Uticaj Vjetroelektrana Na Okolinu

7/29/2019 Uticaj Vjetroelektrana Na Okolinu

1/15

UTICAJ VJETROELEKTRANA NA OKOLINU

Rezime:U ovom radu izloeno je razmatranju problematike vjetroelektana injihovog uticaja na okolinu, a uvaavajui tehnike standarde, normativnestandarde, druge uticajne faktore i zatitne mjere koji je potrebno preduzetiprije njihove izgradnje, tokom graenja, tokom koritenja i nakon prestankarada.

Kljune rijei: vjetroelektrane, zatita okoline, buka.

Summary: In this paper, the consideration of issues of the wind turbines andtheir impact on the environment is exposed herein, taking into account thetechnical standards, normative standards, other influential factors andprotective measures that need to be taken prior to their construction, duringconstruction, during exploitation and after termination of work.

Keywords: wind turbines, environmental protection, noise.

1. UVOD

Mnogi naunici koji se bave energetikom predviaju da e obnovljivi izvorienergije biti najvaniji izvori energije u XXI vijeku. Postrojenja koja ukljuujurelativno male i kombinovane pretvarae ove energije biti e najbrojniji.Veina ovakvih postrojenja u sebi ukljuuje i vjetroenergetsko postrojenje.Sve ea izgradnja vjetroelektrana nametnula je potrebu sveobuhvatnogistraivanja njihovog uticaja na okolinu. Jedan od glavnih nedostataka kojuistiu zatitnici okoline je um koji stvaraju vjetroelektrane u radu. Trendprimjene vjetroelektrana pokazuje da e se one graditi sve blie naseljima ipostajati sve ea i unutar naselja. Iako nauna literatura navodi problem

buke iz vjetroelektrana u radu kao minoran, on objektivno postoji i ljudi kojiive u okolini vjetroenergetskog postrojenja imaju pravo na to manjezagaenje okoline pa tako i od buke. Konstruktori vjetroelektrana iznalazemogunosti za smanjenje nivoa snage zvuka vjetroelektrana u radu nanajmanju mjeru, budui je beuman rad tehniki neizvodljiv. U primjeni sutehnika rjeenja koja sniavaju nivo snage zvuka, a u svrhu istraivanja oveproblematike upotrebljava se sloena oprema i ulau znatna sredstva.Dosadanja istraivanja dala su odreene rezultate, formule koje se odnosena neke uticajne parametre za odreivanje nivoa snage zvuka.

Sintetiziranjem postojeih izabranih algoritama, ovaj rad daje prijedlog zabrzo odreivanje priblinog nivo snage zvuka u blizini jedne ili vievjetroelektrana. Brzo odreivanje priblinog nivoa snage zvuka prvenstveno

1


2/15

slui za idejna rjeenja te pred-studije izvodljivosti za odreivanje udaljenostivjetroelektrane od naselja ili od granice podruja na kojoj se planirastambena izgradnja. U studijama za koritenje energije vjetra, kriterij zatiteokoline od buke jedan je od vanijih koji se koriste prilikom vrednovanjapotencijalnih lokacija za postavljanje vjetroenergetskih postrojenja. Iako

postoje i drugi uticajni parametri koji obrauju sama tehnika rjeenjavjetroelektrana kako bi one bile kompatibilne sa postojeim elektronergetskimsistemom sa jedne strane dok sa druge strane kod samog projektovanja igradnje vjetroelektrana bitno je potovati i druge kriterijume kako bi sesprijeili bilo kakvi negativni uticaji ovih postrojenja na ljude koji ive u blizini ibiljni i ivotinjski svijet.

Od 1980. godina, kada se poelo sa iskoritavanjem energije vjetra,napravljeni su veliki pomaci u vezi s iskoritavanjem ovog oblika energije.Tanije, u zadnjih 25-30 godina dobijanje elektrine energije izvjetroelektrana je poraslo oko 500 puta. Na slici 1.1 je prikazan razvojvjetroelektrana iz kojeg je vidljivo da je dolazilo do znaajnog pomaka unazivnoj snazi ovih elektrana koje je za posledicu imalo poveanje njihovihgabarita, a to samo po sebi za posledicu ima uticaj na okolinu u kojoj se istegrade i nakon gradnje eksploatiu.

