UVODNIK

U godini jubileja - svjedočki!

Poštovane vjeroučiteljice i vjeroučitelji!Cijenjeni čiuuelji!

Od samih svojih početaka Crkva je rasla u krvimučenika. Mučenici, svjedoci i navjestitelji učvrstilisu vjeru i naših pradjedova na kamenu Južne Hrvat-ske. Likovi su to koji nas pozivaju na razmišljanje ovlastitom životu i idealima za koje smo, unatoč pro-tivljenjima i osobnim slabostima, spremni izgarati.Pred nama je veliki jubilej - 1700 godina od muče-ništva sv. Dujma, zaštitnika grada Splita i splitsko-makarske nadbiskupije. Bit će to milosno vrijeme ukojem će se na različitim razinama o Dujmu govoriti,o izvorima kršćanstva na ovim prostorima učiti i odBoga po zagovoru velikog zaštitnika blagoslov izmo-liti. U pripremi za proslavu ovog značajnog jubilejaprošla godina bila je posvećena mjesnoj Crkvi. Takoje iove godine objavljen zbornik učeničkih radova natemu Mjesna Crkva - znak i svjedok spasenja, čijusmo naslovnicu preuzeli i za ovaj broj Svjedoka.

Godina velikog Dujmovog jubileja providonosnose poklapa s malim jubilejom desetog broja našegglasila Svjedok. Ovo retrospektivno godišnje glasiloKatehetskog ureda i splitskih vjeroučitelja na nekinačin predstavlja ogledalo našeg rada i naših nasto-janja. U njemu objavljujemo radove s naših redovitihstručnih skupova za vjeroučitelje, donosimo statisti-čke podatke o stanju vjeronauka u našoj nadbiskupiji,pišemo ogledne katehetske modele, bilježimo važnijedogađaje i ostvarenja, iznosimo vlastita razmišljanja.Ono je plod naših zajedničkih nastojanja, ostvarenjai pokušaja.

Vjerujemo da u ovoj školskoj godini uz pomoćnovih vjeronaučnih udžbenika, rna kako oni bilinesavršeni, možemo daleko kvalitetnije osmislitivjeronaučne satove. S obzirom da još nisu izišli sviudžbenici, pobrinuli smo se da se u rubrici Katehezenađu one koje bi vam mogle biti od pomoći u radu sučenicima osmih razreda. Riječ jeo katehezama izsedme tematske cjeline: "Biti kršćanin u Crkvi i udruštvu". Nadamo se da će vam poslužiti, posebno uvrućim danima pri kraju školske godine.

Skrećemo pozornost na novu rubriku koju s ovimbrojem uvodimo, a to su Učeničke stranice. U njimaželimo objavljivati najuspješnije radove naših učenikekoji su nastajali tijekom redovite nastave kao njihovo

stvaralačko pismeno izražavanje u različitim oblici-ma. Željeli bismo da vjeroučitelji prikupljaju takveradove tijekom cijele školske godine i da ih dosta-vljaju uredništvu kako bismo najbolje u Svjedoku iobjavili. Možda je jubilarna godina dobra prigoda dase prisjetimo znakovitosti naziva glasila Svjedok kojiu sebi uključuje zajedništvo društva vjeroučitelja i nji-hovo poslanje. Zajedno s vjeroučiteljima i preko njihu školama želi biti prisutan biskup koji ih šalje, prati ipodržava. Svi vjeroučitelji, bilo kojeg staleža, pozvanisu biti u prvom redu svjedoci. Koliko li je umijećapotrebno za svjedočenje u jednoj tako važnoj ustanovikao što je škola? Nema složenije ljudske djelatnostinego što je to odgoj i obrazovanje. Odgojni ciljevimogu se postići jedino uz puno ljubavi, a ona je "ne-hinjena", "dobrostiva" i "ne pamti zlo". Ljubav tražinajbolji način kako pomoći rastu ljubljenoga. Odgaja-nik će lako primijetiti je li nam do njega uistinu staloili je on tek "teren" za vježbanje naših kreposti. Stogaje vrlo važno ne samo voljeti, nego učiniti sve da onajkoga volimo to i osjeti, da to zna. Tako će kod njegaporasti i želja za znanjem, za učenjem. To je posebnovažno za vjeronauk koji posreduje istine važne za du-blja pitanja čovjekovog života. Učenik ima pravo nanaše znanje kojim ćemo mu pomoći u prepoznavanjupravih pitanja i u pronalaženju odgovora koje našavjera nudi. Stogaje važno ne samo znati, nego to zna-nje na najbolji način prenijeti. Stručnost i odgovornostsu "oružje" s kojim treba ući u učionice i zbornicenaših škola. Ne da bismo nekog porazili, nego da bi-smo ostvarili plodnu i ravnopravnu suradnju. Svakomtko se ozbiljno uhvatio ovog posla jasno je da je onzahtjevan, mukotrpan i da nema sigurnih parametara skojima bi mogao mjeriti uspjeh.

Želja nam je da i ovaj broj Svjedoka potaknevjeroučitelje na zauzeti, ali radostan rad te na još sna-žniju povezanost među vjeroučiteljima. Dok izraža-vamo zahvalnost svima koji su se spremno odazvalina suradnju u sadržajnom osmišljavanju ovog broja,potičemo i sve ostale da se uključe.

Neka nas cijele godine prati nebeski zaštitnik uliku sv. Dujma, neka nas nadahne u ispovijedanju,tumačenju i svjedočenju vjere. Na dobro nam svimadošla jubilarna Dujmova godina!

Uredništvo

NADBISKUPOVA PORUKA 3

Odgoj je naša zajednička zadaća

Poštovani i dragi roditelji, učitelji i vjeroučite-lji u školama, odgojitelji u predškolskim ustano-vama, katehete i animatori u župnim zajednicama,draga djeco i mladi, braćo svećenici!

Na početku još jedne nove školske i vjerona-učne godine ovim pastirskim pismom želim seobratiti svima vama koji po svom životnom pozi-vu, kao roditelji, odgojitelji i nastavnici, aktivnosudjelujete u odgoju i obrazovanju naše djece imladeži.

Veliko je umijeće odgajati čovjeka. Još većaodgovomost svih vas i poziv da se u potpunostipredate ovom plemenitom poslanju. Vrhunac jepravog odgoja ostvarenje ljudske osobe do puninečovještva, a to je ujedno i pretpostavka za ostva-renje boljeg i sretnijeg svijeta. Stoga smo svi mipozvani, svatko u svom specifičnom pozivu i po-slanju i na svoj osobit način, pridonositi trajnomljudskom i kršćanskom dozrijevanju naše djece imladeži u cjelovite, zrele i odgovome osobe.

Vjerski odgoj čini nezaobilaznu sastavnicu iintegralni je dio sveopćeg odgoja. Kršćanska vjerapo svojoj naravi ima snažno odgojno djelovanje.Tek onaj odgoj koji je usmjeren prema vjeri i zavjeru, u konačnici prema Bogu kao svom jedi-nom cilju i smislu, može u potpunosti izgrađivatičovjeka u svim njegovim dimenzijama. Odgoj uvjeri nije samo usvajanje vjerskih sadržaja na ra-zini golog znanja i informacija nego, mnogo više,usmjeravanje i poticanje u izgradnji vjerničkihstavova i uvjerenja. Tek na temelju izgrađenih sta-vova iuvjerenja možemo očekivati vjersku praksui kršćansko svjedočenje.

Budući da je obitelj kao "zajednica vjere, nadei ljubavi" (KKC 2204) prvo i povlašteno mjestosveukupnog odgoja, pa tako i odgoja u vjeri, po-zivam najprije vas, poštovani i dragi roditelji, dabudete prvi i nezamjenjivi odgojitelji i vjerouči-telji svoje djece. Svojom međusobnom ljubavlju,brigom i autoritetom vi prenosite evanđelje "uko-rjenjujući ga u kontekst dubokih ljudskih vrije-dnosti" (ODK 255). Obitelj je presudna zajednicau kojoj vaša djeca usvajaju moralne vrijednosti,mjesto gdje mogu naučiti dobro i ispravno služitise svojom slobodom i svojim sposobnostima. Svo-joj ćete djeci pružiti temeljni vjerski odgoj najviše

osobnim kršćanskim roditelj skim primjerom, za-jedničkom molitvom, redovitim sudjelovanjem nanedjeljnim euharistijskim slavljima, te aktivnimuključivanjem u svoju župnu zajednicu. Ono štovi kao roditelji u odgoju svoje djece eventualnopropusti te nijedna društvena ni crkvena institucijaneće moći nadoknaditi. U školi, na vjeronauku,u župi može vam se samo pomoći u onome štoste vi postavili svojoj djeci kao temelj i životnousmjerenje. Dok vam, dragi roditelji, još jednomželim posvijestiti vašu nezamjenjivu odgoj nu za-daću, vjerujem da ćete biti stalno prisutni uz svojudjecu, prateći i podržavajući njihov tjelesni, inte-lektualni i duhovno-vj emički razvoj.

Obraćam se i vama, cijenjeni ravnatelji, nasta-vnici i profesori u školama, koji ste po svom pozivui radu neposredno uključeni u odgoj i obrazovanjenaše djece i mladeži. Znam koliko je rad u školinaporan i stresan i kako se pred vas postavljajuveliki zahtjevi u odgoju i obrazovanju mladihnaraštaja. Pozivam vas, stoga, da budete najprijenositelji i čuvari temeljnih ljudskih i moralnihvrijednosti na kojima je izgrađeno i počiva našehrvatsko društvo. Svaki čovjek ima pravo izrastatiiz tla na kojem je poniknuo. Naša hrvatska povi-jest baštini kršćansku vjeru. Naše umjetničko bla-go, naš jezik i misao nose u sebi pečat kršćanskogzapadnoeuropskog kultumog nasljeđa. Dužni smočuvati i u našim odgojno-obrazovnim ustanovamaprenositi novim naraštajima to primljeno biserje,duboko uvjereni da ono ljudski duh oplemenjuje,osposobljava za toleranciju i istinski dijalog. Sto-ga smo čvrsto uvjereni da ni vas, cijenjeni nasta-vnici, a ni našu djecu i mlade neke "nove tehnike imetode smirivanja s istoka" neće dovesti do mirani do višeg stanja svijesti, nego do otuđenosti. Kaoprosvjetni djelatnici i pedagozi imate uzvišenu za-daću unositi svjetlo znanja i istine u pameti i srcanaše djece i mladeži. Zahvaljujem vam na vašemnesebičnom i požrtvovnom radu te potičem da i ubuduće iskreno i zdušno predajete svojim učenici-ma ono što jeste, imate i znate.

Na poseban način pozdravljam vas, dragivjeroučitelji u školama, znajući da početak sva-ke nove školske godine stavlja pred vas novezahtjeve i izazove vjeroučiteljskog poziva kojem

4 NADBISKUPOVA PORUKA

ste se dragovoljno odazvali. To je uvijek trenutakponovnog preispitivanja vašeg dosadašnjeg rada,trenutak kada s novim zanosom i voljom nastavlja-te ispunjavati odgovomu i zahtjevnu zadaću svogpoziva odgojitelja u vjeri. Znajući koliko je odgoj irast u vjeri važan za cjelovito ljudsko dozrijevanjenemojte se umoriti u stalnom poticanju svojih vje-roučenika da "traže i ljube istinu i dobro" (GS 15).

S posebnom pozomošću, dragi vjeroučitelji,pratim vaš rad, podržavam vaše inicijative i radu-jem se vašim uspjesima. Ne mogu ne spomenutivaša zajednička okupljanja na razini dekanatskihi regionalnih stručnih vijeća, nadbiskupijskestručne skupove vjeroučitelja, kao i stručno pri-premljene i organizirane Katehetske ljetne škole uSplitu na nacionalnoj razini. Neka vaše trajno usa-vršavanje bude uvijek na dobro i ponos naše mje-sne Crkve. S vama dijelim zajedničku radost štoje upravo odobren novi plan i program vjeronaukaza osnovnu školu, što je nedavno izišlo iz tiska se-dam novih vjeronaučnih udžbenika koje smo većduže vrijeme s nestrpljenjem čekali. Uvjeren samda će vam novi udžbenici pomoći u kvalitetnijemradu i olakšati prenošenje istina vjere i promicanjekršćanskih vrijednosti vašim učenicima, a njimabiti izazov za produbljivanje vjerskih spoznaja.Katehetska ljetna škola, nedavno održana u Splitu,mogla vamje pomoći u zajedničkom pronalaženjui usavršavanju pravih metoda primjerenih radu uvjeronaučnoj nastavi.

Već sam naglasio kako je vjerski odgoj inte-gralni dio cjelovitog odgoja. Roditelji imaju neo-tuđivo pravo odlučivati o vjerskom odgoju svojedjece. To im Crkva i društvene institucije trebajuomogućiti. Stoga me posebno raduje što mogu po-zdraviti i vas, cijenjene odgajateljice u predškol-skim ustanovama, koje ste prihvatile nadopunitisvoju stručnu osposobljenost dodatnim teološko-katehetskim obrazovanjem sa svrhom uvođenjavjerskog odgoja u vrtiće i to kao sastavnog dijelapostojećeg predškolskog odgoja. "Djetinja dobi djetinjstvo, shvaćeni i obrađeni prema svojimosobitostima, predstavljaju doba prve socijaliza-cije ( ... ) te ih stoga treba shvatiti kao odlučujućitrenutak za budućnost vjere." (ODK 178) Radujeme činjenica što je kroz dvije godine dopunskoteološko-katehetsko doškolovanje završilo oko130 predškolskih odgojiteljica. Svima vama naposeban način preporučam savjesno i odgovomovršenje svoje odgojiteljske zadaće. Uzdajući se

u Duha koji vas je potaknuo, budite ohrabreneu svom pozivu odgajanja u vjeri onih najmlađihkoje su vam njihovi roditelji po slobodnom izborusvoje savjesti i prema vlastitom vjerskom opredje-ljenju povjerili.

Cjelovit i potpun odgoj i rast u vjeri podrazu-mijeva odgoj za zajedništvo, jer se samo u zaje-dništvu i u ispravnom odnosu prema bližnjimapotvrđuje i svjedoči naša ljudska i kršćanska zre-lost. Povlašteno mjesto življenja tog zajedništvatrebale bi biti naše župne zajednice. Pored obitelji,kao prve i nezamjenjive zajednice ljubavi i povje-renja, u životu vjemika župne zajednice bi trebalebiti mjesto potpore i oslonca, a na poseban načinnašim mladima koji su sve više izloženi mnogimnesigumostima i kušnjama vremena u kojem živi-mo. Stoga je za njihov cjelovit vjerski odgoj važnasuradnja između škole i župe, kao i komplemen-tamo st školskog vjeronauka i župne kateheze. Naposeban način potičem sve pastoralne djelatnikena našim župama da promiču i održavaju župnukatehezu, ne samo za djecu imlade, nego osobitoza odrasle i obitelji. Nemojte se obeshrabriti u pro-nalaženju novih oblika i načina pastoralnoga rada,osobito u mučnom procesu formiranja manjihvjemičkih zajednica (obiteljska, karitativna, moli-tveno-liturgijska, zajednica ministranata, zajedni-ca mladih, itd.) u našim župnim zajednicama. Onesu put koji vodi k obnovi naših župa u zajednicevjere i života. Ovdje želim pozdraviti i vas, dragižupni animatori i katehete s vašim župnicima, izahvaliti vam na vašoj pomoći i spremnosti nasuradnju u obnovi naših župnih zajednica. Želimvas podržati da ne posustanete u vašoj zauzetostiu radu s djecom i mladima koji su vam povjereni,kao i u ustrajnosti i vašem osobnom kršćanskomusavršavanju.

Na kraju, zahvaljujući vam svima na vašemdo sada uloženorn tmdu, zazivam Božji blagoslovna sve vas dragi učenici, roditelji, učitelji i vje-roučitelji, odgajatelji, pastoralni djelatnici i braćosvećenici.

Želim vam uspješnu i blagoslovljenu novu2003.12004. školsku i vjeronaućnu godinu!

Vaš nadbiskupMons. Marin Barišić

STRUČNO USAVRŠAVANJE 5

U rubrici «stručno usavršavanje» nastojimo objaviti radove s naših stručnih skupova za vje-roučitelje. Redovito organiziramo dva takva skupa godišnje na nadbiskupijskoj razini. U ovombroju možete pročitati nekoliko vrijednih priloga.

Donosimo najprije predavanje Dušana Vuletića, vjeroučitelja mentora i voditelja stručnogvijeća za srednjoškolski vjeronauk, na temu: Uloga i ustroj stručnih vijeća. Ovo predavanje odr-žano je 9. studenoga 2002. godine na Stručnom skupu za vjeroučitelje kojije bio posvećen ulozii formiranju stručnih vijeća u splitsko-makarskoj nadbiskupiji.

Drugi prošlogodišnji stručni skup održanje 22. veljače 2003. godine na temu: Rad vjerouči-telja s učenicima neprilagodenog ponašanja. S ovog skupa objavljujemo kratki sažetak preda-vanja dr. Trpimira Glavine o smetnjama ponašanja kod djece i mladeži. Žao nam je što nismo umogućnosti objaviti cjelovito predavanje dr. Glavine, Nakon ovog sažetka možete pročitati vrlovrijedno predavanje prof. Agnes Jelačić, pedagoginje u Osnovnoj školi «Gripe» u Splitu, kojenosi naslov: Čimbenici zaštite u prevenciji poremećaja li ponašanju djece i mladih.

Na koncu ove rubrike objavljujemo još dva priloga: najprije osvrt na dvije ovogodišnje Ka-tehetske ljetne škole održane u Splitu i kratka prezentacija novog pravilnika o stažiranju pripra-vnika ipolaganju stručnog ispita.

Uloga i ustroj stručnih vijeća

UvodTijekom prošle školske godine Ministarstvo

prosvjete i športa Republike Hrvatske osnovaloje županijska stručna vijeća s osnovnim ciljemunapređivanja stručne suradnje među nastavnici-ma. Ministarstvo preko Zavoda za unaprijeđivanješkolstva želi potaknuti nastavnike da budu glavninositelji budućeg razvoja cjelokupnog školskogsustava. S pravom se nastavnici smatraju najvažni-jim stupovima odgojno-obrazovnog procesa. Njihse, zajedno s učenicima i roditeljima, želi staviti usredište nove koncepcije škole koja konačno trebazapočeti proces decentralizacije. Centraliziranaškola u kojoj su nastavnici bili samo izvršiteljiodredbi, propisa i programa, pokazala se u mno-gočemu neuspješna. Osim što nije dovoljno pratilastvarne potrebe i mogućnosti učenika, na nastavni-ke je djelovala demotivirajuće.

