Utvrde i dvorci

4 AKOVEC6 JASTREBARSKO

8 KARLOVAC10 KOPRIVNICA

12 KRAPINA 14 SAMOBOR

16 SISAK18 VARADIN

20 VELIKA GORICA22 ZAGREB

Sadraj

ImpresumIzdava:

Turistika zajednica Grada Koprivnice

Glavni i odgovorni urednik:Renato Labazan

Urednik i grafiki dizajn:Sinia Cika

Uvodni tekst: Renato Labazan

Ostali tekstovi i slike:Iz arhiva Turistikih zajednica gradova

Lektura:Iva Sviri

Autor naslovne fotografije:Ranko uvar / Cropix

Tisak:Bogadigrafika, Koprivnica

2

Povijest kontinentalne Hr-vatske, a naroito zani-mljivo kasno srednjovjekov-lje izuzetno je slabo turistiki eksploatirano.

Kraj 15. st., a naroito 16. st. razdoblje je otkriva-nja Novih svjetova i napret-ka Zapadne Europe. Prostor dananje Hrvatske u to vri-jeme trpi najvee pogrome jer je Tursko carstvo u svojoj najveoj snazi i ekspanziji, a jedan od njihovih glavnih ciljeva je Be do kojeg po-kuavaju velikim prodorima doi preko Ugarske i sjever-ne Hrvatske. Gradovi istone Hrvatske padaju jedan za drugim pred naletom strane sile, a preivjelo stanovni-tvo bjei na zapad, na pro-stor tzv. Predzia kranstva ili jo dalje u Habsburke ze-mlje.

Prostor tzv. Predzia kr-anstva protezao se od Jadrana pa gotovo do Ukra-jine, a vaan dio tog duga-

kog pojasa bila je i sjeverna Hrvatska. Najvanije strate-ke toke u toj obrani bili su zasigurno gradovi-utvrde te dvorci-utvrde razasuti irom tog pojasa. I dok su zapadni Europljani gradili ljetnikov-ce, crkve i profane objekte, Hrvati su morali graditi forti-fikacije tj. utvrene dvorce i gradove koji su najbrojniji bili upravo u sjevernoj Hrvatskoj. Pozicije i raster tih palisada, zidova ili opkopa bili su te-melj u razvoju i irenju goto-vo svih gradova ovog dijela Hrvatske, a njihovi dijelovi u nekim od njih sauvani su do danas i predstavljaju gotovo u pravilu najstarije, a time i najvrjednije graevine tih gradova. Upravo kao takve zasigurno pobuuju posje-titeljev interes, matu i zna-tielju za davno izgubljenim mistinim vremenima.

Gradovi i utvrde koje emo u ovoj brouri marketin-ki pribliiti veinom su brd-

skog tipa (npr. Gradec, Kap-tol, Medvedgrad, Samobor, Krapina itd.), a neto manje ih je tzv. tipa Wasserburg tj. gradova ili utvrda smjetenih u movarnom terenu okrue-nom vodom (npr. Koprivnica, Varadin, Karlovac itd.).

Na pojedinim lokacijama organiziraju se povije-sne manifestacije ivih slika iz prolosti kao to je to slu-aj u Dubovcu, Samoboru, Velikom Taboru, urevcu, a najvea povijesna mani-festacija ovog dijela Europe odvija se na koprivnikoj re-nesansnoj fortifikaciji.

Ovoj brouri cilj je prika-zati samo vee gradove te najznaajnije utvrde u nji-hovoj blizini kako bismo pre-zentirali mogunost posjete tim gradovima, pojedincima, a naroito grupama kojima je ovaj vid kulturnog turizma privlaan.

3

ZanimljivostiOko cijelog sklopa Starog grada nalazi se prostrani park koji nosi ime Peri-voj Zrinski. 2011. godine proglaen je najureeni-jim parkom kontinentalne Hrvatske. Turistima se uz povijesnu jezgru nudi odlina gastronomska po-nuda, sportske i izletnike aktivnosti, bogat noni i-vot te atraktivna dogaa-nja tijekom cijele godine. Prepoznato je to i s mno-gih strana pa je akovec 2008., 2009. i 2010. godi-ne proglaen najureeni-jim gradom kontinentalne Hrvatske u HTZ ovoj ak-ciji Zeleni cvijet.

4

InfoTuristika zajednica Grada akovca

Kralja Tomislava 1

Tel: 040/313-319Fax: 040/310-991

E-mail: tzg-cakovca@ck.t-com.hrWeb: www.tourism-cakovec.hr

AKOVEC

Gotovo u samom sreditu Meimurja nalazi se grad akovec. Jo su Rimljani u ovaj prostor sm-jestili svoje odmorite Aquamu. U 13. stoljeu anali biljee drveni akov toranj kao preteu dananjeg grada i njegova imena. Zrinski i drugi gospodari u 16. i 17. stoljeu diu ga u neosvojivu i raskonu utvrdu uz koju kasnije nie slobodan kraljevski grad. U zelenom okrilju perivoja Zrinski, ureenog 1901. godine koji je podsjetnik na giardino vrtove obitelji Zrinski, do danas je ouvano ovo povijesno srce oko kojeg je izrastao grad po mjeri ovjeka. Vrhun-ske komunikacije, najmodernija infrastruktura, lijepa hortikultura, gospodarska propulzivnost, dinamini kulturni i sportski ivot, sve su to razlozi za ugodan ivot dvadesetak tisua itelja.