Slika 1.1. Razvoj vjetroelektrana u poslednjih 30 godina,

1.1. Polazni kriterijum uticaja buke

Najmanja udaljenost vjetroelektrane ( dalje -VE) od naseljenog mjesta jedan

je od eliminacijskih kriterijuma prilikom vrednovanja makrolokacija na kojimaje mogue postavljanje VE, lit.3 . U zadnjoj fazi realizacije izgradnje VE treba

2


3/15

izvriti sistemsku analizu nivoa snage zvuka koja ukljuuje i mjerenje naterenu kako bi se istraio stvarni uticaj VT na okolinu.

Poveanjem udaljenosti od vjetroelektrane (VT) dolazi do pada nivoa snagezvuka, te se moe usporediti s ostalim izvorima buke, slike 1.1.1. i 1.1.2.,

prema literaturi 3 :

Slika 1.1.1. Intenzitet zvuka vjetroelektrane na raznim udaljenostima odstuba VT u dB

Slika 1.1.2. Relativan odnos intenziteta zvuka iz razliitih izvora u dB

Buka se moe umanjiti povoljnijim vibracijskim svojstvima dijelova koje bukuproizvode, povoljnim aerodinamikim svojstvima aeroprofila i posebnimkonstrukcijama vrha lopatice vjetroelektrane. Vjetroelektrane s promjenjivimbrojevima obrtaja, proporcionalno brzini vjetra, imaju prednost obzirom namanje stvaranje buke, jer je kod njih buka razmjerna broju okretaja. Danas jeprihvaena nivoa snage zvuka vjetroelektrana u radu od 45 dB od najbliegmjesta boravka ljudi, odnosno udaljenosti od oko 350 m, ovisno o osobinamavjetroelektrana.

Smanjenje buke prioritetan je zadatak velikog dijela istraivakih timovaproizvoaa vjetroelektrana. Najvee firme postigle su i najbolje rezultate,tako da istiu nizak nivo buke koju proizvode njihove savremenevjetroelektrane. Ova karakteristika u radu vjetroelektrane posebno je vanaza jednu ili manji broj vjetroturbinskih jedinica koji rade u blizini naseljenihmjesta. Relativnim umanjenjem buke iz vjetroelektrana moe se smatrati iprirodni um koji se uje pri veim brzinama vjetra, a koji je znatno vei od

buke vjetroelektrane.

1.2. Najznaajniji izvori zvuka vjetroelektrane u radu

3


4/15

Dvije su najznaajnije grupe izvora zvuka: aerodinamiki i mehaniki.Prilikom rada vjetroelektrane vjetroturbinski stup, kuite i lopatice suopstrujavana tijela u vazdunoj struji. Obilaskom vazdune struje okoprepreke dolazi do poremeaja strujanja, a jedan od efekta ovog poremeaja

je i karakteristini um, koji je tim jai to su rubovi prepreke otriji. Ako je

stub vjetroelektrane reetkast, ova je pojava tada izrazitija. Isto tako, kuitevjetroelektrane, zbog svoje namjene obino je loe aerodinamiki oblikovano.

Prilikom okretanja lopatica oko osi kola, mijenja se relativna brzinanastrujavanja po aeroprofilisanom presjeku lopatica od njenog korijena premavrhu. Iznosi relativne brzine se kreu od nekoliko metara u sekundi prikorijenu do vie desetina metara u sekundi pri vrhu lopatice. Zbog razlikepritiska izmeu donjeg i gornjeg dijela aeroprofila dolazi do skretanja struje.Ova pojava je naroito izraena na samom vrhu lopatice i popraena jeotrim zvukom.

Osim efekata prilikom opstrujavanja dijelova vjetroelektrane, postoji i zvukkojeg proizvode mehaniki dijelovi: konice, sklopke te rotirajuih dijelovavjetroelektrane kao to su leajevi, prenosnici snage, generatori i sl. a koji suobino smjeteni unutar kuita. Na slici 1.2.1 vidljiv je uticaj zupastihprenosnika snage s vratila VT na elektrini generator, prema literaturi 3 .

Snaga zvuka prenosnika vjetroelektrane u dB

Slika 1.2.1. Odnos nivoa snage zvuka zupastih prenosnika ivjetroelektrana u radu istih nazivnih snaga a razliitih proizvoaa, lit.4.

