Utjecaj Temperature Izvora Svjetla Na Reprodukciju Boja

8/8/2019 Utjecaj Temperature Izvora Svjetla Na Reprodukciju Boja

1/16

Primjena digitalne fotografije u reprodukcijskim medijima

Katedra za reprodukcijsku fotografiju

Grafiki fakultet Sveuilita u Zagrebu

SEMINARSKI RAD

"UTJECAJ TEMPERATURE IZVORA SVJETLA NA REPRODUKCIJU BOJA"

Nositelj kolegija:

Izv. prof. r. sc. arko Agid

Voditelj rada: Student:

r. sc. Maja Strgar Kureid Sanja Lepur

Sijeanj 2009.


2/16

1

SARAJ

1. UVOD ................................................................................................................................ 2

2. SVJETLOSTOPDENITO .................................................................................................... 3

3. SVJETLOST I BOJA ............................................................................................................. 5

4. UTJECAJ IZVORA SVJETLOSTI ........................................................................................... 7

5. TEMPERATURA BOJE ....................................................................................................... 9

6. KOREKCIJA TEMPERATURE BOJE .................................................................................... 11

7. ZAKLJUAK ..................................................................................................................... 13

8. LITERATURA ................................................................................................................... 14


3/16

2

1. UVOD

U grafikoj inustriji, koja se sve vie razvija u svim svojim segmentima, reproukcija je

temeljni proizvoni proces pomodu kojeg se svaka izajnerska ieja moe realizirati. Sama

reprodukcija moe se odnositi na sve elemente koji pripaaju grafikoj umjetnosti, odnosno

od boja i oblika ploha do fotografija i 2D ili 3D skica i projekataBoja nije svojstvo fizikog

svijeta nego psihiki oivljaj potaknut fizikim uzrokom i ovisi o fiziolokom procesu u

organizmu i o razliitim psiholokim faktorima. Ona je zaista psihofiziki oivljaj i to

okazuje injenica a isti fiziki poraaj, onosno ista valna uljina svjetla koja karakterizira

boju, ko razliitih ljui izaziva razliite oivljaje boja.

Boja je neto to je anas nemogude izbjedi, jer je svakodnevno prisutna u svim segmentima

ovjekova ivota.Teorijske postavke o priroi boje atiraju jo iz oba grkih filozofa Platona

i Aristotela. Prva ozbiljnija istraivanja o onosu svjetla i boje zapoeo je jou 17. stoljedu

Isaac Newton, zatim nizozemski fiziar i astronom Christian Huygens, pa engleski fiziar

Thomas Young, Albert Einstein itd.

No, da bismo zaista shvatili boju i njezinu reproukciju, moramo najprije istraiti prirou

svjetla, bez kojeg boja ne bi ni postojala.


4/16

3

2. SVJETLOSTOPDENITO

Svjetlost moemo efinirati kao elektromagnetske valove, onosno zrake koje naa osjetila

za boju i jainu svjetlosti percipiraju. Frekvencija ovih valova nalazi se u vinom poruju

ljudskog oka.

Zrake rugih frekvencijskih poruja nemaju bojei oznaavaju se prije svega imenima koja su

vezana uz poruja u kojima se i koriste (gama zrake, X zrake, ultraljubiaste,

infracrvene...).

Ukupno frekvencijsko poruje svih elektromagnetskih valova nazivamo elektromagnetskim

spektrom, a on se prostire punom irinom o onih zraka koje su energijom najsiromanije pa

sve do onih koje su izrazito bogate energijom (gama zrake jezgre atoma). Vidljivi spektar

zraka obuhvada samo jean mali io i on se prostire u poruju o oko 370 nm (ljubiasta)

pa do 750 nm (crvena).


5/16

4


6/16

5

3. SVJETLOST I BOJA

Ono to nas zanima je uloga svjetla, oreenih izvora u reprodukciji boja unutar mnogih

meija kao to su asopisi, tonije fotografije.

Fotografija je jo u samom poetku svoga stvaranja nazvana "umjetnost crtanja svjetlodu".