5akoveki grad izrijekom prvi se put spominje 1334. godine. Smatra se da je nastao na mjestu na ko-jem se u 13. st. spominje drvena utvrda grofa Dimitrija aka. 1350. godine gospodarom Meimurja po-staje Stjepan Lackovi akoveki. Godine 1546. Meimurje dolazi u posjed grofova Zrinskih koji su bili hrvatski banov i vojskovoe, politiari, diplomati, istaknuti pje-snici, pisci, graditelji, poznavatelji znanosti i umjetnosti, kolekcionari, a Nikola Zrinski Sigetski i Nikola Zrinski akoveki europski pozna-te osobe. Kako je akovec bio si-jelo njihove mnogobrojne obitelji, u akovcu su zapoeli graditeljski radovi koji su utvreni kastrum biv-ih vlasnika obitelji Ernut pretvo-rili u modernu renesansnu utvrdu te mjesto ugodno za stanovanje obitelji grofova Zrinskih. Nakon potresa 1738. godine eki grofovi Althan temeljito su obnovili palau i utvrdu. Nova monumentalna baro-kna dvokatna palaa s unutarnjim dvoritem svoj je izgled zadrala do danas. Obitelj grofova Fetetia od Tolne bila je posljednji feudalni gospodar akovekog vlastelinstva koja je gospodarila Meimurjem do 1923. godine te dio palae Starog grada koristila kao tvornicu ee-ra. Tijekom Drugog svjetskog rata bombardirano je sjeverno krilo pa-lae, a od 1945. do 1948. godine obnavljaju se posljedice ratnog ra-zaranja. Otvaranjem muzeja 1954. godine u utvrdi Starog grada i ka-snijim irenjem na prostore palae, Muzej Meimurja postaje vlasnik Starog grada i preuzima brigu o obnovi koja traje do danas.

Stari grad Zrinski

6JASTREBARSKO

U zelenom kutku pitomog slavetikog kraja proaranog vonjacima, vinogra-dima i cvjetnim livadama, na vrhu bri-jega nasuprot upne crkve Sv. Antuna Pustinjaka iz 1600. g., smjeten je dvo-rac grofova Ori. Stari grad spominje se 1294. g. u sklopu Podgorske upa-nije, a nakon to je promijenio nekoliko gospodara 1468. g. dolazi u posjed grofova Oria sve do 1869. g. kada mu vlasnik postaje Levin Rauch. Prvotno sagraen kao srednjovjekovni burg s gotikom jezgrom grada s bra-ni-kulom i palasom, u kasnijim je pre-gradnjama i dogradnjama od 16. - 18. st. pretvoren u prostrani dvorac. Gra-evne faze oituju se u gotikim, rene-sansnim i baroknim elementima. Ovaj sloeni kompleks od nekoliko zgrada razliite namjene zatvara zajedniko unutranje dvorite. Nad ulazom je naznaena godina 1639. U dvorcu je sauvana pe iz 17. stoljea, kamin s konzolama i vrijedni portreti. Danas je dvorac u privatnom vlasnitvu.

Dvorac Ori

Grad Jastrebarsko, esto popularno zvan i Jaska, smjestio se tridesetak kilometara jugozapadno od Zagreba, na padinama Pleivice. Nalazi se u Zagrebakoj upaniji. U gradu Jastre-barskom, s pripadajuim naseljima, ivi preko 17.000 stanovnika. Prvi se puta Jastrebarsko spominje 1249. go-dine., kada se u ispravama Podgor-ske upanije navodi kao sredite suda i trgovine. Ve 1257. dobiva povlastice od kralja Bele IV. i status slobodnog kraljevskog trgovita. Jastrebarsko i njegova okolica omilje-no su izletite zbog prekrasnih kra-jolika, prirodnih rezervata, kulturno - povijesnih spomenika, znamenitih vina jaskanskih vinara te gurmanskih specijaliteta.Tradicionalna turistiko-gospodarska manifestacija Jaskanske vinske sveanosti ve gotovo dva desetljea svake jeseni promovira vina i vinare ovoga kraja te najavljuje novu berbu.

ZanimljivostiU gradskom muzeju Jastrebarskog posebno mjesto zauzima zbirka vezana uz dvorac i po-vijest grofova Erddy koju izmeu ostalog ini i mala zbirka fotografija, lovakih predmeta i trofe-ja grofa Stjepana Erddyja koji je bio strastveni lovac i pionir fotografije u jaskanskom kraju. Ja-strebarsko je prvi grad u kontinentalnoj Hrvatskoj koji na svojoj internetskoj stranici ima digitalne panorame pa se osim snimaka dvorca i perivoja iz zraka moete i virtualno proetati perivojem oko dvorca Erddy koji je spomenik parkovne ar-hitekture. Najvei hrvatski pjesnik Antun Gustav Mato napisao je o jastrebarskom kraju: ... divna dolina sa starodrevnim mlinom, ume, sela, cr-kve, dubrave, pa lanac modrih, bojom romanti-nog zamagljenog plavog cvijeta zapraenih pla-nina... A oko vrata toga krasnog, umovitog gorja s konturama poinulog, sretnog i idilskog ivota erdan od bisera prigorskih mjesta i vinorodnih starih sela... Ova magla je tamjan, a ove krasne umske gore su oltari.