Odvajanje strujanja i okretanje mogu uzrokovati rezonanciju razliitih dijelovavjetroelektrane. Ustanovljen je i membranski efekt lopatica, koje moguobavljati retransmisiju zvunih vibracija stuba ili kuita. Navedeni

najznaajniji izvori zvuka vjetroelektrane u radu proizvode zvukove razliitihkaraktera - kontinuirani, periodiki i povremeni.

4

Nivo snage zvukazupastog prenosnika udB


5/15

Vie se ne upotrebljavaju standardni zupasti prenosnici opteenamjene, vesu razvijeni posebni prenosnici za vjetroelektrane. Zbog zamaha u instaliranjuvjetroelektrana irom svijeta, ovi su prenosnici postali standardni zavjetroelektrane. Povrine zupanika u ovim zupastim prenosnicima posebnosu tretirane, a za njihovo podmazivanje upotrebljavaju se ulja s posebnim

aditivima. Lopatice vjetroelektrana i njihovi vrhovi istraivani su u brojnimstudijama o emisiji zvuka. Proizvoai lopatica primijenili su ova saznanja, tesu dananje vjetroelektrane tie od starijih. Nova generacija vjetroelektrana,projektovanih od 1995. nadalje, smanjile su emisiju zvuka na polovinuvrijednosti prethodne generacije.

1.3. FAKTORI KOJI UTIUNA SNAGE ZVUKA VJETROELEKTRANA

1.3.1. Tehnike karakteristike vjetroelektrane

Jakost zvuka koji proizvodi vjetroelektrana u radu mogue je dovesti u vezu svie utjecajnih faktora. Osnovni utjecajni parametar je vrsta vjetroelektrane,njena nazivna snaga odnosno prenik kola. U literaturi je mogue pronaimjerene podatke te algoritme koji se odnose na poveanje ili smanjenje nivoasnage zvuka obzirom na pojedine parametare. Iskustvena jednaina zaproraun nivo snage zvuka u neposrednoj blizini VT u radu u zavisnosti opreniku D preuzeta je iz lit. 4, a mjereni podaci prikazani su na slici 1.3.1.

LD= 22 log(D) + 72, dB za D>0 (1)

Slika 1.3.1. Mjereni podaci i aproksimacija razine snage zvuka u dB uzavisnosti o promjeru kola vjetroelektrane D u m,

Za pojedine iznose prenika kola mogue je uzeti promjenu nivoa snagezvuka od 5 dB oko srednje vrijednosti. Ova razlika zavisi od vrstievjetroelektrane, izvedbi lopatica i prenosa snage s vratila na generator kao i otanosti mjerenja, a dokumentovana je u nizu studija mjerenja nivo snage

zvuka kako proizvoaa vjetroelektrana tako i istraivakih ustanova.

5


6/15

Standard VDI 2159 daje iskustvenu formulu u zavisnosti snagevjetroelektrane (u kW, 80%-tna linija): LP= 12,3 log (PkW) + 77,1 , u dB zaPkW>0.

Trenutna brzina vjetra

Vjetroelektrana na razliitim brzinama vjetra postie razliite nivoe snagezvuka. Na slici 1.3.2., prikazani su mjereni podaci za vjetroturbinu prenikakola D=43 m, lit. 5:

Slika 1.3.2. Ovisnost nivoa snage zvuka u dB o brzini vjetra u m/s, lit 4.

Na slici je vidljivo da se promjena snage odvija gotovo linearno, pa je mogueuspostaviti jednainu promjene nivoa snage zvuka u zavisnosti o trenutnojbrzini vjetra v pod uslovom da je trenutna brzina vjetra vea ili jednakaukljunoj brzini.:

Lv= 0,5 v+ 95 dB za v vin (2)

1.3.3. Udaljenost od vjetroelektrane

S udaljenosti od vjetroelektrane opada nivoa snage zvuka, slika 1.3.3..Podatke sa slike 1.3.3. mogue je aproksimirati jednainom koja opisujeopadanje nivoa snage zvuka u dB od poetnog nivoa u neposrednoj blizini (l1 m):

Ll= - 8,7 ln(l) - 11 , dB za l 1 (3)

6


7/15

Slika 1.3.3. Mjereni podaci nivoa snage zvuka u dB u zavisnosti o udaljenostiod vjetroelektrane u m vjetroelektrane nazivne snage 600 kW, pri brzini vjetra

od 8 m/s na 10 m iznad zemlje, lit. 4.

