UTJECAJ VREMENSKIH (NE)PRILIKA NA GOSPODARSTVO POLJOPRIVREDA TURIZAM Najizravniji utjecaj vremenskih

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Transcript

  • The eye of #Maysak typhoon / NASA

    UTJECAJ VREMENSKIH (NE)PRILIKA NA GOSPODARSTVO

  • Svima je poznato kako vremenske prilike utječu na raspoloženje ljudi. Kada je sunčano i toplo slični osjećaji se pobuđuju u ljudima te se oni osjećaju sretno i raspoloženo. Naprotiv tome, kada je vani tmurno i kišovito, ljudi su često mrzovoljni i neraspoloženi.

    To je rezultat djelovanja hormona u ljudskom tijelu pa tako razina melatonina, hormona koji uzrokuje pospanost, raste kada se smrači dok je oblačno te se na taj način šalju signali mozgu što potiče želju za spavanjem. Hormon serotonin djeluje sasvim suprotno.

    On podiže aktivnost, daje snagu i održava dobro raspoloženje, a razina mu raste s dostupnošću sunčeve svjetlosti. Ovaj meteorološki utjecaj je nešto o čemu ljudi uobičajeno razmišljaju, ali ponekad se zaboravlja da vrijeme utječe i na

    gospodarstvo. Ekstremno loše vrijeme može potaknuti ljude na zanimljiv vid ponašanja u vidu stvaranja zaliha što, suprotno od očekivanja za loše vrijeme, povećava potražnju potrošača. Zbog spomenutog nagona za stvaranje zaliha ljudi

    se opskrbljuju namirnicama i zaštitom za slučaj nedostupnosti takvih proizvoda u narednom razdoblju pa se povećava promet trgovina, željezara i sličnih trgovačkih radnji.

    UVOD

  • POLJOPRIVREDA TURIZAM

    Najizravniji utjecaj vremenskih prilika na gospodarstvo vidljiv je u poljoprivredi.

    Doprinos poljoprivrede svjetskom bruto domaćem proizvodu, prema procjenama za 2013. godinu, iznosi oko 6% odnosno oko

    4.500.000.000.000 američkih dolara.

    6% 9,5%

    Turizam svjetskom bruto domaćem proizvodu u

    2013. godini doprinosi s oko 9,5% odnosno oko

    7.000.000.000.000 američkih dolara.

    254 x Državni proračun RH (124 mlrd kuna)

    31.500.000.000.000 kuna 0,1% = Udio RH u turizmu (7 mlrd kuna)

    SEKTORI KOJI SU NAJIZLOŽENIJI VREMENSKOM UTJECAJU

    =

    =

  • Prema podacima za 2012. godinu relativan udio u ukupnom broju šteta je veći u korist prirodnih katastrofa. Još izraženiji utjecaj prirodnih katastrofa vidljiv je kod udjela u ukupnim gubicima s obzirom da na prirodne katastrofe otpada 92%

    financijskih gubitaka, što sugerira kako su daleko razornije od onih uzrokovanih ljudskim faktorom.

    ODNOS UČESTALOSTI ŠTETA TE GUBITAKA PREMA UZROKU

    UDIO U UKUPNOM BROJU ŠTETA UDIO U UKUPNIM GUBICIMA

    47% 8%

    53%

    92%

    prirodne katastrofe

    prirodne katastrofe

    čovjek čovjek

    Zbog snijega, kiše i vjetra često bivaju zatvorene ceste i aerodromi te se prekidaju trajektne linije. Zanimljiv je podatak da je otprilike 70% kašnjenja u američkom Nacionalnom zračnom sustavu (NAS) uzrokovano vremenskim

    neprilikama. Prema istom sustavu vrijeme je odgovorno za između 10 i 40 tisuća sati kašnjenja mjesečno što je ekvivalent 249.500 $ do 998.000 $ mjesečno

    70%

  • mlrd $

    Prema podacima za 2012. godinu, iz prikaza pojedinačnih događaja koji su uzrokovali najveće osiguravateljske gubitke vidljivo je kako su upravo najveće štete uzrokovane vremenskim neprilikama. Tako je uragan Katrina, koji je 2005. pogodio južnu obalu Sjedinjenih Američkih Država, događaj koji je uzrokovao najviše isplaćenih osiguravateljskih šteta u povijesti.

    KOLIKO KOŠTA URAGAN?

    Uragan Katrina

    80,425,7

    Potres i tsunami Japan

    Potres na Novom Zelandu

    Potres u Čileu

    Zimska oluja Daria

    BDP Republike Hrvatske (2013.)

    Zimska oluja Lothar

    Velika oluja u Alabami

    UraganSandy

    Uragan Andrew Teroristički napad na WTC

    Potres Northridge

    Uragan Ike

    Uragan Ivan

    Uragan Wilma

    Uragan Charley

    Uragan Hugo

    Tajfun Mireille

    Uragan Rita

    Suša u Corn Beltu

    Poplave u Tajlandu

    1986 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015

    1986 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015

    37,7 27,6

    22,9

    22,8

    17,2

    16,5

    16,1

    11,6

    10,3

    10,0

    8,9

    8,7

    8,4

    7,7

    8,9

    15,6

    12,5

    39,4

    36,9

    Sustavno nadjevanje imena uraganima počelo je za II. svj. rata. Do 1970. uragani su dobivali samo ženska imena. Nakon toga pridjeljuju im se i muška i ženska. Uragani sa ženskim imenima prouzročili su oko tri puta više smrtnih slučajeva nego oni koji nose muška imena.

