20
UTJECAJ ČOVJEKA NA PEDOSFERU I LITOSFERU Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

UTJECAJ ČOVJEKA NA PEDOSFERU I LITOSFERU

Embed Size (px)

DESCRIPTION

UTJECAJ ČOVJEKA NA PEDOSFERU I LITOSFERU. Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku. pedosfera je nastala kao rezultat djelovanja atmosfer e , hidrosfer e i biosfer e na pov ršini litosfere - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: UTJECAJ   ČOVJEKA   NA               PEDOSFERU   I   LITOSFERU

UTJECAJ ČOVJEKA NA

PEDOSFERU I LITOSFERU

Prof.dr.sc. Stjepan KrčmarOdjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

Page 2: UTJECAJ   ČOVJEKA   NA               PEDOSFERU   I   LITOSFERU

pedosfera je nastala kao rezultat djelovanja atmosfere, hidrosfere i biosfere na površini litosfere

pedosfera je životni prostor za biljke, životinje i ljude danas oko 2 milijarde ha ili 15% kopna pokazuje

znakove degradacije, većinom u Aziji i Africi glavni uzroci su: krčenje šuma, pretjerana ispaša, loše

ratarstvo

oko 300 milijuna ha je jako degradirano godišnje se gubi 5 - 6 milijuna ha tla u poljoprivredi radi

jake degradacije

Page 3: UTJECAJ   ČOVJEKA   NA               PEDOSFERU   I   LITOSFERU

Tablica 13. Uzroci antropogene degradacije tla na kontinentima u milijunima ha

kontinent

ili regija

krčenje

šuma

pre -

iskorištavanje

prekomjerno

pašarenje

poljo -

privreda

industrija

Afrika 67 63 243 121 +

Azija 298 46 197 204 1

J. Amerika 100 12 68 64 -

Sred. Amerika 14 11 9 28 +

S. Amerika 4 - 29 63 +

Europa 84 1 50 64 21

Oceanija 12 - 83 8 +

Svijet 579 133 679 552 22

Page 4: UTJECAJ   ČOVJEKA   NA               PEDOSFERU   I   LITOSFERU

Tablica 14. Glavni uzroci degradacije tla u milijunima ha

način krčenje

šuma

eksploatacija paša poljoprivreda industrija

erozija vodom 471 38 320 266 -

erozija

vjetrom

44 85 332 87 -

kemijska

degradacija

62 10 14 133 22

fizikalna

degradacija

1 + 14 66 -

Svijet 578 133 679 552 22

Page 5: UTJECAJ   ČOVJEKA   NA               PEDOSFERU   I   LITOSFERU

Slika 126 . Degradacija tla uzrokovana antropogenim učinkom

Degradacija tla

Page 6: UTJECAJ   ČOVJEKA   NA               PEDOSFERU   I   LITOSFERU

Slika 127.

Page 7: UTJECAJ   ČOVJEKA   NA               PEDOSFERU   I   LITOSFERU

Znanstveni savjet Njemačke vlade navodi 12 uzroka degradacije zemljinog pokrova:

1. Huang He sindrom - Žuta rijeka (promjena tradicionalnog načina

korištenja tla)

2. Dust bowl sindrom (degradacija tla industrijskim načinom poljoprivredne

proizvodnje)

3. Sahel sindrom (prekomjerna poljoprivredna obrada siromašnih površina

u aridnim i semiaridnim područjima)

4. Saravak sindrom (preobrazba, prekomjerna eksploatacija šuma i drugih

ekoloških sustava)

5. Aralsko jezero sindrom (pogrešno planiranje velikih poljoprivrednih

projekata)

Slika 128. Huang He sindrom Slika 129. Aralsko jezero sindrom

Page 8: UTJECAJ   ČOVJEKA   NA               PEDOSFERU   I   LITOSFERU

6. Kisele kiše sindrom ili sindrom visokih dimnjaka (unos atmosferskih

polutanata u ekološki

sustav)

7. Bitterfeld sindrom (lokalna kontaminacija, nezbrinjavanje otpada,

akumulacija otpadaka)

8. Sao Paolo sindrom (neplanska, kaotična urbanizacija)

9. Los Angeles sindrom (raspršena naselja i glomazna infrastruktura)

10. Katanga sindrom (veliki površinski kopovi ruda)

11. Alpski sindrom (degradacija tla zbog turizma)

12. Spaljena zemlja sindrom (posljedice ratnih razaranja)

Slika 130. Sindrom visokih dimnjaka Slika 131. Spaljena zemlja sindrom

Page 9: UTJECAJ   ČOVJEKA   NA               PEDOSFERU   I   LITOSFERU

Planetarna degradacija pedosfere obuhvaća oko 2 milijarde ha:

Azija 39%, Afrika 25%, Južna Amerika 12%, Europa 11%, Sjeverna Amerika 8%, Australija i Oceanija 5%