InfoTuristika zajednica Grada Jastrebarskog

Strossmayerov trg 4, 10450 Jastrebarsko Tel: 01 6272 940 Fax: 01 6272 940E-mail: info@tzgj.hr Web: www.tzgj.hr

7

Dvorac Erddy najstariji je sauvani spomenik kulture u Jastrebarskom. U prvotnoj funkciji bio je to dvorac tipa Wasserburg, nizinska tvrava okruena vodenim opko-pima koji su danas zasuti i ozelenjeni, ali vidljivi u obliju terena. Dvorac Erddy svjedoi o vremenu koje obilje-ava sputanje feudalaca iz srednjovjekovnih plemikih gradova (burgova) na brjegovima i organizacija novoga naina ivljenja u nizinama. Prema arhivskim podacima dvorac-katel sagradio je ban Matija Gereb u razdoblju od 1483. do 1489. godine. Njegovom izgradnjom prese-ljena je uprava lipovekoga vlastelinstva u Jastrebarsko. U prvoj polovici 16. stoljea obitelj Erddy dolazi u po-sjed jastrebarskog vlastelinstva pa tako i dvorca te ga posjeduje sve do 1922. godine. Dvorac je smjeten u prekrasnom starom parku koji je spomenik parkovne ar-hitekture. Zgrada dvorca izvedena je kao etverokut koji je smjeten na blagoj uzvisini i nekada je bio opkoljen jarcima. Krila su mu razliite visine, a najvie krilo zatva-raju dvije impresivne zaobljene kule. Unutranje dvorite izvanredne akustike krasi trijem s arkadama i barokni stupovi. Plou lijevo od ulaza ugradio je 1592. hrvatski ban Toma Erddy. Dvorac Erddy kojem predstoji skora potpuna obnova okruen je lijepim engleskim perivojem, danas omiljenim jaskanskim etalitem.

Dvorac Erddy

KARLOVAC

8

Grad Karlovac smjeten je u sredinjoj Hrvatskoj, udaljen samo 56 km od glavnog grada Zagreba i svega 130 km od Rijeke. Nalazi se na raskriju vanih cestovnih i eljeznikih pravaca izmeu panonske i primorske Hrvatske, na sutoku etiri rijeke te mu je njegov geoprometni poloaj tokom povijesti uvijek bio od velikog znaaja. Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna toan datum nastanka 13. srpnja 1579. godine. Podignut je u svrhu obrane od turskih osvajaa, a tadanje ime - Karlstadt - dobio je u ast svog osnivaa - austrijskog nadvojvode Karla. Izgraen je kao jedinstvena gradska jezgra u obliku este-rokrake zvijezde sa sredinjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim uglom. Njegova renesan-sna jezgra s pravilnim geometrijskim rasterom ulica i gradskih blokova te sredinjim trgom vrhunac je tadanjeg graditeljskog i fortifikacijskog umijea. Prvu Gradsku upravu Karlovac je dobio 1778. godine, a 1781. godine car Josip II. dao mu je Povelju slobodnog kraljevskog grada. Po obodu tvrave je sa 19. na 20. stoljee odlueno podii gradske palae, urediti parkove i perivoje koji su i dan danas ouvani, te predstavljaju omiljeno okupljali-te Karlovana te svojom ljepotom oaravaju brojne karlovake posjetitelje. Karlovac je do danas ouvan kao idealni renesansni grad i istovremeno heksagonalna bastionska tvrava s pravokutnim rasterom ulica te je upravo takvim izgledom rijedak u Europi.

InfoTuristika zajednica Grada Karlovca

Ulica Petra Zrinskog 3

Tel: 0385 (0)47 615 115; 00385 (0)47 600 602 E-mail: karlovac-touristinfo@ka.t-com.hrWeb: www.karlovac-turistinfo.hr

Stari grad DubovacRadno vrijeme: 01.04.-30.09. 10-22h; 01.10.-31.03. za unaprijed dogovorene posjete

Zanimljivosti

Stari grad je tijekom godine domain raznim priredbama i manifestacijama meu kojima je najpopularniji godinji Sajam vlastelinstva. Ova manifestaci-ja odrava se svake godine u drugoj polovici svibnja, a pred-stavlja nezaboravno i jedinstve-no iskustvo vraanja u prolost. U tom periodu Stari grad zrai posebnim raspoloenjem. Kosti-mirani likovi izazivaju posjetitelje na turnire u streliarstvu, pozi-vaju na srednjovjekovni ples ili sudjelovanje u onglerskim na-stupima. Na razliitim radionica-ma posjetitelji se mogu okuati u bubnjanju s bubnjarima ili pak nauiti tajne pripreme srednjo-vjekovnih jela te tehnike izrade vitraja, titova i nakita u srednjo-vjekovnom stilu koje potom nose kao suvenir i uspomenu na ne-zaboravni doivljaj.

9

Stari grad Dubovac smjeten je na brijegu povrh dananjeg Karlovca te predstavlja jedan je od najljepih i najbolje sauvanih spomenika feudalnog graditeljstva Hrvatske. Premda je nastao mnogo ranije, prvi put se spominje tek 1339. godine u povijesnim crkvenim spisima, a od 14. st. njime gospodare razliite plemike obitelji. Posebno se istiu Frankopani u ijem je vlasnitvu bio u periodu od 1442. do 1550., kada je dobio i svoj dananji izgled renesansnog katela s gotikim elementima. Stari grad Dubovac nepravilnog je tlocrta s tri okrugle i jednom etverokutnom brani-kulom u koju se, karakteristino za srednjovjekovni grad, ulazilo ljestvama kroz vrata smjetena visoko iznad zemlje. Prizemlje dubovake brani-kule nekada je koriteno i kao tamnica. Stari grad je kroz povijest promijenio brojne uloge te je proao razne transformacije i obnove, a danas predstavlja atraktivno turistiko izletite te prua mogunost obilaska unutranjosti, penjanja na vidikovac i posjeta muzejskoj izlobi u najvioj kuli.