Za bilo kakvu ekspoziciju potreban je neki svjetlosni izvor, pri emu je suneva svjetlost

najedi, zajedno sa svojim prednostima i manama. Elementi svjetlosti imaju bitnu ulogu pri

isticanju, davanju neke vanost motivu kao npr. promjene raspoloenja ili pak same

atmosfere na fotografiji. Nijena fotografija nede uspjeti ako svjetlost nije pogoena , jer

je time promaena i smisao fotografije. Naravno, ono o emu je ovje tono rije jest boja.

Boja koja se reproducira je rezultat svjetla. Bez svjetla se ne moe apsolutno nita vijeti pa

tako niti boje. Vidljiva svjetlost predstavlja samo vrlo mali dio elektromagnetskog spektra.

Razliite valne uine elektromagnetskog zraenja nae oko reproucira kao razliite boje.

Dok je tamnoplava najkrada,crvena boja prestavlja najvedu valnu uinu te njih nae oko

moe i registrirati.


7/16

6

Boja se u grafikoj tehnologiji najede koristi jer ima veliku mod u pravilnom prenoenju

oivljaja, ojmova, poruka... To je neto to se naziva emocionalni saraj - ona

obavjetava o okolini, stvara raspoloenje i atmosferu. Sa psiholokog stajalita tri su glavne

karakteristike boje kao vizualnog osjedaja i percepcije, koje se u fotografiji koriste kaoelementi za pravilno prenoenje poruka i ugoaja:

1. ton boje2. zasidenost3. svjetloda

Mali nagovjetaj boje koja je komplementarna (suprotna) glavnoj boji postievedi interes

gleatelja. Pastelne boje je lake uskladiti nego jarke boje, a kontrast boja je najvedi izmeu

komplementarnih kao to su uta i plava ili crvena i zelena. Jake, zasidene boje jeluju

irektno i snano u emocionalnom smislu.

Efekt kontrasta boja je jai kaa su boje potpuno zasidene - one se tada sukobljavaju i

stvaraju osjedaj rame i pokreta. Blijee i nezasidene boje smiruju, dok tamne boje stvaraju

osjedaj turobnosti i oaja, a svijetle boje (naroito uta) osjedaj srede i veselja.


8/16

7

4. UTJECAJ IZVORA SVJETLOSTI

Kao to je prethono reeno, jean o glavnih elemenata koji nam je potreban da bismo

uopde vijeli boju je izvor svjetlosti. Ti izvori mogu biti razliiti, a kako oni utjeu na nae

percipiranje boje i njezinu reprodukciju najbolje de pokazati primjer koji slijei.

Fotografije prikazuju isti motiv: presavinuti bijeli papir na bijelom stolu. Prva slika je

osvijetljena dnevnim svjetlom koje dolazi kroz prozor, a druga stolnom svjetiljkom.

Napomena je a su obje fotografije snimljene igitalnim fotoaparatom koji ima ugraen

automatski bijeli balans: svako svjetlo sa kojim se fotoaparat susretne nastoji protumaiti

kao bijelo. Slino rai i ljusko oko. Automatika fotoaparata je dobro obavila posao i slike su

koloristiki ientine.


9/16

8

Zadnja fotografija je osvijetljena sa oba izvora svjetla istovremeno. Automatika fotoaparata

se ne moe oluiti koju boju svjetla treba proglasiti bijelom, zahvaljujudi emu viimo

razlike u boji, to ogovararazliitim izvorima svjetla. To je situacija takozvanog mijeanog

svjetla. Primjena takvog svjetla je esta u suvremenom filmu i televiziji. Kontrastiranje

hlanijeg svjetla (bogatijeg plavom bojom) i toplijeg (bogatijeg crvenom) omoguduje

nenametljivu i realistinu primjenu boje svjetla kao srestva za ovajanje planova i stvaranje

ugoaja.

Gornji primjeri jasno pokazuju a nevno svjetlo i svjetlo kudne svjetiljke nisu iste boje. Ako

ih usporeimo, nevno svjetlo je plavkasto, a svjetlo kudne arulje udkasto. Ipak, u oba

sluaja se rai o bijelom svjetlu.

