Uvod

�Shizofrenija je duševna bolest koja zahvaća cijelu ličnost.

�Onemogućava: razlikovanje realnih od nerealnih doživljaja ili iskustava; ometa logičko razmišljanje, normalno osjećajne doživljaje prema drugim osobama, te narušava društveno funkcioniranje osobe

� Teškoće s pamćenjem i teškoće na radnom mjestu, ne mogu raditi ili ne mogu završiti školovanje.

� Obitelj bolesnika vodi brigu o njegovu redovitom uzimanju lijekova.

� Većina bolesnika, uz redovito uzimanje th., živi ispunjeno i produktivno -> zapošljavaju se, osnivaju obitelj, ostvaruju prijateljske veze,...

Epidemiologija

� Oko 18 000 shizofrenih bolesnika u Hrvatskoj.

�Više od 15 000 je bolničko liječenih.

� Bolest obično počinje u dobi od 15. – 30. god.

� Podjednako obolijevaju i žene i muškarci.

� U žena se simptomi javljaju nešto kasnije nego u muškaraca.

Etiologija

� Multifaktorski uvjetovana bolest.

� U novije vrijeme se najvažnije značenje pridaje biološkim faktorima, uz ulogu psiholoških i socijalnih faktora, osobito u razvoju i prognozi bolesti.

� Za sada još nije moguće odg. na važnost utjecaja pojedinih faktora genotipa i fenotipa.

Činjenice genetskih etioloških faktora:

� Incidencija je u određenoj populaciji konstantna i podjednaka u oba spola.

� Bolest i u muškaraca i u žena počinje u približno istoj dobi.

� Češća je među srodnicima, u određenim obiteljima nego u otvorenoj populaciji.

Od biokemijskih poremećaja najznačajniji su poremećaji u neurotransmitorima (dopamina).

Ima i mišljenja da do shizofrenije može dovesti i narušavanje ravoteže među pojedinim neurotransmitorima i njihovim metabolitima.

Određene kl. slike se češće pojavljuju u bolesnika određenih konstitucija, a konst. može imati i značenje kod th. odg..

Ostali biološki faktori:

� Autoimuni poremećaj.

� Endokrinološki poremećaj.

� Strukturni ili neuropatološki poremećaj.

� Poremećaj u sazrijevanju određenih struktura

Psihološki etiološki faktori:

� Osnovni mehanizam: regresija.

� Psihoanalitičari smatraju da je u shizofrenih bolesnika došlo do “narcističke fiksacije”.

� Osim u psihozama, narcizam se može javljati i u nekim tjelesnim bolestima pa i kod hipohondara.

� Postoji i teorija povezanosti shizofrenije s deficitom psihičkih funkcija.

Obiteljski i socijalni faktori:

� Teorije obiteljskih sustava razmatraju komunikacijske obrasce koji su nepotpuni i kontradiktorni u svojem sadržaju i kontekstu.

� Redukcija visoke razine izražavanja emocija u obiteljima oboljelih od shizofrenije.

� U obiteljima s poremećenom komunikacijom.� Utjecaj društva.� Velika gustoća naseljenosti (češće u velikim gradovima).� Niža socio-ekonomska klasa.� U osoba rođenih u zimskim mjesecima.� Utjecaj socijalnih stresova.

Oblici shizofrenije

� simpleks

� hebefreni

� paranoidno-halucinatorni

� katatoni

� shizoafektivni

Hebefreni oblik

� Dezorganizirani oblik shizofrenije.� hebos – dječak , phrenos – duša� Rani početak nakon puberteta (15. i 25. god.).� Formalni poremećaj mišljenja; afekt je plitak, neadekvatan

(nezainteresiranost, inertnost, emoc. indifirentnost, česta razdoblja nemotiviranih burnih uzbuđenja).

� Izražena regresija, neorganiziranim, djetinjastim i neodgovornim ponašanjem, plitkim ili neodgovarajućim emocijama kao i sklonostima neumjesnih šala i okupiranosti filozofskim temama.

� Prisutno bizarno i blesavo ponašanje i osjećajna tupost.� Emoc. reakc. su neadekvatne i promjenjive, često praćene

smijuljenjem i grimasiranjem bez vidljivog razloga.

