Embed Size (px)
Citation preview
1
UTJECAJ NA OKOLIŠ
• Procjena utjecaja hidrotehničkih sustava (zahvata) na okoliš u pravilu se radi uvijek uz pripremu zahvata. Do 80-tih godina prošlog stoljeća nisu postojali u nas posebni propisi, te su promjene procjenjivane u okviru tadašnjih spoznaja.
• Posebno u drugoj polovici prošlog stoljeća došlo je do takvog zagađenja voda da je postala očigledna potreba za organiziranom i zakonski utemeljenom zaštitom voda.
• U Hrvatskoj je tek početkom 70-tih godina započeto mjerenje kvalitete voda otvorenih vodotoka i podzemnih voda i van interesa vodoopskrbe.
• Također je početkom 80-tih godina donesen prvi pravilnik o procjeni utjecaja zahvata na okoliš. Tijekom proteklog vremena usavršavana je regulativa u tom području, te su danas važeći propisi o procjeni utjecaja na okoliš i prirodu.
• U slijedećim tablicama dan je popis zahvata za koje je postoji određena obaveza sa stajališta procjene utjecaja na okoliš.
2
• Prilog I• POPIS ZAHVATA ZA KOJE JE OBVEZNA PROCJENA UTJECAJA ZAHVATA NA
OKOLIŠ[1]• 3.Elektrane i energane snage veće od 100 MWel• 16.Luke unutarnjih voda• 17.Plovni putovi• 18.Morske luke otvorene za javni promet osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog
interesa za Republiku Hrvatsku i morske luke posebne namjene od značaja za Republiku Hrvatsku prema posebnom propisu
• 24.Crpljenje podzemnih voda, ili projekti za umjetno dopunjavanje podzemnih voda kapaciteta 10.000.000 m³ godišnje i više
• 25.Sustavi za prijenos vodnih resursa između porječja namijenjeni sprječavanju mogućeg manjka vode, pri čemu količina prebačene vode prelazi 100.000.000 m³godišnje
• 26.Melioracijski sustavi površine 5.000 ha i veće, a u Jadranskom slivnom području 500 ha i veće
• 27.Brane i druge građevine namijenjene zadržavanju i akumulaciji vode, pri čemu je nova ili dodatna količina zadržane ili akumulirane vode veća od 10.000.000 m3
• 28.Postrojenja za obradu otpadnih voda kapaciteta 50.000 ES (ekvivalent stanovnika) i više s pripadajućim sustavom odvodnje
• 36.Eksploatacija šljunka i pijeska iz obnovljivih izvora, osim kod tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda
• 37.Eksploatacija mineralne i termalne vode koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe
• 43.Slatkovodni ribnjaci:− za ciprinide površine ribnjaka 100 ha i veće
• PRILOG II.POPIS ZAHVATA ZA KOJE SE PROVODI OCJENA O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, A ZA KOJE JE NADLEŽNO MINISTARSTVO[2]1.Poljoprivreda, šumarstvo i akvakultura (osim zahvata u Prilogu I.)