Stari grad Dubovac

10

ZanimljivostiKoprivnika fortifikacija nije najouvanija, ali je u manifestacijskom smislu najiskoritenija. Naime, na ostacima koprivnike utvrde svake godine krajem kolovoza i poetkom rujna odvija se najvei povijesno-turistiki spektakl oivljene povijesti ovog dijela Europe, RENESANSNI FESTIVAL, s preko tisuu izvoaa iz desetak zemalja Europe koji nekoliko dana i noi vjerno i atraktivno pre-zentiraju ivot kraja srednjeg vijeka tj. renesanse. Osim mnogobrojnih vitezova i atora, nevje-rojatan je broj srednjevjekovnih obrtnika, trgovaca, vlastele, kmetova, krmara, kuhara, lopova, lakrdijaa, muziara, zabavljaa i raznih drugih neobinih likova u fantastinom ambijentu, koji ti-sue posjetitelja vremeplovom vraaju u mistino i davno zaboravljeno vrijeme. U nizu original-nosti spomenut emo samo jedinstvena jela i proizvode od kopriva (grad je dobio ime po toj bilj-ci) u kojima uivaju mnogobrojni posjetitelji Renesansnog festivala, ali i Koprivnice tijekom godine.

KOPRIVNICAKoprivnica je grad od 30-ak tisua itelja, mjesto s vrhunskim uvjetima za kvalitetno ivljenje. Jedan od najindustrijalizirani-jih gradova moe se podiiti i najljepim trgom te parkom uz njega u Hrvatskoj. Mnogobrojne manifestacije, biciklistike staze, spomenici biciklu, muzeji, galeri-je, restorani i kafii, moderni bazeni, klizalite, blizina gorica i kleti i uma s jedne strane te Drave i jezera s druge, pruaju mogunost ugodnog boravka u podravskoj metropoli.

InfoTuristika zajednica Grada Koprivnice

Trg bana J. Jelaia 7

Tel: 048/621-433Fax: 048/623-178E-mail: tzg-koprivnica@kc.t-com.hrWeb: www.koprivnicatourism.comwww.renesansnifestival.hr

11

Trgovite Koprivnica ve je u srednjem vijeku najvanije naselje u Podravini, a svoj nastanak duguje lokaciji na kriitu putova koji vode dolinom Drave jo od Rimljana te okomitog smjera od Ugarske preko Lepavin-skih vrata prema moru.Ono to se skriva ispod graevina i javnih povrina na podruju stare Koprivnice krije velike tajne ovog nedovoljno istraenog grada, barem to se srednjovjekovlja tie. Nekadanje srednjovjekovno naselje koje je dobilo ime po potoku Koprivnica, a ovaj opet po toj neobinoj biljci, bilo je vano za ovaj dio sjeverne Hrvatske s ne ba monumentalnom utvrdom, ali kao i svako vee i znaajnije naselje, trgovite ili grad imalo je posebni plemiki dvor, tzv katel. Prvo poznato spominjanje grada vee se uz 1272. godinu, a sam potok Koprivnica spominje se u dokumentu jo 1207 g. Grad je u to vrijeme vjerojatno zatien opkopima te slabim drvenim palisadama kao najvjerojatnije i sam plemiki kastrum. Naroito u vrijeme i nakon 1242. provale Mongola kada se u gotovo cijeloj sjevernoj Hrvatskoj nakon dugog mirnog razdoblja pojavljuje opasnost nemilosrdnog osvajaa. Situacija se pak iz korijena mijenja poetkom te naroito sredinom 16. stoljea kad turska opasnost postaje iznimna. Tada se postojee, veinom drvene fortifikacije rue te se planski gradi moderna renesansna utvr-da koja je trebala sprijeiti pad pod tursku vlast, ali i zatititi prostor oko i iza sebe tj., Varadin i u konanici Graz i Be. Koprivnica, neko velebna utvrda Wasserburg, svela se danas na bastion, ruinirane bedeme uz njega, opkop te dva revelina, ali i tzv. oruanu nekadanja juna turska vrata.Koprivnika bastionska renesansna protuturska utvrda bila je u vrijeme svoje gradnje jedna od najveih i najvanijih fortifikacija izmeu Jadrana i sjeverne Ugarske.

Koprivniki renesansni bedemi i Turska vrata

urevaki Stari gradurevaki Stari grad jedan je od najouvanijih gradova- utvrda u Hr-vatskoj. Utvrda u dananjem obliku graena je u 15. i 16. stoljeu, a poznata je po Legendi o picokima. Branitelji su prema legendi ispalili posljednjeg pijetla-picoka iz topa i otjerali Turke 1552.

12

Srednjovjekovni burg na strmoj stijeni iznad doline rijeke Krapinice s kojim je povezana Legenda o ehu, Lehu i Mehu i njihovoj sestri Vilini. Pria je to o traginoj ljubavi izmeu rimskog vojskovoe i Viline koju su braa zbog izdaje kaznili i zazidali u zidine Staroga grada, a Rimljani su brau protjerali na sjever gdje su osnovali slovenske zemlje eku, Poljsku i Rusiju. Kroz povijest ova je utvrda esto mijenjala vlasnike, bilo da se radi o kupnji, enidbi ili darivanju. U njoj su stolovali kneevi Celjski, obitelj Keglevi, obitelj Drakovi, a posljednji gospodari utvrde bile su obitelji Lichtenberg i Ottenfels. Za vrijeme najteih turskih navala na Hrvatsku (kraj 16., poetak 17. st.) ovdje je odrano pet zasjedanja Hrvatskog sabora.

