Samostalni istraživački rad za državno natjecanje i smotru mladih

biologa 2010.

Viktorija Periša (VIII.)

Tina Pešić (VIII.)

Sanka Matić Stipaničev, prof.

 

 

 

Utjecaj pretilosti na motoričke sposobnosti učenika

 

OŠ ČISTA VELIKA 

22214 ČISTA VELIKA 

℡ 022 489 011 

ŠIBENSKO KNINSKA ŽUPANIJA 

‐ 2 ‐  

 

Sadržaj poglavlja

Stranica

Uvod 3

Obrazloženje teme 4

Materijal i metode rada 6

Rezultati 10

Rasprava 16

Zaključci 17

Sažetak 18

Popis literature 19

‐ 3 ‐  

1. UVOD

Još od vremena renesanse debljina je bila pokazatelj dobroga materijalnog i socijalnog

statusa, a nekima čak i simbol ljepote. No doba renesanse daleko je iza nas, a debljina

školske djece sve više poprima epidemijske razmjere. Pretilost je posljedica neravnoteže

između unosa i potrošnje energije, tj. u tijelo se unosi više energije nego što je zaista

treba.Višak energije u tijelu se pretvara u tjelesnu mast i pohranjuje u masne stanice.

Jedan od pokazatelja stupnja uhranjenosti je indeks tjelesne masa.

Indeks tjelesne mase predstavlja omjer tjelesne težine i tjelesne visine, a računa se tako

da se težina izražena u kilogramima podijeli s kvadratom visine u metrima. Vrijednost

indeksa tjelesne mase ovisi o spolu i dobi djece. Za različitu interpretaciju rezultata

indeksa tjelesne mase kod djece i mladeži navode se dva razloga:

- raspored tjelesne masnoće se mijenja s godinama

- raspored tjelesne masnoće je drukčiji u dječaka i djevojčica( Whitaker RC, 1997.)

Tablica 1. Vrijednost BMI kod djece (Degač,2003.)

Dob djeteta/ godine Dječaci Djevojčice

11 16,0 - 19,0 16,0 - 19,5

12 16,5 - 19,7 16,5 - 20,2

13 17,0 - 20,5 17,1 - 21,0

14 17,6 - 21,2 17,6 - 21,7

‐ 4 ‐  

15 18,3 -2 2,0 18,2 - 22,3

Pretila djeca imaju obično slabije sposobnosti u aktivnostima koje uključuju pokretanje

ili podizanje vlastite tjelesne mase, ali su pokazala dobre rezultate u snazi, koordinaciji i

brzini pokreta udova. Pretila djeca izbjegavaju igre u kojima je potrebna veća tjelesna

aktivnost, a time nastaje zatvoreni krug. Smanjena tjelesna aktivnost dovodi do

smanjenog razvoja motoričkih sposobnosti što utječe na daljnje smanjenje tjelesne

aktivnosti koja rezultira dodatnim debljanjem.( Basaldua 2008.)

Suvremen i brz način života utječe na njegovu kvalitetu, ali i na način prehrane. U

mladih se često nalaze poremećaji prehrane ili nepravilan odnos prema hrani – premalo

voća, povrća i mliječnih proizvoda, premalo redovitih obroka. Uzrokom prekomjerne

tjelesne težine može biti bilo koji čimbenik, sam ili više njih u kombinaciji:

- prevelik unos hrane

- premala tjelesna aktivnist

- utjecaj socijalnih i psiholoških čimbenika

- poremećaji metabolizma

- genetska predispozicija

- uzimanje nekih lijekova i hormona

Čimbenici rizika za pretilost u djetinstvu su:

- prekomjerna težina jednog ili oba roditelja

- poteškoće s kontrolom apetita

- prevelika težina u odnosu na visinu za dob

- porast tjelesne težine više no što to dozvoljava krivulja rasta

‐ 5 ‐  

Roditelji imaju bitnu ulogu u stvaranju ili sprječavanju nepoželjnih prehrambenih

navika. Prirodna prehrana dojenjem može već u dojenčeta pomoći stvaranju pravilnog

mehanizma kontrole gladi i sitosti. Dijete ne treba nagrađivati ni podmićivati slatkišima,

a za utaživanje žeđi puno je zdravija voda od slatkih sokova. U školskog djeteta

roditeljska kontrola je sve slabija, ali i nadalje se mogu slijediti jednostavna pravila:

- jesti koliko je dovoljno

- baviti se tjelesnom aktivnošću

- izbjegavati magične dijete

- pomoći na svaki način pri savladavanju stresa.(Cigler,2003.)