1.3.4. Broj vjetroelektrana

Prethodne formule vrijede za jednu vjetroelektranu kao izvor zvuka. Kada seu sistem vjetroelektrana instalira vei broj vjetroelektrana, postoji mogunostda neke od njih budu postavljene blie naseljenom mjestu.

Vei broj vjetroelektrana na jednakoj udaljenosti uzrokuje poveanu nivosnage zvuka, ali ne linearno. Prema literaturi iznos uticaja veeg brojavjetroelektrana na poveanje nivoa snage zvuka na jednakoj udaljenosti odposmatraa dati su u tabeli 1.3.1.

Tabela 1.3.1. Poveanje nivoa snage zvuka u dB iznad nivoa koju dajejedna vjetroelektrana u zavisnosti o broju vjetroelektrana jednako

udaljenih od posmatraa

Broj VT jednakoudaljenih odposmatraa

Poveanje nivoasnage zvuka (dB)

2 3

4 6

10 10

Ova tabela daje podatke koje treba dodati na nivo snage zvuka jednevjetroelektrane u zavisnosti o broju vjetroelektrana koje su jednako udaljeneod posmatraa. Prema priloenim podacima, zakonitost promjene poveanjanivoa snage zvuka glasi:

Ln= 4,35 ln(n), dB za n 1 (4),

Ako je broj turbina n=1 tada je Ln jednak nulu, tj. buka koju postie jednaturbina nema nikakav dodatak.

1.4. Ukupni uticaj parametara na nivo snage zvuka vjetroelektrana uradu

1.4.1. Prijedlog izraza za proraun pribline razine snage zvukavjetroelektrana u radu

7


8/15

Od prethodno navedenih uticajnih parametara (prenik tj. snaga; trenutnabrzina vjetra; udaljenost od stuba; broj vjetroelektrana) prenik odnosnosnaga daju poetnu vrijednost nivoa snage zvuka dok ostali parametripredstavljaju korekciju tako dobivene polaznog nivoa. Nezavisni su, te semogu kombinovati jednostavnim zbrajanjem prema linearnom obrascu:

L(D,v,l,n)=LD/P+Lv+Ll+Ln , dB

1.4.2. Polazni nivo

Polazne odrednice za odreivanje uticaja svih parametara na nivo snagezvuka vjetroelektrana u radu utvrene su vrstom i veliinom vjetroelektrane.Slijedi da je jednaina (1) polazna jednaina kojom se opisuje stanje zvukana mjestu rada vjetroelektrane koje vrijednosti mogu varirati 5 dB okoraunske vrijednosti, slika 1.4.1.

Slika 1.4.1. Proraun uticaja prenika kola D u m s granicamaodstupanja 5 dB, lit. 4.

1.4.3. Korekcije polaznog nivoa zvuka

Uticaji brzine vjetra, udaljenosti od vjetroelektrane i broja vjetroelektranamogu se smatrati korektivima obzirom na polazni nivo snage zvukavjetroelektrana. Na taj nain mogue je dobiti jednainu promjene nivoazvuka koja uzima u obzir sve uticajne parametre. Za odreivanje ove

jednaine najprije je potrebno jednainu dodatnih uticaja (2), (3) i (4)dobivene vjetroelektranama razliitih karakteristika sravniti za iste poetneuslove. Ovo sravnjivanje ukljuuje promjenu konstanti u navedenim

jednainama za referentnu vjetroelektranu. Postupak sravnjivanja kree spolaznom jednainom (1). Pod pretpostavkom da e za razliitevjetroelektrane u (2) koeficijent pored varijable vostati isti, 0,5, konstantu jemogue poistovijetiti s izrazom za snagu zvuka u zavisnosti o preniku (1)kao poetnom nivou. Dobija se (5):

8


9/15

Lv=LD+0,5vdB za v vin (5)

Dodavanjem izraza koji opisuju uticaje ostalih parametara i sreivanjemdobiva se (6):

L(D,v,l,n)=61+22 log(D)+0,5v-8,7ln(l)+4,35ln(n) dB za D>0, v vin, l1,n1 , (6)

gdje je D prenik u m, v- trenutna brzina vjetra u m/s, n- broj vjetroelektranapriblino jednako udaljenih od posmatraa za udaljenost l u m. Slina seformula moe dobiti ako se polazna nivoa dobije sravnjivanjem jednaina spoetnom jednainom za nivo snage zvuka funkciji snage VT. Treba imati uvidu odstupanje nivoa snage zvuka od 5 dB obzirom na prethodnospomenute razliite izvedbe vjetroelektrana.