Kao ravnopravni sudionici odgojno-obrazo-vnog procesa vjeroučitelji su također obuhvaćeniovim promjenama. Kako će se u njima snaći? Nećeli im to stvoriti još jednu zbrku i nepotrebno imzakomplicirati život? Tijekom završne raspravena prošlogodišnjoj Katehetskoj ljetnoj školi zasrednjoškolski vjeronauk nekoliko sudionika je

izrazilo svoje nepovjerenje prema spomenutim no-vostima. Ima li doista razloga za nepovjerenje ilijemožda riječ o jednom apriornom stavu pojedinacakoji nerado prihvaćaju bilo kakve promjene? Putdo odgovora vodit će nas najprije preko same idejestručnih vijeća, zatim njihove uloge, ustroja i, ko-načno, do mogućih konkretnih načina djelovanja.

Potreba stručnog usavršavanjaMeđunarodno povjerenstvo za razvoj obrazo-

vanja za 21. stoljeće tvrdi da je «stručno usavrša-vanje posao jednak kao i poučavanje». Brzi tijekpromjena i neprestani razvoj ljudskih djelatnostiuzrokuju stalno gomilanje znanja i informacija.Tko ne želi ostati izvan te utrke, njemu se nužnonameće potreba stalnog obrazovanja. Po prirodisvoga poziva nastavnici bi trebali biti u prvimredovima, kako na području usvajanja stručnihznanja tako i u umijeću njegova što kvalitetnijegprenošenja. Nezamisliv je kvalitetan učitelj bezstalnog stručnog usavršavanja. Od 1999. godineMinistarstvo prosvjete i športa izrađuje godišnjikatalog obveznog stručnog usavršavanja prosvje-tnih djelatnika i financira njegovo realiziranje. Go-dine 2000. vjeroučitelji ulaze u taj sustav obveznog

6 STRUČNO USAVRŠAVANJE

stručnog usavršavanja. Tijekom svake školske go-dine održavaju se stručni skupovi na nacionalnojrazini (Katehetske škole) za različite profile vje-roučitelja. Uz to, vjeroučitelji sudjeluju godišnjei na dva nadlbiskupijska stručna skupa. Premda jetakav pristup donio značajan pomak u nastojanjuoko stručnog usavršavanja, ipak se pokazalo danije dovoljan. Dinamika škole traži još češće su-srete, koji će se baviti konkretnom problematikomvezanom za određena područja, potrebe učenika irazinu škola (kada je npr. riječ o srednjim školamanije sve jedno je li to gimnazija, strukovna četve-rogodišnja ili trogodišnja škola). Na takav zahtjevza pennanentnim stručnim usavršavanjem može seodgovoriti samo kroz stalnu suradnju nastavnikakoji će biti međusobno dobro povezani i organizi-rani u jedan kolegij ili vijeće. Dosadašnji školskiaktivi zbog svoje nužne ograničenosti mogli suodgovoriti samo na dio navedenih potreba. Upravoformiranjem županijskih stručnih vijeća (promi-jenjena je i tenninologija!) trebala bi još snažnijezaživjeti mreža stručnog usavršavanja.

Uloga stručnih vijećaKako je već navedeno, temeljna je uloga stru-

čnih vijeća stručno usavršavanje nastavnika, štoje nužna pretpostavka za unaprjeđivanje odgoj-no-obrazovnog rada. Glavno se težište pri tomestavlja na povezanost i komunikaciju među člano-vima vijeća. Suradnički duh preduvjet je za dobrusuradnju. Unutar vijeća razmjenjuju se znanja iiskustva. U dosadašnjem vjeroučiteljskom raduveć smo imali priliku steći dragocjena iskustvazajedničkog rada. Zajedničko planiranje, pokre-tanje i realizacija određenih inicijativa postali suprepoznatljiv znak našeg vjeroučiteljskog rada isuradnje. S druge strane, zahtjevi škole postaju svesnažniji i gotovo da ne podnose individualizam isoliranje. Stručno vijeće izrađuje na razini regije(nadbiskupije) izvedbeni plan i program koji zapolazište ima službeni plan i program odobrenod Hrvatske biskupske konferencij e i verificiranod Ministarstva prosvjete i športa. U izvedbenomplanu najprije treba jasno definirati svrhu za svakopojedino godište (razred), zatim razraditi tematskecjeline s njihovim svrhama, nastavne jedinice snjihovim ciljevima i metodičke sustave. Ostaleelemente tablice koja je objavljena u dokumentuKurikularni pristup promjenama u osnovnom škol-stvu ne može se na isti način ispuniti za sve škole(npr. svaka škola ne raspolaže istim sredstvima

i pomagalima). To već spada na operativni plankojeg izrađuje svaki vjeroučitelj osobno na razinikonkretne škole. On će ovisiti o uvjetima školeu kojoj pojedini vjeroučitelj radi i mogućnostimasamih učenika. Operativni plan trebao bi svakomvjeroučitelju poslužiti kao polazište i temelj u dne-vnom pripremanju za nastavu. Od stručnih vijećaočekuje se također rad oko didaktičko-metodičkihmaterijala (dnevne pripreme za nastavu, nastavnasredstva i dr.). Dnevne pripreme su veliko poljerada i tu je poželjan doprinos i suradnja svakogvjeroučitelja. Razmjena dnevnih priprema, kon-zultiranje, bolje poznavanje nastavnih metoda i na-čina njihove primjene, sve se to pred vjeroučiteljestavlja kao neodgodiv zadatak.

Postoje i druge aktivnosti važne za razvoj vjero-nauka u školi koje spadaju u područje rada stručnihvijeća. Nabrojio bih samo neke mogućnosti: natje-canje učenika, cjelodnevni susreti (hodočašća) uče-nika pojedinih godišta, slavljenje zajedničkih misai dr. Ovdje je riječ o zajedničkim aktivnostima kojese planiraju i organiziraju unutar vijeća. Premda jehvalevrijedan svaki pokušaj izvannastavnog rada sučenicima unutar svake škole, naglasak ipak trebastaviti na zajedničke inicijative.

Ustroj stručnih vijeća u Splitsko-makarskojnadbiskupijiPrema naputku Ministarstva prosvjete i špor-

ta, jedno stručno vijeće može imati od 30 do 50članova. Formira se po teritorijalnom kriteriju.Vijeća se najčešće formiraju unutar jedne županije,a za vjeronauk unutar nad/biskupije. S obzirom nageografski položaj te veliki broj škola i vjerouči-telja, na području Splitsko-makarske nadbiskupijefonnirano je deset stručnih vijeća: devet stručnihvijeća za osnovne škole i jedno stručno vijeće zasrednju školu.

Stručna vijeća u osnovnoj školi formirana suna dekanatskoj, odnosno regionalnoj razini. Onasu slijedeća:1. Splitski dekanat - Zapad

(37 vjeroučitelja, voditeljica: s. Marcela Žolo)2. Splitski dekanat - Istok

(36 vjeroučitelja, voditeljica: Mirjana Vuletić)3. Biokovski i makarski dekanat

(24 vjeroučitelja, voditeljica: Marina Šimić)4. Cetinski dekanat

(41 vjeroučitelj, voditeljica: Julijana Hrvoić)5. Imotski dekanat

(32 vjeroučitelja, voditeljica: Maja Ivanko)

STRUČNO USAVRŠAVANJE

6. Solin - Klis(39 vjeroučitelja, voditeljica: Mirjana Nejašmić)

7. Neretvanski dekanat(22 vjeroučitelja, voditeljica: s. Marinela Delonga)

8. Omiški i poljički dekanat(31 vjeroučitelj, voditeljica: Sabina Marunčić)

9. Kaštela - Trogir(31 vjeroučitelj, voditeljica: Zdenka Krokar)

Za srednje škole fonnirano je jedno stručno vijećekoje broji 52 vjeroučitelja (voditelj Dušan Vuletić).Zbog prostorne udaljenosti srednjoškolski vjerou-čitelji podijeljeni su u 6 regija (podvijeća):- Split

(25 vjeroučitelja, voditeljica: s. Viktorija Gadža)- Trogir-Kaštela

(5 vjeroučitelja, voditelj: don Tomislav Ćubelić)- Sinj

(7 vjeroučitelj a, voditelj: Tomislav Budimir)- Imotski - Vrgorac

(5 vjeroučitelja, voditelj: fra Jakov Udovičić)- Makarska - Omiš

(5 vjeroučitelja, voditelj: Mario Udovičić)- Metković - Ploče

(5 vjeroučitelja, voditelj: fra Frano Laco).Voditelje stručnih vijeća predlaže Katehetski

ured pojedine nad/biskupije, a imenuje ih Mini-starstvo prosvjete i športa na dvije godine. Njegovinajbliži suradnici su voditelji školskih stručnihvijeća u osnovnim školama, ili regionalni vodite-lji za srednje škole. Sjedište stručnog vijeća je uškoli voditelja. Mjesto održavanja susreta je školavoditelja koja je dužna osigurati prostor i drugepotrebne uvjete.

Program i rad stručnih vijećaU dogovoru s Katehetskim uredom naše nadbi-

skupije, svi su se voditelji stručnih vijeća usuglasi-li da je potrebno organizirati četiri susreta tijekomjedne školske godine (od toga je jedan susretpredviđen kao duhovna obnova). K tome, školskavijeća u osnovnoj školi i regionalna u srednjoj ško-li trebala bi se susretati jedan put mjesečno. Akoovim susretima stručnih vijeća pridodamo još dvanadbiskupijska stručna skupa za sve vjeroučiteljei Katehetske ljetne škole na nacionalnoj razini,odgovorno smatram da je ovako koncipiran pro-gram permanentnog stručnog usavršavanja vjerou-čitelja na zavidnoj razini.

Za svaku školsku godinu stručno vijeće izra-đuje program rada (predlaže ga voditelj, a razra-đuju ga članovi vijeća u suradnji s vodstvom Ka-

7

tehetskog ureda). Uz planiranje sastanaka i drugihaktivnosti, programom rada treba predvidjeti isve financijske izdatke za tu školsku godinu. Dabi program bio usvojen treba ga odobriti više odpolovice nazočnih članova stručnog vijeća. Pri-hvaćeni program dostavlja se Nad/biskupijskomkatehetskom uredu, Nacionalnom katehetskomuredu HBK i Zavodu za unaprjeđivanje školstva.Obavijest i poziv nastavnicima za sudjelovanjena sastanku stručnog vijeća dostavlja se školama.Evidenciju o sudjelovanju članova u radu stručnogvijeća vrši voditelj iprilaže je godišnjem izvješćuo radu stručnog vijeća. Godišnje izvješće o radustručnog vijeća voditelj dostavlja:

- Zavodu za unaprijeđivanje školstvaMinistarstva pro svjete i športa,

- Nacionalnom katehetskom uredu HBK,- Nad/biskupijskom katehetskom uredu.Na svakom susretu stručnog vij eća vodi se zapi-

snik. Osim dnevnog reda zapisnik treba sadržavatipopis prisutnih, opravdano odsutnih i neispričanihsudionika. Po završetku susreta voditelj sudionici-ma izdaje potvrdnicu o sudjelovanju. Edukacijuvoditelja stručnih vijeća organizira i provodi Za-vod za unaprijeđivanje školstva. Seminari za vo-ditelje objavljuju se u godišnjem katalogu stručnihusavršavanja Ministarstva prosvjete i športa.

Umjesto zaključkaSasvim je vidljivo da je temelj dobrog rada

međusobna suradnja svih članova stručnog vijeća,kao i njihova suradnja s voditeljima. Kvalitetnasuradnja očekuje se iznad svega između voditeljanadbiskupijskih stručnih vijeća i školskih, odnosnoregionalnih vijeća. Bez te vertikalne koordinacijejedva je moguće zamisliti učinkovit rad svih stru-čnih vij eća.

Početak rada stručnih vijeća, koliko god nosisa sobom određene nepoznanice i nedorečenosti,trebao bi za vjeroučitelje biti jedan pozitivan iza-zov, prije svega, izazov za osobno usavršavanjekroz zajedništvo i suradnju. I na kraju bih rekao, avjerujem da neće zazvučati ne skromno, da splitskivjeroučitelji u ovaj posao ulaze spremni jer većimaju iskustvo zajedničke suradnje koja je najprijezapočela spontano, samoorganiziranjem određenihskupina vjeroučitelja, da bi se ta suradnja kasnijenastavila na organiziran način kroz rad različitihPovjerenstava unutar Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije.

Dušan Vuletić

8 STRUČNO USAVRŠAVANJE

Smetnje ponašanja kod djece i mladeži

Autor je u svom izlaganju najčešće smetnje pona-šanja kod djece i mladeži podijelio na tri temeljnapodručja. To su:

- agresivnost (nasilje, bijes, suprotstavljanje, bjegovi)

- delikventno ponašanje

- suicidno i autodestruktivno ponašanje

1. Agresivnost

1.1. nasilje:

- između prve i četvrte godine beznačajno

- poslije četvrte godine: nezrelost ega zbog simbiot-ske veze s majkom, nezrelog govora, nagluhosti ilinasilnih roditelja

- nasilje je obrana čovjeka koji je nesiguran u sebe

1.2. bijes:

- ljutnja - tip reakcije malog djeteta do prve godinena neku frustraciju

- kod starije djece i mladeži ljutnja je znak emocio-nalne nestabilnosti

- bijes je emocionalno izražavanje prije svega verbal-nom agresijom i vrijeđanjem

- beznačajan je od druge do četvrte godine života

1.3. suprotstavljanje:

- aktivno suprotstavljanje je normalno u drugoj i tre-ćoj godini života

- pasivno suprotstavljanje je onda kada dijete ne radiono što se od njega traži (može biti znak depresijekod djeteta)

1.4. bijeg:

- do šeste i sedme godine života bjegovi nemaju po-tencijalnu patološku vrijednost

- bijeg je često posljedica raspada obitelji

- čimbenici emocionalne nesigurnosti: neslaganjeizmeđu roditelja, otac alkoholičar, rano odvajanjeod majke

- bježanje iz škole, bijeg zbog straha od škole

- neurotični tip bijega

2. Delikventno ponašanje

- najčešće u vrijeme adolescencije

- pravni, socijalni i moralni karakter delikvencije

- bjegovi i lutanja, krađe, materijalna šteta, nasilnoponašanje

- psihogeneza delikventnog ponašanja: konstrukcij-ski i somatski čimbenici obiteljske okoline, socijalničimbenici

3. Suicidno i autodestruktivno ponašanje

- suicidno ponašanje učestalije kod dječaka negodjevojčica

- u doba adolescencije suicidno ponašanje relativnoje češće i učestalije kod djevojaka nego kod mladića

- autodestruktivno ponašanje - toksikomanija

- Senex psittacus negligit ferulam (stara se papiga neda krotiti) - Stablo se savija dok je mlado

Trpimir Glavina

STRUČNO USAVRŠAVANJE 9

'v

Cimbenici zaštiteu prevenciji smetnji ponašanja djece i mladeži

Svakodnevno obavljanje učiteljskog poziva iživljenje s djecom i mladima u razredu nedvojbenopredstavlja zahtjevan posao koji nas često stavljapred vrlo različite izazove. Osobito je to prisutnou situacijama kada ispred sebe imamo djecu kojasvojim ponašanjem izlaze iz okvira kojeg mi držimoprihvatljivim, normalnim, tolerirajućim, djecu kojapokazuju različite oblike smetnji ponašanja ili ten-denciju prema takvom ponašanju.

1. VAŽNOST OSOBNOGPEDAGOŠKOG PRISTUPAKvalitetno odgovoriti takvim izazovima i učini-

ti stvarne pomake u radu s djecom možemo jedinoputem analize vlastitog rada i putem usavršavanja.Stoga, svaki korak naprijed u našem poslu započinjepitanjem. Postavljati pitanja s potrebom razumijeva-nja problema, analiziranja, usmjeravanja, otkrivanjaili učenja znači određivati svoj put, imati svoj cilj isvoju viziju. To je od presudne važnosti za svakodne-vni rad s učenicima, a osobito s učenicima sa sme-tnjama u ponašanju. S ciljem razmišljanja i osobnoganaliziranja korisno se pitati:

• Što mi je važno u odnosu s učenicima?• Koliko sam zadovoljan utjecajem kojeg imamna njih?• Koliko sam zadovoljan samim sobom?• Razumijem li dovoljno njihovo ponašanje?• Kako se nosim s vlastitim emocijama - lju-tnjom, nemoći ...?• Što mogu napraviti u uvjetima koje imam?• Do kuda sežu moje granice?• Koje su moje vrline? Što im mogu ponuditi?• Što mogu naučiti? Koja znanja mi mogu kori-stiti?• Zašto predstavljam važnu osobu i čimbenik za-štite u njihovom životu?Na dio ovih pitanja možemo odgovoriti samo mi

sami sebi osobno. To su izuzetno važni odgovori okojima u velikoj mjeri ovisi naše zadovoljstvo i za-dovoljstvo naših učenika, a pogotovo onih koji odnas traže više jer im i treba više. Na ostala pitanjaodgovor nam mogu dati stručna literatura, kolege inaravno djeca.

Dakle, kada je riječ o radu s učenicima sa sme-tnjama u ponašanju, recepta za rad u razredu nema jersvatko izgrađuje svoj vlastiti stil u kojeg unosi svojucjelokupnu osobnost (navike, vjerovanja, specifičnaponašanja, očekivanja ...), ali postoje smjernice kojenam daje suvremena znanost i koje olakšavaju iusmjeravaju naš rad. Primjenjujući ih, vjerojatnostuspjeha i osjećaja zadovoljstva u radu s djecom imla-dima daleko je veća.

