Upload
wylie-evans
View
103
Download
6
Embed Size (px)
DESCRIPTION
UTJECAJ ČOVJEKA NA PEDOSFERU I LITOSFERU. Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku. pedosfera je nastala kao rezultat djelovanja atmosfer e , hidrosfer e i biosfer e na pov ršini litosfere - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
UTJECAJ ČOVJEKA NA
PEDOSFERU I LITOSFERU
Prof.dr.sc. Stjepan KrčmarOdjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku
pedosfera je nastala kao rezultat djelovanja atmosfere, hidrosfere i biosfere na površini litosfere
pedosfera je životni prostor za biljke, životinje i ljude danas oko 2 milijarde ha ili 15% kopna pokazuje
znakove degradacije, većinom u Aziji i Africi glavni uzroci su: krčenje šuma, pretjerana ispaša, loše
ratarstvo
oko 300 milijuna ha je jako degradirano godišnje se gubi 5 - 6 milijuna ha tla u poljoprivredi radi
jake degradacije
Tablica 13. Uzroci antropogene degradacije tla na kontinentima u milijunima ha
kontinent
ili regija
krčenje
šuma
pre -
iskorištavanje
prekomjerno
pašarenje
poljo -
privreda
industrija
Afrika 67 63 243 121 +
Azija 298 46 197 204 1
J. Amerika 100 12 68 64 -
Sred. Amerika 14 11 9 28 +
S. Amerika 4 - 29 63 +
Europa 84 1 50 64 21
Oceanija 12 - 83 8 +
Svijet 579 133 679 552 22
Tablica 14. Glavni uzroci degradacije tla u milijunima ha
način krčenje
šuma
eksploatacija paša poljoprivreda industrija
erozija vodom 471 38 320 266 -
erozija
vjetrom
44 85 332 87 -
kemijska
degradacija
62 10 14 133 22
fizikalna
degradacija
1 + 14 66 -
Svijet 578 133 679 552 22
Slika 126 . Degradacija tla uzrokovana antropogenim učinkom
Degradacija tla
Slika 127.
Znanstveni savjet Njemačke vlade navodi 12 uzroka degradacije zemljinog pokrova:
1. Huang He sindrom - Žuta rijeka (promjena tradicionalnog načina
korištenja tla)
2. Dust bowl sindrom (degradacija tla industrijskim načinom poljoprivredne
proizvodnje)
3. Sahel sindrom (prekomjerna poljoprivredna obrada siromašnih površina
u aridnim i semiaridnim područjima)
4. Saravak sindrom (preobrazba, prekomjerna eksploatacija šuma i drugih
ekoloških sustava)
5. Aralsko jezero sindrom (pogrešno planiranje velikih poljoprivrednih
projekata)
Slika 128. Huang He sindrom Slika 129. Aralsko jezero sindrom
6. Kisele kiše sindrom ili sindrom visokih dimnjaka (unos atmosferskih
polutanata u ekološki
sustav)
7. Bitterfeld sindrom (lokalna kontaminacija, nezbrinjavanje otpada,
akumulacija otpadaka)
8. Sao Paolo sindrom (neplanska, kaotična urbanizacija)
9. Los Angeles sindrom (raspršena naselja i glomazna infrastruktura)
10. Katanga sindrom (veliki površinski kopovi ruda)
11. Alpski sindrom (degradacija tla zbog turizma)
12. Spaljena zemlja sindrom (posljedice ratnih razaranja)
Slika 130. Sindrom visokih dimnjaka Slika 131. Spaljena zemlja sindrom
Planetarna degradacija pedosfere obuhvaća oko 2 milijarde ha:
Azija 39%, Afrika 25%, Južna Amerika 12%, Europa 11%, Sjeverna Amerika 8%, Australija i Oceanija 5%
1. Sindrom Huang He - Žuta rijeka duga 5500 km (Kina) odnosi oko 1,6
milijardi t zemlje godišnje
2. Dust - bowl sindrom (pšenični pojas) prisutan u SAD, Europi, Kanadi,
Kini, Australiji, i Argentini
degradacija tla nastaje zbog visokomehanizirane poljoprivredne proizvodnje
odlikuje ga: krajobrazna jednolikost, erozija vjetrom i vodom, unos gnojiva i pesticida, akumulacija štetnih tvari, emisija stakleničkih plinova, regionalna onečišćenost hidrosfere i atmosfere
tijekom 1980. na polja se iznosilo umjetnog gnojiva do 230 kg/ha
