Utjecaj oporezivanja na opredjeljenje birača na izborima

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Utjecaj oporezivanja na opredjeljenje birača na izborima. Doc. Dr. Nika Sokol. Oporezivanje i proces političkog donošenja odluka. Čovjek je po svojoj prirodi politička životinja. Aristotel - PowerPoint PPT Presentation

Text of Utjecaj oporezivanja na opredjeljenje birača na izborima

Utjecaj oporezivanja na opredjeljenje biraa na izborima

Doc. Dr. Nika Sokol Utjecaj oporezivanja na opredjeljenje biraa na izborima

Oporezivanje i proces politikog donoenja odlukaovjek je po svojoj prirodi politika ivotinja.Aristotel

Na djelovanje i uinak financijskih instrumenta kao i na sam politiki proces utjeu stavovi poreznih obveznika (biraa) o opravdanosti oporezivanja, visini poreznog optereenja, svrsi troenja porezima ubranih sredstava i raspodjeli poreznog optereenja.U izuavanju ovog procesa potrebno je uporabiti instrumente socioloke i psiholoke znanosti.Javni izbor Javni izbor (public choice), istrauje mehanizme pomou kojih se donose kolektivne odluke o prikupljanju javnih prihoda, namjeni javne potronje, transfernim plaanjima, regulaciji i ostalim fiskalnim politikama.

U privatnom sektoru pojedinci donose individualne odluke koje se usklauju na tritu: potroai donose odluke o visini svoje potronje, poduzea donose svoje odluke o visini proizvodnje, a sustav cijena osigurava da koliine koje pojedinci potrauju, poduzea stvarno i proizvedu.

Postupak donoenja kolektivnih odluka mnogo je sloeniji jer se trebaju donijeti odluke o javnim dobrima i uslugama za koja ne postoje trita. Zato se u politikom procesu moraju donijeti odluke koje e voditi rauna o razliitim interesima i eljama mnogih glasaa (politiko trite).

Definiranje javnog izboraIstraivanja povezana uz javni izbor slue se ekonomskim metodama i teorijom kako bi analizirala donoenje politikih odluka.Ovo je podruje neko bilo iskljuivo u domeni politikih znanosti i sociologije.Javni se izbor prije pola stoljea razvio u zasebno podruje, a oevima teorije javnog izbora smatraju se Kenneth Arrow, Duncan Black, James Buchanon, Gordon Tullock, Anthony Downs, William Niskanen, Mancur Olson i William Riker.Teorija javnog izbora revolucionalizirala je istraivanje demokratskog procesa odluivanja.

Polazna naelaPrema Jamesu Buchanonu javni izbor je politika bez romantike.Ovakav se stav bazira na miljenju kako politiari i birokrati nisu samo javni slubenici koji e benevolentno provoditi volju naroda, ve su voeni istim instinktima kao i sam narod koji eli maksimizirati svoju korisnost. Javni izbor samo transferira model racionalnog djelovanja u sferu politike.Javni izbor negira organicistika shvaanja u kojima se javne odluke donose drutveno, kolektivno odnosno donosi ih narod. Odluke ili izbore mogu donositi samo pojedinci, a ne grupa.Ipak, proces donoenja individualnih i kolektivnih odluka se razlikuje, ali ne stoga to je motivacija sudionika ovog procesa drugaija, ve zbog toga to se bitno razlikuju poticaji i ogranienja povezani uz donoenje odluka.Modaliteti donoenja javnih odluka Jedna od mogunosti prikupljanja informacija o preferencijama graana izborni postupak.Glasovanje u demokratskim dravama najvaniji postupak agregiranja razliitih individualnih preferencija u drutvene preferencije, radi provedbe drutvenog procesa odluivanja. Istodobno, glasovanje je za pojedince najvanija prilika za provedbu kontrole politikog procesa.Mjere ekonomske politike rezultat politikog procesa donoenja odluka.U diktatorskim politikim sustavima donoenje kolektivnih odluka je jednostavno, jer su individualne preferencije diktatora nametnute drutvenim preferencijama. Zato je jedan od glavnih zadataka teorije javnog izbora da izuava kako se kolektivne odluke donose u demokratskim drutvima. U tu se svrhu upotrebljavaju razliiti modeli sustava glasovanja kao to je jednoglasan izborni sustav, sustav obine veine i dvotreinski izborni sustav. Donoenje odluka o javnim izdacimaPretpostavke u modelima politike ekonomijeModeli politike ekonomije pretpostavljaju da pojedinci vide vladu kao mehanizam za maksimiziranje svog interesa.S druge strane, pretpostavlja se takoer da ljudi u vladi pokuavaju maksimizirati svoju vlastitu korist.