2. ČIMBENICI PREVENTIVNE ZAŠTITEKao što postoje čimbenici rizika koji utječu na

pojavu različitih smetnji u ponašanju, tako postoje ičimbenici zaštite. Oni se definiraju kao unutarnje ivanjske snage koje pomažu djetetu da bolje podnosirizične uvjete ili koji ublažavaju rizike (prema MAjduković). Pod unutarnjim snagama se podrazumi-jevaju kognitivna kompetentnost, obilježja tempera-menta, osjećaj smisla, osobne djelotvornosti i slično,dok se pod vanjskim snagama ili mrežom podrškepodrazumijevaju:

• značajne odrasle osobe u obitelji, školi,zajednici• socijalna mreža ...Iz navedenog je razvidno da učitelji predstavljaju

značajnu odraslu osobu u djetetovu okruženju. Nje-zinu važnost potvrđuju istraživanja koja pokazuju daneka djeca suočena sa stresnim događajima ili djecakoja odrastaju u visokorizičnim uvjetima (zlostavlja-na, napuštena djeca ...) ne očituju smetnje u ponašanjui imaju dobro mentalno zdravlje upravo zahvaljujućiunutarnjim i vanjskim snagama. Isto tako, važnostučitelja kao značajne odrasle osobe u životu učenikapokazuju nam istraživanja o društvenoj ulozi škole iulozi u procesu odrastanja. «Ni jedno dvanaestogodi-šnje razdoblje života nije toliko odlučujuće u razvojui oblikovanju slike o sebi i osjećaja kompetentnostikao razdoblje osnovne i srednje škole. Djeca ulazeu školu s još jasno ne izgrađenom slikom o sebi pasu u tom vremenu najosjetljiviji na emocionalne po-sljedice uspjeha ili neuspjeha.» (Don Hamachek) Istiautor također ističe: «Škola ne samo da predstavljapozornicu na kojoj se odigrava drama odrastanja, većokuplja najkritičniju publiku na svijetu - vršnjake i

10 STRUČNO USAVRŠAVANJE

učitelje. Tu licem prema njihovim kritikama, učenicise stalno podsjećaju na svoje propuste i ograničenjaili na svoje uspjehe i mogućnosti.» (Don Hamacheki

3. KAKO OSTVARITI ULOGU ZNAČAJNEOSOBE U DJETETOVU OKRUŽENJU?Novi teorijski koncept koji se pokazao učinko-

vitim u prevenciji i radu s djecom sa smetnjama uponašanju savjetuje princip razvijanja otpornosti koddjece (usp. MAjduković). Otpornost pretpostavljasposobnost da se održi emocionalna kompetentnost,usprkos ozbiljnim nedaćama ili nedaćama koje trajudulje vrijeme. Ona se može razviti jedino osigura-vanjem emocionalne brige i topline, otvorenosti iprihvaćanja, samostalnosti uz strukturu i nadzor te ra-zvijanjem odgovarajućih vrijednosti i normi. Dakle,upravo onim elementima koji najčešće nedostaju uobiteljskom ozračju i uvjetima odrastanja djece kojazbog toga razvijaju smetnje ponašanja. Ovdje iznosi-mo nekoliko praktičnih smjernica u radu s učenicimasa smetnjama u ponašanju:

3.1. Osiguravati emocionalnu toplinu,brigu i prihvaćanjePotrebno je u odgojnom radu staviti težište na

ono što je dobro i zdravo u djetetu, a ne na ono što jeloše ili što mu nedostaje. Dakle, ovo načelo polazi odpozitivne paradigme i ostvaruje se u govoru prihvaća-nja. To uključuje:

• verbalno i neverbalno izražavanje poštovanja,razumijevanja (stanja i osjećaja), povjerenja,uvažavanja.• izražavanje pozitivnih zapažanja i poticajnihočekivanja (Vjerujem da možes, u tome ću tipomoćilv, očekivanja kroz upućivanje što u svomponašanju treba promijeniti.• usmjeravanje prema postignuću rezultata (po-maže u određivanju malih ciljeva).• naglašavanje poželjnog i ignoriranje nepoželj-nog ponašanja - ne mora se uvijek sve primijetiti,nije dobro mrštiti se ili samo kritizirati. To neznači ne reagirati, nego ne reagirati negativno.Ako mi primjećujemo i reagiramo na poželjnoponašanje, a ignoriramo nepoželjno ponašanje,dijete će prije uvidjeti razliku i osjetiti potrebu zapozitivnom promjenom.• pozitivno usmjeravanje ponašanja - Umjestoriječi: Ne lupa} vratima! Ne govori glasno! može-mo kazati: Tiho zatvori vrata! Podigni ruku!

Na ovaj način omogućavamo:• razvijanje osobnog kontakta i dijaloga krozstvarni i neposredni susret učitelja i učenika;• stabilan emocionalni odnos i povjerenje što jeključno za mogućnost utjecaja na drugu osobu(prisjetimo se kako se osjećamo kada nam jenetko pomogao, kada se netko emocionalno an-gažirao oko nas);• razvijanje samopoštovanja (svijesti o tome tkosmo i što smo bez obzira što znamo i možemo- zadovoljstvo samim sobom) kroz davanjeporuke djetetu da je vrijedno kao osoba. Bez sa-mopoštovanja i prihvaćanja samoga sebe, djeci jeteško prihvatiti mišljenje i potrebe druge djece štopostaje uzrok čestih ruganja, odbacivanja i agre-sivnog ponašanja.Važno je spomenuti da osim govora prihvaćanja

postoji i govor odbijanja koji je, na žalost, još uvijeku velikoj mjeri prisutan u našoj kulturi, pa tako i unašim školama. Njega prepoznajemo u prigovaranju,zapovijedanju, prijekoru, negativnoj kritici, strogojdisciplini, postavljanju nedostižnih ciljeva, ironiji,prozivanju i sl. Govor odbijanja, za razliku od govoraprihvaćanja, polazi od negativne paradigme, od nedo-statka, od onoga čega nema, a po našem mišljenju bitrebalo biti. Posljedica takvog ponašanja je:

• poticanje razvijanja obrambenih mehanizamakod djece (povlačenje, tihi otpor, otvoreni otpor,verbalni ispadi, agresivni ispadi, eskalacija sukoba,itd.);

• stvaranje atmosfere napada i obrane;• onemogućavanje iskrenog dijaloga i otvorene

komunikacije.Komunikacija se u ovakvim slučajevima premje-

šta sa sadržajnog na relacijski vid. Dakle, na među-sobne odnose što onda proizvodi negativnu energiju ine pridonosi ostvarenju ciljeva koje pretpostavlja rads djecom i mladima. Stoga, takva ponašanja trebamoizbjegavati.

3.2. Razvijati samostalnostuz strukturu i nadzorSvi učenici žele samostalnost. Ali, u isto vrijeme,

vole i strukturu, red i postavljene granice, kolikogod to nama izgledalo nevjerojatno. To im olakšavaponašanje i socijalizaciju. Međutim, činjenica je, ta-kođer, da učenicima sa smetnjama u ponašanju svakostrukturiranje i pridržavanje pravila predstavlja pro-blem. Oni imaju poteškoća s postavljanjem granicai s autoritetom. To je razumljivo ako znamo da oni

STRUČNO USAVRŠAVANJE

najčešće odrastaju u okružju u kojem upravo to nedo-staje. Kako se odnos prema autoritetu formira već uranom djetinjstvu (roditelji su prvi autoriteti djetetu) ikao model se prenosi na druge autori tete (odgajatelji,učitelji, profesori), svaki poremećaj u tom razdobljunužno se odražava na kasnije djetetovo funkcioni-ranje izvan obitelji. Stoga, njihovo ponašanje čestokarakterizira provociranje, testiranje strpljenja, ispi-tivanje granica, ispitivanje do kuda mogu ići i kolikoće odrasla osoba izdržati. Izazov je svakom učitelju iprofesoru ne doživjeti učenikove provokacije osobnote zadaća odgovoriti na primjeren način koji bi podra-zumijevao usmjeravanje na neprihvatljivo ponašanjei pozivanje na pridržavanje pravila bez komentiranjanjihovih pojedinačnih reakcija. Samo razumijevanjeuzroka njihovog ponašanja olakšat će ispravno suoče-nje s često teškim situacijama, osobito kada je u pita-nju disciplina ipoštovanje pravila. Budući da samimučenicima nije lako postaviti granice i pravila, ona sezato postavljaju cijelom razredu. Time se olakšavaponašanje i socijalizacija i učenicima s rizičnim po-našanjem. Postavljaju se zajednička pravila. Važno jeda su ona:

<jasna, tj. razumljiva svim učenicima, da oni zna-ju što se od njih očekuje;- pozitivna, tj. da ukazuju na ono što učenici tre-baju raditi, a ne što ne smiju raditi (npr. Slusajdok drugi govore! umjesto: Ne pričaj dok drugigovore!)- razumna, tj. s realnim očekivanjima (od učenikase može očekivati ono što je primjereno njihovojdobi i što oni mogu ispuniti).

Korisno je da u oblikovanju pravila sudjeluju sviučenici, jer je u tom slučaju vjerojatnost njihovapoštivanja daleko veća. Primjeri zajedničkih pravilamogu biti slijedeći:

- budi pristojan, uljudan (koristi riječi: hvala,molim ...);- poštuj imovinu (tuđe stvari, knjige, klupe ...);- svi imaju pravo na sigurnost (bez tučnjave, bezdijeljenja pravde ...);- slušaj dok drugi govore (osnova poštovanjadruge osobe)Također, uz postavljanje pravila ide i dogovor o

posljedicama za njihovo kršenje. Kao što vrijedi zapravila, tako i posljedice moraju biti jasne i razumnekako bi se mogle provesti. Uloga učitelja je da budedosljedan i pravedan prema svim učenicima u odnosuna poštivanje pravila i provođenje posljedica. Ne-dosljednost između onoga što učitelj postavlja kao

11

pravilo i onoga što provodi može najviše ugrozitistvaranje pozitivnog ponašanja. Nasuprot tome, upra-vo dosljednošću učitelj neutralizira nepoželjno pona-šanje i stvara sigurno okruženje koje učenici poštuju.

3.3. Razvijati odgovarajuće vrijednostiVjeronauk predstavlja školski predmet koji pruža

bogatstvo materijala za izgradnju stavova i uvjerenja,za promicanje temeljnih ljudskih i kršćanskih vrije-dnosti. Pri tome je vrlo važno ne inzistirati samo načinjenicama jer se svijet ne može shvatiti kroz činje-nice. Znanje koje nije praćeno vrlinom nije od velikevrij ednosti.

Do vrline i vrijednosti u radu s učenicima, aosobito sa specifičnom skupinom kao što su djeca sporemećajima ponašanja, možemo doći uvažavajućiznanstvene spoznaje i smjernice za rad, ali i potrebuza osobnim analiziranjem i premišljanjem vlastitogodgojnog djelovanja. Naravno, trebamo biti svjesničinjenice da je to dugotrajan proces i da rezultatenećemo uvijek brzo vidjeti, s nekom djecom moždanikada. No, ta je frustracija dio učiteljskog poziva iposla. Učitelji nisu svemogući, oni imaju svoje grani-ce, kako osobne tako i profesionalne.

Stoga, kada je potrebno, kada vidimo da, bezobzira na razloge, ne možemo učeniku pomoći ili sene uspijevamo nositi s njegovim ponašanjem, treba seobratiti za pomoć drugim stručnjacima. Postoje broj-na ponašanja koja zahtijevaju odgovarajući stručnitretman, ne samo u školi nego i izvan škole. Važno jeprepoznati ponašanje i na odgovarajući način reagira-ti. Kao stručnjaci ne smijemo sebi dopustiti preranoodustajanje.

Stoga kao vjeroučitelji budite prepoznatljivi, zra-čite svojom ljubavlju, vjerom i nadom i bit ćete važničimbenici zaštite djece!

Agnes Jelačić

Korištena literatura:1. Ajduković Marina - Nina Pečnik, Nenasilno rješa-vanje sukoba, Alinea, Zagreb 2002.2. Don Hamachek, Psihology in teaching, learningand growth, Allyn and Bacon 1994.3. Green Brad, Nove paradigme za stvaranje kvalite-tnih skola, Alinea, Zagreb 1996.4. Glasser William, Nastavnik li kvalitetnoj školi,Educa, Zagreb 1999.5. Juul Jasper, Razgovor s obiteljima, Alinea, Zagreb1995.

12 STRUČNO USAVRŠAVANJE

Katehetske ljetne škole u Splitu

U prostorijama Nadbiskupskogsjemeništa u Splitu, već treću go-dinu zaredom, u organizacij i Na-cionalnog katehetskog ureda HBKodržavaju se krajem kolovoza dvi-je Katehetske ljetne škole - jednaza vjeroučitelje u osnovnoj (28.do 30. kolovoza 2003.) i druga zavjeroučitelje u srednjoj školi (1. do3. rujna 2003.) Školski vjeronauk,"jednako zahtjevan u sustavnostii strogosti poput ostalih predmeta" (ODK 73),traži ozbiljnu pripremu. Nužno je, stoga, trajnousavršavanje i izobrazba vjeroučitelja kako naduhovno-vjerničkom, tako i na profesionalnompodručju. Velika posjećenost ovih stručnih skupo-va znakje da vjeroučitelji zahtjevnost svog pozivai rada u školi ozbiljno shvaćaju. Da bi se nastavniproces mogao što kvalitetnije izvoditi potrebna sui prikladna sredstva rada i pomagala, a u prvomredu udžbenici. Ove će se Katehetske ljetne školeupravo po tome i pamtiti. Nakon višegodišnjegrada voditelji autorsko-uredničkih timova zajednosa svojim suradnicima "predali su u ruke" vjerou-čiteljima i njihovim učenicima šest novih vjerona-učnih udžbenika za osnovnu školu (osim četvrtogi osmog razreda), te vjeronaučni udžbenik za prvogodište srednje škole.

tekstova za pojedine nastavneteme. O tome kako literarni idrugi autorski tekstovi mogutakođer govoriti o Bogu, poticatiučenike na promišljanje o vjerii vlastitim stavovima govorio jedr. Milan Špehar, s osvrtom naosobno iskustvo u radu s djecomi mladima. Ljudsko pamćenjenajviše se oslanja na ono što okovidi. To je posebno prisutno kod

današnjih generacija djece i mladih čija je moć ap-strahiranja i razumijevanja "gole" riječi sve višedovedena u pitanje zbog golemog utjecaja "audio-video" medija. Suvremeni udžbenik mora, stoga,biti i grafički dobro oblikovan, a sadržaji prisutnine samo u tekstu nego i u bojama i crtežima. Noviudžbenici u tom smislu ne zaostaju za najsuvre-menijim rješenjima. Prisutnost slike, crteža i osta-lih likovih izričaja više je nego zadovoljavajuća,a nedostatke je uvijek moguće popraviti. O ovomaspektu novih udžbenika, kao i o mogućnosti upo-trebe likovnog govora u nastavi vjeronauka preda-vanje je održala Vesna Šiklić, profesorica likovneumjetnosti iz Splita.

Osim predavačkog dijela, sudionici su u ma-njim skupinama mogli konkretizirati ono što sukroz predavanja slušali. Nakon što su se opredi-jelili za skupinu od prvog do četvrtog ili od petogdo osmog razreda, radili su, već prema izabranimtemama iz udžbenika, na biblijskim odnosno au-torskim tekstovima. Vjeroučitelji su također zaje-dno učili kako koristiti likovne sadržaje iz novihudžbenika, te što tražiti i na koji način poticatiučenike na kreativno likovno izražavanje primje-reno dobi i njihovim osobnim nagnućima.

Didaktička obrada teksta i slikeu novim vjeronaučnim udžbenicima

Pod ovim naslovom odvijao se rad Katehetskeljetne škole za osnovnu školu. Dakle, ne samo dasu novi udžbenici vrlo lijepom i kulturnim pro-gramom obogaćenom promocijom predstavljenisudionicima Škole, nego su bili i glavna temapredavanja i rada u skupinama. Dr. Marinko Vido-vić svojim je predavanjem i vrlo konstruktivnimkritičkim osvrtom na prisutnost i kriterije izborabiblijskih tekstova u udžbenicima otvorio radnidio Škole. Sudionici su izrazili želju za ovim pre-davanjem u pismenom obliku jer je dr. Vidovićponudio i neka bolja rješenja u izboru biblijskih

Metoda u vjeronaučnoj nastavi

Svaka prava metoda u vjeronaučnoj nastavi,prema riječima koje je na početku Katehetskeljetne škole za srednju školu sudionicima uputiosplitsko-makarski nadbiskup dr. Marin Barišić,ima svoje korijene u srcu vjeroučitelja. Crkva,

STRUČNO USAVRŠAVANJE

doista, "nema vlastitu mti jedinstvenu metodu,već u svjetlu Božje pedagogije razlučuje metodevremena, slobodom duha prihvaća ... sve one ele-mente koji nisu u proturječju s evanđeljem" (ODK148). Upravo zato što je izbor pravih metoda radau vjeronaučnoj nastavi "jamstvo vjernosti sadrža-ju" (ODK 149) te što je konačni cilj vjeronauka uškoli odgoj u vjeri, a to je nemoguće bez metodeukorijenjene "u srcu", Povjerenstvo za organizira-nje ove Škole odlučilo je ponuditi vjeroučiteljimamogućnost usavršavanja u struci s aspekta primje-ne metoda u vjeronaučnoj nastavi.

Da je metoda vrlo važna za postizanje odgoj-nih ciljeva istaknuo je u svom predavanju o "me-todama u pedagogiji nekad i danas" prof. dr. FilipJelavić. Škola je nužno odgojna ustanova, a odgojpretpostavlja slobodno usvajanje svih ponuđenihsadržaja od strane učenika, kako obrazovnih takoi onih odgojnih. Dr. Ana Thea Filipović je paknaglasila kako je u vjeronaučnoj nastavi metodavažna radi ostvarenja svih odgojno-obrazovnihciljeva koji vode kjednom zajedničkom cilju, atoje odgoj u vjeri.

Vjeroučitelj bi trebao pronalaziti načina kakoaktivno uključiti učenike u nastavni proces, poti-cati ih na suradnju i usvajanje stavova. Izbor "užeteme" odnosio se na etička pitanja mladih danas iprisutnost tih tema u službenom Programu nastavekatoličkog vjeronauka ti srednjoj školi. Predavanjena ovu temu održao je dr. Vlatko Dugalić s tim dase posebno zadržao na prvom dijelu o moralnimdilemama i pitanjima mladih danas.

Predavač je također istaknuo kako treba pazitina način obrade ovih tema na satu vjeronauka, jermladi žele biti sugovornici, uglavnom već imajuusvojene stavove i ne prihvaćaju "moraliziranje".Kao glavna etička pitanja se sve više namećudruštvena pravda i ekološki problemi, dok se obi-teljski i vjerski život smatraju isključivo privatnimpodručjima o kojima se ponekad ne želi uopće ra-zgovarati.

U radu u skupinama sudionici su mogli nakonkretnim metodskim jedinicama iz Programaza sve četiri godine primjenjivati različite meto-de za motivaciju, razradu sadržaja i vrednovanje.Iskustvo vjeroučitelja s dugogodišnjom praksom,želja za učenjem onih koji su tek započeli s radomu školi, otvorenost i suradnja stvorili su u svimskupinama vrlo ugodno, opušteno i radno ozračje.

13

Uspjehu rada Škole zasigurno je doprinijela i ra-dost zbog promocije novog vjeronaučnog udžbe-nika za prvo godište "Mladi tražitelji".

S ciljem promicanja vjeronaučne struke

Katehetske ljetne škole u Splitu postale su"događaj" kako za vjeroučitelje i mjesnu Crkvu,tako i za širu javnost. Ovdje se okuplja struka kojaima što reći, a to su znali prepoznati i svojim pri-sustvom pokazati Ministarstvo prosvjete i športaZavod za unaprijeđivanje školstva u osobi tada-šnjeg ravnatelja dr. Josipa Milata, te Ured državneuprave za prosvjetu i kulturu Splitsko-dalmatinskežupanije u osobi pročelnice mr. Nansi Ivanišević.Nazočnost biskupa dr. Marina Srakića, predsje-dnika Vijeća za katehizaciju HBK, te biskupa do-maćina dr. Marina Barišića i nekih drugih biskupaznak su da je domaća Crkva svjesna važnostikvalitetenog vjeronauka u školi i potrebe stručnihvjeroučitelja. Ako tome dodamo vrlo lijep kulturnidogađaj promocije udžbenika za osnovnu školu iakciju darivanja krvi na obje Škole dobit ćemo sli-ku promišljenih i stručno obavljenih skupova kojiće ostati trajna potreba okupljanja i usavršavanjanaših vjeroučitelja iz cijele domovine.