• 1.1.Gospodarenje vodama namijenjeno poljoprivredi, uključujući navodnjavanje i odvodnju pri čemu je površina navodnjavanja 2000 ha i veće, a u Jadranskom slivnom području 300 ha i veće
• 1.4.Slatkovodni ribnjaci:− za salmonide godišnje proizvodnje 10 t i više• 2.Energetika (osim zahvata u Prilogu I.)• 2.2.Hidroelektrane snage veće od 5 MWel• 9.Infrastrukturni projekti (osim zahvata u Prilogu I.)• 9.5.Brane i druge građevine namijenjene zadržavanju ili akumulaciji vode pri čemu je
nova ili dodatna količina zadržane ili akumulirane vode veća od 1.000.000 m3• 9.6.Međugradski i međunarodni akvadukti• 9.7.Crpljenje podzemnih voda ili programi za umjetno dopunjavanje podzemnih voda
9.8.Građevine za prijenos vode između porječja (riječnih slivova) • 9.9.Morske luke s više od 100 vezova• 9.10.Svi zahvati koji obuhvaćaju nasipavanje morske obale, produbljivanje i
isušivanje morskog dna te izgradnja građevina u moru duljine 50 m i više• 10.Ostali projekti (osim zahvata u Prilogu I.)• 10.1.Postrojenja za obradu otpadnih voda kapaciteta 10.000 ES i više s pripadajućim
sustavom odvodnje• 10.2.Punionice vode za piće
3
• PRILOG III• POPIS ZAHVATA ZA KOJE SE PROVODI OCJENA O POTREBI PROCJENE
UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, A ZA KOJE JE NADLEŽNO UPRAVNO TIJELO U ŽUPANIJI, ODNOSNO U GRADU ZAGREBU
• ZAHVAT• 1.Poljoprivreda, šumarstvo i akvakultura (osim zahvata u Prilogu I. i II.)• 1.7.Slatkovodni ribnjaci:− za salmonide godišnje proizvodnje veće od 5 t− za ciprinide
površine ribnjaka 50 ha i veće• 2.Infrastrukturni projekti (osim zahvata u Prilogu I. i II.)• 2.2.Kanali, nasipi i druge građevine za obranu od poplave i erozije obale
ČOVJEK PRIRODA
HS
Iskonska
priroda
Neposredan odnos
Umjetna priroda
Društvo
Potrebe
ULA
ZI
IZLA
ZI
Posredan odnos
Č-HS-P
SUSTAV = ELEMENTI (struktura, građa) + PROCESI (zbivanja,promjene)
ČOVJEK
•Utjecaj izgradnje ili obnove hidrotehničkih zahvata (sustava) na okoliš i prirodu mogu se promatrati polazeći od osnovnog prikaza
4
• Pojednostavljeno se može reći da se utjecaj na okolišprocjenjuje za sve elemente prikazanog sustava (iskonska priroda, umjetna priroda i čovjek), s time da se posebno promatraju dijelovi zaštićene prirode (procjena utjecaja na prirodu).
• Utjecaji se mogu podijeliti prema različitim kriterijima:– Neposredni (direktni) i posredni (indirektni) utjecaji,– Pozitivni, neutralni i negativni utjecaji,– Značajni i beznačajni (intenzitet promjene),– Kratkotrajni i dugotrajni,– Prije građenja, za vrijeme građenja, u vrijeme korištenja i po
prestanku korištenja.
• Utjecaji su posljedica izgradnje hidrotehničkog sustava i ovise o
– Građevinama koje se izvode,– Kako se koriste te građevine i kako djeluje sustav.
• Kroz nekoliko primjera ilustrirat će se osnovne osobine utjecaja hidrotehničkih sustava na okoliš.
5
• Neposredni (direktni) utjecaji su utjecaji na tlo i vode.1. Izvedbom zahvata u prostoru zaposjeda se tlo, te se u pravilu ne
može koristiti za druge namjene (osim ako dio sustava nije izveden ispod površine – ukopani provodnici, podzemne prostorije i sl). Ovaj dio je povezan s prostornim uređenjem i zato je važno da je riješena mogućnost korištenja dijela prostora.
2. Hidrotehnički sustavi namijenjeni su za rješavanje odnosa prema vodi te je utjecaj na vode neposredan. Razlikujemo utjecaj na površinske i podzemne vode, te na režim voda i kvalitetu voda. U pravilu hidrotehnički sustavi ne zagađuju okoliš, ali mogu promijeniti kvalitetu vode u samom sustavu. Posebno se može izdvojiti sustav odvodnje naselja i industrije kojim se prikuplja iskorištena i zagađena voda i vraća u prirodu, te je potencijalni zagađivač voda.
