Uvod u čitanje Ivana od Križa

  • View
    442

  • Download
    9

Embed Size (px)

Transcript

Sveuilite u Zagrebu Katoliki bogoslovni fakultet Vlaka 38, Zagreb Katedra moralne teologije Profesor: dr. sc. Jakov Mami

UVOD U ITANJE IVANA OD KRIA(predavanja 2008/2009)

UVOD Pristup naega kolegija djelima Ivana od Kria je tematski, a ne tekstualni. Ulazimo u njegov opus kroz odreene teme, iako ovaj pristup ima i rizike: postoji mogunost da suzimo i strukturiramo Ivanovu poruku; moda neemo moi istaknuti kljueve itanja njegovih djela. No, unato tome, ovaj pristup je objektivno opravdan i kvalitetan. Unaprijed treba istaknuti da je vaan osobni rad nad djelima Ivana od Kria i to je neto to je neophodno. Program kolegija: I. Smisao kolegija; II. Nauka Ivana od Kria za nae vrijeme; III. Predstavljanje Ivanovih djela; IV. Rast duhovnog ovjeka po Ivanu od Kria.

I. SMISAO KOLEGIJA Ovo je studij jednog autora, a ne teoloki pravac, odreeno vrijeme ili podruje. Kolegij ima formativnu vrijednost, tj. u funkciji je naega izrastanja, nae formacije, mnogo vie nego naih teoloko-teoretskih spoznaja. On odgovara duhovnim, moralnim, etikim i psiholokim potrebama nas samih. Formativna vrijednost je vana: dovodi nas u dodir s pologom duhovne tradicije Ivanovog vremena i polog njega samoga, i sve to kroz egzistenciju, ivui proces; kroz ovaj pristup moemo nadii svoje uvjetovanosti, tj. mentalitet i vrijeme u kojem ivimo i kojim smo uvjetovani, ali i omoguuje nam da proirimo svoje vidove i na duhovnoj i na intelektualnoj razini. Sv. Ivan je prije svega autor formacije, odgoja (ne informacije). Razlozi ovakvog pristupa 1. Naslov dr. mysticus = otajstveni (na)uitelj koji je sv. Ivan od Kria dobio u 20. st. H. Urs von Balthasar u svom 3. opusu1 govori o laikoj teologiji i kao paradigmu za nju navodi Ivana od Kria. Prema Bathasaru, laika teologija je teologija u ijem sreditu nije poziv poslanja ili redovnikog posveenja (tj. da bi ona bila sveenika duhovnosti ili teologija). Redovnitvo ima specifikum po 3 evaneoska savjeta, a laikat ima teologalan ivot. Dakle, smjestiti Ivana od Kria na razinu laike teologije je: ispravno laici nemaju druge osnove i puta za ostvarivanje svetosti, osim teologalnog, tj. puta bogoslovnih kreposti; necjelovito no, u svakom duhovnom putu (i sveenikom i redovnikom) dominiraju ove tri stvarnosti, tako da se ne moe govoriti o nijednoj svetosti u Crkvi koja ne poiva na ivotu teologalnih kreposti. Balthasar objanjava naslov dr. mysticus time to se Ivan ne bavi profesionalnim studijem nijednog od otajstava teoloke nauke, nego govori o izrastanju ovjeka u tim otajstvima. 2. Svjedoenje Ivana od Kria veliki broj strunjaka smatra da nema podruja koje se ne bavi ovjekom, a da se nije bavilo Ivanom od Kria (prouavatelji religije, psihologije, antropologije, panteizma, mistike, povijesti, umjetnosti), ak i vrlo znaajni umovi 19. i 20. st. Velika su svjedoanstva o njemu i najitaniji je autor u SAD-u, i to 2 puta u 20 g! Zato jer ovdje je rije o jednom od najeminentnijih ljudi iz podruja ovjekovog duha i njegovih mogunosti.

1

Herlichheit, Gloria.