Mirjana Vučica

14 STRUČNO USAVRŠAVANJE

Pravilnik o polaganju stručnog ispita učitelja istručnih suradnikau osnovnom školstvu

i nastavnika u srednjem školstvu

Školski vjeroučitelji izjednačeni su u svim pra-vima i obvezama s ostalim učiteljima u osnovnimškolama i nastavnicima u srednjim školama, štopotvrđuje i novi Pravilnik o polaganju stručnihispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnomškolstvu i nastavnika u srednjem školstvu (NN88/2003). Nakon prestanka prijelaznog razdobljauvođenja vjeronauka kao izbornog predmeta uškolski sustav, kao vjeroučitelji pozvani smo snajvećom odgovornošću pristupati ostvarivanjupripravničkog staža i polaganju stručnog ispitavjeroučitelja. Vjeroučitelji koji su diplomiralinakon 7. siječnja 2000. godine, tj. nakon stupanjana snagu Pravilnika o izmjenama i dopunamaPravilnika o polaganju stručnog ispita učitelja istručnih suradnika u osnovnom i srednjem škol-stvu (NN 14811999) te vjeroučitelji koji nemajuradnog iskustva u struci do tog datuma obvezni supolagati stručni ispit.

Ostvarivanje pripravničkog staža

Svrha je pripravničkog staža osposobiti vjero-učitelje bez radnog iskustva za uspješno, stručnoi samostalno obavljanje poslova u osnovnoj odno-sno srednjoj školi. Vjeroučitelj pripravnik može

biti u radnom odnosu na određeno ili neodređenovrijeme, ili volonter. Pripravnički staž počinje da-nom zasnivanja radnog odnosa, odnosno danomsklapanja ugovora o volontiranju, a ostvaruje sena temelju okvirnog programa stažiranja kojegdonosi Ministarstvo prosvjete i športa (usp. Pra-vilnik, čl. 5.). Nakon početka rada pripravnikaškola je dužna:

- imenovati povjerenstvo za stažiranje?pripravnika;

- prijaviti stažiranje na tiskanici (SI-I)?Zavodu za unapređivanje školstva (najkasnijetrideset dana od početka rada pripravnika);

- izraditi program stažiranja i dostaviti gaZavodu (također najkasnije trideset dana odpočetka rada pripravnika);

- pružati stalnu metodičku i drugu potrebnupomoć pripravnika te pratiti i vrednovatinapredovanje pripravnika u ostvarivanju pro-grama stažiranja.

Prema novom Pravilniku povjerenstvo za stažira-nje sačinjavaju:

- ravnatelj škole kao predsjednikpovj erenstva;

- mentor pripravnika kojeg predlažeKatehetski ured;

- stručni suradnik.

Povjerenstvo za stažiranje izrađuje operativniprogram stažiranja za svakog pojedinog pripravni-ka (vidi Katehetski glasnik, br. 312000, str. 83-95.)i odgovorno je za provođenje programa. Povje-renstvo za stažiranje mora biti nazočno tijekompripravničkog staža najmanje dva puta po dva satana redovnoj nastavi ili ostalim oblicima odgojno-obrazovnog rada pripravnika. Kako se može uoči-ti, novi pravilnik više ne predviđa za vjeroučiteljepripravnike četvrtog člana povjerenstva u osobipredstavnika nad/biskupijskog katehetskog ureda.Međutim, ostaje praksa da nadzornik/savjetnik ili

STRUČNO USAVRŠAVANJE

savjetnik obavi jedan ili dva neposredna uvida urad vjeroučitelja pripravnika.

Pripravnici su obvezni nazočiti nastavnim sati-ma mentora najmanje trideset sati tijekom stažira-nja, a mentor je obvezan biti na nastavnim satimapripravnika deset sati. Obvezno hospitiranje trebaobuhvatiti sve oblike rada s učenicima, ravno-mjerno raspoređene tijekom stažiranja (jedan dodva sata tjedno). Pripravnici volonteri obvezni sunazočiti nastavnim satima mentora najmanje dvasata tjedno tijekom nastavne godine, odnosno se-damdeset sati, te samostalno održati trideset i petnastavnih sati uz prisustvo mentora. Sati obveznoghospitiranja planiraju se u operativnom programustažiranja. Vjeroučitelji pripravnici trebaju voditidnevnik stažiranja, a vjeroučitelji mentori, kao iostali članovi povjerenstva za stažiranje, obveznisu voditi evidenciju o ostvarivanju programa pri-pravničkog stažiranja.

Postupak i način polaganja stručnog ispita

Stručni ispit polaže se prema programu kojegdonosi Ministarstvo prosvjete i športa na prijedlogNacionalnog katehetskog ureda HBK, a objavljenje u Katehetskom glasniku (br. 2/2001, str. 17-29.).Sadrži popis mogućih tema za metodički esej, po-pis mogućih pitanja za opći i metodički dio pro-grama te literaturu koju je potrebno konzultirati.

Nakon ostvarenog programa pripravničkogstaža, škola prijavljuje pripravnika za stručni ispit.Ispit se prijavljuje Zavodu za unaprijeđivanješkolstva na prijavnici (tiskanica SI-3). U privitkuprijavnice prilažu se:

- izvješće povjerenstva o rezultatimastažiranja (tiskanica SI-2);

- preslik diplome o stečenoj naobrazbi;- evidencija o ostvarivanju programa

pripravničkog staža (vjeroučitelji mentoripripravnika jedan primjerak šalju i Katehet-skom uredu).

Ispit se prijavljuje najkasnije trideset danaprije početka ispitnog roka. Ispitni rokovi zavjeroučitelje u osnovnim školama su:- od 15. siječnja do l. ožujka;- od 15. travnja do 1. lipnja;- od l. listopada do 15. studenoga;

15

Ispitni rokovi za vjeroučitelje u srednjim školamasu:

- od 10. veljače do 10. travnja;- od 10. listopada do 10. prosinca.

Stručni ispit polaže se pred ispitnim povje-renstvom od pet članova, a obuhvaća tri dijela:1) pisanje metodičkog eseja; 2) pisana pripremaza nastavni sat i izvođenje nastavnog sata i 3)usmeni ispit iz metodike vjeronaučne nastave tepoznavanje državnih zakona i školske pedagoškedokumentacije. Pisani rad traje četiri školska sata,izvođenje nastavne jedinice jedan nastavni sat, ausmeni dio ispita do četrdeset minuta. Detaljni-je o ispitnim povjerenstvima i tijeku polaganjastručnog ispita pisali smo u prethodnom brojuSvjedoka.

Uspjeh na dijelovima ispita i opći uspjeh iska-zuje se ocjenom «položio» ili «nije položio». Pri-pravnik koji nije zadovoljio najednom od dijelovastručnog ispita upućuje se na ponovno polaganjetog dijela ispita. O stručnom ispitu vodi se zapi-snik (tiskanica SI-4), a potpisuju ga predsjednik ičlanovi ispitnog povjerenstva. Pripravnici koji supoložili stručni ispit dobivaju Uvjerenje o polože-nom stručnom ispitu (tiskanica SI-5). Troškoviprvog polaganja stručnog ispita, osim volontera,podmiruju se iz Državnog proračuna. Troškoveponovnog polaganja stručnog ispita snose samipnpravmci.

Sabina Marunčić

16 STATISTIKA

Pohađanje vjeronauka u osnovnim školama - 2003.12004.

Škola učenici vjeroučenici postotakOŠ "Aržano" - Aržano 108 108 100 %OŠ "Bariša Granić Meštar" - Baška Voda 214 214 100 %OŠ "Brela" - Brela 148 146 99 %OŠ "Ivan Goran Kovačić" - Cista Velika 149 149 100 %OŠ "1. listopad 1942." - Čišla 390 390 100 %OŠ "Ante Starčević" - Dicmo 250 248 99 %OŠ "Jesenice" - Dugi Rat 692 683 99 %OŠ "Dugopolje" - Dugopolje 370 370 100%OŠ "Gradac" - Gradac 285 255 89%OŠ "Grohote" - Grohote 100 100 100 %OŠ "Ivan Mažuranić" - Han 372 372 100 %OŠ "Dinko Šimunović" - Hrvace 332 331 99 %OŠ "Stjepan Radić" - Imotski 1257 1231 97 %OŠ "Knez Trpimir" - Kaštel Gomilica 915 905 98 %OŠ "Ostrog" - Kaštel Lukšić 678 665 98 %OŠ "Bijaći" - Kaštel Novi 794 788 99 %OŠ "Prof. Filip Lukas" - Kaštel Stari 808 808 100 %OŠ "Knez Mislav" - Kaštel Sućurac 670 639 95 %OŠ "Petar Kružić" - Klis 341 341 100 %OŠ "Ivo Dugandžić Mišić" - Komin 121 120 99%OŠ "Tin Ujević" - Krivodol 334 333 99 %OŠ "Kula Norinska" - Kula Norinska 153 153 100 %OŠ "Silvije Strahimir Kranjčević" - Lovreć 106 106 100 %OŠ "O. Petar Perica" - Makarska 504 454 90%OŠ "Stjepan Ivičević" - Makarska 919 789 85 %OŠ "Don Mihovil Pavlinović" - Metković 1013 1011 99%OŠ "Stjepan Radić" - Metković 1212 1187 97%OŠ "Knez Branimir" - Muć Donji 117 115 98 %OŠ "Neorić-Sutina" - Neorić 114 112 98 %OŠ "Josip Pupačić" - Omiš 1102 988 89%OŠ "Opuzen" - Opuzen 472 451 95 %OŠ "Kamešnica" - Otok 595 595 100 %OŠ "Otrići-Dubrave" - Otrić Seoci 98 98 100 %OŠ "Vladimir Nazor" - Ploče 794 753 95 %OŠ "Don Mihovil Pavlinović" - Podgora 229 206 89%OŠ "Strožanac" - Podstrana 875 870 99%OŠ "Ivan Leko" - Proložac Donji 405 403 99%OŠ "Runović" - Runović 264 264 100 %OŠ "Kralj Zvonimir" - Seget Donji 378 376 99%OŠ "Fra Pavao Vučković" - Sinj 926 914 98 %OŠ "Ivan Lovrić" - Sinj 796 795 99%OŠ "Marko Marulić" - Sinj 881 865 98 %

STATISTIKA 17

OŠ "Slatine" - Slatine 64 64 100 %OŠ "Don Lovre Katić" - Solin 1410 1390 98%OŠ "Vjekoslav Parać" - Solin 1030 1026 99%OŠ "Blatine-Škrape" - Split 625 606 96%OŠ "Bol" - Split 676 591 87%OŠ "Brda" - Split 736 726 98 %OŠ "Dobri" - Split 584 542 92%OŠ "Gripe" -Split 661 616 93 %OŠ "Kamen-Šine" - Split 740 720 97%OŠ "Kman-Kocunar" - Split 894 882 98 %OŠ "Lučac" - Split 721 694 96%OŠ "Manuš" - Split 510 488 95 %OŠ "Mat jan" - Split 588 565 96%OŠ "Mejaši" - Split 620 614 99%OŠ "Meje" - Split 434 391 90%OŠ "Mertojak" - Split 930 919 98 %OŠ "Plokite" - Split 635 548 86%OŠ "Pojišan" - Split 599 567 94%OŠ "Pujanki" - Split 930 896 96%OŠ "Ravne njive" - Split 801 784 97%OŠ "Skalice" - Split 718 607 84%OŠ "Spinut" - Split 623 470 75 %OŠ "Split 3" - Split 1028 983 95 %OŠ "Sućidar" - Split 969 939 96%OŠ "Trstenik" - Split 570 553 97%OŠ "Visoka" - Split 575 570 99%OŠ "Srinjine" - Srinjine 221 221 100 %OŠ "Gornja Poljica" - Srijane 83 83 100 %OŠ "Fra Ante Gnječ" - Staševica 136 136 100%OŠ "Stobreč" - Stobreč 355 345 97%OŠ "Studenci" - Studenci 40 40 100 %OŠ "Dr. fra Karlo Balić" - Šestanovac 285 285 100 %OŠ "Stjepan Radić" - Tijarica Donja 45 45 100 %OŠ "Trilj" - Trilj 919 918 99%OŠ "Majstor Radovan" - Trogir 762 742 97%OŠ "Petar Berislavić" - Trogir 801 770 96%OŠ "Tučepi" - Tučepi 120 108 90%OŠ "Vrgorac" - Vrgorac 718 713 99%OŠ "Milan Begović" - Vrlika 178 178 100 %OŠ "Zagvozd" - Zagvozd 166 166 100 %OŠ "Zmijavci" - Zmijavci 353 353 100 %OŠ "Žrnovnica" - Žrnovnica 409 400 97 %

U školskoj godini 2003.12004. u osnovnim školama na području Splitsko-makarske nadbiskupije odukupno 45.543 učenika nastavu vjeronauka pohađa 43.955 učenika (96,51 %).

18 STATISTIKA

Pohađanje vjeronauka u srednjim školama - 2003.12004.

Škola učenici vjeroučenici postotakEkonomska škola - Imotski 383 379 98 %Gimnazija »Dr, Mate Ujević« - Imotski 486 477 98 %Obrtničko-industrijska škola - Imotski 530 518 97 %Tehnička škola - Imotski 294 289 98%SŠ »Braća Radić« - Kaštel Štafilić 431 418 96%Srednja strukovna škola - Makarska 543 499 91 %SŠ »Fra Andrija Kačić Miošić« - Makarska 647 542 83%Gimnazija »Metković« - Metković 376 366 97 %Srednja škola - Metković 808 781 96%SŠ »Jure Kaštelan« - Omiš 731 722 98 %Srednja poljoprivredna i tehnička škola - Opuzen 39 39 100%SŠ »Fra Andrija Kačić Miošić« - Ploče 566 498 87%Franjevačka klasična gimnazija - Sinj 166 166 100%Gimnazija »Dinko Šimunović« - Sinj 422 407 96%SSŠ »Ban Josip Jelačić« - Sinj 803 801 99 %TIŠ »Ruđer Bošković« - Sinj 597 577 96%Ekonomsko-birotehnička škola - Split 1200 1154 96%Elektrotehnička škola - Split 676 623 92%Graditeljska obrtnička i grafička škola - Split 601 527 87%Graditeljske-geodetska škola - Split 508 464 91 %1. gimnazija - Split 725 631 87%II. gimnazija - Split 737 645 87%III. gimnazija - Split 721 640 88%IV. gimnazija »Marko Marulić« - Split 738 688 93 %V. gimnazija »Vladimir Nazor« - Split 653 590 90%Gimnazijski kolegij »Kraljica Jelena« - Split 39 34 87%Prirodoslovno tehnička škola - Split 258 230 89 %Industrijska škola - Split 206 203 98%Nadb. klasična gimna. »Don Frane Bulić« - Split 236 236 100%Obrtna tehnička škola -Split 734 720 98%Obrtnička škola - Split 872 864 99%Pomorska škola - Split 690 586 84%Privatna jezična gimnazija »Pitagora« - Split 57 32 56%Srednja tehnička prometna škola - Split 830 806 97 %Srednja gospodarska škola - Split 41 40 97%»Dental centar Marušić« - Split 95 94 98 %Škola likovnih umjetnosti - Split 233 186 79%Tehnička škola - Split 412 377 91 %Trgovačka škola - Split 766 744 97%Turističko-ugostiteljska škola - Split 889 827 93 %Zdravstvena škola - Split 947 907 95 %

STATISTIKA 19

SSŠ "Blaž Jurjev Trogiranin» - Trogir 790 763 96%SŠ »Ivan Lucić« - Trogir 506 488 96%SŠ »Tin Ujević« - Vrgorac 321 311 96%

U školskoj godini 2003.12004. u srednjim školama na području Splitsko-makarske nadbiskupije odukupno 23.303 učenika nastavu vjeronauka pohađa 21.889 učenika (93,93 %).

Centri za osobe s posebnim potrebamaCentar učenici vjeroučenici postotak

Centar "Juraj Bonaći" - Split 126 88 69 %Centar "Slava Raškaj" - Split 97 45 46%Centar za autizam - Split 25 24 96%

U školskoj godini 2003.12004. u Centrima za osobe s posebnim potrebama na području Splitsko-makarske nadbiskupije od ukupno 248 učenika nastavu vjeronauka pohađa 157 učenika (63,30 %).

Vjeroučitelji • • •prrpravmciŠkolska godina 2003.12004.

br. pripravnik škola mentor prijava1. Fra Nikica Ajdučić Ekonomska škola, Imotski Jakov Udovičić 8.09. '03.2. Don Damir Bistrić OŠ Jesenice, Dugi Rat Darija Mladin 8.09. '03.3. Fra Boris Čarić OŠ Skalice, Split Lidija Čotić 8.09. '03.4. Don Darijo Čorić OŠ M. Pavlinović, Metković s. Marijana Cvitanović 8.09. '03.5. Krešimir Jurić OŠ M. Pavlinović, Metković Marinko Tošić 8.09. '03.6. Don Marko Klarić OŠ Pujanki, Split Mirjana Vuletić 8.09. '03.7. Don Ivan Kovačević OŠ Mejaši, Split Nives Kekez 8.09. '03.8. Jasmina Kvasina-Dragičević OŠ Brda, Split Ivanka Valenta 8.09. '03.9. Katija Lončar OŠ Don Lovre Katić, Solin Snježana Rađa 8.09. '03.10. Ivana Miloš OŠ M. Pavlinović, Podgora Ružica Matijević 8.09. '03.11. Fra Šime Nimac OŠ Zmijavci, Zmijavci Anela Kukavica 8.09. '03.12. Kristina Paponja OŠ Kula Norinska, Kula N. s. Marinela Delonga 8.09. '03.13. Sanja Pešić OŠ O. Petar Perica, Makarska Marina Šimić 15.09. '03.14. Fra Daniel Stipanović TIŠ "Ruđer Bošković", Sinj Tomislav Budimir 8.09. '03.15. s. Petra Šakić Gimn. Don Frane Bulić, Split s. Klara Šimunović 8.09. '03.16. Brankica Šimundža OŠ Meje, Split s. Katarina Čotić 8.09. '03.17. Šima Valenta OŠ Filip Lukas, Kaštel Stari Ana Biliškov 15.09. '03.18. Mirjana Vodanović-Mandarić OŠ Milan Begović, Vrlika Julijana Hrvoić 8.09. '03.19. Don Marijo Volarević OŠ Ostrog, Kaštel Lukšić s. Terezina Bašić 8.09. '03.