Posredni (indirektni) utjecaji
– PRIRODA:• zrak, živi svijet i prirodne vrijednosti
– STVORENE VRIJEDNOSTI I UMJETNA PRIRODA:• Infrastruktura• Naselja• Kulturna i povijesna dobra (arheološki lokaliteti)
– ČOVJEK:• Psihičke• Sociološke• Gospodarske
6
• Primjeri:
• Rijeka Drava: – HE Varaždin (1971-75) – nije trebala studija utjecaja na okoliš– HE Čakovec (1975-85) – trebala je studija utjecaja na okoliš (Pravilnik
o procjeni utjecaja na okoliš temelji se na iskustvima gradnje HE Čakovec, napravljena malo prije puštanja u rad)
– HE Dubrava (1982-89) - trebala je studija utjecaja na okoliš
• HE Vinodol (1952):– Akumulacija Bajer – sva voda ide na HE– Ličanka je presušila
• Lika i Gacka - “stara” korita su suha
• HE Čakovec
AKUMULACIJA
BRANA
HE
PRIT
OKA
1
1
2
2
3
3
“staro/napušteno”korito
Pokrovni sloj – slabo propusan materijal
od prirodnog
šljunak, pijesak
Presjek 1-1
10-150 mOvo je bilo prirodno korito
P.V.
PREGRADNE GRAĐEVINEh>
v<
Presjek 2-2Kanal za prihvat površinske vode
Presjek 3-3
Trajno sniženje razine podzemnih voda
7
8
9
10
KARAKTERISTIČNI GODIŠNJI VODOSTAJIDrava - BOTOVO (1876-1998.)
y = -0,4313x + 395,59r = 0,248
y = -1,5609x + 255,52r = 0,898
y = -2,0898x + 175,4r = 0,950
-200
-100
0
100
200
300
400
500
600
1876 1881 1886 1891 1896 1901 1906 1911 1916 1921 1926 1931 1936 1941 1946 1950 1955 1960 1965 1970 1975 1980 1985 1990 1995
g o d i n e
vodo
staj
H (c
m)
napomena: svi vodostaji su svedeni na kotu "0" 122,25 m n.m.
najviši godišnji vodostaji
srednji godišnji vodostaji
najniži godišnji vodostaji
11
PROMJENA VODOSTAJA RIJEKE DRAVE UNUTAR DANA U VODOMJERNOM PROFILU BOTOVO I TEREZINO POLJE
a) prije izgradnje HE Varaždin
b) poslije izgradnje HE Varaždin
c) poslije izgradnje HE Čakovec
d) poslije izgradnje HE Dubrava
Slika 3
DRAVA - Botovo 01.09.do 03.09.1963. i 04.11. do 06.11.1969.
-50-30-101030507090
110
0 6 12 18 24 6 12 18 24 6 12 18 24
vrijeme - sati
vodo
staj
H (c
m)
DRAVA - Botovo 06.08. do 08.08.1971. i 22.11. do 24.11.1973.
-20
0
20
40
60
80
100
0 6 12 18 24 6 12 18 24 6 12 18 24vrijeme - sati
vodo
staj
i H (c
m)
DRAVA: Botovo, Terezino Polje 19.09. do 21.09.1979.
-80
-60
-40
-20
0
20
40
60
0 6 12 18 24 6 12 18 24 6 12 18 24
vrijeme - sati
Bot
ovo
H (c
m)
-200
-180
-160
-140
-120
-100
-80
-60
T. P
olje
H (c
m)
DRAVA: Botovo, Terezino Polje 12.09. do 14.09.1981.
-60
-40
-20
0
20
40
60
80
100
0 6 12 18 24 6 12 18 24 6 12 18 24vrijeme - sati
Bot
ovo
H (c
m)
-200
-180
-160
-140
-120
-100
-80
-60
-40
T. P
olje
H (c
m)
DRAVA: Botovo, Terezino Polje 01.03. do 03.03.1985.
40
60
80
100
120
140
160
180
200
0 6 12 18 24 6 12 18 24 6 12 18 24vrijeme - sati
Bot
ovo
H (c
m)
-260
-240
-220
-200
-180
-160
-140
-120
-100
T. P
olje
H (c
m)
DRAVA: Botovo, Terezino Polje 16.10. do 18.10.1987.