Ved je reeno a je viljivo svjetlo elektromagnetski val valne uine izmeu 400 i 700 nm .

Svaka valna uina ogovara svjetlu oreene boje, pa de tako val valne uine 500 nm

avati zeleno svjetlo, onaj valne uine 600 nm naranasto i t. Bijelo svjetlo je mjeavina

svih valnih uina viljivog ijela spektra.

Grafikon prikazuje spektralni sastav dnevnog svjetla.

Zastupljene su sve valne uine viljivog ijela

spektra, ali vidimo da je intenzitet svjetla u plavom

ijelu spektra neto vii nego u ostalima.

U svjetlu kudne svjetiljke su takoer zastupljene sve

valne uine viljivog dijela spektra, ali je intenzitet

znatno vii u crvenom ijelu spektra.


10/16

9

5. TEMPERATURA BOJE

Svjetlo kudne svjetiljke je bijelo svjetlo, ba kao i nevno, jer su u njima zastupljene sve valne

uine svjetla. I jeno i rugo sare sve boje, koje zajeno daju bijelu. Ukoliko gledamo bilo

koje o ta va svjetla zasebno izgleat de nam bijelo, zbog prilagobe naeg via. Ako ih,

meutim, usporeimo jeno kraj rugoga, osjetiti demo razliku: nevno svjetlo de izgleati

plavkasto, a svjelo kudne svjetiljke udkasto. Iako oba svjetla sare sve valne uine, nevno

svjetlo svoj najvii intenzitet ostie u plavom, a svjetlo kudne svjetiljke u crvenom ijelu

spektra.

Ove razlike u boji bijelog svjetla izraavaju se pojmom temperature boje, izraene u

stupnjevima Kelvina (K). to je temperatura boje via, svjetlo je bogatije plavom bojom, a to

je nia, bogatije je crvenom. nevno svjetlo ima prosjenu temperaturu boje oko 5500 K

(mijenja se tokom ana), ok kudna svjetiljka ima temperaturu boje oko 2800 K. Pojam

temperature boje se odnosi samo na bijelo svjetlo, odnosno ono u kojem su zastupljene sve

valne uine svjetla.

nevno svjetlo Kudna svjetiljka Korigiran bijeli balans

(Volframova arulja)


11/16

10

Strunije, temperaturu boje efiniramo tako to apsolutno crno tijelo zagrijemo i takvo

zagrijano tijelo na oreenim temperaturama poprima sasvim oreenu boju. U poetku je

ono pri niim temperaturama tamno crveno, zatim postaje crveno, nakon toga naranasto,

uto i na kraju bijelo. Oreenu boju moemo stoga efinirati s obzirom na visinutemperature crnog tijela:

Bijela boja dnevnog svjetla 6000K

Neutralno bijelo svjetlo 4000K

Toplo bijelo svjetlo 3000K

akle, svi izvori svjetlosti imaju oreenu boju. Na primjer svijeda aje temperaturu o 1000

K dok dnevno svjetlo 5600 K, koja opet varira ovisno o dobu dana i jakosti sunca.

Neke temperature izvora svjetla:

Umjetni izvori:

1800 plamen svijede

2600kudna arulja 40W

2800kudna arulja 60W

3000helogene arulje niskog napona

Prironi izvori (sunevo svjetlo):

2000 izlazak i zalazak

4500 prijepodne i poslijepodne

5600 podne (ljeti)

6000 kroz maglicu

6500 kroz oblak

20 000isto plavo nebo


12/16

11

6. KOREKCIJA TEMPERATURE BOJE

Poznavajudi funkciju temperature boje izvora svjetla, svakom fotografu ili snimatelju je

primaran cilj obiti realistinu fotografiju, onosno postidi pravilnu reproukciju boja. No, s

obzirom a razliiti izvori zaista aju svjetlost razliite boje, ponekad korekcija nije potrebna

jer se time postiu pojeini efekti, koje izajneri, fotografi koriste za povedanje ugoaja,

postizanje ramatinosti ili slino. Ako se ipak rai o zaacima koji moraju biti realno

prikazani tada se provode korekcije.