Donoenje odluka (u pogledu javnih izdataka) u demokratskim drutvima moe se promatrati u sluaju:

izravne demokracije predstavnike demokracije

Izravna vs. predstavnika demokracijaIzravna demokracija moe se primijeniti samo kada treba donijeti odluku o pojedinanim pitanjimaPrednost sve osobe koje snose posljedice neke odluke sudjeluju u glasovanju i mogu iskazivati svoje preferencijeNedostatak nakon neke razine trokovi stalnog odluivanja o pojedinanim pitanjima naglo rastu

Kada nije mogue odluivati putem izravnog izbora, potrebne su institucije (zastupnici, stranke) koje ine vidljivim individualne preferencije i koordiniraju ih za potrebe procesa odluivanjaPredstavnika demokracija politiki sustav u kojem postoje opi izbori, i u kojem se dvije ili vie stranaka (ili osoba) natjeu za glasove glasaa.

Predstavnika demokracija Kod predstavnike demokracije pravo glasovanja ograniava se na izbor predstavnika, pri emu parlament u suradnji s vladom i birokracijom donosi odluke o opskrbi javnim dobrima.

Pretpostavke predstavnike demokracije (javnog izbora):Politiki se proces odluivanja uobiajeno analizira upotrebom modela u kojima se vlada, parlament, stranke i birokracija uzimaju kao institucije koje se sastoje od sebinih osoba.Drava nije neki neutralni dobroudni mehanizam bez vlastitih interesa.Dravom upravljaju ljudi (u vladi, saboru, ministarstvima) i oni imaju i svoje motive i ciljeve.Naalost, oni pritom ne vladaju samo za dobrobit svih stanovnika, nego pokuavaju maksimizirati svoju osobnu korist. Stranke su zainteresirane za zadravanje ili osvajanje politike moi. U modelu konkurencije izmeu dviju stranaka, stranke biraju medijan (na ljestvici preferencija glasaa) kao najpoeljniju toku.

Predstavnika demokracijaObjanjavanje ponaanja drave zahtijeva prouavanje meusobnog utjecaja izabranih politiara, javnih slubenika i posebnih interesnih skupina.

Promatrat emo: izabrane politiare, dravne slubenike (birokrate), posebne interesne skupine.Izabrani dravni politiariZamislimo izbore za predsjednika drave, pretpostavimo:samo su dva kandidata glasai ele maksimizirati svoju koristkandidati ele osvojiti to vie glasova

