1

1. UVOD

Opcije su vrsta derivativnih financijskih instrumenata koje vlasniku daju pravo, ali ne i obvezu, kupnje ili prodaje temeljne imovine na koju se odnose po cijeni naznaenoj u opcijskom ugovoru do odreenoga datuma. Mogu biti izdane na osnovi drugih fi nancijskih instrumenata, financijske nematerijalne ili realne imovine, ali iza svake opcije mora stajati imovina na koju se opcija odnosi. Standardiziranim se opcijama trguje na ureenim burzama opcija, kao to su Chicago Board of Options, New York Stock Exchange Euronext i Eurex

International Securities Exchange ili (robna) Chicago Mercantile Exchange. Specifine opcije predmet su trgovanja na tritima preko altera. Postoje povijesni nalazi koji potvruju njihovu uporabu jo u antiko doba1, ali je injenica da je trgovina opcijama procvjetala u posljednjih 50 godina. Najznaajniji dogaaj koji je omoguio njihovu popularizaciju bilo

je osnivanje prve ureene burze opcija 1973. godine u Chicagu pod imenom Chicago Board of Options. Od tada do danas osnovano je niz burzi opcija u SAD i diljem svijeta. Unato dugoj povijesti razvitka ovoga derivata, na hrvatskome je financijskome tritu to i dalje zapostavljen instrument.2. OSNOVNE POZICIJE

Osnovne pozicije na tritu temeljne imovine, koja moe biti materijalna ili nematerijalna financijska imovina ili realna imovina, su duga (bikovska, eng. bullish) i kratka (medvjea, eng. bearish) pozicija u imovini, a poduzimaju se s razliitim oekivanjima i karakterizira ih suprotnost isplata. Ovisno o kretanju cijene imovine, obje pozicije imaju mogunost neogranienih ili veoma znaajnih dobitaka, ali isto tako i gubitaka ( Orsag, 2008.:146)

eli li sudjelovati u promjenama na tritu temeljne imovine kao pekulant, ne ulazei u njezine duge ili kratke pozicije, i to uz manji inicijalni ulog, ili da kao iviar (eng. hedger) smanji izloenost riziku gubitka koji mu stvara zauzeta pozicija u imovini ili da, konano, ostvari bezrizine profi te kao arbitraer, investitor moe ui u duge i kratke pozicije u opciji poziva (eng. call option) ili u opciji ponude (eng. put option).Najjednostavniji je nain koritenja opcija kupnja ili prodaja opcije i dranje iste pozicije do dospijea kada se opcija ili izvrava ili ne izvrava bez ostvarenja prava iz opcije. Pritom se opcijom moe koristiti samostalno (nepokrivena pozicija) ili u kombinaciji s imovinom na koju se odnosi pokrivena pozicija (Orsag, 2008.:146).

Stvar postaje mnogo sloenija kada se primjenjuju kombinacije vie istih ili razliitih opcija, pri emu mogu varirati osnovne odrednice opcijskog ugovora, a to su: veliina ugovora, trina cijena opcije (premija), izvrna cijena i dospijee, kojima investitor kreira sebi najpovoljniji poloaj s obzirom na trina kretanja. Razliite kombinacije opcija nazivamo strategijama trgovanja opcijama ( Orsag, 2008.:147)

Opcije su veoma koristan financijski instrument, jer njihove karakteristike nude investitorima niz mogunosti. Njima se moe koristiti kao instrumentom za pekulaciju, za zatitu i za upravljanje trinim rizicima ili za arbitrau i na taj nain svakom investitoru sukladno njegovom cilju trgovanja, trenutnoj trinoj poziciji, oekivanjima i sklonosti prema riziku i osobnim preferencijama kreirati eljeni poloaj. Koristi koje opcije nude jesu mogua velika zarada, ogranienje rizika, financijska poluga, fleksibilnost i mogunost ostajanja na tritu bez potrebe posjedovanja trine imovine.(Andrijani, 1997.:110)3. KOMBINACIJE

Strategije trgovanja opcija koje kombiniraju opcije ponude i poziva nazivaju se strategijama kombinacije. Ostvaruju se kupnjom ili prodajom opcija poziva i ponude koje mogu imati jednake ili razliite izvrne cijene. Kod kombinacija najznaajnije su strategije raznoka (eng. straddle), zaguenje (eng. strangle) i guts. Njihovom se primjenom investitori ne klade na oekivanu cijenu, ve pekuliraju na odreenu razinu volatilnosti i na vjerojatnost velikih jednosmjernih pomaka (kao i kod raspona krila). Kratke kombinirane strategije pekuliraju na

malu, a duge na veliku volatilnost. Posljednje je preporuljivo poduzeti u situacijama kada se oekuje da e kompanija dionicama koje se trguje na burzi objaviti odreene informacije, npr. obavijest o spajanjima ili preuzimanjima, financijske izvjetaje, najavu pokrenutih ili rjeenje sudskih parnica u tijeku, ili da e moda lansirati nove proizvode, sa sadrajem suprotnim od oekivanja ostatka trita, to e cijenu dionica drastino smanjiti ili poveati(Andrijani, 1997.:113).