U fotografiji postoje filmovi za dnevno i umjetno svjetlo, te ovisno o njihovoj primjeni mogu

se postidi oreeni efekti. Tako npr. ako koristimo film za dnevno svjetlo sa umjetnom

rasvjetom dobivamo fotografiju toplih tonova (utu), ok primjenom filma za umjetno

svjetlo na dnevnom, dobivamo fotografiju sa dominacijom plave boje.

Filter za dnevno svjetlo Filter za umjetnu rasvjetu

pri umjetnom rasvjetom pri dnevnoj rasvjeti


13/16

12

Korekcije takvih fotografija dobivaju se konverzacijskim filtrima. Temperatura boje moe se

mjeriti sa posebnim svjetlomjerima. ananja tehnologija koja je prisutna u digitalnim

fotoaparatima omogudava nam poeavanje kelvinae po naim potrebama tj. vie nam nisu

potrebni konverzijski filtri.

Danas fotograf ili snimatelj (ako se radi o filmskoj industriji), moe utjecati na boju svjetla

izborom izvora svjetla koje aje svjetlo eljene temperature boje ili stavljanjem obojenih

filtera ispred reflektora.

Problem oreivanja temperature boje svjetla kojim se snima pri rau s vieo kamerom ili

igitalnim fotoaparatom rjeava se funkcijom bijelog balansa. Ta funkcija bijelu povrinu

osvjetljenu svjetlom pri kojem se snima zaista i prepoznaje kao bijelu te po njoj poeava

ostale boje spektra, ime se postie ispravna reproukcija boje.


14/16

13

7. ZAKLJUAK

Temperatura boje izvora svjetla je poruje koje bi trebali poznavati fotografi i svi oni koji

svakonevno rae s bojama i njihovom reproukcijom. Buudi da boje najvie utjeu na

emocionalni, psiholoki io svake poruke, pravilna reproukcija je taa neizbjena. S ruge

strane, s razliitim izvorima, onosno bojama mogu se postidi efekti koji ukomponirani

unutar poruke mogu znatno pojaati oivljaj ime ona taa ostanei zapamdena.

Zahvaljujudi ananjoj tehnologiji, postoji funkcija koja rjeava problem temperature izvora

svjetla, te omogudava brzo i jenostavno snimanje bez obzira na uvjete. Poneka se moe

pojaviti situacija kada su prisutna dva ili vie izvora svjetla, primjerice sunevo, te nebeski

svo i oblaci. Pri tome se postie raznolikost intenziteta rasvjetljenosti na sceni, ali to vie

nije problem zahvaljujudi korekcijskim filterima i ogovarajudim postavkama na igitalnim

fotoaparatima. Svaki izvor svjetlosti ima alekosene posljeice na nae psiholoko

oivljavanje boje ta na osjedaj percepcije prostora.


15/16

14

8. LITERATURA

1. Gary G. Field, Color and Its Reproduction, Fundamentals for the Digital Imaging and

Printing Industry, Pittsburg, 2004.

2. www.fot-o-grafiti.hr , to je svjetlost?, nevno svjetlo, Sve boje nevnog svjetla,

Karakteristike svjetla, 18.12.2008.

3.www.svijetfotografije.com, Svjetlo , 9.1.2009.

4.www.wikipedia.org, Svjetlosni izvori, 9.1.2009.
http://www.fot-o-grafiti.hr/http://www.fot-o-grafiti.hr/http://www.svijetfotografije.com/http://www.svijetfotografije.com/http://www.svijetfotografije.com/http://www.wikipedia.org/http://www.wikipedia.org/http://www.wikipedia.org/http://www.wikipedia.org/http://www.svijetfotografije.com/http://www.fot-o-grafiti.hr/


16/16

15

Documents

Utjecaj Temperature Izvora Svjetla Na Reprodukciju Boja