UTJECAJ RAZLIITE VRSTE GLAZBE NA RAZVOJ PLIJESNI-Mihaela Mandi-1.razred gimanzije-V gimnazija1.UVOD1.1 PLIJESANPlijesan pripada carstvu gljiva, koje broji vie od 100000 vrsta, ukljuujui i jestive gljive, gljivice i kvasce. Plijesni su velika skupina gljiva ije je tijelo graeno od gustog sustava cjevastih stanica bez klorofila, obino bezbojnih. Te vlakanaste stanice nazivaju se hife. One su odgovorne ua pauinast i pahuljast oblik plijesni. Hife rastu kao isprepletena mrea i nazi Plijesan svoj ivot poinje kao mikroskopski siuna spora koju nose zrane struje.Na strukturama za razmnoavanje, koje se nalaze na kraju zrane hife, izrastaju posebne stanice, spore. Svaka spora moe stvoriti novu koloniju u povoljnim uvjetima. Spore se proizvode u velikom broju i lagano se ire. Plijesni takoer mogu tvoriti i spolne spore ( sporangiji). Osim spolno i nespolno plijesan s takoer moze razmnoavati vegetativno. Kod vegetativnog razmnoavanja plijesan moe biti oblikovana i od fragmenata hifa. Za takav nain razmnoavanja nisu potrebne spore. Fragmenti hifa stalno rastu i tvore nove kolonije koje nisu istovjetne roditeljskoj.Plijesan moe napredovati u vlanom mekom tlu, kao i na drugim organskim podlogama. Plijesan takoer voli vlana podruja, a osobite one u kojima je visoki udio celuloze.Neke vrste plijesni se takoer mogu razvijati nakon poplave ( npr. Crna plijesan ), kada je velika vlanost u zraku.Postoje razliite vrste plijesni, u naim kuama najese moemo naii na crnu, sivu i utu plijesan.Plijesan ima svoju ulogu u prirodi, razgradnja uginulih organizama ( plijesan je saprofit ).No neke vrste plijesni mogu biti tetne za nae zdravlje ( npr siva plijesan ).Plijesni mogu utjecati na zdravlje i kvalitetu ivota na nekoliko sljedeih naina: alergijski uinci ovisi o alergijskom potencijalu gljivini spora toksini uinci zarazne posljedice posebno kada se radi o imuno-kompromitiranim osobama mirisna smetnja moe utjecati na kvalitetu ivotaSlika1. Plijesan uzgojena u petrijevoj zdjelici1.2. MOZART EFFECT Mozart efekt odnosi se na:Skup rezultata istraivanja koja pokazuju da sluanje Mozartove glazbe moe izazvati kratkorono poboljaanje na obnavljanje odreenih mentalnih zadatakaPopulariztirana verzija Mozartova efekta jerst da sluanje Mozartovih skladbi ljude ini pametnijima ili da rano izlaganje dijeteta Mozartovoj glazbi ima blagotvoran uinak na mentalni razvojMozartov efekt je prvi put spomenuo dr. Alfred A. Tomatid koji koristi Mozartovu glazbu u svojemu radu za lijeenje raznih bolesti. Pojam se jo vie popularizirao kada je poznata amerika psihologinja pokazala kako sluanje Mozartove glazbe znatno npoboljava rezultate na IQ testu.Novija istraivanja koja su vodili Sada Rauscher i njezin suradnik Hong Hua Li, sa sveuilista Stanford u Kaliforniji proveli su istraivanja na takorima. Istraivanje je pokazalo kako takori koji su uli Mozartovu sonatu pokazali veu intelegenciju od ovih drugih. Takoer proveli su istraivanja na mikroorganizmima koja su pokazala kako su se mikroorganizmi bre mnoili oni koji su bili izloeni Mozartovu efektu. Takoer lijenici smatraju kako bi im Mozartov efekt mogao posluiti kao terapija za lijeenje Alzheimerove bolesti.1.3. CILJ RADAPrethodno navedene injenice o Mozartovu efektu, mikroorganizmimasu me navele da o sama preispitam tako to u plijesan izlagati razliitim vrstama glazbe, pop, metal i hard rock glazbi, mozartovim sonatama i jedna skupina nee biti izlagana glazbi. S obzirom na ovo ciljevi istraivakog rada su:Dokazati kako Mozartov efekt ima pozitivan utjeaj na razvoj plijesni.Ostala vrsta glazbe ima takoer utjecaj na razvoj plijesniNajbolje e uspijeti one plijesni koje e biti izloene Mozartovim sonatama, a najloije kontrolna skupina ( nema glazbe )2.MATERIJALI I METODE RADA2.1.MATERIJALIU istraivanju