1

3. vrhunska je vrijednost njegovog pisanog opusa: a) sinteza iskustva i nauka to je jako rijetko; esto je ovo zapravo prepriavanje iskustava i to je uglavnom sva mistino-teoloka literatura 12-20. st. ili nauk o duhovnom ivotu; b) prua poruku iznimne istoe u odnosu na Boga koji je Trojstvo jasna je i filozofska i teoloka postavka i nema konfuzije, za razliku od Renanske kole (Majstor Eckhart i dr.); c) izvanredan istanan prodor u ovjekovu veliinu i ovjekovu nemo i jad ima autora koji smatraju da je rije o pretei suvremene psihologije jer fantastino analizira psihike mehanizme; d) literarna kakvoa s obzirom na terminologiju, ali i s obzirom na poetsko bogatstvo simbola; npr. DS 4 moemo okarakterizirati kao da je ta 4. strofa zapravo Franjo u Duhovnom spjevu; e) Ivanov odnos prema velikim kranskim vrijednostima i njihov razvoj, kao npr. Bog, Krist, vjera, ljubav, kri, zajednitvo Vidimo postupno afirmiranje i otkrivanje Ivana od Kria. Njegov rani ivotni put je dosta nesretan i gotovo anoniman, proivio je traumu izrastanja. Uivao je ugled unutar svoje redovnike zajednice, ali u uskom krugu ljudi koji se svodi na ljude koji su cijenili kvalitetu nutrine, duhovnog vodstva i umjetnikog stvaralatva (takvih je bilo malo). Zavrio je u samostanskom zatvoru u Toledu (to je posljedica autoriteta koji je imao u svoje vrijeme), gdje je napisao Duhovni spjev. Cijenili su ga ljudi kojima je trebalo duhovno vodstvo i oni koji su cijenili umjetnost. Mnogi su ljudi od njega naruivali da im napie odgovore na neka njihova pitanja, pa iz tih spisa mnogo toga saznajemo. Postoje studije francuskog jezinog podruja koje su pripremale prijedlog da ga se predloi Kongregaciji na nauk vjere, ne bi li ga se osudilo kao osobu odreene doze panteizma, psihologizma, no taj prijedlog nije proslijeen. Njegovo javno izrastanje vidimo u 20. st. razlozi za to: 1. istraivanja vana su nam 3 autora (istrauju povijest, biografiju, stvaralatvo): Brunno; Silverio povjesniar koji je nainio kritiko izdanje cijelog opusa Terezije Avilske i Ivana od Kria, a bio je i vrhovni poglavar karmelske zajednice; Crisogono. 2. vana su nam 3 imena: Baruzi francuski filozof, pripadao agnosticima; Damaso Alonso panjolac; literarni kritiar, sveuilini prof. koji je zajedno s E. Pachom ostvario veliki studijski pothvat kritike Ivanovog opusa; Crisogono hrvatski ivotopis sv. Ivana od Kria je od njega, ali je nadien danas jer postoje nova saznanja, npr. Dothan ima novi ivotopis; 3. crkveno uiteljstvo osobito 1926. g. kad je Ivan proglaen nauiteljem Crkve, a to je svatko tko Crkvi u cjelini, za odreeno vrijeme ima to rei. Posljednja desetljea 20. st. kao ope iznenaenje okreu se prema vrednovanju Ivana kao osobe i njegove poruke. Imamo 2 velika prodora na podruju kulture: 1. komunistike ideologije, tj. negacija Boga i 2. kapitalistikog liberalizma afirmacija kapitala, odn. ovjeka, koja isto Boga stavlja u pitanje; liberalni kapitalizam svodi ovjeka na njegovu mogunost, a to je imati i negira ono biti, a biti vie za smislom.