KRAPINA

Prvi se put spominje u pisanim dokumentima iz 1193. godine, a status slobodnog kraljevskoga grada dobiva 1347 go-dine. U svjetskim razm-jerima Krapina je znaajna kao najvee i najbogatije nalazite fosilnih osta-taka neandertalaca i ka-menih izraevina starosti 130 000 godina koje je 1899. g. otkrio Dragutin Gorjanovi Kramberger.Krapina je bila i jedno od sredita hrvatskog narod-nog preporoda, a danas je ona povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko i politiko sredite Krapin-sko-zagorske upanije te zahvaljujui bogatoj kul-turnoj ponudi (Glumaki festival, Ljeto u Krapini, Festival duhovne glazbe, Tjedan kajkavske kul-ture, Zagorski likovni sa-lon) zauzima znaajno mjesto na karti Hrvatske.

Stari grad

Zanimljivosti InfoTuristika zajednica Grada Krapine

Magistatska 11

Tel: 385 (0)49/371 - 330Fax: 385 (0)49 371 - 330E-mail: info@tzg-krapina.hrWeb: http://tzg-krapina.hr

U blizini dvorca, u naselju enjugovo, svoje djetinjstvo i mladost provela je knjievnica Marija Juri Zagorka, budui da joj je otac bio upravitelj barunskog imanja. U blizini se nalazila i drvena kurija Puhakovec u kojoj je umro Ivan pl. Kukuljevi Sakcinski. irom sjeverne Hrvatske, a i izvan nje, bila je poznata paradna konjunica baruna Janka Vranyczanyja-Dobrinovia.

13

Dvor Veliki Tabor, spomenik kulture najvie nulte kategorije, ve vie od 500 godina dominira zagorskim pejzaom, a svojom autentinom arhitekturom postao je jedan od najprepoznatljivijih simbola Hrvatskog zagorja.

Dvori Veliki Tabor

14

Stari grad Samobor SAMOBOR

Stari grad Oki nalazi se dvadesetak kilometara jugozapadno od Zagreba, na pola puta izmeu Samobora i Jastrebarskog, a smjestio se na vrhu stijene piramidalnog oblika. Rijetko koji plemiki grad ima tako dominantan poloaj kojim kontrolira iroko podruje.Jedinstven je meu srednjovjekovnim plemikim gradovima kontinentalne Hrvatske ne samo zbog svog poloaja i visokog stupnja ouvanosti svih njegovih dijelova, nego i po izuzetnom znaaju koji taj grad ima, budui da njegove strukture velikim dijelom pripadaju romanikom razdoblju (XI. XII. st.).Oki se prvi puta spominje 1193. godine u listini biskupa Kalana, a pretpostavlja se da zidine Starog grada seu jo dalje u prolost, moda u vrijeme kad su Hrvati nastanili ovo podruje. Utvrda je, vjerojatno, mnogo starija te je pripadala jo ilirskim plemenima, kasnije rimskim legijama kao izvanredna toka za promatranje okolice, ali i za dojavnu slubu onog doba, primjerice za davanje svjetlosnih i dimnih signala. Oki, grad Frankopana i Erddyja, Turci su tri puta opkoljavali, napadale su ga i druge vojske, ali ga nikada nisu osvojile. Gradom su kroz osam stoljea njegove povijesti gospodarili Hrvati. Vrlo vanu ulogu Oki ima u hrvatskom planinarstvu, knjievnosti, znanosti, novinstvu i glazbi, iako o tome stanovnitvo u Hrvatskoj vrlo malo zna. Oki je danas privlaan za svaki oblik planinarenja. Posjeuju ga znatieljnici, izletnici, lovci i planinari koji su nakon smrti posljednjeg Erddyja 1922. postali njegovi vlasnici i uvari.

Stari grad Oki

Samobor se nalazi u sjeverozapadnom di-jelu Hrvatske uz gran-icu sa Slovenijom (5 km) i nedaleko hrvatske metropole Zagreba (20 km). Malo po st-rani od glavnih zranih, cestovnih i eljeznikih prometnica. Na pola je sata vonje od Zrane luke Zagreb, Glavnog eljeznikog i Autobus-nog kolodvora.

Nalazi se na brdu Tepec u ruevnom stanju. Izgradili su ga pristae ekog kralja Otokara oko 1270. god. Od tih najstarijih dijelova ouvana je samo jo brani-kula. U treem desetljeu 16. st. grad se poinje pregraivati. Tijekom 17. i 18. stoljea grad se dograuje i pregrauje, u njegovu gornjem dijelu formira se dvorite ija su proelja s dvije strane ralanjena trjemovima s toskanskim stupovima, unutranjost se bogato oprema, to sve pridonosi tome da se izgledom i kvalitetom stanovanja priblii baroknim dvorcima. ivot u njemu traje sve do kraja 18. st. kada ga vlasnici naputaju. Tijekom stoljea promijenio je mnoge vlasnike: grofove Celjske, Frankopane, Trake, Tahija, Erddyja, Auersperga, Kulmera, Kiepacha, te Montecuccolija od kojeg je samoborska opina 1902. god. Stari grad otkupila. Unutar zidina su i ruevine gotike kapele sv. Ane. Sa Starog grada prua se pregledan pogled na Samobor i okolicu.

