utjecaj turizma na održivi razvoj funkcionalne regije nacionalnog

  • View
    221

  • Download
    5

Embed Size (px)

Transcript

  • UTJECAJ TURIZMA NA ODRIVI RAZVOJ FUNKCIONALNE REGIJE

    NACIONALNOG PARKA KRKA

    Petra Radeljak, Dane Pejnovi

    U radu je istraen turizam kao element i imbenik odrivog razvoja na irem podruju

    Nacionalnog parka Krka. U okviru toga definiran je prostorni okvir istraivanja i izloen prikaz

    turistike valorizacije Parka s utjecajem turizma na gospodarsku, drutvenu i ekoloku odrivost

    naselja upravnih gradova i opina u njegovu uem okruenju. Pritom su primijenjene sljedee

    istraivake metode: analiza i obrada statistikih podataka, anketno istraivanje sezonalnosti

    uslunih djelatnosti, istraivaki razgovor (interview) s predstavnicima razliitih socijalnih

    skupina, kartografska analiza pokazatelja demografskog i gospodarskog razvoja te SWOT-

    analiza odrivog razvoja funkcionalne regije Parka. Rezultati istraivanja pokazuju da se broj

    posjetitelja u Parku gotovo udvostruio u odnosu na predratno razdoblje, to se odraava u

    problemu preoptereenosti pojedinih uih dijelova zatienog podruja s jedne i izrazitoj

    sezonalnosti uslunih djelatnosti u sredinjim naseljima njegova vanjskog pojasa s druge strane.

    Unato takvom rastu turistikog prometa, Park ima ogranien utjecaj na funkcionalnu

    usmjerenost i socio-ekonomsku preobrazbu stanovnitva svoje okolice, a povezano s tim i

    neznatan utjecaj na stabilizaciju naseljenosti u depopulacijom zahvaenoj Regiji.

    Kljune rijei: turizam, prostorno-funkcionalna organizacija, demografski razvoj, gospodarski

    razvoj, zatita okolia, odrivi razvoj, Nacionalni park Krka, Dalmacija

    UVOD

    Suvremeni turizam jedna je od najrelevantnijih prostornih pojava, budui da

    sveobuhvatno utjee na strukture i procese, mijenjajui fizionomska i funkcionalna obiljeja

    prostora. Vremenski i prostorno turizam se razvija kao rezultanta meudjelovanja nekoliko

    skupina faktora, koji se mogu kategorizirati kao faktori ponude, faktori potranje i posredniki

    faktori (putnike agencije i turoperatori). Faktore turistike ponude ine kako atraktivna prirodna

    osnova i bogata kulturno-povijesna batina odreenog podruja, tako i razvijenost razliitih

    oblika prometa te opremljenost sadrajima za prihvat gostiju. Faktori potranje takoer su brojni,

    a meu njima na porast turistike aktivnosti osobito je utjecalo poveanje ivotnog standarda i

    slobodnog vremena, ali istodobno i sve zahtjevniji uvjeti radne i ivotne okoline, u kojima je

    pojedinac izloen svakodnevnom stresu. Budui da turizam ima vrlo povoljne multiplikativne

    uinke, u vidu ekonomskih koristi, ali i neekonomskih funkcija (zdravstvena, kulturna, zabavna,

    socijalna i politika) (Kurtek, 1983: 1), poeljan je instrument u razvojnoj viziji i veih urbanih

    cjelina i ruralnih podruja.

  • Od kraja prolog stoljea prevladava tenja za usmjeravanjem turistike aktivnosti u

    skladu s konceptom odrivog razvoja koji obuhvaa tri osnovne sastavnice gospodarsku,

    socijalnu i ekoloku odrivost. To se posebno odnosi na zatiena prirodna podruja, kao to su

    nacionalni parkovi, gdje turizam i rekreacija imaju temeljno znaenje za demografsku stabilnost

    njihove ue i ire okolice, ali ih karakterizira rizian okoli, s vie ili manje labilnom ekolokom

    ravnoteom. S obzirom da je rije o turistiki privlanim podrujima, turizam i rekreacija

    ukljueni su u samu ideju nacionalnog parka, ali do stupnja kojim nee ugroziti njegov ekoloki

    sustav, odnosno izvorne kvalitete.

    Nacionalni park Krka proglaen je 1985. godine, a temeljni fenomen koji je doveo do

    proglaenja zatite ove kategorije1 na povrini od 142 km

    2 dio je toka rijeke Krke s kanjonom i

    slapitima na sedrenim barijerama, uz niz drugih geomorfolokih, hidrolokih i pejzanih

    vrijednosti. Dijelovi ovog podruja ve su 1948. bili pravno zatieni (Margu, 2007: 1100), a

    razloge razmjerno kasnog izdvajanja/zatite u kategoriji nacionalnog parka treba traiti u tenji

    za iskoritavanjem hidroenergije, ali i industrijskom i turistikom razvoju. Ukupni obuhvat Parka

    smanjen je 1997. godine na 109 km2; nove granice iskljuile su jugozapadni dio s gradom

    Skradinom, gdje je visok stupanj antropogenog utjecaja onemoguavao primjenu zatitnog

    reima parka. Istovremeno je Park proiren u uzvodnom dijelu Krke, gotovo do Knina, tako da je

    u njegovim granicama obuhvaeno cjelovito podruje temeljnog fenomena.