60
80
100
120
140
160
180
200
220
0 6 12 18 24 6 12 18 24 6 12 18 24
vrijeme - sati
Bot
ovo
H (c
m)
-220
-200
-180
-160
-140
-120
-100
-80
-60
T. P
olje
H (c
m)
DRAVA: Botovo, Terezino Polje20.08. do 22.08.1990.
50
70
90
110
130
150
170
190
210
230
0 6 12 18 24 6 12 18 24 6 12 18 24vrijeme - sati
Bot
ovo
H (c
m)
-250
-230
-210
-190
-170
-150
-130
-110
-90
-70
T. P
olje
H (c
m)
DRAVA: Botovo, Terezino Polje01.05. do 03.05.1991.
507090
110130150170190210230250
0 6 12 18 24 6 12 18 24 6 12 18 24vrijeme - sati
Bot
ovo
H (c
m)
-240-220-200-180-160-140-120-100-80-60-40
T. P
olje
H (c
m)
Botovo
T. Polje
12
SATNI VODOSTAJI U VODOMJERNIM PROFILIMA: Botovo, Terezino Polje, Donji Miholjac i Goričan
Slika 4
vodostaji 14.06. - 20.06. 1996.
0
50
100
150
200
250
0 6 12 18 24 6 12 18 24 6 12 18 24 6 12 18 24 6 12 18 24 6 12 18 24 6 12 18 24v r i j e m e - s a t i
Boto
vo, D
. Mih
olja
c, G
orič
anH
(cm
)
-250
-200
-150
-100
-50
0
T. P
olje
H (c
m)
vodostaji 26.07. - 01.08.1996.
-50
0
50
100
150
200
250
0 6 12 18 24 6 12 18 24 6 12 18 24 6 12 18 24 6 12 18 24 6 12 18 24 6 12 18 24v r i j e m e - s a t i
Boto
vo, D
. Mih
olja
c, G
orič
anH
(cm
)
-300
-250
-200
-150
-100
-50
0
T. P
olje
H (c
m)
vodostaji 09.08. - 15.08.1996.
0
50
100
150
200
250
0 6 12 18 24 6 12 18 24 6 12 18 24 6 12 18 24 6 12 18 24 6 12 18 24 6 12 18 24v r i j e m e - s a t i
Boto
vo, D
. Mih
olja
c,G
orič
anH
(cm
)
-250
-200
-150
-100
-50
0
T. P
olje
H (c
m)
09.08. 10.08. 11.08. 12.08. 13.08. 14.08. 15.08.
14.06. 15.06. 16.06. 17.06. 18.06. 19.06. 20.06.
26.07. 27.07. 28.07. 29.07. 30.07. 31.07. 01.08.
Botovo Goričan
T. Polje
D. Miholjac
GoričanBotovo
T. Polje
D. Miholjac
Botovo Goričan
T. Polje D. Miholjac
Slika 5
Slika 6
DRAVA: Botovo, T. Polje, D. Miholjac; MURA: Goričan vodostaji 17.06.1996.
0
50
100
150
200
250
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24v r i j e m e - s a t i
Bot
ovo,
D. M
ihol
jac;
Gor
ičan
H (c
m)
-250
-200
-150
-100
-50
0
T. P
olje
H (c
m)
DRAVA: Botovo, T. Polje, D. Miholjac; MURA: Goričan vodostaji 29.07.1996.
-50
0
50
100
150
200
250
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24v r i j e m e - s a t i
Bot
ovo,
D. M
ihol
jac,
Gor
ičan
H (c
m)
-300
-250
-200
-150
-100
-50
0
T. P
olje
H (c
m)
DRAVA: Botovo, T. Polje, D. Miholjac; MURA: Goričanvodostaji 12.08.1996.
0
50
100
150
200
250
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24
v r i j e m e - s a t i
Bot
ovo,
T. P
olje
, D. M
ihol
jac,
G
orič
an H
(cm
)
-250
-200
-150
-100
-50
0
T. P
olje
H (c
m)
DRAVA - Botovo odnosi Q - H za 1996. godinu
0
50
100
150
200
250
100 150 200 250 300 350 400 450 500 550 600 650
protok Q (m3/s)
vodo
staj
H (c
m)
1996 1995. 1996. 17.6. 29.7. 12.8. 17.6. 29.7. 12.8.