InfoTuristika zajednica

Grada Samobora

Trg kralja Tomislava 5HR-10430 Samobor Tel. +385(1)336 00 44 tel./fax. +385(1)336 00 50 E-mail: info@tz-samobor.hr Web: www.tz-samobor.hr

ZanimljivostiStarim gradom Samoborom su od 1397. godine (prema nekim po-dacima i 1398. ili ak 1399.) gospodarili grofovi Celjski koji ga s kratkim prekidom (1414. ga zalau brai Ivanu i Eberhardu Albenu) zadravaju do 1456. godine, kada ubojstvom Ulrika II. izumire njihov rod. Legenda kae da je Starim gradom Samoborom u to vrijeme gospodarila i Barbara Celjska, poznatija kao Crna kraljica. Osim kao okrutna vladarica, bila je poznata i po tome da dobije to poeli i kojeg god mukarca poeli. Kau da je bila pametna, otroumna i dobro politiki potkovana, dakle, za ono vrijeme vrlo napredna ena. Prema legendi, u to su se vrijeme na Starom gradu odravale razuz-dane zabave, a Crna se kraljica ovdje bavila i alkemijom. Njena al-kemijska djelatnost poznata je iz zapisa ekog alkemiara Johanna von Laaza objavljenima u djelu Via universalis, a zabiljeeno je i da je prevarila mnoge trgovce dajui im umjesto pravog zlata krivotvoreno.

15

SISAK

Sisak povijesni grad smjeten na dodiru triju rijeka Odre, Kupe i Save.Sisak spada meu najstarija naselja sredinje Hrvatske, budui da se tragovi njegove urbane naseljenosti mogu pratiti sve do 4. stoljea p.n.e.Od niza znamenitih povijesnih oso-ba vezanih za Grad, glavno mjesto zauzima sisaki biskup i muenik sveti Kvirin koji je zatitnik Siska (4. lipnja), a mlinski kamen postao je jedan od simbola grada.Turistiko-povijesne manifestacije u gradu: Sajam cvijea u svibnju, Sisaki viteki turnir u lipnju i Kelt-ska no u rujnu.

Stari grad - tvrava iz 16. st. pod kojom se odigrala Bitka kod Siska . Nakon brojnih pokuaja prodora, opsjeda i razaranja osmanlijske snage zaustavljene su u Sisku 22. lipnja 1593., ime je onemoguen njihov prodor prema ostalim dijelovima Hrvatske, ali i srednje i zapadne Europe. Time je Sisak postao najvanija obrambena toka sjeverozapadnog dijela Hrvatske.Tvrava Stari grad smjetena je na uu Kupe u Savu, svojim izgledom oduevljava sve posjetitelje. Tvrava je spomenik nulte kategorije.

Tvrava Stari grad

16

InfoTuristika zajednica Grada Siska

Turistiki ured, Rimska bb,

Tel.++385(0)44 522 655,

tel./fax++358(0)44 521 615

E-mail: tzg-siska@sk.htnet.hr

Web: www.sisakturist.com

ZanimljivostiPrvi drveni most na rijeci Kupi izgra-en je 1862., spojio je Civilni i Voj-ni Sisak (lijevu i desnu obalu rijeke Kupe). Godine 1934. izgraen je zi-dani most, koji postaje jedan od sim-bola grada, a Siani ga zovu Stari most. Ovaj most izgraen je od tradi-cionalnih sisakih materijala, kamena i opeke.

17

18

Zanimljivosti

Izvana neosvojiva srednjevjekovna utvrda, iznutra renesansna aristokratska palaa. Stari grad neprestano je nadograivan od XIII. do XIX. stoljea. U XVI. stoljeu tadanji vlasnici Ungnadi dovode talijanskog renesansnog graditelja Domenica dellAllija te pregradnjama pretvaraju Stari grad u Wasserburg grad na vodi. Grade se bedemi oko itave utvrde, a u opkope se kanalima dovodi voda iz oblinje rijeke Drave. Tijekom sljedeih nekoliko stoljea Stari grad postaje neosvojiva utvrda Kraljevine Hrvatske. titei opkopima, topovima, vojnicima i debelim zidovima svoju unutranjost, Stari grad omoguio je prosperitet i svojim vlasnicima, ali i gradu Varadinu. Kroz stoljea mijenjali su se brojni vlasnici, a najdue su bili grofovi Erddy. Budui da su bili nasljedni upani Varadinske upanije njihov obiteljski grb potvrdila je 1763. godine kraljica Marija Terezija kao slubeni grb upanije te je on i danas u upotrebi. Godine 1923. grad Varadin kupuje utvrdu i ve 1925. godine u nekoliko soba otvoren je stalni muzejski postav. Danas je u itavom prostoru Starog grada smjeten Gradski muzej u Varadinu, nezaobilazno mjesto svakog posjetitelja, a srednjovjekovni vojniki bedemi i opkopi ugodna su zelena etnica Varadinaca i njihovih gostiju.

VARADIN

Varadinski Stari grad

Replike starih cimera, oznaka poje-dinih cehova, mogu se i danas vidjeti na varadinskim ulicama. Cimer Kor-njaa u Gundulievoj ulici oznaka je trgovine mjeovitom robom nastala u 19. stoljeu u doba procvata umjetni-kog obrta. Cimer elezni ovek na Trgu kralja Tomislava predstavlja trgo-vine eljeznom robom, onaj Morske djevice na istoimenom trgu trgovine kolonijalnom robom. Na kraju, cimer Potokova na trgu Miljenka Stania bio je oznaka kovakog ceha.

