu VI. zagrebačkog hr-vatsko-slavonskog domobranskog okružja počinje se ustrojavati topnička brigadakojaje trebala imati 8 topničkih bitniea. Uoči početka 1. svjetskog rata 1914. u Za-grebu sc nalaze zapovjedništva 7. i 8. topničkog sklopa (Feldkanonen Division).44

Carsko kraljevsko domobranstvo u Dalmaciji (Lufldwehr)

Domobranstvo u "zemalja i kraljevina zastupanih u austrijskom carevinskomvijeću" osnovano je Zakonom o domobranstvu od 13. svibnja 1869. godine.45 Zakraljevinu Dalmaciju osnovano je Domobransko zapovjedništvo u Zadru (K.k.Landwehr Commando ftir Dalmatien in Zara) neposredno podređeno Ministarstvuza zemaljsku obranu u Beču. Zapovjedništvo u Zadru imalo je pod svojom koman-dom od 1872. godine dvije domobranske pješačke bojne (79. u Zadru i 80. u Splitu-zapovjedništvo u Sinju), svaka s po 4 satnije, a od 1874. i odjel konjaničkih strijelacau Sinju (Berittene Sehiitzen Abtheilung in Sinj). Godine 1881. ustrojena je 81.pješačka bojna u Dubrovniku, a 1883. godine 82. pješačka bojna u Kotoru. Od ove 4bojne bit će 1893. ustrojena (dalmatinska) domobranska pješačka pukovnija br. 23

41 Vidjeti prilog Vjestnika naredaba br. 8 od 12. veljače 1877.42 Vidjeti labl. VII.43 Od 1895. godine pješačke brigade označavaju se brojevima 44,46 i od 73 do 84. Brigadno zapovjed-

ništvo u Zagrebu je 83, a u Osijeku 84. (Naredba br. 5606/preds. - Vjestnik naredaba br. 35/30, listopad1895, str. 231-236 i prilog istog broja Vjesnika.

44 Hor und Staats Handbueh der best. Ung. Monarchie, 1914.45 Deržavno-zakonski list za kraljevine i zemlje zastupane u vieću cesarevinskom br. 68.

159

M. Pajić, Ustroj austrougarske vojske na ozemljuHrvatske 1868.-1914., Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 147-169

(Landwehr Infanterie Regiment Nr. 23), čije će zapovjedništvo biti u pojedinim raz-dobljima u Splitu, Sinju, Zadru i Šibeniku.46 Reorganizacijom i povećanjem domo-branstva 1907. godine ustrojava se u Dalmaciji i druga domobranska pukovnija br.37 (Landwehr Infanterie Regiment Nr. 37) sa zapovjedništvom u Dubrovniku(Gruž). Od tada 23. pukovnija će imati 2, a 37. pukovnija 3 pješačke bojne. Povećanje i broj konjanika, konjanička satnija dalmatinskih strijelaca u Sinju (Eskadron derberittenen Dalmatiner Landes Schutzen) pretvorena je u odjel (Division der beritte-nen Dalmatiner Landes Schutzen).47

Zaključak

Od 1868. godine u Austro-Ugarskoj Monarhiji postoje dvije usporedne vojneorganizacije: zajednička vojska i bojno pomorstvo te domobranstvo, posebno za au-strijski, posebno za ugarski dio monarhije. Dualističkim Iješenjem ustroja Au-stro-Ugarske Monarhije Hrvatskaje stvarno podijeljena na austrijski i ugarski dio.

Postrojbe zajedničke vojske u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji podređenesu Glavnom vojnom zapovjedništvu/XIII. zboru u Zagrebu, a one u Kraljevini Dal-maciji Vojnom zapovjedništvu u Zadru/XV!. zboru u Dubrovniku. Isto tako su podi-jeljene i domobranske postrojbe. One u Dalmaciji pod Domobranskim su zapovjed-ništvom u Zadru, dok su u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji pod Hrvatsko-slavon-skim okružnim domobranskim zapovjedništvom u Zagrebu.

Državnopravni položaj Hrvatske unutar "zemalja krune sv. Stjepana" postroj-bama Kraljevskog ugarskog domobranstva na ozemlju Kraljevina Hrvatske i Slavo-nije daje osobit položaj. Zapovjedni jezik i zastava domobranskih postrojbi bili suhrvatski, a najveći dio časničkog zbora čine Hrvati.