1.5. Testiranje izraza

1.5.1. Proraun simulacijom

Predloeni izraz (6) moe se testirati proraunom za tri karakteristineveliine vjetroelektrane ovisno o namjeni, pri brzini vjetra od 8 m/s na osivratila. Prvi primjer prorauna nivo zvuka kojeg uzrokuje mini vjetroelektrana

za punjenje akumulatora prenika kola od 1,2 m, drugi primjer za dvije malevjetroelektrane prenika kola 15 m za snadbijevanje manjih potroaa, a treiprimjer proraunava nivo zvuka kojeg uzrokuje 5 vjetroelektrana prenika 50m. Rezultati simulacije dati su na slici 1.5.1.

Slika 1.5.1. Proraun uticaja porasta nivoa zvuka vjetroelektrana

razliite veliine, broja i namjene pri proraunskoj brzini vjetra od 8 m/s,lit 4.

9


10/15

Vidljivo je da radi logaritamskog karaktera krivulja, vrijednost snage zvuka za(priblino) nultu udaljenost visoka, a porastom udaljenosti poinje nagloopadati. Pritom treba imati u vidu da je fiziki nemogu biti udaljen 0 m oddvije male odnosno od pet velikih vjetroelektrana u radu. Kako je nultaudaljenost i od jedne VT teoretski pojam kojeg formula ne prihvata,

udaljenosti ltrebaju biti jednake ili vee od 1 m (neposrednu udaljenost, l=1m).

Dobiven je oekivan tok krive, a nivoa snage zvuka jedne mini vjetroelektranenalazi se unutar prihvatljivih granica od 45 dB na udaljenosti veoj od 10 m, usluaju dvije male vjetroelektrane ova udaljenost je iznad 300 m, a krajnje

jedinice u vjetroelektrani trebaju biti udaljene vie od 1 km da se nivoa snagezvuka spusti ispod prihvatljive granice.

1.5.2. Poreenje proraunatih i mjerenih podataka

Prikazani izraz (6) testiran je preuzimanjem mjerenih podataka za dvije 3MW jedinice smjetenih na visini hA=92 m odnosno hB=78 m pri brzini vjetraod v0=8 m/s na 10 m visine te visinu hrapavosti terena z0=0,05 m, prema lit.[7]. Upotrijebivi logaritamsku visinsku korekciju brzine vjetra u graninomsloju (v=v0log(z2/z0)/log(z1/z0)), na osi kola A i B turbine proraunata je brzinavA=11,4 m/s odnosno vB=11,1 m/s. Za neposrednu blizinu jedne VT (n=1, l=1)vrijednost nivoa snage zvuka izraunate pomou predloenog izrazaprikazani su u tabeli. 1.5.1:

Tabela 1.5.1.

VT prenikD

m

brzinav

m/s

udaljenostl

m

brojVTn

izraunato

dB

mjereno

dB

A 80,5 11,4 1 1 108,6 109B 80,5 11,1 1 1 108,5 110

Razlika izraunatih i mjerenih podataka u granicama je navedenih odstupanja 5 dB.

10


11/15

2. EKOLOKi RIZIK

U skladu sa definicijom iz Zakona o zatiti okoline Industrijska nesrea jedogaaj koji je posljedica nekontrolisanog slijeda dogaanja u toku nekeradnje ili aktivnostiu ureaja, tokom proizvodnje i/ili upotrebe proizvoda,skladitenja i/ili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada. Do ekolokenesree pri radu vjetroelektrane moe doi uslijed otkidanja lopatice iliruenja vjetroagregata, izlivanja ulja, maziva ili zapaljivih tekuina, kao iudara groma i pojave poara. Preventivna zatita od ovih nesrea ugraena

je pri projektovanju, i to ostavljanjem dovoljnog razmaka meuvjetroagregatima te osiguranjem zatitne zone izmeu vjetroagregata i drugihinfrastrukturnih objekata u blizini. Takoer, viestruke mjere sigurnostisadrane su u projektu vjetroagregata i to u proraunima vrstoe i statikimproraunima, kako temelja, tako i opreme svakog vjetroagregata i to nasledei nain:

Toranj i gondola su opremljeni sa optikim senzorima dima.