1. Sindrom Huang He - Žuta rijeka duga 5500 km (Kina) odnosi oko 1,6

milijardi t zemlje godišnje

2. Dust - bowl sindrom (pšenični pojas) prisutan u SAD, Europi, Kanadi,

Kini, Australiji, i Argentini

degradacija tla nastaje zbog visokomehanizirane poljoprivredne proizvodnje

odlikuje ga: krajobrazna jednolikost, erozija vjetrom i vodom, unos gnojiva i pesticida, akumulacija štetnih tvari, emisija stakleničkih plinova, regionalna onečišćenost hidrosfere i atmosfere

tijekom 1980. na polja se iznosilo umjetnog gnojiva do 230 kg/ha

Page 10: UTJECAJ   ČOVJEKA   NA               PEDOSFERU   I   LITOSFERU

3. Sahel sindrom je primjer za antropogenu preopterećenost pedosfere u klimatski nepovoljnim krajevima, aridnim i semiaridnim

odlikuju ga:

nepogodna staništa za intenzivnu poljoprivredu,

nomadski način života,

neiskorištenost vegetacijskog pokrivača pašom,

degradacija postojećih ekoloških sustava,

nedostatak pitke i potrošne vode,

intenziviranje monokultura,

erozija tla,

osiromašenost tla hranjivima,

pogoršanje klimatskih uvjeta globalnim stakleničkim učinkom i time širenje polupustinja i pustinja,

nedostatak infrastrukture za gospodarski razvoj

godišnje se gubi oko 6 milijuna ha ratarskog zemljišta

Page 11: UTJECAJ   ČOVJEKA   NA               PEDOSFERU   I   LITOSFERU

Slika 132. Dust - bowl sindrom

Slika133. Aridno područje

Page 12: UTJECAJ   ČOVJEKA   NA               PEDOSFERU   I   LITOSFERU

4. Sarawak sindrom – prekomjerno iskorištavanje šumskih ekoloških

sustava, savana, močvara (Južna Amerika i Azija) na Tibetu, gdje

izvire sedam najvećih azijskih rijeka, koje opskrbljuju 47% svjetskog

stanovništva H2O

iskrčeno je 45% šumskih površina

prema podacima FAO -a godišnje se šumska površina smanjuje za 15,5

milijuna ha

Sarawak sindrom označava i poremećenu ravnotežu između biosfere,

pedosfere, i hidrosfere, ovdje pripada i degradacija mediteranskih i

submediteranskih šumskih tala (sječom, požarima, pašom)

Slika 134. Tibet

Page 13: UTJECAJ   ČOVJEKA   NA               PEDOSFERU   I   LITOSFERU

Slika135.

Page 14: UTJECAJ   ČOVJEKA   NA               PEDOSFERU   I   LITOSFERU

5. Sindrom Aralskog jezera primjer je za promašene projekte u poljoprivredi i vodoprivredi), Aralsko jezero 1957. sadržavalo je 1075 km3 vode i pokrivalo je površinu od 66.085 km2 , dubina jezera iznosila je 53 m, navodnjavanjem ratarskih površina jezero je smanjeno za 60%, a volumen za 80%

došlo je do porasta slanosti, unosa pesticida i gnojiva

6. Bitterfeld sindrom ili Leipzig - Halle - Bitterfeld sindrom označava ranokapitalistička i socijalistička industrijska područja s velikom koncentracijom površinskih i podzemnih kopova ugljena, termoelektrana, kemijske industrije

takva su područja: Brazil (Cubatao), Ukrajina (Donjec), Poljska (Katowice), Belgija (Valonija), Engleska (Manchester, Liverpool, Birmingham), Indija (Bopal), SAD (Hanford, Pittsburgh)

Page 15: UTJECAJ   ČOVJEKA   NA               PEDOSFERU   I   LITOSFERU

Slika136. Aralsko jezero

Slika 137. Termoelektrana

Page 16: UTJECAJ   ČOVJEKA   NA               PEDOSFERU   I   LITOSFERU

7. Sao Paolo sindrom je sindrom velegrada s 10 i više milijuna stanovnika, do

1950. samo New York, London i Tokio, danas se računa sa 25 velegrada

u Sao Paolo živi 13 milijuna ljudi odnosno 10% stanovništva Brazila na

površini od 7.970 km2

problemi: opskrba pitkom vodom, kanalizacija, slamovi, kaotičan gradski

promet 8. Kisele kiše – posljedica su antropogene emisije (NOx) i (SO2)

9. Sindrom umjetnih radionuklida, postoji 440 nuklearnih elektrana

diljem svijeta, problem je zbrinjavanje visokoradioaktivnog otpada

19 njemačkih nuklearki godišnje proizvede 17.000 m3 otpada NE Krško lančanom fisijom spaljuje oko 27 t nuklearnog goriva godišnje

Page 17: UTJECAJ   ČOVJEKA   NA               PEDOSFERU   I   LITOSFERU

Slika138.

Page 18: UTJECAJ   ČOVJEKA   NA               PEDOSFERU   I   LITOSFERU

Slika 139.

Page 19: UTJECAJ   ČOVJEKA   NA               PEDOSFERU   I   LITOSFERU

Iskop rude urana

Obrada rude

Obogaćivanje urana

Proizvodnja gorivih elemenata

Spremanje nisko radioaktivnog otpada

Konačno trajno odlaganje visoko i srednje radioaktivnog otpada

Dugotrajno skladištenje dugoživećeg otpada

Sigurnosna obrada otpada

Recikliranje Proizvodnja gorivih elemenata od urana i plutonija

NUKLEARNA ELEKTRANA Korištenje nuklearnog goriva

Privremeno pohranjivanje iskorištenog goriva

Tehnološki otpad ; razgradnja i raspremanje zagađenog postrojenja

Slika 140. Putevi i postaje pri proizvodnji, upotrebi, preradi i zbrinjavanju nuklearnog goriva

Page 20: UTJECAJ   ČOVJEKA   NA               PEDOSFERU   I   LITOSFERU

Literatura:

Glavač V. 1999. Uvod u globalnu ekologiju. Duzpo i Hrvatske šume. Zagreb, 211 pp.

http://images.google.hr/ (2.10.2012.). http://homepages.see.leeds.ac.uk/ (2.10.2012.).