Vojni obveznici s ozemlja Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije popu-njavali su 7 pješačkih, 2 konjaničke 4 topničke pukovnije, bojno pomorstvo i nekoli-ko manjih postrojbi rodova zajedničke vojske, te 6 pješačkih, I konjaničku, I top-ničku pukovniju i nekoliko manjih postrojbi ugarskog odnosno austrijskog domo-branstva.

46 Sehematis1llus der k.k. Landwehr und k.k. Gendarmerie der im Reiehsrate vertretenen kiinigreiehe undliindem rur 1896, Wien 1896.

47 Vidjeti tabl. VilI.

160

M. Pojić, Ustroj austrougarske vojske na ozemljuHrvatske 1868.-1914., Arh. vjesll., god. 43 (2000), str. 147-169

Zusammen fassung

DIE ORGANISATION DER OSTERREICHISCH-UNGARISCHEN HEERESAUF DEM TERRITORIUM KROA TIENS 1868 - 1914

Seit dem lahr 1868 gibt es in der Osterreich-ungarischen Monarchie zwei pa-rallele Militarorganisationen: das gemeinsame Heer und die Kriegsmarine und dieseparat fUrden osterreiehisehen und flir den ungarischen Teil der Monarchie organi-sierte Landwehr. Durch die dualistische Staatsorganisation Osterreich-Ungamswurde Kroatien in Wirklichkeit in den ostetTeiehisehen und ungarisehen Teil get-eilt.

Die Militareinheiten des gemeinsamen Heeres in den Konigreiehen Kroatienund Slavonien waren dem Generalkommando zu Agram/l3. Korpskommando inAgram unterstellt, und die auf dem Territorium des Konigreichs Dalmatien dem Mi-litarkommando zu Zara/16. Korpskommando in Ragusa. Dieselbe Einteilung in dermilitarischen Unterordnung erfuhren auch die Landwehrformationen. Die in Dal-mati en stationierten Landwehreinheiten wurden dem Landwehrkommando in Zaraunterstellt, wahrend die Landwehr in den Konigreichen Kroatien und Slavoniendem Koniglichen ungarischen Agramer, kroatisch-slavonischen Landwehrdistriktunterstand.

Die staatsrechtliche Lage Kroatiens im Rahmen der "Lander der St. StephansKrone" verschaffte den Einheiten der Koniglich-ungarischen Landwehr auf demTerritorium der Konigreichen Kroatien und Slavonien eine Sonderstellung. Denndie Befehlssprache sowie die Fahne der Landwehreinheiten waren kroatisch undauch die Mehrheit der Offiziere waren Kroaten.

Die Soldaten aus den Konigreichen Kroatien, Slavonien und Dalmatien wur-den fUr sieben Infanterie-, zwei Ulanen-, und vier Feldkanonenregimenter, dann ftirdie Kriegsmarine und einige kleinere Einheiten des gemeinsamen Heeres rekrutiert,sowie fur sechs Landwehrinfanterieregimenter, ein Landwehrhusaren-, und einLandwehrkanonenregiment und fur einige kleinere Einheiten der ungarischen bzw.osterreichischen Landwehr.

Sticlnvort: Archivgut, Osterreichisch-ungarisches Heer der Koiligreichen Kroa-tien, S!avonien und Dallllatien, Militaigeschichte

Sažetak prevela Danijela Marjanić

161

M. Pojić, Ustroj austrougarske vojske na ozel1llju

Hrvatske 1868.-1914., Arh. vjcsn., god. 43 (2000), str. 147-169

1871. Tablica 1.

Generalkomanda u Zagrebu(General-Commando Zli A 'ram mr Croatien und Slavonicl1 und die croaticsh-slavonischc Militargrenze'

XX!. divizija XXH. divizijaIXXI.Trunnen-Division zu Agram) IXXI.Trunnen-Division Zli A 'ram)

Varaždinsko- križevačka gnll1ičarska Lička graničarska pukovnija br. Ipukovnija br. S (Bjelovar) (Gospić)

OI OI"O~ "o

OI - Varaždinsko-đurđevačka graničarska ~u Otočka graničarska pukovnija br. 2en'".- > oi: 'č-l. o pukovnija br. 6 (Bjelovar) (Otočac)..ou ..oe:.2) '0-~ -~Brodska graničarska pukovnija br. 7 Ogulinska grauičarska pukovuija br. 3(Viukovci) (Ogulin)

OI Novogradiška graničarska pukovnija OI Slunjska grauičarska brigada br. 4"O~ "0-~'u br. 8 (Nova Gradiška) " u (Karlovac)en> eJJ~.- o 'i:~1...>: 2. ulanska pnkovnija (Ruma) 31. liuijska pukovnija (Rijeka)..0<= ~~.;; (udijeljena od Generalkomande u Pešti . .~ (udijeljena od Generalkomande u Zadru.