3. Sahel sindrom je primjer za antropogenu preopterećenost pedosfere u klimatski nepovoljnim krajevima, aridnim i semiaridnim
odlikuju ga:
nepogodna staništa za intenzivnu poljoprivredu,
nomadski način života,
neiskorištenost vegetacijskog pokrivača pašom,
degradacija postojećih ekoloških sustava,
nedostatak pitke i potrošne vode,
intenziviranje monokultura,
erozija tla,
osiromašenost tla hranjivima,
pogoršanje klimatskih uvjeta globalnim stakleničkim učinkom i time širenje polupustinja i pustinja,
nedostatak infrastrukture za gospodarski razvoj
godišnje se gubi oko 6 milijuna ha ratarskog zemljišta
Slika 132. Dust - bowl sindrom
Slika133. Aridno područje
4. Sarawak sindrom – prekomjerno iskorištavanje šumskih ekoloških
sustava, savana, močvara (Južna Amerika i Azija) na Tibetu, gdje
izvire sedam najvećih azijskih rijeka, koje opskrbljuju 47% svjetskog
stanovništva H2O
iskrčeno je 45% šumskih površina
prema podacima FAO -a godišnje se šumska površina smanjuje za 15,5
milijuna ha
Sarawak sindrom označava i poremećenu ravnotežu između biosfere,
pedosfere, i hidrosfere, ovdje pripada i degradacija mediteranskih i
submediteranskih šumskih tala (sječom, požarima, pašom)
Slika 134. Tibet
Slika135.
5. Sindrom Aralskog jezera primjer je za promašene projekte u poljoprivredi i vodoprivredi), Aralsko jezero 1957. sadržavalo je 1075 km3 vode i pokrivalo je površinu od 66.085 km2 , dubina jezera iznosila je 53 m, navodnjavanjem ratarskih površina jezero je smanjeno za 60%, a volumen za 80%
došlo je do porasta slanosti, unosa pesticida i gnojiva
6. Bitterfeld sindrom ili Leipzig - Halle - Bitterfeld sindrom označava ranokapitalistička i socijalistička industrijska područja s velikom koncentracijom površinskih i podzemnih kopova ugljena, termoelektrana, kemijske industrije
takva su područja: Brazil (Cubatao), Ukrajina (Donjec), Poljska (Katowice), Belgija (Valonija), Engleska (Manchester, Liverpool, Birmingham), Indija (Bopal), SAD (Hanford, Pittsburgh)
Slika136. Aralsko jezero
Slika 137. Termoelektrana
7. Sao Paolo sindrom je sindrom velegrada s 10 i više milijuna stanovnika, do
1950. samo New York, London i Tokio, danas se računa sa 25 velegrada
u Sao Paolo živi 13 milijuna ljudi odnosno 10% stanovništva Brazila na
površini od 7.970 km2
problemi: opskrba pitkom vodom, kanalizacija, slamovi, kaotičan gradski
promet 8. Kisele kiše – posljedica su antropogene emisije (NOx) i (SO2)
9. Sindrom umjetnih radionuklida, postoji 440 nuklearnih elektrana
diljem svijeta, problem je zbrinjavanje visokoradioaktivnog otpada
19 njemačkih nuklearki godišnje proizvede 17.000 m3 otpada NE Krško lančanom fisijom spaljuje oko 27 t nuklearnog goriva godišnje
Slika138.
Slika 139.
Iskop rude urana
Obrada rude
Obogaćivanje urana
Proizvodnja gorivih elemenata
Spremanje nisko radioaktivnog otpada
Konačno trajno odlaganje visoko i srednje radioaktivnog otpada
Dugotrajno skladištenje dugoživećeg otpada
Sigurnosna obrada otpada
Recikliranje Proizvodnja gorivih elemenata od urana i plutonija
NUKLEARNA ELEKTRANA Korištenje nuklearnog goriva
Privremeno pohranjivanje iskorištenog goriva
Tehnološki otpad ; razgradnja i raspremanje zagađenog postrojenja
Slika 140. Putevi i postaje pri proizvodnji, upotrebi, preradi i zbrinjavanju nuklearnog goriva
Literatura:
Glavač V. 1999. Uvod u globalnu ekologiju. Duzpo i Hrvatske šume. Zagreb, 211 pp.
http://images.google.hr/ (2.10.2012.). http://homepages.see.leeds.ac.uk/ (2.10.2012.).