Goričan
Botovo
T. Polje
D. Miholjac
HE
Vara
ždin
HE Č
akov
ec
HE
Dub
rava
Botovo
Goričan
T. Polje
D. Miholjac
mjereni protoci
Goričan
Botovo
mjereni protociT. Polje
D. Miholjac
Botovo
Goričan
T. PoljeD. Miholjac
mjereni protoci
Mura
Drava
Q = 29,18 (H+1,0)2,603 + 115 0 < H < 140 cmQ = 293,8 H - 11,06 140 < H < 212 cm
DHMZ za 1996. god.
približne petlje
mjerenja protoka
Barcs
13
GODIŠNJE OBORINEmeteorološka postaja: VARAŽDIN
200
400
600
800
1000
1200
1400
1960 1962 1964 1966 1968 1970 1972 1974 1976 1978 1980 1982 1984 1986 1988 1990 1992
g o d i n e
obor
ine
(mm
)
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
SUM
obo
rine
(mm
)
HE
HE
HE
SUM
godišnje oborinesrednja vrijednost (1961-1992)
polinom6-tog
SREDNJA GODIŠNJA OBLAČNOST meteorološka postaja: VARAŽDIN
4.5
5
5.5
6
6.5
7
1960 1962 1964 1966 1968 1970 1972 1974 1976 1978 1980 1982 1984 1986 1988 1990 1992
g o d i n e
oblačn
ost (
dese
tine)
0
50
100
150
200
250
SUM
obl
ačno
st (d
eset
ine)
HE V HE
HE D
srednja vrijednost (1961-1992)
polinom
srednje godišnje
SUM oblačnost
14
BROJ DANA S MAGLOM meteorološka postaja: VARAŽDIN
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
1960 1962 1964 1966 1968 1970 1972 1974 1976 1978 1980 1982 1984 1986 1988 1990 1992
g o d i n e
broj
dan
a s
mag
lom
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000
SUM
bro
j dan
a s
mag
lom
HE
HE Č
HE
SUM broj dana s godišnji broj dana s
srednja vrijednost
polinom
GODIŠNJE SIJANJE SUNCA meteorološka postaja: VARAŽDIN
1600
1700
1800
1900
2000
2100
2200
2300
1960 1962 1964 1966 1968 1970 1972 1974 1976 1978 1980 1982 1984 1986 1988 1990 1992
g o d i n e
sija
nje
sunc
a (s
ati)
0
10000
20000
30000
40000
50000
60000
70000
SUM
sija
nje
sunc
a (s
ati)
HE V
HE
HE
SUM sijanje sunca
godišnje sijanje
srednja vrijednost (1961-1992)
polinom6-tog reda
15
SREDNJA GODIŠNJA TEMPERTURA ZRAKA meteorološka postaja: VARAŽDIN
-10
-5
0
5
10
15
20
25
1960 1962 1964 1966 1968 1970 1972 1974 1976 1978 1980 1982 1984 1986 1988 1990 1992
g o d i n e
T o C
0
50
100
150
200
250
300
350
SUM
Tsr
o C
Tsrm
T
HE
HE
HE
Tsrm
Tsr (1961-1992)
SUM
RELATIVNA VLAŽNOST ZRAKA meteorološka postaja:VARAŽDIN
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
1960 1962 1964 1966 1968 1970 1972 1974 1976 1978 1980 1982 1984 1986 1988 1990 1992
g o d i n e
rela
tivna
vla
žnos
t (%
)
0
500
1000
1500
2000
2500
SUM
rela
tivna
vla
žnos
t (%
)
polinom 6-tog reda
srednja vrijednost (1961-1992)
SUM rel. vl.