‐ 6 ‐  

2. OBRAZLOŽENJE TEME

Cilj ovoga rada bio je utvrditi koje su sposobnosti kod pretile djece lošije u odnosu na

populaciju djece normalnog indeksa tjelesne mase (ITM), te da li postoje razlike prema

spolu.

Rad predstavlja rezultat istraživanja provedenog 2009. godine na uzorku od 59 djece

koji su polaznici 5, 6, 7 i 8-og razreda naše škole. Izvršeno je mjerenje morfoloških

karakteristika (visina i težina ) i različitih motoričkih sposobnosti ( brzina, snaga,

vrijeme reakcije i ravnoteža mjereni na improviziranoj Kistler Quattro jump force

platformi ). Za svako dijete je izračunat indeks tjelesne mase, te je pojedinačno svaki

ispitanik uvršten u pojedinu skupinu prema stupnju uhranjenosti (nedovoljno uhranjeni,

normalno uhranjeni i pretili). U tu svrhu se koristila tabilica BMI za dob i spol.

Za očekivati je da će znatno lošije motoričke sposobnosti imati pretila djeca neovisno o

spolu.

Na osnovu rezultata bi se mogla razmotriti mogućnost uključivanja takve djece u

različite izvannastavne aktivnosti u one sportove za koje imaju tjelesne predispozicije.

‐ 7 ‐  

3. MATERIJAL I METODE RADA

Uzorak se sastojao od 59 učenika koji su polaznici 5, 6, 7 i 8-og razreda naše škole.

Prije početka istraživačkog rada zatražena je dozvola roditelja za odobrenje da se

djeca uključe u istraživanje. 59 učenika od ukupno 63 učenika viših razreda naše

škole uključeno je u istraživački rad.

Tablica 2. Uzorak ispitanika prema spolu i sportskim aktivnostima

N= 59 Djevojčice Dječaci

Spol 59,33% 40,67%

Izvanškolske sportske

aktivnosti

0% 79,17%

Iz tablice je vidljivo da je u istraživanju sudjelovalo više djevojčica nego dječaka, ali su

dječaci češće ukljućeni u izvanškolske sportske aktivnosti za razliku od djevojčica.

Djeci koja su podvrgnuta testiranju mjerene su morfološke karakteristike (visina i

tjelesna težina) , korišteni za izračunavanje indeksa tjelesne mase.

Da bi se testirala sposobnost ravnoteže ispitanika korištena su dva testa na platformi za

ravnotežu te jedan stojeći test za ravnotežu sa zatvorenim očima. Test lateralnog otklona

- ispitanik stane na balansnu dasku sa stopalima postavljenima paralelno sa pivotom

ploče.Mjerenje vremena započinje kada je ispitanik spreman, pusti ruke od potpore i

‐ 8 ‐  

završava kada jedna od strana ploče dotakne pod ili kada ispitanik na neki drugi način

izgubi ravnotežu.Zabilježen je najbolji od tri pokušaja. (Slika 1.)

Slika 1. Test lateralnog otklona

Test otklona naprijed – nazad, se izvodi na isti način kao i test lateralnog otklona samo

što ispitanik postavlja stopalo okomito na pivot ploče.(Slika 2.)

Slika 2. Test otklona naprijed – nazad

Test ravnoteže na jednoj nozi- ispitanik stane zatvorenih očiju na jednu nogu, a druga

noga mu je podignuta. Cilj testa je stajati u tom položaju 30 sekundi u minimalnom

‐ 9 ‐  

broju pokušaja. Ako ispitanik uspije stajati u toj poziciji 30 sekundi rezultat je jedan.