    Park je u obavljanju svojih osnovnih funkcija: zatitne, znanstvene, obrazovne i, posebno,

    turistiko-rekreativne, nuno povezan s prostorom koji ga neposredno okruuje. S druge pak

    strane, stanovnitvo njegove ue i ire okolice u obavljanju svojih temeljnih (egzistencijalnih,

    socijalnih) funkcija u odreenoj je mjeri, vie ili manje, upueno na Park. Nositelji tih funkcija

    socijalne su skupine ijim djelovanjem nastaju odgovarajui oblici prostorne organizacije i

    prostorno relevantni procesi iji rezultat su postojee prostorne strukture (Ruppert i dr., 1981:

    20, 21). Takva interakcija Parka i njegove okolice utjecala je na izbor funkcionalne regije kao

    najprimjerenijeg prostornog okvira za istraivanje utjecaja turizma na odrivi razvoj ireg

    podruja Nacionalnog parka Krka. Pritom se, dakako, ne radi o regiji u pravom smislu znaenja

    te rijei (kao homogenoj prostornoj cjelini), ve o svrsishodnom istraivakom okviru za

    1 Zakonom o zatiti prirode (NN 70/05) nacionalni park definiran je kao: prostrano, preteno neizmijenjeno podruje kopna i/ili

    mora iznimnih i viestrukih prirodnih vrijednosti, koje obuhvaa jedan ili vie sauvanih ili neznatno izmijenjenih ekolokih

    sustava, a prvenstveno je namijenjen ouvanju izvornih prirodnih vrijednosti. Temeljni fenomen su prirodna obiljeja (jedno ili

    vie njih) koja predstavljaju glavni razlog izdvajanja prostora u toj kategoriji zatite.

  • podrobnije sagledavanje pojedinih komponenti odrivog razvoja. Povezano s tim, u funkcionalnu

    regiju Parka ukljuene su tri kategorije statistikih naselja: naselja koja se cijelom svojom

    povrinom nalaze unutar ueg podruja zatite, naselja koja dijelom svoga teritorija participiraju

    u Parku, odnosno naselja koja su do 1997. godine participirala unutar granica Parka. Neovisno o

    njihovim meusobnim razlikama u udaljenosti od funkcionalnog sredita Parka ili formalnoj

    pripadnosti uem podruju zatite, povezuje ih vea ili manja ukljuenost u socijalno-

    gospodarski ivot Parka. To opravdava njihovo izdvajanje u okviru prostornog pojma

    funkcionalna regija Nacionalnog parka Krka, u okviru kojeg e biti poblie razmotreni

    multiplikativni utjecaji turizma.

    TEORIJSKO-METODOLOKI OKVIR

    Teorijske osnove

    Tijekom ezdesetih i sedamdesetih godina prolog stoljea postupno se sve vie razvijala

    svijest da su negativne posljedice intenzivnog industrijskog razvoja, kao i problemi ubrzanog

    rasta stanovnitva te iscrpljivanja prirodnih resursa, svjetski problem te se u skladu s tim trebaju i

    rjeavati zajednikim naporom svih drava. Koncept odrivog razvoja2 pojavio se kao

    kompromisno rjeenje koje, uz daljnji gospodarski rast i razvoj, podrazumijeva i drutveni

    napredak i ekoloku odrivost. Najee koritena definicija odrivog razvoja kao razvoja koji

    nastoji zadovoljiti potrebe i aspiracije sadanjosti bez ugroavanja potreba buduih generacija

    proizala je iz izvjea Svjetske komisije za okoli i razvoj3, objavljenog 1987. godine pod

    nazivom Our common future, a koncept je osobito snano populariziran nakon velike

    Konferencije Ujedinjenih Naroda o okoliu i razvoju 1992. godine, odrane u Rio de Janeiru.

    Moe se rei da je uzdignut na razinu vodee razvojno-ekoloke vizije u 1990-im godinama

    (Kirn, 2000: 149). Meutim, kritike koje se javljaju proizlaze iz vrlo openite definicije odrivog

    razvoja, koja je kao takva podlona irokim tumaenjima. esto se prenaglaavaju samo

    pojedine njegove sastavnice, a zanemaruje vanost integralnog pristupa. Osim toga, prema

    Pravdiu (1993: 359) pojam je u izvjeu Komisije Bruntland loe definiran, arogantnom

    procjenom o tome kakve e biti potrebe buduih generacija. Posljedice ljudskih aktivnosti teko

    2 eng. sustainable development, franc. development durable, tal. svillupo sostenuto, panj. desarollo sostenido 3 Ova komisija nazvana je i Komisija Brundtland prema predsjednici Gro Harlem Bruntland, norvekoj premijerki.

  • je u potpunosti predvidjeti, a nemogue je sa sigurnou rei ni kakvu e vrijednost pojedini

    resursi imati za budue generacije.

    Temeljna pretpostavka za ostvarenje odrivog razvoja razumijevanje je njegovih

    subordiniranih pojmovnih kategorija izmeu kojih je potrebno uspostaviti ravnoteu na svim

    razinama prostornog razvoja. Ekonomski odriv razvoj pretpostavlja ostvarivanje gospodarskog

    rasta i uinkovitosti; drutvena odrivost postie se ostvarivanjem zadovoljavajueg stupnja

    ivotnog standarda, dok ekoloka odrivost podrazumijeva razvoj koji potuje prihvatni kapacitet

    (carrying capacity) okolia, tj. sposobnost okolia da podnese oneienje i iscrpljivanje

    prirodnih izvora (Starc, 1994: 73; Papafava, 2002: 60). Odrivi razvoj odreenog prostora

    mogue je postii jedino kompleksnim sagledavanjem njihova meuzavisnog utjecaja u okviru

    integralnog (prostornog) razvoja.

    Na dananjem stupnju drutveno-gospodarskog razvoja stanovnitvo je glavni imbenik

    geoprostornog sustava. Ono na prostor utjee svojim egzistencijalnim funkcijama kojima

    izraava opstojnost, aktivnost i djelovanje, a imanentne su svim drutvenim slojevima, odnosno