srednje godišnje
HEV HE HED
16
SREDNJA TEMPERTURA TLA mjesec lipanj meteorološka postaja: VARAŽDIN
16
17
18
19
20
21
22
23
1960 1962 1964 1966 1968 1970 1972 1974 1976 1978 1980 1982 1984 1986 1988 1990 1992
g o d i n e
tem
pert
ura
tla
(oC
)
0
100
200
300
400
500
600
700
SUM
tem
pert
ura
tla (
oC
)
HEV HEČ HED
Tsr (1961-1991)
Tsr (1961-1991)
Tsr (1961-1991)
SUM T10
SUM T30
SUM
polinom 6-tog
dubina 10
dubina
dubina 50
SREDNJA MJESEČNA TEMPERTURA TLA na dubini 10 cm meteorološka postaja: VARAŽDIN
10
12
14
16
18
20
22
24
26
1960 1962 1964 1966 1968 1970 1972 1974 1976 1978 1980 1982 1984 1986 1988 1990 1992
g o d i n e
tem
pera
tura
tla
(o C
)
0
100
200
300
400
500
600
700
800
SUM
tem
pera
tura
tla
(o C
)
HE
HE Č
HE Dsvibanj
lipanj
srpa
polinom
SUM
SUM
SUM Tsrpanj
Tsr srpanj
Tsr lipanj
Tsr svibanj
17
CETINA
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
Neposredne promjene: tlovode
Lokvarsko jezero (prazno)
• Površinske vode– Promjene u
protocima - krivulja trajanja protoka (prije i nakon izgradnje brane)
• Podzemne vode– Povišenje/sniženje
razine podzemnih voda
T %
Q
Qi
QB
Qd>QiKrivulja trajanja protoka prije izgradnje brane
Krivulja trajanja protoka u “napuštenom” koritu
prenamjena površinezauzimanje zemljišta
površinskepodzemne
SAVA
28
29
30
31
32
33
34
35
98
100
102
104
106
108
110
112
114
116
118
120
122
124
126
695 700 705 710 L ( km )
H (
m n
. m. )
"0" 108,76
"0" 112,26
"0" 119,13 01
2
3
4
5
prag
TE
-TO
v. p
. Bun
dek
v. p
. Zag
reb
v.p.
Pod
suse
d-žiča
ra
0
1
2
3
4
5 m
0
12
3
4
5 m
16.11.1987.;Q=1205m 3 /s)
05.10.1987.;Q=153m 3 /s
SNIMLJEN UZDUŽNI PROFIL KORITA:1967.god.05.10.1987. god. DHMZ1995. god.
107,00
6 m
H max jezera
H sred jezera
07.09.1994.Q=166m 3 /s
05.07.1996.Q=1004m 3 /s
06.11.1998.Q=2336m 3 /s
08.11.2000.
26.08.2000.
jezero Jarun
H min jezera
Uzdužni profil rijeke Save
približno dno jezera
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
200
180
160
140
120
100
80
60
40
20
0
-20
-40
-60
-80
-100
-120
-140
-160
-180
-200
-220
-240
-260
-280
-300
-320
-340
H (cm)
t r a j a n j e (%)
1926 - 1941
1961 - 1976
1957 - 1976
1926 - 1945
1946 - 1965
1977 - 1987
1988 - 1998
1994 - 1999
1988 - 1993
Krivulje trajanja dnevnih vodostaja Sava-v.p.Zagreb
36
NEKI OD RADOVA
1962
1963
1964
1965
1966
1967
1968
1969
1970
1971
1972
1973
1974
1975
1976
1977
1978
1979
1980
1981
1982
1983
1984
1985
1986
1987
1988
1989
1990
1991
1992
1993 UOČENE PROMJENE
puštanje u rad ''TE-TO'' Zagreb snage 33,2 MW1938/66. vađenje šljunka 50 m nizv. v.p. Zagreb - odnosi se na desni stupacnakon 1964. izgradnja i rekonstrukcija nasipa (uočene promjene)izvađeno oko 70.000 m3 šljunka nizv. v.p. Zagrebuređuje se inundacicija (v.p. Zagreb)započela izgradnja kanala Odragradnja Jadranskog mosta i prilaznih rampiizgradnja dionice kanala Odra do zeljezničkog porast Tminsred za oko 2,6 °Cmosta na pruzi Zagreb-Sisak 1970/89. u odnosu 1953/69.izveden Lateralni kanalizvedena dionica Sava-Čička poljanaizvađeno šljunka iz korita HE Drenje: razdoblje stabilnog vodotoka