Ako izgubi ravnotežu vrijeme se zaustavlja i nastavlja tek nakon što ponovno uspostavi

ravnotežu zatvorenih očiju. Za svaki prekid rezultatu se dodaje jedan bod.

Test repetitivnih pokreta nogu-u ovom testu ispitanik mora napraviti što više naprijed-

natrag izmjena nogu skokom preko linije nacrtane na podu. Test traje 15 sekundi i broj

promjene nogu je zabilježen.

‐ 10 ‐  

4. REZULTATI

Prvo smo odredili morfološke karakteristike, težinu i visinu, koje su nam poslužile da

izračunamo ITM. Prema dobivenim podatcima odredili smo postotak pretile djece u

našoj školi. Uvidom u odnos indeksa tjelesne mase i dobi dobili smo sljedeće podatke:

70% djece su bili normalno uhranjeni , dok je 6 % djece imalo premalu tjelesnu masu.

Povećanu tjelesnu masu koja može ukazivati na preddebljinu je imalo 15% djece dok je

zapanjujući broj od čak 8% pretilih.

Slika 3. Stupanj uhranjenosti ispitanika

Udio pretilih dječaka je puno veći nego udio pretilih djevojčica u svim dobnim

kategorijama. Najveći postotak pretilih se javlja kod dječaka osmog razreda. Postavlja

41

4

9

5

Stupanj uhranjenosti

normalnoneuhranjeni                 4preddebljina                9pretili

‐ 11 ‐  

se pitanje što je tome uzrok, da li uzrok treba tražiti u druženju s kompjuterom i

televizijom. To pitanje ostavit ćemo za neka druga istraživanja.

Broj ispitanika  24 dječaka  35 djevojčica 

Visina ‐ cm  162.3  160.7 

Masa ‐ kg  56.41  52.78 

ITM  21.20  20.19 

 

Tablica 1. Prosječna visina, težina, te indeks tjelesne mase ispitanika

U tablici 2 možemo vidjeti stupanj uhranjenosti djece prema indeksu tjelesne mase

podijeljeno po dobu i spolu.Iz tablice se vidi da je naveći postotak pretilih javlja kod

učenika sedmog i osmoga razreda, dok kod djevojčica nemamo pojavu pretilnosti niti u

jednoj dobnoj skupini. Najveći broj učenika s povećanom tjelesnom masom javlja se

kod učenika šestoga i učenica petoga razreda. Najveći postotak neuhranjene djece je

kod učenika osmoga razreda i učenica petoga razreda, a onih normalno uhranjenih kod

učenika sedmoga i učenica osmoga razreda s većim postotkom kod djevojčica.

DOB I SPOL ( % )

Stupanj uhranjenosti prema ITM-u 5r.

M

5r.

Ž

6r.

M

6r.

Ž

7r.

M

7r.

Ž

8r.

M

8r.

Ž

Neuhranjeni 17 25 12 12.5 0 8 20 0

Normalna uhranjenost 49 50 52 75 60 84 40 91

Povećana tjelesne masa 17 25 24 12.5 20 8 20 9

Pretili 17 0 12 0 20 0 20 0

‐ 12 ‐  

Tablica 2 Stupanj uhranjenosti učenika prema ITM podijeljen po spolu i razredu u

postotcima

Sljedeći naš korak je bio povezati vrijednost indeksa tjelesne mase i bavljenja sportom.

Naime, indeks tjelesne mase se uopće statistički ne razlikuje značajno između djece

koja se bave sportom i onih koji se ne bave. Taj podatak nas navodi na zaključak da

osim tjelesne aktivnosti ključnu ulogu u održavanju normalnog stupnja uhranjenosti ima

prehrana i način provođenja slobodnog vremena izvan škole. Zanimalo nas je razlikuju

li se mjerene motoričke

sposobnosti u djece povećane tjelesne mase od onih normalnog stupnja uhranjenosti te

na koje od mjerenih motoričkih sposobnosti povećana masa znaćajnije utječe i u kojoj

mjeri.