20 STATISTIKA

Stručni ispiti u SplituŠkolska godina 2003.12004.

U prethodnom broju "Svjedoka" pisali smo o tijeku polaganja stručnog ispita te o ispitnim povjeren-stvima u osnovnoj i srednjoj školi u Splitu. Školski vjeroučitelji izjednačeni su u svim pravima i obve-zama s ostalim nastavnicima u školi što potvrđuje i novi Pravilnik o polaganju stručnih ispita učitelja istručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu (Narodne novine, br. 88/2003.).Novi Pravilnik donosi niz novosti te ga vjeroučitelji trebaju dobro proučiti, osobito vjeroučitelji pripra-vnici i vjeroučitelji mentori pripravnika.

Tijekom 2002.103. školske godine održanje 31 stručni ispit u osnovnoj i srednjoj školi u Splitu. Stru-čni ispit za vjeroučitelje koji su stažirali u osnovnoj školi održan je u Osnovnoj školi "Plokite" (Slavon-ska 13, Split). Ispit su položili sljedeći vjeroučitelji:

1) Ivana Bogadi (OŠ "Lapad" - Dubrovnik)2) Mirjana Buljat (OŠ "Benkovac" - Benkovac)3) Stipe Dukić (OŠ "Ivan Lovrić" - Sinj)4) Simona Gavrić (OŠ "Lapad" - Dubrovnik)5) Zrinka Grbin (OŠ "Petar Lorini" - Sali)6) Tončica Josipović (OŠ "Ivan Duknović" - Marina)7) Ivica Kero (OŠ "Pakoštane" - Pakoštane)8) Elvis Knežević (OŠ "Obrovac" - Obrovac)9) Blaženka Mandić (OŠ "Šime Budinić" - Zadar)1O) Tomislav Medak (OŠ "Don Mihovil Pavlinović" - Metković)ll) AnteMravičić (OŠ "Stjepan Ivičević" - Makarska)12) Zdenka Mravičić (OŠ "O. Petar Perica" - Makarska)13) Matilda Mužinić (OŠ "Ivan Rabljanin" - Rab)14) Goran Pavelin (OŠ "Jelsa" - Jelsa)15) Augustin Radović (OŠ "Don Mihovil Pavlinović" - Metković)16) Barbara Sipina (OŠ "Petar Zoranić" - Nin)17) Mandica Starčević (OŠ "Faust Vrančić" - Šibenik)18) Ivanka Šešelj (OŠ "Kula Norinska" - Kula Norinska)19) Anita Vidović (OŠ "Petar Šegedin" - Orebić)20) Marijana Zeljković (OŠ "Don Lovre Katić" - Solin)

Stručni ispit za vjeroučitelje koji su stažirali u srednjoj školi održan je u Turističko-ugostiteljskojškoli (A. G. Matoša 60, Split). Ispit su položili sljedeći vjeroučitelji:

1) Anamarija Petrić (Škola likovnih umjetnosti - Split)2) Mario Preden (Srednja škola "Kralj Zvonimir" - Knin)3) Anita Vuletin (Srednja škola "Ivan Lucić" - Trogir)

STATISTIKA 21

Raspored vjeroučitelja - 2003./2004.

OSNOVNE ŠKOLEOŠ "Gradac" - Gradacfra Ante Anićfra Luka Norac-Kevo (+ PŠ Brist)fra Izidor Grabovac (PŠ Drvenik + PŠ Zaostrog)

OŠ "Aržano" - AržanoLucija Smoljo (+ PŠ Svibić + PŠ Svib)don Nedjeljko Ribičić (PŠ Svib)

OŠ "Grohote" - Grohotedon Damir Vuletićdon Milivoj Čalodon Augustin RadovićOŠ "Bariša Granić Meštar" - Baška Voda

s. Verica Grabovacfra Petar Gulić OŠ "Ivan Mažuranić" - Obrovac sinjski

s. Vjera Gulić (+ PŠ Gala + PŠ Gljev + PŠBajagić)fra Luka Delićfra Ivan Norac Kljajo

OŠ "Brela" - Breladon Marin BarišićAna Vilić

OŠ "Ivan Goran Kovačić" - Cista VelikaJadranka s. Zdenka Tomas (+ PŠ Dobranje)don Bogoslav Bartulović (PŠ Cista Provo)don Ivan Džaja (PŠ Biorinc)

OŠ "Dinko Šimunović" - Hrvacefra Frane BilokapićStipe Dukić (+PŠ Potravlje)Tomislav Budimirfra Jakov Dževmja Viro (PŠ Potravlje)don Ante Vranković (PŠ Bitelić)OŠ "1. listopad 1942." - Čišla

Marija Biserka Kalebić (+ PŠ Dubrava)don Ante Karoglandon Krste Tomić (PŠ Kostanje)don Ante Matešan (PŠ Kostanje)don Vlado Đuderija (PŠ Gata)don Božo Ćubelić (PŠ Tugare)

OŠ "Stjepan Radić" - ImotskiMarija BubaloAna s. Sofija VukovićAnela Kukavicafra Ante Bilokapićfra Dinko Bekavac (+ PŠ Bušići + PŠ Kutleše)fra Filip Budić (+ PŠ Glavina)fra Dinko Bošnjak (PŠ Kukavice + PŠ Lončari)fra Šime Nimac (PŠ Kamen Most)

OŠ "Ante Starčević" - Dicmos. Karmen CarićAnđela Barać (+ PŠ Krušvar)

OŠ "Jesenice" - Dugi RatDarija Mladins. Bernardica Čalodon Boris VukasovićMarija Ercegović (PŠ Krilo)don Damir Bistrić

OŠ "Knez Trpimir" - Kaštel GomilicaZdenka KrokarMara s. Mirta Lišnićdon Miro Šestandon Božo RenjićMarija Bojčić (zamjena Gorana Kelam)Sanja Matić

OŠ "Dugopolje" - DugopoljeSandra RadanovićMira s. Celestina Jerčićdon Mirko Bitunjacdon Jozo Varvodić (PŠ Kotlenice)

OŠ "Ostrog" - Kaštel LukšićKata s.Terezina BašićAna Biliškovdon Mario Volarević

22 STATISTIKA

OŠ "Bijaći" - Kaštel NoviKatica RadačićNatalija Burazindon Luka Vucodon Mate Čulić

OŠ "Prof. Filip Lukas" - Kaštel StariMilka RadačićNives Vilić (zamjena Šima Valenta)don Ilija VuletićAnita Parčina

OŠ "Knez Mislav" - Kaštel SućuracJoško KrokarSvetlana Ćurkovićdon Radojko VidovićAntonija Bilokapić

OŠ "Petar Kružić" - KlisVedrana Nazlićdon Jakov Rančić (+ PŠ Konjsko)fra Ivan Savić (PŠ Prugovo)don Luka Jozić (+ PŠ Kosa)

OŠ "Ivo Dugandžić Mišić" - Komindon Petar Perleta

OŠ "Tin Ujević" - KrivodolSlava Ćelić (+ PŠ Poljica Imotska)don Zdravko Vučak (+ PŠ Poljica + PŠIvanbegovina)don Mladen Ivišić (PŠ Kljenovac)Mara s. Vitalija Križan (PŠ Grubine)fra Vinko Gudelj (PŠ Grubine )

OŠ "Kula Norinska" - Kula Norinskadon Zrinko Brković (PŠ Krvavac + PŠ Momići)Ivanka Šešelj (zamjena Kristina Paponja)

OŠ "Silvije Strahimir Kranjčević" - LovrećMarija Koštić (+ PŠ Nikolići - zamjena SnježanaBubalo)don Ivan Prelas (PŠ Medov Dolac)

oš "O. Petar Perica" - MakarskaZdenka Mravičić (zamjena Sanja Pešić)Ana VilićIvana Miloš (PŠ Promajna + PŠ Veliko Brdo)don Ivan Čotić

OŠ "Stjepan Ivičević" - MakarskaHelena LekićAnte MravičićMarija s. Kruna GrgatMarina Šimić

OŠ "Don Mihovil Pavlinović" - MetkovićMarinko TošićMarija s. Marijana CvitanovićTomislav Medak (+ PŠ Vid)don Dario ČorićKrešimir Jurić (+ PŠ Prud)

OŠ "Stjepan Radić" - MetkovićSandra s. Rebeka BatareloElena JelčićMirela RagužKrešimir Jurićfra Ivica Ercegdon Marinko Jurišin (PŠ Bijeli Vir)don Bariša Plećaš (PŠ Mlinište )

OŠ "Knez Branimir" - Muć Donjidon Ivan Perišdon Nenad Čondić (+ PŠ Gornji Muć)Marijana Zeljković

OŠ "Neorić-Sutina" - Neorićdon Nikola GolemacMarijana Zeljković

OŠ "Josip Pupačić" - OmišKate Mrče1ićRužica MatijevićSabina Marunčićs. Maksencija MidenjakAntun Budimir (+ PŠ Kučiće)don Ivan Delić

OŠ "Kamešnica" - OtokVesna Škopljanac-Mačina (+ PŠ Udovičići)fra Mladen ProlićMarija s. Beatrica Bakićfra Ivan DoturIvan Šipićdon Srećko Franić (PŠ Ruda)

OŠ "Opuzen" - OpuzenMarija s. Marinela Delonga

STATISTIKA 23

Monika Bantićdon Stipan Jerkovićdon Senko Antunović (PŠ Blace)

oš "Otrići-Dubrave" - Otrić Seocidon Dražen DukićMonika Bantić

OŠ "Vladimir Nazor" - PločeMilka s. Srebrenka PalekaIvanka Šešelj (zamjena Kristina Paponja)fra Frano Lacodon Ivan Vrdoljak (+ PŠ Rogotin)

OŠ "Don Mihovil Pavlinović" - Podgoradon Špiro ČikešIvana Milošfra Srećko Vekić (PŠ Drašnice + PŠ Igrane + PŠŽivogošće)

OŠ "Strožanae" - PodstranaAnkica CicvarićDanica Tabaks. Mirjana Pavićdon Ante Čotićdon Petar Dukić

OŠ "Ivan Leko" - Proložac DonjiMaja IvankoMara s.Vitalija Križan (+ PŠ Bušonje + PŠ Meteri+ PŠ Proložac Gornji)don Marinko Bilić (PŠ Ričice)don Mladen Ivišić (PŠ Dolića Draga)

OŠ "Runović" - Runovićfra Ljubomir ŠimunovićMarija Škeva (+ PŠ Sebišina)

OŠ "Kralj Zvonimir" - Seget DonjiMarija s. Blagoslava LončarAriana Tomaš (+ PŠ Bristivica i Prapatnica)

OŠ "Fra Pavao Vučković" - SinjDanja Milun (+ PŠ Brnaze - zamjena LjubicaTabak)Bosiljka MandacAna s. Bogdana Galićfra Frano Pupić Bakrač (PŠ Brnaze)fra Bernardin (Ivan) Vučić (PŠ Turjaci)

OŠ "Ivan Lovrić" - SinjMirj ana ĐulaIvana Dolić (+ PŠ Glavice + PŠ Radošić)Marija Perković-Paloš

OŠ "Marko Marulić" - SinjBerislav Perković- PalošJulijana HrvojićNađa Buljan (+ PŠ Karakašica + PŠ Lučane)Nives Šušnjara (+ PŠ Karakašica + PŠ Čitluk)

OŠ "Slatine" - SlatineSlavenka Baradadon Ante Čulić

OŠ "Don Lovre Katić" - SolinMara s. Roka ĆubelićZdravka VrdoljakKsenija Jelavić-Šako (+ PŠ Rupotina - zamjenaKatija Lončar)Snježana Rađa (+ PŠ Ninčevići)don Vinko Sanaderdon Darko Matijević

OŠ "Vjekoslav Parać" - SolinMatija ZečevićMirjana NejašmićAnita Parčinadon Pavao PiplicaSkolastika s. Arsenija Vidović (+ PŠ Vranjic)Lucija s. Dulcelina Plavša (PŠ Mravince + PŠKučine)

OŠ "Bol" - SplitSanja ĐivanovićŽeljka ReteljPetrica s. Jadranka MašinaJadranka Madunić

OŠ "Brda" - SplitSonja Čulić (zamjena Matilda Mužinić)Nevenka Grbeša (zamjena Jasmina Kvasina-Dragičević)Smiljanka s. Nives Bajić

OŠ "Blatine-Škrape" - SplitDijana RuščićLjiljana GalićJagoda s. Bernardica Jurić

24 STATISTIKA

OŠ "Dobri" - SplitAnđa s. Palmina KoštroAna s. Ankica MarićDijana Ćondić-Kapetanov(zamjena Brankica Šimundža)

OŠ "Gripe" - SplitInes PautIvanka ValentaFranka s. Eudoksija Franićdon Mislav Hodžić

OŠ "Kamen-Š ine" - SplitNives Mušefra Smiljenko Bmadićfra Branko Zebićdon Josip DelašIvanka s. Anita Maleš (PŠ Sirobuja)

OŠ "Kman-Kocunar" - SplitSilvana PuljićRenata RuićSanja Sinovčićdon Mladen Delićdon Ivan Simunić

OŠ "Luč ac" - SplitMeri DadićDubravka BjelicaDanica BašićNives Kekez

OŠ "Manuš" - SplitNediljka s. Katarina ČotićAnita Lukšić-Nimac (zamjena Sandra Glavina)

OŠ "Marjan" - SplitDijana ĆubelićMara s. Marcela Žolodon Ivan Sučić

OŠ "Mejaši" - SplitKata s. Loreta LeventićJadranka Madunićdon Anđelko Dukićdon Ivan Kovačević

OŠ "Meje" - SplitIva s. Patricija Koštro

Dijana Čondić-Kapetanov(zamjena Brankica Šimundža)

OŠ "Mertojak" - SplitNikolina KalajžićMilena BudimirNives Kekezdon Vjenceslav Kujundžićdon Ranko Vidović

OŠ "Plokite" - SplitMiranda BanovacLjiljana MatkovićTomislav Budić

OŠ "Pojišan" - SplitMeri JurićEsma BojanićMara s. Benilda Matković

OŠ "Pujanki" - SplitRužica AmižićSnježana BrzicaDivna Latkovićdon Marko Klarić

OŠ "Ravne njive" - SplitSvemirka GrčićSilvana GrubićMatković Antonijadon Ante Čotić

OŠ "Skalice" - SplitDijana ParaćMarija s. Lidija Čotićfra Boris Čarić

OŠ "Spinut" - SplitRužica MalešAnica s.Vida HrstoAnđela BaraćMarija Ercegović

OŠ "Split 3" - SplitKarmela RaićVesna GalićAnamarija MatićRatka Pivčevićdon Mijo Grozdanić

OŠ "Sućidar" - Split\1irjana VuletićSanja VučkovićRuža MihanovićRatka Pivčević

OŠ "Trstenik" - SplitLjubica KundidZdravka Buljević

OŠ "Visoka" - SplitIvan Kalajžić\Iarija s. Rafaela Katić-Jurela

OŠ "Gornja Poljica" - Srijanehan Šipićjon Ante Bekavacjon Neven Vuković (PŠ Dolac Donji)

OŠ "Srinjine" - Srinjine\farina JelićDon Ante Delić

OŠ "Fra Ante Gnječ" - Staševicafra Ivan Jukić\farjan Scipioni

oš "Stobreč" - Stobreč'\iveska Jurasjon Josip Lončar

oš "Studenci" - Studencifra Jakov Begonja

OŠ "Dr. fra Karlo Balić" - Šestanovacs. Branimira Lozodon Matko Džajajon Jure Marasović (PŠ Blato na Cetini)

OŠ "Stjepan Radić" - Tijarica Donjajon Mate LekićIvan Šipić

OŠ "Trilj" - TriljPera s.Vlasta Tadić (+ PŠ Košute)\~esna Bilokapićjon Dražen Radman (PŠ Košute)s. Vedrana Ivišić (+ PŠ Grab)don Stipe Ljubas

STATISTIKA 25

don Jozo Varvodić (PŠ Bisko)don Ante Balić (PŠ Čaporice )don Marinko Matijaca (PŠ Vrpolje)fra Duško Botica (PŠ Grab + PŠ Velić)don Jure Žuro (PŠ Vojnić)fra Luka Marović (PŠ Ugljane + PŠ Stnnendolac)don Ivan Džaja (PŠ Budimiri)Julijana Hrvojić (PŠ Jabuka)Berislav Perković-Paloš

OŠ "Majstor Radovan" - TrogirMaras Ksenija (zamjena Ružica Vuletić)Irena IvačićMarija Bojčić (zamjena Gorana Kelam)

OŠ "Petar Berislavić" - TrogirVesna BaraćEdita BratinčevićKatja Šćurladon Mario Matković (PŠ Okrug Gornji)

OŠ "Tučepi" - Tučepifra Filip Milanović TrapoMarina Šimić

OŠ "Ivan Duknović" - Marinadon Ivo Đurđević (PŠ Vinišće)

OŠ "Vrgorac" - Vrgoracs. Eduarda Marićfra Petar Vrljičak (+ PŠ Koteze)don Tihomir Jurčić (PŠ Ravča + PŠ Kokorići + PŠDusina)fra Marko Bitanga (PŠ Dragljane + PŠ Zavojane +PŠ Duge Njive)don Marin Marčić (PŠ Stilja + PŠ Orah)don Mladen Margeta (PŠ Veliki Prolog + PŠUmčane + PŠ Podprolog + PŠ Dusina)don Jakov Dragušica (PŠ Mijaca)

OŠ "Milan Begović" - Vrlikafra Marko DuranMirj ana Vodanović- Mandarić

OŠ "Zagvozd" - Zagvozddon Jakov Cikojević (+ PŠ Rastovac)Marija Kujundžićdon Ivan Prelas (PŠ Dobrinče)don Jakov Dragušica (PŠ Krstatice)fra Rafael Begić (PŠ Slivno + PŠ Vrdoljaci)

26 STATISTIKA

OŠ "Zmijavci" - ZmijavciKasalo Janja s. Jasna (+ PŠ Šute)fra Vinko (Marinko) Prlićfra Vinko Gudelj (+ PŠ Znavori)fra Šime Nimac (PŠ Podbablje + PŠ Drum)

OŠ "Žrnovnica" - Žrnovnicas. Ruža BaturinaRudolf Ljubos (+ PŠ Sitno Gornje)don Pavao Perleta (PŠ Sitno Donje)