Kandidati se pokuavaju prilagoditi medijanskom glasau Downs (1957) - onom ije su preferencije na sredini skale preferencija.Problemi s medijanskim glasaemteko je uvijek utvrditi medijanskog glasaa, to ovisi o pitanju koje se razmatra (kapitalna ulaganja, naoruanje, mirovine, pobaaj...)ako su preferencije s vie vrhova sve pada u voduideologija - neki se kandidati iz ideolokih razloga nisu u stanju prilagoditi medijanskom glasauglasai nisu uvijek realni, politiari mogu npr. biti privlani (Vidoevi, Obama), ili obrnutou ovom modelu kandidati se prilagoavaju glasaima, ali nije uvijek tako; postoje voe (leaderi) koji su u stanju utjecati na preferencije - mase slijede onoga tko ih zna pokrenuti (Hitler, Musolini...)odluka o glasovanju - ljudi esto ne izlaze na glasanje jer kandidati ne nude nita to ih veseli; neki graani su otueni, glasanje ih ne zanima; graani su esto neinformirani, neki misle da jedan glas ionako nita ne mijenja; - u nekim zemljama jako malo graana izlazi na izbore (SAD vs. Skandinavija); tu se mnogi pitaju zato ljudi ne glasaju, ali zapravo je pitanje zato ljudi uope glasaju?

Sve to utjee da teorem medijanskog glasaa ne mora uvijek djelovati. Dravni slubenici (birokracija) Zakone izglasavaju izabrani politiari (saborski zastupnici), ali provedba ovisi o dravnim slubenicima (birokraciji). Drava ovisi o dravnim slubenicima (pruaju vrijedne usluge u oblikovanju i provedbi programa; oni uostalom traju due od izabranih politiara).Koji su ciljevi dravnih slubenika? Da li oni samo izvravaju elje biraa i politiara?Dravne slubenike moemo usporediti sa slubenicima u privatnom sektoru. (U privatnom sektoru plaa slubenika raste s profitom poduzea. Dravnim slubenicima plae ne ovise o profitu. Zato su im vane povlastice, reputacija, mo, odluivanje...)Mo i status dravnih slubenika ovise o veliini prorauna s kojim raspolae,zato je cilj maksimizirati taj proraun.Interesne skupine Graani utjeu glasajui na izborima, da daju priloge strankama, ili da podmiuju (ljudi slinih interesa mogu, djelujui zajedno, ostvariti znaajnu mo)

Graani se udruuju u interesne skupine:ovisno o tome kako ostvaruju svoj dohodak (izvor dohotka: od kapitala ili od rada - porezi koji ih se vie tiu)koliki im je dohodak (bogati - olakice za kupnju umjetnina, siromani - socijalni programi)gdje ive (Istrijani - olakice turizmu, Slavonci - subvencije poljoprivredi)dob (umirovljenici - mirovine, mladi - ulaganje u stanove, zapoljavanje)spol (za ili protiv pobaaja, porodiljne naknade)Lobiranje i ostali sudioniciLobiranje je koritenje drave tako da bi se ostvarili povrati vii od normalnih. To su rente, pa je engleska rije rent-seeking.

Na fiskalne odluke utjeu i:Sudstvo (npr. povrat duga umirovljenicima, pravedan krizni porez)Novinari (pitanja visine poreznog tereta, stopa, prorauna, izbor guvernera, ministra financija)strunjaci (iz ministarstava pri predlaganju zakona, ali i nevladini znanstvenici)

Oporezivanje i opredjeljenje biraa na izborimaJavne financije prvorazredno politiko pitanje.U razvijenim demokracijama od velikog znaaja pri donoenju odluke na izborima.U tranzicijskim zemljama vei naglasak na nekim drugim imbenicima (nefiskalnim).Pravednost u oporezivanju i raspodjela poreznog tereta vrlo vani aspekti izbornih programa.Teorije raspodjele poreza Kako bi teret poreza trebalo raspodijeliti na graane neke zemlje?

Postoje dva osnovna naela raspodjele poreza:

naelo ekvivalencije (eng. benefit principle)naelo gospodarske snage (eng. ability to pay principle)

Prema naelu ekvivalencije, odnosno naelu plaanja prema korisnosti porezi se tumae kao prihodi koji su u blioj ili daljnjoj vezi s dobrima i usluga koje nudi drava.Ekvivalencija se moe shvaati kao trina ili trokovna ekvivalencija.

Trina ekvivalencija visina obveznog davanja za dravno dobro ili uslugu ravna se prema preferencijama graana i gr