Djevojčice Dječaci

Srednja

vrijednost

Minimum

Maksimum

Srednja

vrijednost

Minimum

Maksimum

Repetitivni

pokreti

nogu(n)

22 15 30 23 9 32

Lateralni

otkloni(s)

3.11 1.07 14.22 4.27 1.06 62.03

Naprijed –

natrag

otkloni(s)

3.29 1.32 11.73 4.09 1.89 64.05

Ravnoteža 3 1 7 3 1 10

‐ 13 ‐  

u 30 sek(n)

Tablica 3. Osnovni pokazatelji mjerenih motoričkih sposobnosti

Iz tablice se može zaključiti da kada smo promatrali mjerene motoričke sposobnosti u

cjelini, stupanj uhranjenosti značajnije smanjuje određene motoričke sposobnosti u

dječaka nego u djevojčica. 

Slika 4. Rezultati repetitivnih pokreta nogu prema stupnju uhranjenosti

Iz prikazanih grafova je vidljivo da je kod dječaka pretila skupina imala najlošije

rezultate. Kod dječaka skupina niske tjelesne težine ima lošije vrijednosti od normalno

uhranjenih.

0

5

10

15

20

25

30

neuhranjeni normalno uhranjeni

povećana tjelesna težina

pretili

djevojčice

dječaci

‐ 14 ‐  

Slika 5. Rezultati za lateralni otklon prema stupnju uhranjenosti

Slika 6. Rezultati za naprijed-natrag otklon prema stupnju uhranjenosti

0

1

2

3

4

5

6

7

neuhranjeni normalno uhranjeni

povećana tjelesna težina

pretili

djevojčice

dječaci

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

Category 1 Category 2 Category 3 Category 4

djevojčice

dječaci

Series 3

‐ 15 ‐  

Slika 7. Rezultati za ravnotežu u 30 sek.

Iz ovih grafikona je vidljivo da pretili učenici imaju nešto lošije rezultate od normalno

uhranjenih na testovima ravnoteže. Djevojčice s povećanom tjelesnom masom imaju

bolje rezultate u oba testa otklona

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

Category 1 Category 2 Category 3 Category 4

djevojčice

dječaci

Series 3

‐ 16 ‐  

5. RASPRAVA

Prema dobivenim podatcima uvidom u odnos indeksa tjelesne mase i dobi dobili smo

sljedeće podatke: 70% djece su bili normalno uhranjeni , dok je 6 % djece imalo

premalu tjelesnu masu. Povećanu tjelesnu masu koja može ukazivati na preddebljinu je

imalo 15% djece dok je zapanjujući broj od čak 8% pretilih. Udio pretilih dječaka je

puno veći nego udio pretilih djevojčica u svim dobnim kategorijama. Najveći postotak

pretilih javlja kod učenika sedmog i osmoga razreda, dok kod djevojčica nemamo

pojavu pretilnosti niti u jednoj dobnoj skupini. Najveći broj učenika s povećanom

tjelesnom masom javlja se kod učenika šestoga i učenica petoga razreda. Najveći

postotak neuhranjene djece je kod učenika osmoga razreda i učenica petoga razreda, a

onih normalno uhranjenih kod učenika sedmoga i učenica osmoga razreda s većim

postotkom kod djevojčica.

Kada smo promatrali mjerene motoričke sposobnosti u cjelini, stupanj uhranjenosti

značajnije smanjuje određene motoričke sposobnosti u dječaka nego u djevojčica. Kod

dječaka pretila skupina je imala najlošije rezultate, dok kod dječaka skupina niske

tjelesne težine ima lošije vrijednosti od normalno uhranjenih. Pretili učenici imaju nešto

lošije rezultate od normalno uhranjenih na testovima ravnoteže. Djevojčice s

povećanom tjelesnom masom imaju bolje rezultate u oba testa otklona.