U sluaju detekcije dima dolazi do slanja signala za uzbunu preko

sistema daljinskog upravljanja i aktiviranja glavnog prebacivaa.

Detektori su samokontrolni. U sluaju kvara detektora, alje se

upozorenje preko sistema daljinskog upravljanja. Vjetroagregati su

opremljeni sistemom sa zatitu od udara groma koji omoguava da

struja groma zaobie sve vitalne komponente lopatice, gondole i tornja

te da ne doe do nikakvih oteenja. Zatita od udara groma je

konstruisana u skladu sa IEC 61024 Zatita generatora

vjetroelektrana od udara groma.

Detektori za zatitu od udara groma su montirani na sve tri lopatice

rotora. Podaci iz detektora se biljee i omoguavaju da operater

11


12/15

prepozna koja je lopatica pogoena, tano vrijeme udara i koliko je

snaan bio udar groma.

Do oneienja okoline moe doi i uslijed izlijevanja ulja, meutim

mogunost izlijevanja ulja je vrlo mala jer se nalaze u zatvorenom

sistemu, a prilikom godinjeg odravanja mogu se lako i sigurno

zamijeniti. U sluaju isputanja cjelokupna koliina ulja prikuplja se u

za to predviene posude, a ulje se zbrinjava putem ovlatene osobe.

Takoe u cilju osiguranja sigurnosti rada vjetroelektrana priprojektovanju potrebno je voditi rauna o sledeem:

1. Izvoenje temelja treba biti u jednom dahu bez naknadnih

betonskih radova,

2. Spoj betona i ostatka temelja mora biti zapeaen kako bi se

sprijeilo prodiranje vode.

3. ZAKLJUAK

S obzirom da se strujanje vjetra nikada ne zaustavlja, vjetar predstavljaobnovljiv izvor energije. Novac uloen u izgradnju vjetrogeneratora zaproizvodnju elektrine energije e se vratiti sporije nego kada bi se uloio uneki drugi oblik za dobijanje elektrine energije, ali to pretstavlja pametnouloen novac u zdrav, ist i obnovljiv izvor energije. Kada se govori oizrgadnji vjetroelektrana, veina populacije pomisli da je to lagan posao, a i

sama konstrukcija vjetrogeneratora na izgled nije puno komplikovana, takoda se lako moe doi do pogrenog zakljuka. Prilikom izgradnje, prvo, trebaobratiti panju na finansije, koje predstavljaju veliku barijeru u izgradnji

12


13/15

vjetroelektrana. Zatim, ukoliko se obezbjede sredstva za izgradnju, potrebnoje posvetiti veliku panju izgradnji vjetrogeneratora, izboru mjesta zaizgradnju vjetroelektrane i mnogim drugim tehnikim i netehnikiminjenicama, kako bi se to bolje iskoristila energija vjetra.

Prema iznesenim razmatranjima oekivat je u narednom perodu poveanjeznaaja obnovljivih izvora energije u iju skupinu spadaju i vjetroelektraneposebno znaajne za kontinentalni dio Evrope u kojem mi ivimo. Svjetskaekonomija se ubrzano razvija i energija igra znaajnu ulogu, a u narednomperiodu e igrati jo znaajniju ulogu ako znamo da se fosilna goriva e unarednom vijeku znaajno biti iscrpljena. U zadnjoj fazi izvoenja takvihprojekata, ako postoji potreba, potrebno je pristupiti detaljnijem simuliranjumoguih nivoa zvuka u okolini tih postrojenja, a prije njegovog konanogputanja u rad i mjeriti nivo snage zvuka u odreenim takama u okolinipostrojenja. Ako se zna da je u Evropi ovaj vid proizvodnje energije imaznaajaj energetski bilans kako je prikazano na slici 3.1, da kod nas nije jonije ni u povoju nedaje nam za pravo da se ne preduzmu sveobuhvatni koraciu cilju obezbjeenja zakonskih preduslova za koritenje ovog ekoloki istogizvora energije uvaavajui sud vremena i generacija koje koje dolazi a uskladu sa sledeom milju U ivotu postoji pet stvari koje se ne moguvratiti: 1.Kamen koji je baen, 2. Rije nakon to je reena, 3.Mogunost nakon to je izgubljena, 4. Vrijeme kada je prolo, i 5.Ljubav za koju se ne bori."literatura 14. Stoga je oekivati da e ovaj naindobijanja energije i na naim prostorima zauzeti traeno mjesto, a