N~ XX. divizi'e) N~ XVIII. divizi'e)Pod zapovjedništvom divizije I. banska graničarska pukovnija br. 10

33. pješačka pukovnija (Zagreb)(Glina)

78. pješačka pukovnija (Osijek) OI

7. lovački bataljun (Varaždin) "o" ~ JI. bauska graničarska pukovuija br. II(udijeljene od Generalkomande u Pešti - .~.g..cijela 2. brigada XII I. divizije) ~ .= (Petrinja)

..0=4. i S. pričuvni bataljun 53. i 78. pješačke u

'0-luko\'ni'c

...,~Pod zaDovicdništvol1l Generalkol1landc

3. i 4. bitnica 7. topničke pukovnije5 satnija 8. i 5. satnija la. tvrđavskog topničkog bataljuna

1883-1914.

XII I. zbor IZaoreb7. n;ešačka divizi'a Osi'ek 36. }'cšačk~1diviziia Za reb13. brigada Osiiek 14. brioada Zemun 71. brioada Ri'eka 72. hrioada Zaoreb52. pukovnija 68. pukovn ija 70. pukovuija 16. pukovuija78. pukovnija 96. pukovuija 79. pukovnija 53. pukovuija13. obkooarska ho'na 31. lovačka bo' na 97. ;'ukovni;a

13. tO'lnička bri 'ada38. topnička pukovnija - Osijek 37. topnička pukovnija - Zagreb39. topnička pukovnija - Varaidin 13. haubička pukovnija - Zagreh

13. sklop teških ha ubica - Zagreb

23. sanitetski od'e1- Za 'reb8. koniička brio.da Za 'reb

Husarska nukovni'a br. 9 Ulanska nukovni'a br. 12

162

Popllnidbeno 78. pješačka pukovnija 79. pješačka pukovnija Bojno pomorst\'ozapovjedništvo (Osijek) (Otoćae) (Rijeka)

Popunidbeni Osijek, sl.kralj.grad Karlobag. grad Rijeka, grad i kotar

kotarevi Virovitica, Vočin, Slatina, Donji Miholjac, Gospić, Gračac, Udbina, Donji Lapac, Korenica. Bakar, grad i kotarNasiee, Valpovo, Đakovo, Osijek Perušić, Otočac Grobnik-Hreljin, Vinodol

Garćin, Vinkovci, Zupanja Ogulin, Brinje, Plaški, Rakovica. Slunj, Barilović, Senj, gradVojnić

Brod, grad Glina GvozdPotega, sl.kralj .grad Delnice, Vrbovsko, CabarVelika, Bektez, Ccrnik. Pakrac, Daruvar,Kutina

Novska. Nova Gradiška, Oriovac

Glavno voino zaDoviedništvo (Gencralkoll1anda) u Za"rebuPopllnidbeno 16. pješačka pukovnija S3. pješačka pukovnija 70. pješačka pukovnijazapovjedništvo (Bjelovar) (Zagreb) (Petrovaradin)

Popllnidbeni Bjelovar, grad Zagreb, sl.kralj.grad Vukovar. Šid. Ilok, Erdevik . .lri '. Ruma

kotarevi Ivanić, tvrđava i grad Karlovac, sl.kralj.grad Petrovaradin, gradBjelovar, Sveti Ivan, Petera nec, Virje, Stubica, Sveti Ivan. Zagreb. Dugo Selo, Samobor. Karlovci, gradDurdcvac. Grubišno polje, GareSnica, Jastrebarsko. Gorica, Pokupsko. Sisak, Karlovac, Zemun, gradIvanić-Kloštar Modruš pOlok. Severin Morović, Mitrovica, Simano\'ci. Stara Pazova

Krizevci, sl.kralj.grad Kotar kostanjevačkiKoprivnica, sl.kralj.grad Varaždin, sl.kralj.gmdKriževci, Novi Marof, Ludbreg. Koprivnica, Varaždin, Vinica, Ivance, Zlatar, Sv. Križ. Krapina,Vrbovec Moslavina Prcgrada, KlanjecPctrinja, gradKostajnica, gradPetrin 'a, Dubica Dvor

0"1VJ

Podjela vojno popunidbenih zapovjedništava i kotareva carsko-kraljevske vojske ibojnog pomorstva od 1873:' Tablica II.