Kombiniranjem sloenih strategija u jednu strategiju, ili sloenih strategija zajedno s jednom dodatnom opcijom u novu strategiju, investitori mogu kombinirati njihove prednosti. Kada se kombinira sloena strategija s dodatnom opcijom, tada se radi o novim strategijama ljestvi ili strategijama naziva raspon (ili raznoka ili zaguenje) nasuprot opciji ponude ili raspon nasuprot opciji poziva. Budui da su mogunosti kombiniranja opcija nebrojene, investitori se mogu posluiti kombiniranjem kombinacija raznoke i zaguenja i ui u pozicije dugog ili kratkog ispeglanog leptirovog ili kondorovog raspona (eng. iron butterfl y, iron condor) koji imaju isti izgled kao i leptirov ili kondorov raspon, samo to je njihov raspon vei i imaju razliite poetne isplate (Andrijani, 1997.:113).4. PODJELA STRATEGIJA TRGOVANJA OPCIJAMA

Podjela strategija ukazala je da je veina obraenih strategija prikladnija za pekulaciju, a to ne znai da iste strategije ne bi mogle biti upotrijebljene u svrhu zatite portfelja ako rezultirajua neto isplata odgovara investitoru (Andrijani, 1997.:113). Isto se tako arbitrane aktivnosti koje se provode na vie razliitih trita mogu provesti bilo kojom od pekulacijskih strategija.Dodatni je kriterij koji je uveden u podjelu vrijednost poetne isplate strategije, tonije je li poetna isplata investitora zarada ili troak. Pritom se napominje da pozitivna poetna isplata znai da investitor ne mora ekati na ostvarenje svojih oekivanja da bi ostvario zaradu, to je prednost kod vremenske preferencije isplate. Strategije koje su namijenjene koritenju u svrhe hedginga, podijeljene su na dvije kategorije: (1) prema prikladnosti uporabe u svrhu zatite trenutnog portfelja i (2) prema zatiti budue pozicije.

Sve su opcijske strategije podijeljene po kriteriju njihove prikladnosti za uporabu u svrhu pekulacije, zatite od rizika (hedginga) ili arbitrae i po kriteriju bikovskih (bullish) ili medvjeih (bearish) oekivanja o pomaku cijene ili o volatilnosti cijene vezane imovine. Unutar glavnih podjela, strategije su podijeljene prema njihovome potencijalu rizika na ogranieno rizine i neogranieno ili znaajno rizine strategije. Prema potencijalu isplate strategije su podijeljene na one koje nude neograniene ili potencijalno velike profi te i one koje nude ograniene isplate.5. ZAKLJUAK

Na financijskom tritu opcije pruaju investitorima niz mogunosti koje je potrebno znati adekvatno iskoristiti. Dinamino trgovanje opcijama na dananjim standardnim i OTC burzama rezultiralo je pronalaskom vie strategija trgovanja opcijama koje se koriste u svrhe pekulacije, zatite od rizika hedginga i/ili arbitrae. Sve se strategije zasnivaju na est osnovnih pozicija, ijim se kombinacijama stvaraju nove neto pozicije razliite rizinosti i moguih isplata. Jednostavne strategije ukljuuju primjenu jedne vrste opcije i daju mogunost velikih zarada, ali imaju i znatnu razinu rizika. Sloenije strategije, kao to su razliiti rasponi koji kombiniraju vie istovrsnih opcija, ograniavaju tu izloenost riziku, ali ograniavaju i mogue dobitke. Trea skupina strategija koja koristi simultano vie opcija poziva i ponude, usmjerena je na trgovanje volatilnou, a pogodna je za investitore koji nemaju odreenih oekivanja u vezi cijene vezane imovine, ali su zato izrazito bikovski ili medvjee usmjerene na volatilnost. Pogotovo su korisne sintetike strategije koje simuliraju isplate duge i kratke pozicije u imovini i strategije u kojima se opcijama koristi za zatitu portfelja od trinih rizika. Osim navedenih, iskusnom su investitoru na raspolaganju zahtjevnije strategije zatite od rizika kao to su razmjerno trgovanje ili sofi sticirano delta neutralno trgovanje.LITERATURA

Aljinovi, Z., Gardijan, M., ego, B. (2010.). Internetski alati za vrednovanje

i trgovanje opcijama i njihova usporedba s akademskim modelima,

Raunovodstvo i fi nancije, 3/2010, 108118.

Andrijani, I. (1997.). Poslovanje na robnim burzama. 2. izmijenjeno i dopunjeno

izdanje, Zagreb: Mikrorad.

Orsag, S. (2008.). Izvedenice. Zagreb: HUFA.

Investitori imaju velike mogunosti zbog svojih karakteristika. Mogu se koristiti kao instrument za razne stvari tipa pekulacija, zatita i upravljanje trinim rizicima

Nije pronaen adekvatan hrvatski naziv za ovu strategiju i ne elimo se uputati u prijevod

kako se ne bi izgubio smisao

Prednost investitora je u kombiniranju sloenih strategija s novom strategijom

Postoje dvije kategorije strtegije hedginga a to su : prema prikladnosti uporabe u svrhu zatite trenutnog portfelja i prema zatiti budue pozicije

PAGE 5