Ono po emu se Varadin razlikuje od drugih gradova, njegova je izuzetna spomenika i umjetnika batina s najouvanijom i najbogatijom baroknom urbanom cjelinom. Uz kompleks Starog grada na relativno malom prostoru ostale su ouvane palae i vile u stilu baroka, rokokoa, secesije te jedna od najstarijih europskih gradskih vijenica.Na raskriju putova i u dodiru sa svakom od strana svijeta, Varadin je izgraen kao most koji su polako gradile nebrojene osobe i njihove sudbine. Plemstvo, obrtnici, trgovci i bogato graanstvo svaki je od njih svojim kamenom nadogradio ovaj predivni grad.

Zanimljivosti

InfoTuristika zajednica Grada Varadina

Ivana Padovca 3, Varadin 42 000

Tel: +385 (0)42 210-987 Fax: +385 (0)42 210-985 E-mail: info@tourism-varazdin.hr

Uzdiui se ponosno na svom breuljku, poput fantazije, licem u lice sa svojim odrazom u povrini svog privatnog jezera, ovo je doista dvorac koji nas vodi izravno u bajku. ivot se ovdje odvijao u kontinuitetu od 1334. godine. Tijekom stoljea dvorac je proao kroz mnoge ruke da bi ga naposljetku naslijedio grof Juraj VI. Drakovi. On je odluio da na ostacima stare trakoanske utvrde sagradi ljetnikovac. Radovi su trajali od 1840. do 1862., a rezultat je aroban neogotiki dvorac iznad posebno stvorenog jezera, okruen parkovnom umom engleskog tipa.Danas je to najbolje sauvan dvorac, to nikako ne bi bio sluaj da nije bilo truda i upornosti gospodina Vilima Leskoeka. Mnogi su ga zvali dobrim duhom Trakoana jer samo je zahvaljujui njegovoj odlunosti Trakoan izbjegao sudbinu mnogih dvoraca, palaa i kurija Hrvatskog zagorja. eui kroz njegove sobe i dvorane opremljene komadima namjetaja renesansnog, baroknog, rokoko i neoklasicistikog stila, posjetitelju se prua mogunost da se uivi u svijet kojeg vie nema.Slike lanova obitelji Drakovi, kolekcija portreta koje je naslikao Mihael Stroj, sjajan slikar perioda neoklasicizma, slika grofice Julijane, i mnoga druga umjetnika djela svjedoe o vezama lokalnog plemstva s Beom i drugim centrima kulture toga vremena.

Dvorac Trakoan

19

20

Zanimljivosti

VELIKA GORICA

U nazivu Turopolje i u grbu Grada Velike Gorice nalazi se tur, ime i lik dugorogoga goveda. Postoji miljenje da se naziv Turovo polje, odnosno Turopolje izvodi od staroslavenske rijei tur koja je oznaavala dugorogo govedo, a imala je znaenje oploditelja i Boga Sunca. Dan Grada Velike Gorice obiljeava se 13. prosinca, na dan sv. Lucije, zatitnice Turopolja. Grad Velika Gorica, u konkurenciji 5300 europskih gradova, osvojila je Srebrni cvijet Europe - reno-miranu nagradu europske Asocijacije za cvijee i okoli Entente Florale koja je dodijeljena 9. rujna 2004. godine u francuskom gradiu Aix-les Bains.

Grad Velika Gorica nalazi se 16 km juno od Zagreba i sredite je podruja od 552 kvadratna kilome-tra, smjetenog izmeu Save i Kupe te blago uzdignutog Vukomerikog gorja. Zrana luka hrvatske metro-pole smjestila se na sjeverozapadni prilaz gradu.Naselje Velika Gorica prvi se put spominje 1228. godine kao sjedite upe. Rije gorica oznaava umu ili vinograd. Arheoloko nalazite Andautonia govori da je na njezinu podruju bilo ivota i u pradavno vri-jeme. Velika Gorica najvei je i najznaajniji grad Zagrebake upanije, a njegujui povijesnu tradiciju Turopol-ja, u organizaciji Plemenite opine Turopoljske, u starom gradu Lu-kavcu obiljeava se Turopoljsko Jur-jevo kao narodni blagdan i sredinja proljetna sveanost. Uz njegovanje puke tradicije i obiljeja vjerskog karaktera, Jurjevo je znaajan turistiki, kulturni i zabavni dogaaj cijelog Turopolja.

InfoTuristika zajednica Grada Velike Gorice

Kuriloveka 2, 10 410 Velika Gorica

Tel: 00385 (0) 1 6221 666 Web: www.tzvg.hrE-mail: tzvg@tzvg.hrfacebook.com/tzvelikagorica

21

Kad uete preko praga ulaznih vrata na kojima dva lava dre grb Plemenite opine turopoljske, nai ete se u Starom gradu u kojem se branila i pisala povijest ovoga kraja. Prvi put se spominje 1256. godine kao caput Lukavez, no tona godina kao ni mjesto izgradnje nisu poznati. Prvobitna graevina bila je od drveta sa svrhom utvrde za obranu od Turaka. Godine 1481. utvrda dolazi u ruke medvedgradskog gospodara Ivana Tusza. Tek 1553. godine Turopoljci su ponovo doli u posjed svog grada koji je tada ve bio ruevina. Plemenita opina turopoljska darovala je lukaveku razvalinu Matiji Slatinskom, tadanjem turopoljskom upanu. Nakon njega i sina mu ore grad Lukavec dolazi u ruke Turopoljaca koji su ga 1612. godine ponovo podigli u drvetu. Na svetu Luciju 13. prosinca 1613. godine tamo je odrano prvo turopoljsko spravie. Zidani grad kakav danas poznajemo podignut je u 18. stoljeu i jedina je zidana utvrda u Turopolju. Stari grad Lukavec sagraen je u obliku nepravilnog kvadrata s etiri kvadratine kule. Nad ulaznim vratima Grada uklesan je grb Plemenite opine turopoljske s postranim lavovima i natpisom Insignia Universitatis nobilium campi Turopolya 1752. U prizemlju su bile prostorije za zatvorenike, stan gradskog uvara i staje. Na katu je bila kapelica sv. Lucije, zatim pukarnice i velika dvorana u kojoj su se odravala plemenitaka spravia - skuptine. Lukavec pripada tipu ravniarskog katela opkoljenog vodom s kulama za bonu obranu.