::es:~ .o> '""ctn ~.::>" c=;:co •-c00",o- _~~,

-o>::::~""'"::;" O»~;.~· '"~.~Đ: -<? ~,· '"cro","O co0.",• o>""'"owN

~co~§.O~.SC:~""'"-.JI

'"\o

Popunidbeno 78. pješačka pukovnija 79. pješačka pukovnija 96. pješačka pukovnija Bojno pomorstvozapovjedništvo (Osijek) (Otoćae) (Karlovac) (Rijeka)

Popunidbeni Osijek, grad Karlobag, grad Karlovac. grad Bakar, gradkotarcvi Požega, grad Gospić. Udbina, Graćac, Zav3Ijc·Korcnica, Kostajnica, grad Senj, grad

Brod, grad OtoCae Pctrinja, gradVelika, Cernik, BekteS, Pakrac, Brinje, Slunj Cabar, Delnice, Vrbovsko I. Grobnik-lIreljinDaruvar

Karlovac. Modruš, Scverin,2, Vinodol

Virovitica, Voćin, Slatina Jastrebarsko, Pokupsko Grad i okmžjeĐakovo Nasice RijekaOsi 'ck Valoovo. Don'i Mihol'ac Petrinja, Dubica, Dvor, Glina.Novska Nova Gradiška Oriolik GvozdGarćin, Vinkovci Ogulin, Rakovica

XII I. zbor (Zaoreb)Popunidbeno 16. pješačka pukovnija 53. pješačka pukovnija 70. pješačka pukovnijazapovjedništvo (Bjelovar) (Zagreb) (Petrovaradin)

Popunidbeni Bjelovar, grad Zagreb, grad Ruma, grad

kotarevi Ivanić, grad Sisak, grad Karlovci, gradKoprivnica, grad Zagreb. Samobor, Sveti Ivan. Sisak. Velika Gorica Mitrovica, gradKriževci, grad Petrovaradin, gradVaraždin, grad Sveti Križ, Pregrada, Klanjec, Zlatar, Stubica Zemun, grad

13jelovar,Đurđcvac, Garešnica, Grubišno Vukovar, Ilok, Ruma, Irig,Polje, Ivanić Kloštar, Kutina Mitrovica, Zemun, Stara Pazova,

Ludbreg, Koprivnica. Peteranec .• Virje.Zupanja

Križevci. Vrbovec, Sveti Ivan Zabno

Ivanec , Vinica, Varaždin,Varaždinske Toplice

0'1.j:>.

Podjela vojno popunidbenih zapovjedništava i kotareva carsko-kraljevske vojske ibojnog pomorstva nakon 1883:9 Tablica III.

:f$;03 -;:Ir;;s.7" o:'" .-c::00",0._~~.-~\De:- '"""'=i" O>~~ ~:r~· '"~.~~ <? 8.· '"tr-I;><-O c1>Q.",· ~t2

~C1>IV",O~Oc:{3c

~

"'"-..lI

'"\D


Tablica IV.

Pregled lovačkih, konjaničkih i topničkih postrojbi zajedničke vojske, koje suse popunjavale novacima/vojnim obveznicima s popunidbenih okružjapješačkih pukovnija 13. zbora u Zagrebu

Popunjava se postrojba Zapovjedništvo Popunidbeno okružje Godinepukovniie

3 I. lovačka boina Otočac 79. 1871 - 1914.5. ulanska pukovnija Osijek 16 70 78. 1871 - 1882.

Varaždin 53 96. 1883 - 1914.12. ulanska pukovnija Zagreb 53 96. 1871 - 1882.

Osiiek 16 70 78. 1883 - 1914.37. topnička pukovniia Zagreb 13. zbor 1908 - 1914.38. topnička pukovniia Zaoreb 13. zbor 1908 - 1914.39. tonnička pukovnija Varaždin 13. zbor 1908 - 1914.Haubička nukovniia br. 13 Zagreb 13. zbor 1812 - 1914.Sklop teških haubica br. 13. Zagreb 13. zbor 1912 - 1914.