150.000 m3
380.000 m3 1976-1980. ukupno izvađeno1.870.00 m3 šljunka iz korita rijeke Save802.000 m3 na području Drenja
od 1. do 4. mjeseca 100.000 m3 3.302.000 m3
proširena TE-TO Zagreb za 120 MWpojavio se prvi put problem osiguranja rashladne početak sniženja na v.p. Zagrebvode za TE-TOpušteno u pogon crpilište Zapruđepuštena u pogon NE Krškoizveden usporni prag zbog sniženja korita za početak laganog sniženja zahvat rashladne vode za TE-TO (106,10 m n. m.) Qmin i Qsr na v.p. Zagrebpuštani u pogon bunari crpilišta Mala MlakaHE Mavčice (uzvodno od HE Medvode)TE-TO novi prag zbog oštećenja starogpuštano u pogon crpilište Velika Goricajavne diskusije oko termičkog zagađenja Save porast svih T vode na v.p. Zagrebod NE Krško od 1993.stalna su oštećenjaTE-TO nova sanacija praga na 106,75 m n. m. praga kod TE-TO i povremenoHE Vrhovo (1987-1993.) ispod Zidanog mosta se provode sanacije što zbogod 1989. do 1992. oštećenja pragova TE-TO promjenljivog uspora utječe naTE -TO ponovna sanacija praga na 107,0 m n. m. promjene kod v.p. Zagreb
Napomena:Ovi radovi ne sadržavaju količineizvađenog šljunka uz obalu i ukoritu na lokacijama izmeđuPodsuseda i Zagreba (5 lokacija)i između Petruševca i NartskihNovaka (7 lokacija).
-350
-300
-250
-200
-150
-100
1962 1964 1966 1968 1970 1972 1974 1976 1978 1980 1982 1984 1986 1988 1990 1992 1994 1996 1998 2000 2002
v.p.
ZA
GR
EB
Hm
in (c
m)
Hminsred (1926-1976.) Hminpočelo sustavno sniženje najnižihi srednjih godišnjih vodostaja počeo porast vodostaja zbog
uspornog djelovanja praga
TE-TO zahvat rashladne vode
• Termoelektrana - toplana (TE-TO Zagreb) s dva bloka ukupne snage 33,2 MW puštena je u pogon sredinom 1962. godine. Projektom je predviđeno da se rashladna voda nužna za nesmetani rad postrojenja uzima izravno iz rijeke Save, pa je stoga na lijevoj obali izgrađena crpna stanica s dovodnim kanalom. Tijekom 1979. godine TE-TO Zagreb je proširena s novim blokom snage 120 MW, koji je za svoj rad zahtijevao znatno veće količine rashladne vode, pa su stoga u postojeću crpnu stanicu ugrađene nove crpke maksimalnog kapaciteta 9,4 m3/s.
• Krajem 1981. godine prvi put je zabilježen toliko niski vodostaj Save, da su crpke za rashladnu vodu ostale na “suhom”, a postrojenje TE-TO Zagreb moralo je obustaviti rad. Pojave vrlo niskih vodostajaSave na lokaciji crpne stanice, a time i obustave rada postrojenja bile su tijekom 1982. godine sve učestalije, pa se moralo pristupiti sanaciji zahvata.
• Prag je izgrađen 1983. godine. Obzirom na stalna oštećenja prag je na različite načine obnavljan 1986, 1989, 1992, 1994/95, te redovito od 1995. godine svake godine do danas.