Stari grad Lukavec

InfoTuristika zajednica Grada ZagrebaKaptol 5Tel: +385 1 48-98-555Fax: +385 1 48-14-340www.zagreb-touristinfo.hr info@zagreb-touristinfo.hr

22

Medvedgrad je stari grad (gradina, utvrenje) sagraen u 13. stoljeu nakon provale Tatara na brdu Mali Plazur, jugozapadnom obronku Medvednice na visini od 593 m. Bio je jedan od najveih burgova u Hrvatskoj. Na Medvedgradu se nalazi ranogotika kapelica Sv. Fili-pa i Jakova i Oltar domovine, spomenik palim hrvat-skim vojnicima u Domovinskom ratu. S Medvedgrada se prua prekrasan pogled na Zagreb koji je posebno lijep nou. Najvei lik ugarskog humanizma, pjesnik i slavonski ban Janus Pannonius (Ivan esmiki) umro je na Medvedgradu 27. oujka 1472. godine.Utvrdu Medvedgrad dao je sagraditi 1250. zagrebaki biskup Filip na padinama Medvednice. Svrha joj je bila obrana Kaptola i biskupskih posjeda. Oko 1260. kralj Bela IV. povjerio je utvrdu knezu Stjepku ubiu, a po-tom je davana na upravu hrvatskim banovima.Utvrda je esto mijenjala gospodare (Babonii, Celjski, Ivan Karlovi, Zrinski, Gregorijanci, Erddy). Medved-gradska je tvrava teko oteena u potresu 1590. godine pa su je 1602. napustili njeni posljednji stanov-nici. Nakon sloma zrinsko-frankopanske urote 1671. godine, Medvedgrad je preuzela kraljevska komora, ali tada je ve ruevina. Posljednji gospodari grada bili su baruni Kulmer koji su ga posjedovali do 1945. godine.

ZAGREB Medvedgrad

Zagreb, glavni grad Republike Hrvatske, stari je srednjoeu-ropski grad. Stoljeima se razvijao kao bogato kulturno i znanstveno te snano trgo-vako i gospodarsko sredite. Nalazi se na sjecitu vanih prometnica izmeu jadranske obale i srednje Europe.Kada je 1991. godine hrvat-ski narod ostvario dravnu samostalnost, Zagreb postaje glavnim gradom, politikim i upravnim sreditem Republike Hrvatske. Zagreb je i poslov-no sredite, sveuilini centar, grad kulture, umjetnosti i za-bave. Iz Zagreba potjeu i u njemu djeluju mnogi glasoviti znanstvenici, umjetnici i spor-tai. Svojim gostima Zagreb nudi barokni ugoaj Gornje-ga grada, slikovite trnice na otvorenom, raznovrsne trgovi-ne i bogat izbor obrtnikih pro-izvoda, ukusnu domau ku-hinju. Zagreb je grad zelenih parkova i etalita, s brojnim izletitima u prekrasnoj okolici.

ZanimljivostiKamenita vrata koja povezuju Gornji grad i Donji grad jedina su sauvana od negdanjih etiriju gradskih vrata. Iako se spominju jo u srednjem vijeku, dananji su izgled dobila 1760. godine kada su posljednji put obnovljena. Prema legendi, veliki je poar 1731. godine unitio drvene dijelove vrata, a u pepelu je neoteena ostala jedino slika Bogorodice s Isusom. Ta je slika i danas cilj mnogih hodoasnika koji zahvaljuju Majci Bojoj od Kamenitih vrata to im je podarila milost i pomogla u nevolji. Zlatna kruna s draguljima slici je dodana 1931. godine, a reetka ispred kapelice potjee iz 1758. godine. Prema legendi, buzdovan iznad Kamenitih vrata, postavljen u XVII. stoljeu, titi od vjetica. Lanci u toj ulici, prema legendi, potjeu s broda Victory legendarnog engleskog admirala Nelsona iz pomorske bitke kod Trafalgara, a na sadanje su mjesto postavljeni 1878. godine.

23

Gradec ili Gri je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je zajedno s Kaptolom nastao dananji Zagreb.Godine 1242. Bela IV. izdao je Zlatnu bulu kojom grad proglaava slobodnim i kraljevskim gradom na brdu Gradecu zagrebakom. Od 1242. do 1266. je grad utvren bedemima i kulama i njegov oblik se do danas vrlo malo izmijenio.Grad je imao etvora vrata: Mesnika (na zapadu), Nova (kasnije Opatika, na sjeveru), Dverce (na jugu), Kamena (na istoku)Sredite Gradeca je Markov trg, na kojem se nalazi Crkva sv. Marka, te sjedite Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora.Gradec je spojen s Kaptolom 7. rujna 1850., ime za-poinje suvremeno doba uprave u Zagrebu.Ustrojem gradske uprave nakon 1999. Gradec pripada u gradsku etvrt Gornji grad Medveak.

Gradec i Kaptol