1871. Tablica V.

1910 -1914.

165


Razdjclba vojnopopunidbenih kotara Austro-Ugarske Monarhije na ozemljuDalmacije 1883-1914.

Vojno zapovjedništvo u Zadru

Zemlja Viša Postrojba Sjedište Novački kotarevicivilna popunidbenogvlast okružnog

zapovjedništva

Bojno pomorstvo Zadar, gl.zemaljski grad;:l I. Zadar, 2. Sibenik, 3. Split,o 4. Makarsko i metkovičko

.~:~~ Zadar sudsko okružje,'2VJ 5. Hvar, 6. Korčula, 7. Dubrovnik

(l) '" .g, 2=6 22. pješačka 1. Benkovac, 2. Knin, 3. Sinj,"'- 6-0 "~8 '" '" pukovnija Split 4. Imotski,ZN5. Sudsko okružje vnroračko

" Izvor: Naputak za provedbu ugarskog Zakonskog članka XL: 1868. o obrambenoj sili, Zagreb 1876.49

49 Izvor: Obrambeni zakoni (XL: 1868; XXXIX: 1882) i naputak za provedbu istih, Budimpešta 1885.

50 Svaka gorska brigada imala je po nekoliko bojni različitih pješačkih pukovnija.

51 Godine 1871. popunidbeno zapovjedništvo 22. pješačke pukovnije bilo je u Trstu le sc dio pukovnijepopunjavao i s područja Vojnog zapovjedništva u Trstu (dio Istre).

52 Prilog Vjestnika naredaba za kraljevsko ugarsko domobranstvo br. 16 od 30. rujna 1874, str. 16-17.

53 U listopadu 1895. bojne u Švarči i Ogulinu premještene su u Karlovac, kao i pučko ustaška kotarskazapovjedništva: 84. u Švarči i 85. u Ogulinu. (Naredba br. 5969/pr.), Vjeslnik naredaba br. 35/30.listopada 1895, str. 216.

54 Popis brojeva i zapovjednih mjesta bojni preuzet iz Iskaza objavljenog u prilogu Vjestnika naredaba zakraljevsko ugarsko domobranstvo br. 12 od 15. rujna 1874, str. I.

55 Godine 1877. zapovjedništvo 2. konjaničkog odjela 10. pješačke pukovnije premješteno je u Vukovar(Naredba br. 839/pr., Prilog Vjestnika naredaba br. 8/12. veljače 1877).

56 Godine 1895. ustrojavaju se konjičke brigade. Varaždinska konjička pukovnija ušla je u sastav 3.konjičke brigade u Pečuhu zajedno sa 7. i 8. konjičkom pukovnijom. Treća brigada bila je podzapovjedništvom V. okružnog zapovjedništva u Stolnom Biogradu, ali ipod VII. hrvatsko-slavonskimokružnim zapovjedništvom.

166

o--.I

Ustroj domobranstva u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji od 1. studenoga 1874.52

"<=.0'.o

Ustroj domobranstva u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji 1914.

25.

Tablica VI.

::c:2~"o00o--~3:'0"1)

~~.~ c=;:>'~ c:~~...:::.~.~ E,; ~(JQ o8..~. "+>~W~'N<>0<g~.~"-;" oq ::>. "-o+>N""'0.!..3O".~'Oe

0\00

Podjela vojno popunidbenih zapovjedništava i kotareva kraljevskih ugarskih domobranskih pješačkihpukovnijaS7

Tablica VII.

VII. hrvatsko-slavonsko okružno zanovicdništvo u ZaPrcbu83. Diešačka brioada (Zal'reb)

Popunidbeno 25. pješačka pukovnija (Zagreb) 26. pješačka pukovnija (Karlovac)zapovjedniSlvo

Boina I. IZa"reb) 2.IVaraždin) 3. IZa<Jreb) I. IKariovac) 2. IKariovac' 3.IGosniĆ)Popunidbeni Kraoina Koorivnica Bielovar Karlovac o Julin OIOC<lC

kotar PrcQrada Kri1:cvci Durđcvac Karlovac -rad Delnice PcrusicKlanjec Koprivnica, grad Grubišno Poljc Vojnić Cabar Kor~l1ic3