    Elementarne nepogode pozitivno utječu na razvoj inovacija. Istraživanje povezanosti prirodnih katastrofa i broja registriranih patenata iz 2013. pokazalo je kako je u posljednjih 5 godina, svaka dodatna milijarda dolara šteta na usjevima nastala zbog suše povećala broj prijavljenih patenata vezanih uz otpornost usjeva na suše za oko 20%.

    mlrd $

  • +3°C = -1,18 mlrd. $

    GUBITAK NASTAO RADI VISOKIH TEMPERATURA (OD 2. DO 6. SRPNJA 2015.)

    KAKO SMO IZRAČUNALI GUBITAK EU GOSPODARSTVA

    Temperature u pojedinim državama EU su aproksimirane prosječnim temperaturama u njihovim glavnim gradovima. Potrebno je promotriti koje države EU su 2. srpnja imale minimalnu prosječnu temperaturu 25°C ili veću unutar 24 sata te su do 6. srpnja zabilježile povećanje temperature. Ove uvjete zadovoljavaju Španjolska, Italija, Cipar i Malta, koje su zabilježile prosječni rast

    temperature od 1,5°C, kada se izračuna aritmetička sredina porasta temperatura. Porastom temperature za svaki °C iznad 25°C dolazi do pada produktivnosti od 2% tako da je porast temperature od 1,5°C uzrokovao pad produktivnosti od 3%. Budući da

    prosječno u petodnevnom razdoblju ove četiri države stvore vrijednost od 39,25 mlrd $, pad produktivnosti od 3% uzrokovao je gubitak od 1,18 mlrd $.

    Španjolska

    Italija

    Malta Cipar

    Teorija da klimatski uvjeti imaju utjecaja na produktivnost rada datiraju još iz antičke Grčke. Radnici su najproduktivniji u proljeće i jesen, kada su temperature umjerene.

    Temperature utječu i na političku stabilnost. Sušna razdoblja povećavaju vjerojatnost nemira i sukoba – u afričkim zemljama, porast temperature za 1ºC, povećava vjerojatnost nastanka sukoba za 4,5%,

  • Vostok

    Barrow

    Za obavljanje svake ekonomske aktivnosti postoje određene optimalne vremenske prilike. Ekstremne vremenske prilike pak utječu negativno na

    većinu uobičajenih gospodarskih radnji.

    VREMENSKI EKSTREMI

    TEMPERATURE

    60

    50

    40

    30

    20

    10

    0

    -10

    -20

    -30

    -40

    -50

    -60

    -70

    -80

    -90

    -100

    +56,7ºC

    +42,8ºC

    -89,2ºC

    -34,6ºC

    Najviša temperatura na

    Zemlji zabilježena je 10.6.1913. u

    Furnace Creek Ranchu u Dolini

    Smrti u Kaliforniji

    Furnace Creek Ranch

    Gračac

    Hvar Ploče

    Yuma

    Arica

    Najniža zabilježena

    iznosila je na stanici Vostok

    na Antarktici

    Cherrapunji

    Kada pogledamo podatke za Republiku Hrvatsku dolazimo do činjenice kako je najviša zabilježena temperatura izmjerena 4. kolovoza 1981. godine u gradu Ploče, a iznosila je 42,8°C. Hrvatski rekorder što se tiče najniže temperature je grad Gračac gdje je 13. siječnja 2003. godine izmjereno -34,6°C.

    Najduži zabilježeni sušni period trajao je od listopada 1903. do siječnja 1918. kada u čileanskom gradu Arica nije kišilo

    Najdulje razdoblje kiše zabilježeno je u Kaneohe Ranchu na otoku Oahu u američkoj saveznoj državi Hawaii kada je kišilo

    Oahu, Havaji

    NAJSUNČANIJI GRAD SUŠA KIŠA

    4.015 sunčanih sati u godini Yuma, Arizona

    2.726 sunčanih sati u godini Hvar, Hrvatska

    OBORINE

    26.470 l/m2173 mjeseca

    (od 27. kolovoza 1993. do 30. travnja 1994. godine).

    247 uzastopnih dana

    NAJBRŽI UDAR VJETRA

    248 km/h Maslenica, Hrvatska

    407 km/h Barrow, Australija

    Najveća količina oborina koja je zabilježena u jednoj godini bila je

    26m3

    1861. godine u Cherrapunji u Indiji

  • Zemlja

    Slično kao i s vjetrom, čovjek se služi i suncem kao izvorom energije. Ta najbliža nam zvijezda proizvodi doslovno nezamislive količine energije.

    SUNČEVA ENERGIJA

    Sunčev output energije

    Iako je ovaj postotak neizmjerno malen, on predstavlja ekvivalent

    količini energije za čiju je proizvodnju potrebno 44 milijuna velikih elektrana

    u jednoj godini.

    3,7 i još 26 nula wata u jednoj sekundi To je količina energije dovoljna da u jednoj sekundi rastopi blok leda širok dvije, a debeo jednu milju (3,22x1,61 km) koji se proteže od Zemlje do Sunca.

    Od ogromne količine energije tek djelić dođe do Zemlje

    Sunce

    0,000000,0000000000000004%

  • Među najvećim proizvođačima električne energije pomoću vjetra, samo Indija i Japan imaju preko 1000 litara padalina godišnje. Istovremeno su samo tri zemlje (od njih 20

    uključenih u ovu analizu) s prosječnom godišnjom temperaturom većom od 20 stupnjeva.

    TOP 20 DRŽAVA SVIJETA