USTANOVE ZA OSOBE S POSEBNIMPOTREBAMA

Centar "Juraj Bonaći" - Splits. Marijanka Dominiković

Centar "Slava Raška]" - SplitJakša Korda

Centar za autizam - SplitMara s. Marcela Žolo

SREDNJE ŠKOLE

Ekonomska škola - Imotskifra Nikica Ajdučić

Gimnazija "Dr. Mate Ujević" - Imotskifra Jakov UdovičićJosip Domazet

Obrtničko-industrijska škola - ImotskiAnte Brnas

Tehnička škola - ImotskiJosip Domazet

SŠ "Braća Radić" - Kaštel ŠtafilićDominik Matković

Srednja strukovna škola - MakarskaSilvana Andrijašević (zamjena Jerko Stipica)don Zdravko Šarić

SŠ "Fra Andrija Kačić Miošić" - MakarskaMario Udovičić

Gimnazija "Metković" - Metkovićfra Dušan DžimbegZlatko Tomić

Srednja škola - MetkovićZlatko TomićIvan Menalo

SŠ "Jure Kaštelan" - Omišdon Ivan BabićMiljenko Strujić

Srednja poljoprivredna i tehnička škola - OpuzenZlatko Tomić

SŠ "Fra Andrija Kačić Miošić" - Pločefra Frano LacoMarjan Scipioni

Franjevačka klasična gimnazija - Sinjfra Zoran Jonjić

Gimnazija "Dinko Šimunović" - SinjSanja s. Natanaela Radinović

SSŠ "Ban Josip Jelačić" - Sinjfra Ivan Akrapfra Luka Banić

Teh. i ind. škola "Ruđer Bošković" - Sinjfra Danijel StipanovićTomislav Budimir

Ekonomsko-birotehnička škola - SplitDraga KegaljIvana Bulić

Elektrotehnička škola - SplitDušan VuletićDajana Vujević

Graditeljska obrtnička i grafička škola - SplitNada Barać

Graditeljsko-geodetska škola - SplitMaja Brnas

STATISTIKA 27

I. gimnazija - SplitJerko ŽupaAnita Vuletin

II. gimnazija - SplitMladenka s. Dolores Brkić

III. gimnazija - SplitIvka s. Darija Bota

IV. gimnazija "Marko Marulić" - SplitNeda NižetićAnamarija Petrić

V. gimnazija "Vladimir Nazor" - SplitAnte Majić

Industrijska škola - SplitStipe Čeko

Gimnazijski kolegij "Kraljica Jelena" - SplitJerko Župa

Nadbiskupijska gimnazija "Don Frane Bulić"- Splitdon Emanuel Petrovs. Petra Šakić

Obrtna tehnička škola - SplitNikola MilanovićSlavko Jerončić

Obrtnička škola - SplitElda Petrićs. Klara Šimunović-Erpušina

Pomorska škola - SplitLuka BrčićStipe Čeko

Prirodoslovna tehnička škola - SplitMatija Zekić-Dragun (zamjena Helena Balajić)

Privatna jezična gimnazija "Pitagora" - SplitIvana Bulić

Srednja gospodarska škola - Splito. Jozo Ćirko

Srednja tehnička prometna škola - SplitAna GeloMatija Zekić-Dragun (zamjena Helena Balajić)

Srednja zubotehnička škola "Dental centarMarušić" - SplitAnamarija Petrić

Škola likovnih umjetnosti - SplitAnamarija Petrić

Tehnička škola - SplitSlavko Jerončić

Trgovačka škola - SplitAntonija TošićDajana Vujević

Turističko-ugostiteljska škola - SplitSlava s. Viktorija Gadžas. Klara Šimunović-Erpušina

Zdravstvena škola - SplitMirjana VučicaDajana Vujević

Srednja strukovna škola "Blaž JurjevTrogiranin" - Trogirdon Nikola Bodrožić-Selakdon Stipan BodrožićSandra Komić

SŠ "Ivan Lucić" - TrogirAnita Vuletin

SŠ "Tin Ujević" - Vrgoracdon Marin Marčić

28 KATEHEZE

Biti kršćanin u Crkvi i društvu(VII. tematska cjelina osmog razreda osnovne škole)

1. nastavna jedinica:IZBOR ŽIVOTNOG POZIVA

Cilj (svrha) obrade metodičke jedinice: djelo-tvorno motiviranje mladih za dublje promišljanjeo vlastitom životnom pozivu u kojem bi željeliostvariti što kvalitetniji i uspjeliji život.Odgojno-obrazovni ciljevi:- učenici uviđaju važnost dobrog odabira životnogpoziva za cjelokupni ljudski život- učenici otkrivaju osobne sklonosti, interese i spo-sobnosti kao kriterije pri izboru životnog poziva- učenici razmišljaju o izboru vlastitog životnogpozivaMetodički sustav: interpretativno-analitičkiNastavne metode: izlaganje, čitanje, razgovor,zapisrvanjeNastavna sredstva i pomagala: biblijski tekst,bilježnica, ploča (ili prozirnica), kazetofonMetodički oblici rada: čelni, pojedinačniIzvori za pripremanje: Katekizam katoličke Cr-kve, Jeruzalemska Biblija

Globalna struktura i tijek sata:

1. UVODNI DIO:

1.1. M ediuuivno-molitveni početak:Blago čovjeku koji je pronašao pravi poziv,ne treba mu veće sreće.U njemu je našao sebe,smisao, budućnost - sve.Svijet je pak dobio vrsnog graditelja.Tvorac nebeskih visinaradosno prati njegovu sudbinu.Takav čovjek duboko razmišlja s lakoćom,a misli mu se sjemene dobrim pothvatima.

Nepoznati autor1.2. MotivacijaMladost je vrijeme kada sebi postavljamo pitanja:- Zašto smo na svijetu?- Koji je smisao mog života?- Što bih želio biti? Što me privlači?

- Koji je moj osobni poziv?- Što je bitno u nekom poslu?- Čime se želim baviti u životu?- Što bih želio raditi cijeli život?

1.3. Najava teme:Danas ćemo razmišljati i razgovarati o živo-

tnom pozivu i životnom zvanju ili zanimanju.Zanimanje ili profesija je ono što zadovoljava

moju vlastitu egzistenciju, ono od čega živim.Poziv znači izabrati način života li kojem

mogu sebe najbolje davati za drugoga, stil života ukojem ću najbolje ostvariti sebe samoga (majčin-stvo, supružništvo, celibat, svećeništvo). Životnipoziv u sebi obuhvaća i prožima oba ova pojma,a neizostavan je u ljudskom životu. Izabrati trebaonaj poziv u kojem će osoba najkorisnije razvitivlastite sposobnosti. Koje su moje sklonosti, kva-litete, talenti? Svoje sposobnosti možemo koristitina različite načine ili ih zanemariti.

2. GLAVNI DIO:

2.1. Prvi susret s tekstom (izražajne čitanje teksta):Doista, kao kad ono čovjek, polazeći na put,

dozva sluge i dade im svoj imetak. Jednomu dadepet talenata, drugomu dva, a trećemu jedan - sva-komu prema njegovoj sposobnosti. I otputova.Onaj koji je primio pet talenata odmah ode, upo-trijebi ih i stekne drugih pet. Isto tako i onaj s dvastekne druga dva. Onaj naprotiv koji je primio je-dan ode, otkopa zemlju i sakri novac gospodarov.Nakon dugo vremena dođe gospodar tih slugu izatraži od njih račun. Pristupi mu onaj koji što jeprimio pet talenata i donese druhih pet govoreći:«Gospodaru! Pet si mi talenata predao. Evo, dru-gih pet sam talenata stekao!» Reče mu gospodar:«Valjaš, slugo dobri i vjerni. U malome si biovjeran, nad mnogim ću te postaviti! Uđi u radostgospodara svoga!» Pristupi i onaj sa dva talenta tereče: «Gospodaru! Dva si mi talenata predao. Evo,druga sam dva talenata stekao!» Reče mu gospo-dar: «Valjaš, slugo dobri i vjerni. U malome si bio

KATEHEZE

vjeran, nad mnogim ću te postaviti! Uđi u radostgospodara svogal» A pristupi mu i onaj koji je pri-mio jedan talent te reče: «Gospodaru! Znadoh te:čovjek si strog, žanješ gdje nisi sijao i kupiš gdjenisi vijao. Pobojah se stoga, odoh i sakrih talenttvoj u zemlju. Evo ti tvoje!» A gospodar mu reče:«Slugo zli i lijeni! Znao si da žanjem gdje nisamsijao i kupim gdje nisam vijao! Trebalo je dakle dauložiš moj novac kod novčara i ja bih po povratkuizvadio svoje s dobitkom. Uzmite stoga od njegatalent ipodajte onome koji ima deset. Doista, ono-mu koji ima još će se dati, neka ima u izobilju, aod onoga koji nema oduzet će se i ono što ima. Abeskorisnog slugu izbacite van u tamu. Ondje ćebiti plač i škrgut zubi»

Mt 25,14-30

2.2. Emocionalna pauza:- ostati nekoliko trenutaka u tišini uz meditativnu

glazbu.

2.3. Izražavanje prvih dojmova:- Kako ste doživjeli tekst?- Što vam se najviše svidjelo?- Što su talenti?

2.4. Interpretacija u užem smislu (učenici ponovnočitaju tekst, a nakon toga odgovaraju na pitanja):- Zašto Gospodar daje različit broj talenata

svojim slugama?- Što Gospodar traži od svojih slugu?- Što talenti predstavljaju u našem životu?- Kako se trebamo odnositi prema talentima?- Razmislite o svojim talentima i svom

odnosu prema njima!

3. ZAKLJUČNI DIO:

3.1. Sinteza s aktualizacijom:Nijedan čovjek nije došao slučajno na ovaj

svijet. Bog ga je preko njegovih roditelja pozvaou život s nekim ciljem. Bez obzira čime se čovjekbavio i što radio, svi imamo jedan zajednički po-ziv: biti čovjek!

Zvanje (poziv) svakoga od nas znači maksi-malno odražavati sliku Onoga na koju smo stvore-ni, biti slika Božja u svijetu, težiti za Bogom kaosvojim jedinim i najuzvišenijim ciljem. Stoga jenaš zadatak da neprestano pokušavamo otkrivatismisao svog poslanja, otkriti ono zbog čega smo

29

pozvani u život, kako ćemo najbolje ostvarivatisliku Božju u sebi.

Zanimanje ne služi samo zato da čovjek zara-đuje novac, nego da on bude sretan. Istinski sretanmože biti čovjek koji se opredijelio za njemu svoj-stveno i najprimjerenije zanimanje, koje kao takvopočiva na radu, nastojanju, zalaganju. Osjećaj pra-vog zadovoljstva čovjeku daje rad kojeg on voli,jer ga takav čini sve sličnijim njegovu Stvoritelju.Bogje radeći stvarao svijet. Čovjekov radje odgo-voran, a poziv na njega uzvišeni Božji dar.

Vrlo važno pitanje za čovjeka glasi: Što radi-ti? Zato već sada morate razmišlj ati u koj em ćeteposlu biti najsretniji, gdje će svi vaši talenti doćido izražaja. Za izbor životnog zanimanja ljudi sepripremaju stjecanjem prikladnih znanja i vješti-na. Čovjeku je zvanje (poziv) potrebno kako biusmjerio životnu sudbinu k sreći, izgradio ovajsvijet kao sebi dostojno obitavalište i sebi osigu-rao radost življenja.

3.2. Mediuuivo-molitveni završetak:Ah, Bože, na nebu tvome vlada divni red.Anđeli, sveci tvoji svaki posla ima.I pčela mrtva gore opet skuplja medpo tvome nebeskom cvijeću i poljima.Obilje posla daj i svakome čovjeku,neka mu radošću urodi svaki sat.I neka tebi samo, kad dani mu proteku,blistav od rada preda svoj alat.

Nikola Šop

2. nastavna jedinica:RAD U SLUŽBI OSOBNOGRAZVITKA I NAPRETKA

Cilj (svrha) obrade rnetodičke jedinice: djelo-tvomo motiviranje mladih za kvalitetno i kreati-vno oblikovanje vlastitog rada u službi osobnograzvitka i napretka.Odgojno-obrazovni ciljevi:- učenici otkrivaju kako vlastitim radom moguodgovomo sudjelovati u brizi za blagostanje obi-telji i društva- učenici uočavaju posljedice koje proizlaze izrazličitih stavova prema radu- spremnost prihvaćanja kršćanskog shvaćanjaradaMetodički sustav: interpretativno-analitički selementima stvaralačkog

30 KATEHEZE

Nastavne metode: izlaganje, čitanje, razgovor,pismeno izražavanje, zapisivanjeNastavna sredstva i pomagala: biblijski tekst,bilježnica, prozirnica (ili ploča)Metodički oblici rada: čelni, pojedinačniIzvori za pripremanje: Jeruzalemska Biblija

Globalna struktura i tijek sata:

1. UVODNI DIO:

1.1. Meditativno-molitveni početak:Plod ruku svojih ti ćeš uživati,blago tebi, dobro će ti biti.Žena će ti biti kao plodna lozau odajama tvoje kuće;sinovi tvoji ko mladice maslineoko stola tvojega.Eto, tako će biti blagoslovljen čovjekkoji se Jahve boji!

Ps 128,2-3

1.2. Motivacija:Onda orač reče: «Govori nam o radu». A on

odvrati govoreći: «Radite da biste išli ukorak sazemljom i dušom zemljinom. Kad radite, vi stefrula kroz čije se srce šapat sati preobraća u gla-zbu. I držeći se posla, istinski ljubite život, a lju-biti život u radu znači biti prisan s najskrovitijomtajnom života. A kad s ljubavlju radite, sa sobomse spajate, i s drugima, i s Bogom.»

Hali! Džubran- U čemu se ogleda vrijednost rada?- Što je lijenost?

1.3. Najava teme:Danas ćemo čuti što sv. Pavao govori građanimaSoluna o radu, kako ih opominje i poziva na pro-mjenu života.

2. GLAVNI DIO:

2.1. Izražajne čitanje teksta:Zapovijedam vam, braćo, u ime Isusa Krista da

se klonite svoga brata što živi neuredno ine po pre-daji koju primiste od nas. Ta sami znate kako nastreba nasljedovati. Jer, dok bijasmo među vama,nismo živjeli neuredno: ničiji kruh nismo badavajeli, nego smo u trudu i naporu noću i danju radilida ne bismo opteretili koga od vas. Ne što ne bismo

imali prava, nego da vam sebe damo za uzor kojićete nasljedovati. Doista, dok bijasmo u vas, ovovam zapovijedasmo: Tko neće da radi, neka i nejede! A čujemo da neki od vas žive neuredno: ništane rade nego dangube. Takvima zapovijedamo izaklinjemo ih u Gospodinu Isusu Kristu: neka smirom rade i svoj kruh jedu. Vama pak, braćo,neka ne dodije činiti dobro. Ako li se tko ne poko-rava našoj riječi u ovoj poslanici, zabilježite ga, nedrugujte s njime, da se postidi, ali ga ne smatrajteneprijateljem, nego ga urazumljujte kao brata.

2 Sol 3, 6-15

2.2. Psihološko-emocionalnu pauza:- ostati nekoliko trenutaka u tišini

2.3. Izražavanje prvih dojmova:- Što ste najdublje doživjeli slušajući ovaj tekst?- O čemu govori sv. Pavao?

2.4. Interpretacija u užem smislu (učenici pono-vno čitaju tekst, a nakon toga vjeroučitelj potičeučenike na razgovor idijalog):- Zbog čega sv. Pavao opominje Solunjane?- Koga im daje za primjer?- Što poručuje onima koji rade, a što onima koji

dangube?- Je li i učenje vrsta rada?- Kako se vi odnosite prema radu i svojim

obvezama?- Što nam osigurava rad u društvu?- Je li rad prisila ili teret, ili nešto drugo?- Kako se trebamo odnositi prema plodovima

svoga i tuđega rada?

2.5. Stvaralačko izražavanje:Pismeno izražavanje na temu: «Što bi meni poru-čio sv. Pavao kad bi mi napisao poslanicu?» (čita-nje nekoliko učeničkih radova)

3. ZAKLJUČNI DIO:

3.1. Sinteza s aktualizacijom (pripremljena naprozirnici) :Kršćansko poimanje rada možemo izraziti u neko-liko točaka:- Rad je potreba. Čovjek je jedino biće koje pri-hvaća rad, radom se uzdržava, obrazuje, kultivira ipreobražava. Nemoguće je živjeti bez rada.- Radje najizvrsniji način sebeostvarenja. Čovjek

KATEHEZE

svojom aktivnošću i radom postaje Božji suradniki njegova najvjernija slika.- Radom se održava i unaprjeduje ovaj svijet pre-ko raznovrsnih čovjekovih sposobnosti koje je odBoga dobio na dar.- Rad je služenje. Kršćani doživljavaju rad kaoneprestano služenje jednih drugima.- Rad je pokora. Oduvijek je vladalo mišljenjekako je rad zahtjevan i mučan. Živjeti od radaznači mučiti se i teško živjeti. Biblija kaže daće čovjek u znoju lica svoga jesti kruh svagdanji(usp. Post 3,17).- Radje znak čovjekova dostojanstva. Čovjek imapravo na rad jer mu rad omogućuje život dostojančovjeka. Rad čovjeka povezuje s drugim ljudima,a nerad ga izolira. Pravda zahtijeva da svaki čo-vjek može poštenim rado dostojno živjeti.

Danas susrećemo različite odnose prema radu,a često se u ovo vrijeme materijalističkog menta-liteta s radom postupa kao sa svojevrsnom robomnužnom za proizvodnju. Čovjek postaje sredstvoproizvodnje, a proizvodnja cilj, što nužno dovodido napetosti i mnogih nepravdi prema radniku.Jesu li vam pričali o takvim postupcima vaši rodi-telji, članovi obitelji, prijatelji?

3.2. Mediuuivno-molitveni završetak:Slavim te, Jahve, svim srcem svojim,ispovijedam sva čudesna djela tvoja.Radujem se i kličem tebi,pjevam imenu tvome, Svevišnji!

Ps 9,2-3«Slava Ocu ... »

3. nastavna jedinica:KAKO ŽIVJETI SLOBODNO VRIJEME?

Cilj (svrha) obrade metodičke jedinice: djelo-tvorno motiviranje mladih za kvalitetno i kreati-vno oblikovanje slobodnog vremena.Odgojno-obrazovni ciljevi:- upoznavanje načina provođenja slobodnog vre-mena- uočavanje važnosti i potrebe slobodnog vremenaradi postizanja ravnoteže između čovjekovih ra-dnih obveza i onoga što želi činiti po slobodnomizboru- poticanje učenika na kvalitetno i kreativno ži-vljenje slobodnog vremenaMetodički sustav: heuristički

31

Nastavne metode: izlaganje, razgovor, samostal-ni rad na tekstu, zapisivanjeNastavna sredstva i pomagala: radni listovi, bi-lježnica, ploča, pano, flomasteriMetodički oblici rada: čelni, pojedinačni, grupniIzvori za pripremanje: «Jeruzalemska Biblija»,«Duhovna misao»

Globalna struktura i tijek sata:

1. UVODNI DIO:

1.1. M editativno-molitveni početak:Želiš li moje ruke, Bože,da bi cijeli dan pomagale onimašto trebaju pomoć, bolesnima i siromašnima ...Bože, dajem ti svoje ruke.