uvaavajui iznesenu materiju u ovom radu i sva iskustva drugih koji se baveovom problematikom potrebno e preduzeti sve radnje kako bismo ouvaliivotnu sredinu i kao takvu prdati generacijama koje dolaze. Ako se uzme uobzir da Danska samo u svojoj zemlji instalira godinje oko (300 400) MWvetrogneratorskih proizvodnih kapaciteta. Nemaka je instalirala oko6000 MW novih vetrogenratorskih kapaciteta u poslednje dvije godine i pokapacitetima zauzima lidersku poziciju kako u Evropi tako i u Svijetu.

13


14/15

3.1 Slika stanja energije vjetra u Evropi ,13.

Bez obzira kakav strateki model razvoja elektroenergetike se izabere uveke se javljati potreba, a verovatno i obaveza za korienjem ekoloki istihizvora (green energy). Ako je na globalni cilj integracija u Evropsku Uniju,onda je jasno da se reforma energetskog sektora mora sprovoditi na nain dase prate svi procesi razvoja energetike u Evropskoj Uniji, a upravo iskustvaveine evropskih zemalja ukazuju na neophodnost ukljuivanjavetroenergetike u nacionalnu strategiju razvoja energetike na naempodruju. U tom pogledu, prvi korak bi mogao biti utvrivanje

vetroenergetskog potencijala i odreivanje pogodnih lokacija za izgradnjubuduih modernih vetrogeneratora za proizvodnju elektrine energije .

4. LITERATURA

1. Adamovi ivoslav, uri eljko, Jefti Novica, BUKA I VIBRACIJE U

MAINSKOJ TEHNICI, TEHDIS, Beograd , 2004,2. Beek J. van, Moller T., Knight S. Davidson R., Newham M., Harrison L.:

Noise, Windpower Monthly News Magazine, Knebel, August 1990,

14


15/15

3. Crone A., Astrup T.: Tonal gear noise from wind turbines, Proc.European Community Wind Energy Conference and Exhibition, Lbeck,1993.; 294-297,

4. Klarin Branko, Utjecaj na okoli vjetroturbine kao izvora zvuka, Fakultetelektrotehnike, strojarstva i brodogradnje , Sveuilite u Splitu.

5. Lambi Miroslav, Termotehnika sa Energetikom, Univerzitet u NovomSadu, Tehniki fakultet Mihajlo Pupin, Zrenjanin, 1998,6. Lambi Miroslav, okalo Dragan, Ininjerske Metode, Univerzitet u

Novom Sadu, Tehniki fakultet Mihajlo Pupin, Zrenjanin, 2007,7. Milan Pavlovi, EKOLOKO ININJERSTVO, Univerzitet u novom

Sadu, Tehniki fakultet Mihajlo Pupin, Zrenjanin, 2004,8. Pili-Rabadan Lj., Klarin B., Sansevi M., Milas Z.: Studija o

mogunostima proizvodnje elektrine energije iz energije vjetra uRepublici Hrvatskoj-II dio, Hrvatska elektroprivreda FESB, Split, 1996.

9.

Sesto E.: Wind energy in Europe, Proc. 2nd World Renewable EnergyCongress, Reading, 1992, III; 1535-1557,.10. TACKE Windtechnik, Windkraftanlangen information und technische

daten, 1994.,11. www.windpower.dk ,12. Crone A., Astrup T.: Comparison of power performance and noise

between Aeolus II and Nsudden II, Proc. European Comm. WindEnergy Conference, Gteborg, 1996.; 804-808,

13. unji Hrvojka i saradnici, Studija o uticaju na okoli za vjetroelektranu Mazin Bruvnosaetak za javni uvid, Zagreb, 2009.3

14. Internet.

15

Documents

Uticaj Vjetroelektrana Na Okolinu