‐ 17 ‐  

6. ZAKLJUČCI

Na početku našeg istraživačkog rada za očekivati je da će znatno lošije motoričke

sposobnosti imati pretila djeca neovisno o spolu. Nakon uvida u sve rezultate možemo

reči da se rezultati našeg istraživačkog rada razlikuju od rezultata istraživanja

provedenih prije. Svi slični radovi do sada su potvrdili hipotezu da znatno lošije

motoričke sposobnosti imaju djeca s povećanom tjelesnom masom ( Volver ,2000.).

Rezultati našeg rada su pokazali manji utjecaj indeksa tjelesne mase na mjerene

motoričke sposobnosti djevojčica u odnosu na dječake iste dobi.

Djeca bi se trebala uključivati u sportkske aktivnosti u kojima zbog svojeg izgleda i

lošijih sposobnosti se neće osjećati lošije. U redukciji tjelesne mase najvažnije je

provoditi aktivnosti aerobnog tipa, te bi djecu trebalo uključivati u plivanje, ples,

trčanje...U ovim sportskim aktivnostima razlike između pojedinaca su manje vidljive pa

će možda i program biti više motivirajući.

Stoga naš zaključak je da sportski programi koji se nude u školama morali bi sadržavati

i aktivnosti u kojima se djeca povećane tjelesne mase neće osjećati nedovoljno

sposobnima, a možda čak i neke sportove u kojima je bitna ravnoteža kao pokazatelj

koji je najmanje pod utjecajem tjelesne masa.

‐ 18 ‐  

7. SAŽETAK

Pretila djeca imaju obično slabije sposobnosti u aktivnostima koje uključuju pokretanje

ili podizanje vlastite tjelesne mase, ali su pokazala dobre rezultate u snazi, koordinaciji i

brzini pokreta udova.

Cilj ovoga rada bio je utvrditi koje su sposobnosti kod pretile djece lošije u odnosu na

populaciju djece normalnog indeksa tjelesne mase (ITM), te da li postoje razlike prema

spolu. Rad predstavlja rezultat istraživanja provedenog 2009. godine na uzorku od 59

djece koji su polaznici 5, 6, 7 i 8-og razreda naše škole. Nakon uvida u sve rezultate

možemo reći da se rezultati našeg istraživačkog rada razlikuju od rezultata istraživanja

provedenih prije. Svi slični radovi do sada su potvrdili hipotezu da znatno lošije

motoričke sposobnosti imaju djeca s povećanom tjelesnom masom ( Volver ,2000.).

Rezultati našeg rada su pokazali manji utjecaj indeksa tjelesne mase na mjerene

motoričke sposobnosti djevojčica u odnosu na dječake iste dobi.

‐ 19 ‐  

8. LITERATURA

1. Alebić I, Vranešić D. Hrana pod povečalom. Profil 2006; 135 – 143.

2. Antonić – Degač K, Kaić –Rak A, Mesaroš – Kranjski E, Petrović Z, Capak K.

Stanje uhranjenosti i prehrambene navike školske djece u Hrvatskoj. Pead Croat

2004; 48(1) :

9-15.

3. Basaldua N, Chiquete E. Common predictors of excessive adiposity in children from

a region With high prevalence of overweight. Ann Nutr Metab 2008; 52(3): 227-

232.

4. Kiefer I, Kunze M. Mršavljenje. Medicinska naklada Zagreb 2005; 10-18.

5. Volver A, Viru A, Viru M. Improvement of motor abilities in pubertal girls. J Sports

Med Phys Fitness 2000; 40(1): 17-25.

6. Whitaker RC, Whright JA, Pepe MS, Seidel KD, Dietz WH. Predicting obesity in

young adulthood from childhood and parental obesity. New Eng Med 1997;37 (13):

869-873.

‐ 20 ‐  

PRILOZI

Slika 1. Test lateralnog otklona

Slika 2. Test lateralnog otklona

‐ 21 ‐  

Slika 3. Test naprijed – natrag otklona

Slika 4. Test naprijed – natrag otklona

‐ 22 ‐