Želiš li moje noge, da bi čitav dan,svaki dan, odlazile onimakojima je potreban prijatelj ...Bože, danas ti dajem svoje noge.

Želiš li moj glas, Bože,da bi čitav dan govorio onima što su impotrebne tvoje riječi ljubavi ...Bože, danas ti dajem svoj glas.

Želiš li moje srce, Bože,od zore do mraka,da bi voljelo sve bez iznimke ...Bože, danas ti dajem svoje srce.»

Majka Terezija

1.2. Motivacija i najava teme:Često puta čujemo opravdanja: Nemam vremena!Žuri mi se! Drugi put ćemo ...- Što mislite, zašto žurimo?- Zašto imamo tako malo vremena?- Zašto ne bismo malo zastali u tom našem, do u

tančine, programiranom životu?- Gdje se krije radost i sreća života u toj

svagdanjoj žurbi i jurnjavi?Danas ćemo govoriti o potrebi, važnosti i korište-nju čovjekova slobodnog vremena.

2. GLAVNI DIO:

2.1. Otkrivanje i razumijevanje sadržaja (izlaga-nje kroz razgovor):

32 KATEHEZE

o slobodnom vremenu govori nam treća Bo-žja zapovijed. Ona nam jasno kaže da ljudi imajupravo na odmor, na opuštanje od radnih napetosti,na oslobađanje od tjeskobnih briga svakidašnjice.Čovjek se kroz šest radnih dana iscrpljuje izama-ra. Stoga mu je Bog u svojoj dobroti omogućio dasvakih sedam dana svrati u odmarališne postajepod kojima će otpočinuti i osvježiti se, da mognelakše i snažnije nastaviti svoje životno putovanjei poslanje.

Problem slobodnog vremena je način na kojiprovodimo vrijeme kada među obvezama svako-dnevnog života pronađemo dragocjen trenutakza nas same ili svoje bližnje. To je polje životau kojem pronalazimo najviše zadovoljstva. Akoga zanemarujemo, naše fizičko i psihičko zdra-vlje može trpjeti ozbiljne posljedice. Bilo da sebavimo hobijem ili sportom, čitamo ili radimonešto drugo, slobodno vrijeme treba promatratikao važan čimbenik u održavanju ravnoteže našegživota. U slobodno vrijeme trebamo se posvetitisebi, društveno djelovati i ispunjavati svoje duho-vne potrebe.

Iz svega toga jasno proizlazi da življenje slo-bodnog vremena treba biti kreativno kao i rad kojion podržava, hrani i usavršava. Čak i više! Akoje rad zanat, onda je savršeni počinak umijeće,rezultat sklada između tijela, misli i duha. Taj i ta-kav počinak daje nam uvijek iznova do znanja dasmo mi ljudi više od našega rada. Naše slobodnovrijeme nije samo zato da obnovimo svoju radnusposobnost i da budemo spremni za novu rundurada, nego da postanemo ljudi u punini, ljudi kojiimaju dušu i srce.

2.2. Samostalni rad (rad u skupinama):Učenike podijelimo u pet skupina s radnim listovi-ma na temu: slobodno vrijeme.1. skupina: Kako provodi š slobodno vrijeme?2. skupina: Kako kvalitetno živjeti slobodno

vrijeme?3. skupina: Što nam Biblija govori o slobodnom

vremenu?4. skupina: Primjeri «u ludo» potrošenog

slobodnog vremena!5. skupina: Navedi aktivnosti kojima u slobodno

vrijeme možeš pomoći bližnjemu!

2.3. Iznošenje rezultata rada i sinteza:Predstavnici pojedinih skupina iznose rezultate

rada. Nakon što popune radne listove, svoja ra-zmišljanja ispisuju na zajednički pano (koji izgle-da kao i radni list).

3. ZAKLJUČNI DIO:

3.1. Aktualizacija:Ljudi imaju, doduše, sve više slobodnog vre-

mena, sve dulje vikende, sve više odmora. A opetse svi strahovito žure. Upitate li koga, najčešćeće vam odgovoriti: Nemam vremena! Nikad nijebilo toliko užurbanih ljudi. Očevi i majke čekajubeskrajno dugo da ih posjete njihova djeca,jer ovanemaju vremena. Bolesni i stari promatraju zdravei mlade kako žure, a za njih nemaju vremena. Bra-čni drugovi se otuđuju jer nemaju vremena jednoza drugo.

Od te svagdanje žurbe i jumjave, treba nammir u kojem se krije radost i sreća života. Iz ta-kva mira niču male pažnje koje traže puno manjevremena nego što mislimo: topla riječ, nasmijanolice, zahvalni poljubac, pažljivo slušanje, nena-dani telefonski poziv «zaboravljenoj» osobi, darizrađen vlastitim rukama, iskreno prijateljsko pi-smo, poruka na mobitelu. Iz vlastitog života trebaukloniti: nemam vremena! Vrijeme treba iskoristi-ti, ali ne da mu postanemo robovi, nego prestati subitačnim tempom i pronaći vremena kako bismobili i ostali dobri ljudi.

3.2. Molitveni završetak:Uzmi me za ruku i povedi iz tminepod stablo koje tvojim plodovima rodii ne daj da mi se dani uzaludno rušena cesti, koja tvojemu gradu vodi.

Ante Jakšić«Oče naš ...»

4. nastavna jedinica:SUDJELOVANJE U ŽIVOTU

ŽUPNE ZAJEDNICE

Cilj (svrha) obrade metodičke jedinice: motivi-ranje mladih na produbljenije promišljanje kakose suodgovorno angažirati u životu i djelovanjusvoje župne zajednice.Odgojno-obrazovni ciljevi:- upoznavanje mogućnosti djelovanja kršćana užupnim zajednicama- otkrivanje vlastitih sposobnosti s kojima se

KATEHEZE 33

možemo angažirati u životu i radu svoje župnezajednice- poticanje vjeroučenika na aktivno sudjelovanje uživotu svoje župne zajedniceMetodički sustav: heurističkiNastavne metode: razgovor, izlaganje, samostal-ni rad na tekstu, zapisivanjeNastavna sredstva i pomagala: radni listovi, bi-lježnica, ploča, pano, ftomasteriMetodički oblici rada: čelni, pojedinačni, grupniIzvori za pripremanje: «Snagom Duha»

Globalna struktura i tijek sata:

1. UVODNI DIO:

1.1. M editativno-molitveni početak:Gospodine Isuse Kriste, u tebi su sjedinjeni nebo izemlja; po tebi smo stvoreni. Ti ne želiš da svatkoživi sam za sebe, već da ti svi služe u uzajamnojljubavi i kao članovi zajednice koriste i dijele do-bra zemlje. Mi trebamo liječiti patnju u svijetuilije zajednički nositi i skupa primati puno ću živo-ta. Sve više ljudi nastanjuje zemlju, tražeći životniprostor, posao i kruh; sve više smo stiješnjeni, sveviše smo ovisni jedan o drugom. Proširi moje srceza ljudske probleme, da budem sposoban sudjelo-vati u izgradnji društva čije si središte ti sam ..

1.2. Motivacija i najava teme:U kršćanskim zajednicama mogu se razviti mno-govrsni i bogati oblici vjerničkog života i djelo-vanja. U njima bi svatko mogao pronaći svojemjesto.- Ideš li ti u crkvu?- Koja je tvoja župa?- Poznaješ li župnika? Poznaje li on tebe?- Koliko zaobilazimo svoja mjesta u župnoj

zajednici?- Zašto je uvijek tamo netko drugi (u crkvenom

zboru, u caritasu, u ministrantskim zajednica-ma ...) gdje bismo i mi trebali biti? Zašto se plaši-mo, ustručavamo?

2. GLAVNI DIO:

2.1. Otkrivanje i razumijevanje sadržaja:Svi su članovi Crkve pozvani na naviještanje iživljenje Kristova Evanđelja. Tim smo pozivomi dostojanstvom obdareni na temelju sakramenata

kršćanske inicijacije. Jedno od temeljnih mjestagdje ćemo ostvarivati ovo svoje kršćansko po-slanje jest župna zajednica. U njoj svaki vjernikmože i treba pronaći svoje mjesto. Sudjelujući uživotu i radu svoje župne zajednice, svatko bi mo-gao pokloniti ostalim članovima zajednice svojenajbolje sposobnosti. Bogate i raznovrsne oblikeživota i djelovanja u župnoj zajednici možemopodijeliti na četiri područja:- naviještanje Kristove Radosne vijesti- slavljenje otajstva vjere u liturgijskim i drugim

molitvenim slavljima- bratsko služenje- vođenje i izgradnja župne zajednice

2.2. Susret s biblijskim tekstom:lzražajno pročitati tekst i zatim se kratko na njegaosvrnuti.Kao što u jednom tijelu ima mnogo udova,tako smo i mi, mnogi, jedno tijelo u Kristu,a pojedinci udovi jedan drugome ...Ta u jednom Duhu svi smo u jedno tijelo kršte-m.;I svi smo jednim Duhom napojeni.Različiti su darovi, a isti Duh; i različita djelova-nja, a isti Bog koji čini sve u svima.A svakome se daje očitovanje Duha na korist (za-jednice).Svakom je od nas dana milost po mjeri dara Kri-stova ...On «dade» jedne za apostole, druge za proroke,jedne opet za evanđeliste, a druge za pastire i uči-telje, da opremi svete za djelo služenja,za izgrađi-vanje Tijela Kristova ...Živite dostojno poziva kojim ste pozvani!

iz Rim 12, 1Kor 12 i Ef 4

2.3. Samostalni istraživački rad(rad u skupinama):1. skupina: naviještanje Kristove Radosne vijesti- Kako i na koje načine možemo sudjelovati u

naviještanju Kristove Radosne vijesti?- O čemu sve ovisi naše sudjelovanje u naviještanju

Kristove Radosne vijesti u župnoj zajednici?- Koje su još mogućnosti sudjelovanja u naviještanju

Kristove Radosne vijesti u župnoj zajednici?2. skupina: slavljenje otajstva vjere u liturgijskimi drugim molitvenim slavljima- Na koje sve načine možemo aktivno i stvaralački

sudjelovati u liturgijskim slavljima?

34 KATEHEZE

- Što je i u kojoj mjeri na poseban načinuprisutnjeno u liturgijskim slavljima?

- Koje sujoš mogućnosti aktivnog i stvaralačkogsudjelovanja u liturgijskim slavljima?

3. skupina: bratsko služenje- Kako i na koje sve načine možemo sudjelovati

u bratskom služenju?- U čemu se očituje, na poseban način, koliko smo

doista Kristovi vjernici?- Koje su još mogućnosti sudjelovanja u

bratskom služenju?4. skupina: vođenje i izgradnja župne zajednice- Kako i na koje sve načine možemo sudjelovati u

vođenju i izgradnji župne zajednice?- Koje konkretne prijedloge možete ponuditi, a

koje zadatke izvršiti, za što aktivnije sudjelova-nje u vođenju i izgradnji župne zajednice?

- Koje su još mogućnosti sudjelovanja u vođenju iizgradnji župne zajednice?

2.4. Iznošenje rezultata rada:Predstavnici pojedinih skupina iznose rezulta-

te rada. Na panou flomasterima ispisuju svoje pri-jedloge na koje bi se sve načine mogli angažirati uživotu i radu svoje župne zajednice.

3. ZAKLJUČNI DIO:

3.1. Sinteza s aktualizacijom:Svi smo u župnoj zajednici jednako vrijedni

i svi smo punopravni njezini članovi. Svi imamoisto poslanje: naviještanje i ostvarivanje IsusoveRadosne vijesti. Svatko od nas ima različite spo-sobnosti koje treba pokloniti svojoj zajednici i štobolje vršiti službu koja mu je povjerena. Trebamose radovati sposobnostima drugih i poštivati ih uvršenju njihove službe.

Svoje zajedničko kršćansko poslanje primamopo sakramentima kršćanske inicijacije, a po njimaprimamo i Duha Svetoga koji nas preporađa nanov život i ispunja nas svojim svjetlom i snagomda možemo radosno prihvatiti, naviještati i ostva-rivati Isusovu Radosnu vijest o novom Božjemsvijetu. Sposobnosti koje imamo trebale bi nampomoći da pronađemo svoje mjesto i ulogu u ži-votu i djelovanju svoje župne zajednice.

3.2. Molitveni završetak:«Gdje je ljubav ...»(pjesmarica «Slavimo Boga» 282)

5. nastavna jedinica:SUODGOVORNOSTZAPRAVEDAN

ŽIVOT U DRUŠTVU

Cilj (svrha) obrade metodičke jedinice: motivi-ranje mladih na produbljenije promišljanje o suo-dgovornosti kršćana za pravedan i miran suživotu društvuOdgojno-obrazovni ciljevi:- upoznavanje različitih oblika suodgovornog an-gažmana za pravedan i miran suživot u užoj i širojživotnoj sredini- otkrivanje vlastitih sposobnosti s kojima može-mo sudjelovati u različitim oblicima angažmanaza pravedan i miran suživot u društvu- poticanje vjeroučenika na aktivno sudjelovanje uživotu svoje obitelji i društvaMetodički sustav: predavačko-analitičkiNastavne metode: izlaganje, razgovor, samostal-ni rad na tekstu, zapisivanjeNastavna sredstva i pomagala: radni list, bilje-žnica, ploča, pano, flomasteriMetodički oblici rada: čelni, pojedinačni, grupniIzvori za pripremanje: KKC, Dokumenti Il. va-tikanskog koncila, Na putu mira

Globalna struktura i tijek sata:

1. UVODNI DIO:

1.1. M editativno-molitveni početak:Otkriće i osvajanje svemira - fascinantna priča.Ali što vrijedi probijati svemirske prostoreako na ovoj našoj maloj Zemljipodižemo zidove nepovjerenja i mržnje?Povesti ljude u svemir očito je lakšenegoli na Zemlji stvoriti životni prostorza posve obične ljude.Čemu leteće svemirske staniceako gladnomu ne možemo ponuditi ništa za jelo?A što u svemu tome mogu učiniti ja?Još danas započeti da i sam budem dobar,srdačan i prijateljski raspoložen.Prema susjedima, kolegama, braći ljudima.To će više pridonijeti miru u svijetunego sva čuda elektronike.

Phil Bosmans1.2. Motivacija:Podijeliti učenicima radni list na kojemu se nala-

KATEHEZE

zi popis vrijednosti koje učenici trebaju ocijenitibrojevima od 1 do 14 (pri tom ocjena 1 označavavrijednost koja je najvažnija, a ocjena 14 vrije-dnost koju bi po važnosti stavili na dno ljestvice):- bogatstvo- ravnopravnost- sretan obiteljski život- napredovanje- tradicija- sloboda-ljubav- zdravlje- mIr- pravednost- ljepota- mudrost- sreća- izobrazbaUčenici pojedinačno rješavaju zadatak, anakontoga vjeroučitelj kratko analizira rezultate.

2. GLAVNI DIO:

2.1. Otkrivanje i razumijevanje sadržaja (izlaga-nje i uvod u temu):

Čovjek i svijet povezani su zajedničkom su-dbinom i ona može opstati samo onda ukolikočovjek preuzme ulogu suodgovornog «graditelja»svijeta. Zbog toga čovjek treba biti svjestan vlasti-te odgovornosti za pravedan život u društvu kojumu je Bog povjerio prilikom stvaranja svijeta.Između mnogih zadaća koje kao kršćani trebamoostvarivati s ciljem promicanja pravednijeg svijetai društva su tri slijedeća:- poštivanje ljudskih prava i dostojanstva

ljudske osobe- promicanje mira među ljudima i narodima- promicanje jednakosti i solidarnosti među

ljudima

2.2. Samostalni rad na tekstu (rad u skupinama):1. skupina: Poštivanje ljudskih prava i dostojan-stva ljudske osobe

Gotovo je nemoguće zamisliti kako bi izgle-dalo živjeti kad bi nam netko jednostavno rekaoda nemamo pravo živjeti, da nemamo pravo naslobodu, kad bi nam netko zanijekao da smo ljudiisti kao i svi ostali koji nas okružuju. Pravo naživot, dostojanstvo čovjeka i sva njegova ljudskaprava potječu od Boga. Općom deklaracijom o

35

pravima čovjeka ljudima su zajamčena civilna ipolitička prava, zatim ekonomska, socijalna i kul-turna prava pojedinaca i manjina, pravo na mir, narazoružanje, na samoodređenje naroda, na zdravokoliš i pravo na razvoj. Sva ljudska bića rađajuse slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima.Ona su obdarena razumom i sviješću i treba dajedno prema drugome postupaju u duhu bratstva ...Mlade ljude treba odgajati svjesne dostojanstva ijednakosti svih ljudi bez obzira na boju kože, rasu,etničko podrijetlo, ili vjeru, i u duhu poštivanjatemeljnih ljudskih prava i prava naroda na samo-određenje ... Svatko ima pravo na slobodu misli,savjesti i vjere... Svako ima pravo na slobodukretanja ... A papa Ivan Pavao II u tom istom duhukaže: Jezik ljudskih prava čini mogućim dijalogizmeđu pojedinaca i između naroda. To je jezikkoji je potreban ako svijet iz stoljeća nasilja želiprijeći u stoljeće rasprave i suradnje.- Pokušaj nabrojiti neka od osnovnih

ljudskih prava!- Što za tebe znači ravnopravnost svih ljudi?- Kako se najbolje štite ljudska prava?- Koja su ljudska prava danas ugrožena? Gdje?- Koja od ugroženih ljudskih prava na tebe

ostavljaju najveći dojam?- Što ti možeš osobno doprinijeti u zaštiti

ljudskih prava?2. skupina: Promicanje mira među ljudima i na-rodima

Tijekom čitave ljudske povijesti (od Kaina iAbela do danas) međuljudski odnosi obilježeni susukobima. Sukobi su pokrenuli stotine tisuća ljudis njihovih ognjišta, ranili mnogobrojne duše, nani-jeli mnogo patnje i unijeli nemir u brojna ljudskasrca. Od prvog sukoba među ljudima neprestanopostoji težnja za mirom. Ivan Pavao II obraća semladima slijedećim riječima: Prema svome sva-kidašnjem načinu života ljudi odabiru u prilog iliprotiv mira. Mir na poseban način povjeravamomladima. Neka mladi pridonesu da se povijestoslobodi od krivih putova kojima luta čovječan-stvo ... Bitno je odabrati mir i sredstva za postiza-nje mira. Mir je tako krhkog zdravlja da iziskujetrajnu i intenzivnu njegu ... Draga mladeži, predvama je uzvišeno poslanje: biti u prvim redovimau izgradnji mira! Budite čvrsto uvjereni da dobromira ima svoj zadnji temelj u srcu samoga Boga.- Kakvi sve sukobi postoje među ljudima?- Koji su njihovi uzroci?