� Držanje se opisuje kao luckasto i blesavo.� Poč. bolesti je obično nekarakterističan (a

ponekad je u obliku akutne psihoze).� Može započeti s histeričnim krizama (udruženim

s nemotiviranom tugom i bijesom).� Ponekad se u mladih ljudi pojavljuju posebni

prohtjevi za uočljivim kontrastima, npr. u odijevanju.

� Sramežljiva i usamljena ličnost.� Gubitak interesa za zbivanja u vanjskom svijetu.

Dijagnoza

� Postavljaju psihijatri.

� Na temelju psihijatrijskog razgovora s bolesnikom i članovima njegove obitelji.

� Do dns nema lab. dg. testova za shizofreniju.

� Kod hebefrenog oblika shizofrenije se dg. samo u adolescenata i mladih odraslih osoba, uz kontinuirano promatranje u trajanju od 2-3 mj..

Prognoza

� Obično loša zbog brzog razvoja neg. simptoma, naročito zaravnjenog afekta i gubitka volje, što brzo dovodi do najdublje dezintegracije(narušavanja) i propadanja ličnosti.

Liječenje

Za uspješno liječenje je vrlo važno vrijeme koje je prošlo od pojave simptoma do početka uzimanja th., jer to utječe na brzinu poboljšanja, kvalitetu reagiranja na th. i jačinu neg. simptoma.

Odabir lijekova ovisi o:

� Je li bolesnik suicidalan ili agresivan.

� Ugrožavala li ponašanjem izravno svoj život, zdravlje ili položaj u društvu.

� Je li nad njim moguć stalan nadzor.

� Boluje li od neke somatske bolesti.

� Spol, dob, tjelesna težina.

� Prijašnja iskustva u liječenju.

� Eventualni podaci o uspješnosti primjene lijekova u srodnika.

U liječenju akutne faze, na prvom mjestu je psihofarmakoterapija. Najčešće korišteni su neuroleptici (antipsihotici).

Uz neuroleptike se primjenjuju i anksiolitici i sedatohipnotici.

Kod izrazito nemirnih bol. se primjenjuje benzodijazepin, a u depresivnih se koriste antidepresivi.

Mogu se koristiti i antiepileptici i stabilizatori raspoloženja.

Nakon smirivanja akutne faze bol., u th. se koriste niže doze antipsihotika (vrlo često u obliku depo preparata).

Odmah nakon povlačenja akutnih simpt. u većina bolesnika treba započeti s raznim oblicima socioterapije, s uključivanjem u th. zajednicu i bavljenjem fizičkim aktivnostima.

Malo zanimljivosti xD

• Još je jedna briljantna izjava Megan Fox zabljesnula u javnosti. Bivša transformerica misli da boluje od shizofrenije, kao i pokojna Marilyn, koja je joj idol, pa je sasvim u redu furati se na nju. ^.^

• Unatoč tome što je krase seksipil i ljepota, što uživa u bogatstvu i slavi, Megan vodi unutarnju borbu sama sa sobom. Naime, Meganica je nedavno izjavila kako je proučavala život Marilyn Monroe, te da se jako boji da ne završi kao ona, koja je 1962. umrla od prekomjerne doze lijekova.

• "Mogla bih završiti kao i ona jer neprestano razmišljam o tome kako imam ozbiljnih psihičkih problema. Svjesna sam da vjerojatno patim od neke vrste poremećaja ličnosti, kao što je shizofrenija. Sigurna sam da imam neki psihički poremećaj, samo još uvijek nisam sigurna o čemu se radi", riječi su seksi brinete. xD

Ali to nije sve! :P

U intervjuu za časopis Vonderlend izjavila je da se teško nosi s popularnošću i publicitetom, te da je nesigurna u sebe i svoj izgled. "Mrzim kada me svi gledaju, to je moja najveća noćna mora. Kada snimam ili sam u javnosti, zaokupljena sam samokontrolom. Sve snage usmjerim na to da ne bih povraćala ili da ne poludim!" -.-”

Što reći? Nekome dosadno, ili pažnje nikada dosta? :D