2

Sve to prouzroilo je skretanju interesa prema Ivanu od Kria: pranjenje ovjeka upuuje svoj duboki krik za smislom! ovjek je sveden na svoju nemo i bez perspektive je u komunistikoj ideologiji marksizma. Zato nutarnja praznina ovjeka se okree protiv ove dvije stvarnosti i posee za Ivanom od Kria, koji se otkriva kao pjesnik, mistik, teolog i osobnost. Smisao kolegija vano: 1. pojam ostvarena egzistencija ostvarena je u svim svojim dimenzijama i nita nije potisnuto niti zakinuto, nego je ostvarena na jednom maksimalnom nivou koji je mogu ljudskoj egzistenciji. Takve egzistencije ulaze u definiciju duhovno bogoslovlje i to kao izvor nauka. Mi emo ovdje obraivati jednu takvu egzistenciju koja je ostvarena. 2. ovdje emo dobiti i sintezu ivota, misli, iskustva i rijei, tj. sintezu ostvarene egzistencije to moe biti paradigma, mjesto usporedbe ostvarenosti vlastite egzistencije. Svaka je egzistencija izvorna i nema ponavljanja puta, kao to nema ponavljanja ljudskog bia. Ciljevi su isti, no putovi su nai i mi ih ostvarujemo, ali samo ako se sami ostvarujemo. Naglasak je na misaonoj i iskustvenoj strukturi. 3. dobit i posljedica ovog prouavanja je razviti vlastito iskustvo i duhovnu osobnost. Ovdje dolazi trostruki govor: a) govor teita najprije vidjeti svoja teita, tj. jake i slabe toke svoga bia. Vidjeti uporite svoga bia, tj. na to se oslanja naa egzistencija; b) govor ciljeva vidjeti ciljeve kojima usmjerujemo svoju egzistenciju, uvijek vodei rauna o teitima2. Trebamo nauiti oslukivati govor, odn. vapaj bia. c) govor medijacija nakon uoavanja ciljeva prema kojima mi teimo, koje smo izabrali snagom svojih teita (a ne onih koje su nam drugi dali!), treba ii na medijacije, tj. analizu medijacija koje koristimo za stvaranje duhovnog profila, odn. cjelovitog iskustva. Ove govore treba uskladiti, no vano je uvijek biti, stajati u Istini!. Govor cilja i medijacije trait e ustuk od teita, tj. teita e morati uti, kao normativan, govor cilja i medijacija. To znai odricanje: treba 'rezati' neke stvari i to je mogue ako sebe volimo (ako ne, to emo opravdavati i preskakati). Zato treba stajati u Istini: rezanjem se ojaava temeljno stablo da se donese plod, a tome to treba rezati govore nam cilj i medijacije. 4. usvojiti korisnu metodologiju iz studija ostvarene egzistencije i izrastanja duhovnog profila, metodologija e se pokazati s vremenom kroz studij.

OSNOVNI PODACI O IVANU OD KRIA Ivan od Kria roen je 1542. g. u gradu Fortiora (blizu Segovie). Roditelji su se zvali Gonzalo i Katalina. U Medini del Campo (ispod Valladolida) je od 1551-1564. g. Razlikujemo 3 razdoblja Ivanova ivota: 1. rad u bolnici asistencija bolesnicima i skupljanje milostinje za nemone i one koji nisu mogli platiti lijeenje; 2. studij na isusovakom koledu, kao vanjski ak koji u malo vremena stee velike mogunosti; 3. karmelsko zvanje vana su 2 elementa koji tvore karizmu Karmela: molitveni i marijanski. Ivan je u Salamanki bio 1564-1568. g. na studiju, koji je bio jako vaan sveuilini studij srednjeg vijeka, ali opet Qod natura non dat, Salamanca non suplet!

2

Jer moe se dogoditi da ostvarujemo tuu egzistenciju, tj. egzistenciju nekog izvora.

3

Vani gradovi: Durvelo 1568. g. ovdje zapoinje reforma reda, koju je otpoela Terezija Avilska; Pastrana 1571. g. novicijat u kojem je uitelj novaka; Mancera; Alcala de Henaves 1571. g. ravnatelj je koleda bosonogih; Avila 1572-1577. g. ispovjednik u samostanu Utjelovljenja u Avili; Toledo 1577-1578. g. devet mjeseci u zatvoru, gdje nastaje Duhovni spjev; El Carlvario 1578-1579. g. prior kroz godinu dana; Baeza 1579-1582 utemeljuje drugi koled i postaje rektor istoga; Granada 1582-1588. g. 4 godine je prior i 2 provincijal; Segovia 1588-1591. g. 3 godine je prior i savjetnik vrhovne uprave; Ubeda 1591. g. umire 14.12. 1593. g. prijenos tijela iz Ubede u Segoviu; 16