je koriten sljedei materijal: plijesan, 4 petrijeve zdjelice, 3 slualice za jednokratnu opotrebu, elatina, sok od jabuke, 3 mp3 ureaja.2.2.METODEPrvo je napravljena hranjiva podloga za plijesan u petrijevim zdjelicama. Hranjiva podlaga je bila elatina u koju smo za vrijeme pripreme dodali sok od jabuke umjesto vode.Nakon to je hranjiva podloga bila spremna, u svaku petrijevu zdjelicu je stavljeno jednako hranjive podloge. Nakon toga smo svaku petrijevu zdjelicu oznaili, kontrola, pod utjecajem pop glazbe, pod utjecajem hard rock i metal glazbe i pod utjecajem mozartovih soneta.Nakon toga je svakoga dana u periodu o 12 sati plijesnima u svakoj petrijevoj zdjelici osim u kontroli putana odreena glazba. Razvoj plijesni je praen kroz 7 dana.3.REZULTATIPetrijeve zdjelice smo podjelili u 4 grupe, kontrola, plijesan pod utjecajem pop glazbe, plijesan pod utjecajem hard rock i metal glazbe i plijesan pod utjecajem mozartovih sonata.Rezultati su praeni kroz 7 dana.Nakon 7 dana uoeno je kako je plijesan pod utjecajem pop glazbe razvila se znatno vie i olje od ostalih. ak se poela spolno razmnoavati, pojavili su se sporangiji.Kontrola je najloije napradovala,a plijesan pod utjecajem mozartovih sonata je malo bolje napredovala od kontrolne skupina. Plijesan pod utjecajem hard rock i metal glazbe je napredovala bolje od plijesni koje su bile pod utjecajem mozartovih skladbi, ali je bila loija od plijesni koje su bile pod utjecam pop glazbe.Slika 2. Kontorola nakon 7 dana Slika 3. Plijesan pod utjecajem mozartovih sonata nakon 7 dana Slika 4. Plijesan pod utjecajem pop glazbe nakon 7 danaSlika 5. Plijesan pod utjecajem hard rock i metal glazbe nakon 7 dana4.RASPRAVAKao to smo ve naveli postoje istraivanja koja pokazuju kako mozartove sonate veoma pozitivno utjeu na mentalni ravoj ljudi, na gentiku takora i na razvoj mikroorganizama i bakterija. Takoer postoje i brojni lijenici koji bi mozartov efekt koristili kao terapiju za lijeenje nekih bolesti. Sve to me navelo da stvim hipotezu u svome radu da ce najbolje naredovati plijesan koja e biti izloena mozartovim sonatama, ali rezultati su bili suprotni hipotezi. Ali kada se sve svede opet vidimo kako mozartove sonate ipak imaju utjecaj na razvoj plijesni, ali to je veoma mala razlika naspram onoga to su razni lijenici, znanstvenici zakljuili. Moda mozartov efekt ipak nema toliki jak utjecak na razvoje pliesjni ve na mozak i mentalno stanje. No kako god da je iapk sam dokazala ujecaj glazbe na razvoj plijesni. Mojem istraivanju su naslinije istraivanja o utjecaju razliite vrste glazbe na rast i razvoj biljaka u kojemu se opet spominje mozartov efekt i gdje najbolje uspijevaju bas te biljke koje su izloene mozartovim sonatama.Za uvjerljivije rezultate u budunosti bi trebalo izvesti ovaj istraivaki rad na veem broju uzoraka plijesni.5.ZAKLJUAK Na temelju istraivanja moemo zakljuiti sljedee:Mozartov efekt ima veoma mali utjecaj na razvoj plijesniSva vrsta glezbe ima pozitivan utjecaj na razvoj plijesniNajbolje uspijevaju plijesni pod utjecajem pop glazbe, a najloija je kontrola, mozartova glazba je bolja od kontrole7.LITERATURA Internetska biblioteka Watchtower http://wol.jw.org/hr/wol/d/r19/lp-c/102006005#h=6e-skola http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor391.htmprezi.com https://prezi.com/a9rjqo4ldvp9/music-bacterial-growth/classical-music.com http://www.classical-music.com/news/mozart-microbes-german-sewage-plantremove mold http://removemoldguide.com/black-mold/mold-eats/euro-pil http://www.euro-pil.hr/siva-plijesanzocito http://www.zotico.hr/hr/gljivice-i-plijesni.htmNCBI http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1281386/New Scientists https://www.newscientist.com/article/dn4918-molecular-basis-for-mozart-effect-revealed/