Zlatar Kritcvci. mađ Garešnica Vrbovsko Crikvenica G050icZU1!fcb 'rad Varaždin Cazma Slun Sušak UdbinaZa"rcb Ludbrc" Bielovar crad Bakar GračacStubica Novi Marof KUlina Senj Donji Lapac

Ivance Scni. "rad Orin'~Varaždin, j.!rad

84. DieSačka bri"ada IOsi'ck)Popunidbeno 27. pješačka pukovnija (Sisak) 28. pješaćka pukovnija (Osijek)zapovjedniSlvo

Bojna I. (Sisak) 2. (Sisak) 3. (Nova I. (Osijek) 2. (Osijek) 3. (Zemun)Gradiška)

Popunidbeni Samobor Pisarovina Nova Gradiška Vukovar Don'i Miholiac Mitrovkakolar Velika Gorica Gvozd Novska Vinkovci Našice Iri'

Sisak Glina Pakrac Zunania Osi'ck RumaSv. Ivan Zelina Petrinia Damvar Ilok Poleea Stara PazovaDugo Sclo Kostajnica Virovitica Sid Brod ZemunSisak erad Dvor Slatina Dakovo Poie 'a. 'rad Mitrovica 'radJastrebarsko Pelrinia, erad Brod. urad Karlovci grad

Osi"ek. grad Petrovaradin. I.!.radZemun. grad

S7 10, domobranska ulanskaJhusarska pukovnija u Varaždinu popunjavala se s područja sva 4 popunidbena vojna zapovjedništva VII. okružja i lo: I.odjel s popunidbcnog područja 25, i 26, pukovnije, a 2, odjel s područja 27. i 28. pukovnijc. (Prcma naputku za provedbu Zakonskog članka VI:1889. o obrambenoj sili, Obrambeni zakoni i provedbcni naputak, Budimpešta 1908).

:r::s:.., .< -o~ o~~.:" .-c00",0-._00'"'1 t2.-",'0<=- '"-1>0::;" o>~;.~. '"~.~~ <? t2.. '"o'l "'"o l'l>0-",, '"t~

~(1l

~§.O~.

S<=

~-1>0

I'o-.'o

M. Pojić. Ustroj austrougarske vojske na ozemljuHrvatske 1868.-1914., Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 147-169

Ustroj domobranstva u Dalmaciji od 1893.

Domobransko zapovjedništvo za Dalmaciju u ZadruK.k. Landwehr Commando fiir Dalmatien in Zara

Domobranska pješačka pukovnija br. 23Landwehr lnfanterie Re iment Nr. 23

79. bojna (Zadar)80. bojna (Split) u Sinju81. bojna (G.-už)82. bo'na Kotor

Konjanički strijelci u Dalmaciji(Berittene Schiitzcn in Dalmatien in Sinj)

Sin'

Ustroj domobranstva u Dalmaciji od 1907.

Tablica VIIl.

Domobr'ansko za ov'edništvo u Zadru Landwehr Kommando in ZaraDomobranska pješačka pukovnija br. 23 Domobranska pješačka pukovnija br. 37(Landwchr Infanterie Regimcnt r. 23) (Landwehr lnfanterie Regiment Nr. 37)Šibenik Dubrovnik - Gruž

1. boj na (?-adar) 1. boj na (Gruž:)2. bojna (Sibenik) 2. bojna (Đcnović)

3. bo'na Gruž:Konjanička satnija dalmatinskih strijelaca

(Eskadron der berittenen Dalmatiner Landcs Schutzen)Sin'

Razdjelba domobranskih vojnopopunidbenih kotara u Dalmaciji

Zemlja Viša Postrojba Sjedište Novaćki kotarevicivilna popunidbcnogvlast zapovjedništva

2 79. bojna Zadar grad Zadar, Sibenik, Knin," Benkovac, Zadar.~ ""ou "" N 80. bojna Split Split, Imotski, Makarska, Hvar,E

c;; :> Sinjcl o

" ~ 81. bojna Dubrovnik Dubrovnik<: 'E (osim Olaka Molata. Sipana. Lopuda i.;;

<Il KolaCepa)'" '" Korčula:=> 'f (podruCje sudbenog stola u

~ " Orebiću)Z 82. bojna Kotor Kotor (bez podrucja SpiCa)

169

Documents

Ustroj Austrougarske Vojske Na Zemlji Hrvatske 1868-1914