37
38
39
P R O F I L 1 1 ( r . k m 6 9 7 + 8 0 3 , 3 )
1 0 3
1 0 4
1 0 5
1 0 6
1 0 7
1 0 8
1 0 9
1 1 0
1 1 1
1 1 2
- 1 0 0 1 0 2 0 3 0 4 0 5 0 6 0 7 0 8 0 9 0 1 0 0 1 1 0 1 2 0
Š i r i n a p r o f i l a ( m )
H (m
n.m
.)
V I I .1 9 9 3 .
V I I .2 0 0 4 .V I . 2 0 0 5 .
X I . 2 0 0 5 .
L i j e v a o b a l a D e s n a o b a l a
0 8 . 1 1 . 2 0 0 5 . H = 1 0 8 , 8 7 m n . m .
PROFIL 1/2 (r. km 697+440,8)
92
94
96
98
100
102
104
106
108
110
112
-10 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110
Širina profila (m)
H (m
n.m
.)
VII.1993.
VII.2004.
VI.2005.
XI.2005.
08.11.2005. H=102,44 m n.m.
Lijeva obala Desna obala
UZDUŽNI PROFIL RIJEKE SAVE NA PODRUČJU PODVODNIH REGULACIJSKIH PRAGOVAOD PROFILA 11 DO PROFILA 1/2 (r. km 697+803,3 do r. km 697+440,8)
93
94
95
96
97
98
99
100
101
102
103
104
105
106
107
108
109
110
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 210 220 230 240 250 260 270 280 290 300 310 320 330 340 350 360 370
Stacionaža (m)
H (m
n.m
.)
VII.1993.
VII.2004.
VI.2005
XI.2005.
PR
OFI
L 7
PRIM
ARNI
PRA
G
PR
OFI
L 3
SEKU
NDAR
NI P
RAG
PR
OFI
L 11
PR
OFI
L 10
PR
OFI
L 9
PR
OFI
L 8
PR
OFI
L D
V1
PR
OFI
L 5
PR
OFI
L 4
PR
OFI
L 1/
1
PR
OFI
L 1/
2
Nivo vode 08.11.2005 za Q 133-165 m3/s
40
109
110
111
112
113
114
115
116
1.1.
2008
.
1.2.
2008
.
1.3.
2008
.
1.4.
2008
.
1.5.
2008
.
1.6.
2008
.
1.7.
2008
.
1.8.
2008
.
1.9.
2008
.
1.10
.200
8.
1.11
.200
8.
1.12
.200
8.
1.1.
2009
.
1.2.
2009
.
1.3.
2009
.
1.4.
2009
.
1.5.
2009
.
1.6.
2009
.
1.7.
2009
.
1.8.
2009
.
1.9.
2009
.
1.10
.200
9.
T (dani)
Vodo
staj
(m n
.m.)
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000
1.1.
2008
.
1.2.
2008
.
1.3.
2008
.
1.4.
2008
.
1.5.
2008
.
1.6.
2008
.
1.7.
2008
.
1.8.
2008
.
1.9.
2008
.
1.10
.200
8.
1.11
.200
8.
1.12
.200
8.
1.1.
2009
.
1.2.
2009
.
1.3.
2009
.
1.4.
2009
.
1.5.
2009
.
1.6.
2009
.
1.7.
2009
.
1.8.
2009
.
1.9.
2009
.
1.10
.200
9.
T (dani)
Prot
ok (m
3 /s)
41
100
101
102
103
104
105
106
107
108
109
110
111
112
1131.
1.20
08.
1.2.
2008
.
1.3.
2008
.
1.4.
2008
.
1.5.
2008
.
1.6.
2008
.
1.7.
2008
.
1.8.
2008
.
1.9.
2008
.
1.10
.200
8.
1.11
.200
8.
1.12
.200
8.
1.1.
2009
.
1.2.
2009
.
1.3.
2009
.
1.4.
2009
.
1.5.
2009
.
1.6.
2009
.
1.7.
2009
.
1.8.
2009
.
1.9.
2009
.
1.10
.200
9.
T (dani)
Vodo
staj
(m n
.m.)
Toplana-GVDV1DV2
42
Kraj