36 KATEHEZE

- Koji sukobi imaju najveći utjecaj na tebe?- Na kakva razočaranja mogu naići oni koji

se zalažu za mir?- Kakve izazove pred nas postavlja prijelazno

razdoblje od rata prema miru?- Tko su za tebe mirotvorci?- Je si li nekad učinio nešto što bi mogao

nazvati mirotvorstvom?3. skupina: Promicanje jednakosti i solidarnostimeđu ljudima

Danas u svijetu živi milijardu i tristo milijunaljudi u uvjetima nedostojnim čovjeka. Dnevnoraspolažu s manje odjednog dolara, a broj siroma-šnih svakim danom sve više raste. Negativne po-sljedice takvog stanja očituju se na okolišu, druš-tvenim nemirima i sukobima te u velikom brojuizbjeglica i prognanika. Osnovni preduvjeti da biljudi mogli izbjeći te neljudske uvjete života bilibi slijedeći: osigurati dostatnu prehranu, dostatnukoličine pitke vode, izobrazbu i zdrastvenu skrb.Uzroci ovakvog stanja kriju se u suvremenompotrošačkom mentalitetu i nesolidamosti. Zatopapa Ivan Pavao II upozorava na hitnost novesolidamosti, posebno u odnosima između zemaljau razvoju i visoko industrijaliziranih zemalja. Dr-žave moraju pokazati sve veću so1idamost i međusobom se dopunjavati u promicanju razvoja miro-ljubivosti i zdrave prirodne i društvene sredine.- U čemu se sastoji neravnomjema podjela

dobara Zemlje?- Tko je najviše pogođen takvom podjelom

dobara?- Koga Papa poziva na solidamost?- Koji su konkretni problemi u siromašnim

dijelovima svijeta?- Što sve treba činiti da se suzbije i prevlada

siromaštvo u svijetu?- Pokušajte se zajednički dogovoriti što biste

mogli napraviti po pitanju solidamosti.

2.3. Iznošenje rezultata rada:Učenici na zajedničkom panou iznose svoja

razmišljanja, prijedloge i zaključke.

3. ZAKLJUČNI DIO:

3.1. Sinteza s aktualizacijom:Danas živimo u svijetu u kojem su znanost i te-

hnika dosegle nepojmljive razmjere. Upravo zatošto je čovjek slobodan i kreativan, Bog mu je po-

vjerio zemlju i život na njoj. «Kad čovjek radomsvojih ruku uz pomoć tehnike obrađuje zemlju dadonese plod i postane dostojnim prebivalištemčitave ljudske obitelji i kad svjesno sudjeluje uživotu socijalnih grupa, on tada ostvaruje Božjiplan, koji je bio objavljen na početku vremena, dapodvrgne sebi zemlju i dovrši stvaranje, a ujednorazvija i samoga sebe.» (GS 57)

Taj velebni Božji plan neće se ostvariti sam odsebe, bez tvoje suradnje. Moraš surađivati na tomplanu, i to svojevoljno i svjesno. Moraš zajedno sBogom izgraditi svoju sreću i postati «graditelj»sreće i onih koji žive s tobom (u obitelji, školi, mje-stu, župi, društvu). «Mi smo Božji suradnici; vi steBožja njiva, Božja građevina.» (I Kor 3, 9)

Mladi vjemici, ukoliko grade i ukoliko suizgradili osobni i izvomi odnos sa svojim Stvori-teljem, sposobni su živjeti ne samo svoje osobnoživotno poslanje, nego i prenijeti ga na dobro svo-ga naroda.

U ovom i ovakvom svijetu moguće je opstatisamo ako najveća čovjekova odlika bude odgo-vomost. Kršćani znaju da čovjek nije apsolutnigospodar na zemlji, nego mu je ona s ljubavljupovjerena na upravljanje. Zbog toga je kršćanin«veliki borac» za budućnost svijeta.

Domaći rad - napisati esej na temu: «Što bihu ljudima i društvu želio promijeniti da bi ljudimimo i sretno živjeli?»

3.2. Meditativno-molitveni završetak:Vi, veliki, poprimite oči djeteta,da biste život promatrali drugčije.Poprimite dječji sano izgubljenom raju.Poprimite dječji smijehi dječju radost zbog malih stvari.Poprimite dječje srce,da biste vjerovali u ljudsku ljubav.Phil Bosmans

Priredile vjeroučiteljice:Julijana HrvoićVesna Bilokapić

Mirjana DulaBosiljka Mandac

Marija Perković-PalošVesna ŠkoP?ianac-Mačina

DOGAĐAJI - ISKUSTVA - RAZMIŠLJANJA

Seminar zavjeroučitelje mentore,

savjetnike i nadzornike(Đakovo, 7. i 8. ožujka 2003.)

U organizaciji Zavoda za unaprjeđivanje školstvaMinistarstva prosvjete i športa RH i Nacionalnog ka-tehetskog ureda HBK (Katalog stručnih skupova, br.162), u prostorijama Teologije u Đakovu, održan je7. i 8. ožujka 2003. godine Seminar za vjeroučiteljementore, savjetnike i nadzornike/savjetnike. Okvirnatema stručnog seminara bila je: Promicanje posla-nja vjeroučitelja mentora, savjetnika i nadzornika/savjetnika. Cilj je, dakako, stručno usavršavanje iveći angažman mentora, savjetnika i nadzornika/savjetnika kako bi oni postali glavni promicatelj ivjeronaučne struke.

Splitska «petorka» , Nikola, Sabina, Mirjana, s.Katarina i s. Dolores, krenula je 6. ožujka premaravnoj Slavoniji. Netko leteći, netko vozeći, ali ipaksmo se našli i sreli u prekrasnom Đakovu kod izuze-tno srdačnih domaćina. A kako bi drugačije i moglobiti, kad je nacionalni predstojnik domaćin? NašegNikolu također treba pohvaliti: izdržljiv, miroljubiv inadasve velikodušan vozač. Bijaše mu ugodno vozitikroz ravnice te nije niti osjetio dužinu putovanja, kadreče: «Zar je već Đakovo?» Ma poznati su njemuovi putovi, ali njegove vozačke kvalitete još jednomsu se potvrdile. Sudionici su bili smješteni u hotelu«Blaža» i motelu «Ana», ručak u restoranu «Croa-tim>,predavanja na đakovačkoj teologiji. Bogatstvou raznolikosti!

Sunčano i lijepo jutro. Zamislite i u Đakovupočetkom ožujka! Seminar je započeo molitveno-meditativnim početkom kojeg je pripremila splitskamentorica (kreativna, zna se!). Zatim je nastavljeno spozdravima i to redom: prof. dr. Pero Aračić, pred-stojnik Teologije u Đakovu, prof. Nevenka Lončarić-Jelačić, viša savjetnica za vjeronauk i ljudska pravau Zavodu za unaprjeđivanje školstva, mons. ĐuroHranić, pomoćni biskup i dr. Ivica Pažin, predstojnikNacionalnog katehetskog ureda HBK i profesor ka-tehetike na Teologiji u Đakovu.

O radu vjeroučitelja, mentora, savjetnika inadzornika/savjetnika izvijestila nas je s. Amabilis

37

Jurić, viša nadzornica/savjetnica pri Nacionalnomkatehetskom uredu. Vrednovanje vjeroučiteljeva radas obzirom na primjenu suvremenih oblika i metodarada bio je naslov predavanja koje je na vrlo jasani stručan način izložio prof. Miroslav Klaić, voditeljPodručne jedinice Ministarstva prosvjete i športa sasjedištem u Osjeku i viši školski savjetnik. Posebno jenaglasio osnovna načela i vrijednosti hrvatske škole:kvalitetna škola i humana škola. Potaknuo je sudio-nike da uvažavaju ova načela kako bi i naši učenicimogli reći: «škola - najbolja zabava u gradu».

Daljnji tijek seminara nastavljen je u radnimskupinama gdje su se obrađivale tri teme: 1) konačnaizrada profesionalnog vodiča čiji su materijal većvelikim dijelom priredili dr. Milan Šimunović i prof.Nevenka Lončarić-Jelačić; 2) pitanje odnosa i sura-dnje vjeroučitelja mentora, savjetnika i nadzornika/savjetnika s vjeroučiteljima voditeljima stručnihvijeća s ciljem unapređivanja nastave vjeronauka; 3)trajna duhovno-vjernička formacija vjeroučitelja.

Vrhunac radnog dana bilo je zajedničko euha-ristijsko slavlje koje je predvodio dr. Josip Jakšić,predstojnik Katehetskog ureda zagrebačke nadbi-skupije.

Drugi dan stručnog skupa vjeroučitelja također jezapočeo molitveno-meditativnim dijelom, osmišljenu kombinaciji Split-Zadar (s. Dolores i s. Aurelina),a što je iskreno javno pohvalio predstojnik Pažinriječima: «Split, zaista, uvijek ugodno iznenađuje!»U ozračju tog lijepog i duhovnog početka dr. IvicaPažin, predstojnik NKU-a, predstavio je projekt vje-roučitelja mentora na području Republike Hrvatske.Slijedio je okrugli stol u kojemu je, između ostaloga,bilo riječi o ulozi vjeroučitelja mentora, savjetnika inadzornika u stvaranju pretpostavki da vjeronauk uškoli bude na radost i rasterećivanje, a ne optereći-vanje učenika. Čuli su se različiti planovi, pothvati,analize, savjeti. Bilo nam sve to na radost i korist uvjeronaučnoj praksi!

Sve u svemu, bilo je prekrasno i nadasve korisnosudjelovati na ovom stručnom seminaru u Đakovu.Srdačni su domaćini zajedno s organizatorima uloži-li puno truda, srca i duše u cjelokupnu organizacijuovog skupa, a to se posebno vidjelo u njihovu gosto-primstvu i prigodi razgledati kulturne znamenitostiĐakova. Nije nam se bilo teško vratiti iz lijepog Đa-kova u nama još ljepši Split. K suncu i moru, moždai sa željom i nakanom: «biti sunce».

s. Dolores Brkić

38 DOGAĐAJI - ISKUSTVA - RAZMIŠLJANJA

Seminar za voditeljestručnih vijećavj eroučitelj a

(Marija Bistrica, 27. do 28. ožujka 2003.)

Prema propisima Ministarstva prosvjete i športaprošle školske godine pristupilo se procesu formi-ranja stručnih vijeća učitelja i nastavnika. U ovajprojekt ušli su i nastavnici vjeronauka. U skladu stime, kao i s promjenama koje su nastale početkomprošle školske godine oko realizacije projekta raste-rećenja učenika, Zavod za unaprjeđivanje školstvai Nacionalni katehetski ured HBK po prvi put suorganizirali stručni skup za vjeroučitelje voditeljestručnih vijeća. Skup je održan u Mariji Bistrici od27. do 28. ožujka 2003. godine.

Na području Splitsko-makarske nadbisku-pije formirano je deset stručnih vijeća, devet zaosnovnu i jedno za srednju školu. Formirana su nadekanatskoj, odnosno regionalnoj razini. Budućida predloženi voditelji stručnih vijeća vjerouči-telja Splitsko-makarske nadbiskupije nisu dobilislužbena imenovanja od strane Zavoda za una-prjeđivanje školstva do početka ožujka, sve dozadnjeg trenutka bilo je upitno naše sudjelovanjena stručnom skupu u Mariji Bistrici. Zahvaljujućiustrajnosti i upornosti našeg predstojnika imeno-vanja su stigla tijekom ožujka, a s njima i službenipoziv na stručni skup.

Skupina od devet «odvažnih» vjeroučiteljicaprionulo je organizaciji puta do Marije Bistrice.Krenule smo s tri osobna automobila, zahvaljujućihrabrim kolegicama i njihovim vozačkim sposo-bnostima. Putovanje smo predale u Božje ruke izagovor Majke Božje Bistričke. Pridružila nam sei voditeljica stručnog vijeća vjeroučitelja Hvarskebiskupije.

Iako je put bio dug, žensko ga je društvo znalovrlo dobro ispuniti. Bogu hvala, tema za razgovoruvijek je na pretek. Nismo dovršili jednu, a drugatema je već «na tapetu». I dok je svaka od nasiznijela samo dio skazanja i događanja o djeci, oškoli, o svome radu, našle smo se u našem lijepom

hrvatskom Zagorju. Tada smo usmjerili svu svojupozornost i vještinu kako doći do Marije Bistrice.Uz oskudnu prometnu signalizaciju i putokaze, doizražaja je došla naša komunikacija. Što je sigur-no, sigurno je. Zaustavi automobil i pitaj ljude.Iako je zbog zagorskog dijalekta bilo poteškoća ukomunikaciji, ipak je ljudski faktor bio presudanza pronalaženje i samoga hotela. Naime, u to vri-jeme hotel je dobio novi naziv «Salve Regina» tenije imao nikakve oznake niti putokaza.

Nakon smještaja u hotelu pošle smo u svetištezahvaliti Majci Božjoj za sretan i ugodan put. Uvečernjim satima pristigli su vjeroučitelji iz svihkrajeva Lijepe naše. Kolokvij za voditelje stručnihvijeća vjeroučitelja imao je okvirnu temu: «Trajnousavršavanje u vidu etičke i kršćanske kompeten-cije i metanoje vjeroučitelja i vjeroučenika u sura-dnji s obiteljima i župnom zajednicom». Osnovnicilj bio je omogućiti povećanje komunikacijskih,metodičkih i organizacijskih kompetencija vo-ditelja stručnih vijeća vjeroučitelja, ali isto takoosposobiti ih za trajnu unutarnju metanoju radipovećanja njihove svjedočke dimenzije.

Prvog dana, nakon molitveno-meditativnogpočetka i uvodnih pozdrava, slijedila su preda-vanja. Prvo predavanje održao je prof. dr. AnteMateljan na temu: «Identitet vjeroučitelja - temeljkompetencije i osnova suradnje». U svom je izla-ganju ponudio temeljne pretpostavke za razumi-jevanje identiteta vjeroučitelja: vjeroučitelj kaocjelovita osoba, iskreni vjernik, uvjereni katolik,sretni susretnik, zauzeti tražitelj, sigurni znalac i(za)ljubljeni. Drugo predavanje održao je prof. dr.Anton Tamarut na temu. «Vjera, nada i ljubav uodgojno-obrazovnom procesu», a treće predavanjenakon kratke stanke održao je prof. dr. Milan Ši-munović na temu: «Odgoj vjere u situaciji etičkogrelativizma i pedagoškog pesimizma - suočenje spostmodernom svijesti i potrebe nekih specifičnihkompetencija vjeroučitelja».

Poslijepodnevni rad započeo je predavanjemprof. Nevenke Lončarić-Jelačić na temu: «Stručnavijeća u ulozi promicanja suvremenih pedagoškihpristupa poučavanju i vrednovanju postignućaučenika». Zatim je nastavljeno s radom u skupi-nama. Sve skupine imale su istu temu: «Pozitivnai negativna iskustva u dosadašnjem radu voditeljastručnih vijeća te prijedlozi za kvalitetniju unutarnjudinamiku rada stručnih vijeća». Rad u skupinama

DOGAĐAJI - ISKUSTVA - RAZMIŠLJANJA

protekao je u ugodnom i opuštenom ozračju. Bilo jezanimljivo čuti iskustva drugih vjeroučitelja o dosa-dašnjem radu njihovih stručnih vijeća. Pozitivnostisu se odnosile na bolju suradnju vjeroučitelja, narazmjenu iskustava i materijala, na pomoć pri radui savjetovanju, a negativnosti su se uglavnom odno-sile na slab odaziv svećenika na sastanke stručnihvijeća, na problem termina i prostora za sastanke.

Prvi radni dan okrunjenje svečanim euharistij-skim slavljem u svetištu Majke Božje Bistričke, apredvodio ga je varaždinski biskup mons. MarkoCulej. U rado snom i opuštenom ozračju proteklaje i večera koja je završila ugodnim druženjem izajedničkom pjesmom koju su potaknule splitskevjeroučiteljice s milo zvučnim glasom s. Marinele.Tiha proljetna noć, smireno st zagorskog kraja bu-dila je želju za laganom pjesmom koja je krijepilanaše duše. To je bila najljepša zahvalna molitvaBogu na svim darovima koje nam daje.

Drugi dan započeo je izvješćem o zaključcimaradnih skupina. Rad je nastavljen predstavljanjem«Projekta inoviranog nastavnog plana i programa iudžbenika» dr. Ante Pavlovića koji je završio pre-zentacijom novih udžbenika. Nakon kratke stankedr. Ivica Pažin predstavio je «Projekt vjeroučiteljamentora na području Republike Hrvatske», a s.Amabilis Jurić skupu se obratila predavanjem opotrebi suradnje između vjeroučitelja voditeljastručnih vijeća i vjeroučitelja mentora, savjetnikai nadzornika-savjetnika. Na kraju je prof. KristinaPavlović sudionicima predstavila projekt cjelovi-tog odgoja mladih o spolnosti «Teen Star».

Rad kolokvija za voditelje stručnih vijećavjeroučitelja završen je okrjepom za tijelo i dušu.Nakon ručka organiziran je križni put na bistri-čkoj Kalvariji. Prekrasan proljetni dan. Smireni iblagi zagorski brezi odzvanjahu svojim izgledomonu lijepu zagorsku pjesmu «Dobro mi došelprijatel». Životopisan križni put u prirodi koja sebudi i rađa novi život. Tišina i smirenost, molitvai razmišljanje, osluškivanje i prepuštanje bile sutočka na kolokvij. Obogaćeni riječima naših pre-davača, ispunjeni iskustvima drugih vjeroučitelja,duhovno okrijepljeni molitvama u svetištu MajkeBožje Bistričke uputili smo se natrag svojim do-movima s ciljem da drugima pokušamo prenijetiono što smo čuli i doživjeli.

Zdenka Krokar

39

Susret maturanataMostar - Široki Brijeg, 29. ožujka 2003.

Preko sedam stotina maturanata s područjaSplita, Kaštela, Trogira, Sinja, Makarske i Imot-skoga, zajedno s tridesetak njihovih vjeroučiteljai profesora, sudjelovalo je na susretu maturanataSplitsko-makarske nadbiskupije kojeg organiziraPovjerenstvo za srednjoškolski vjeronauk pri Na-dbiskupijskom katehetskom uredu. Susreti matura-nata, koji su u našoj nadbiskupiji već postali tradi-cionalni, imaju osnovni cilj kroz duhovno-rekreati-vni program obilježiti završetak jednog važnog ži-votnog razdoblja kao što je konac srednjoškolskogodgoja i obrazovanja. Bilo je tako i 29. ožujka ovegodine, kada smo za susret odabrali Mostar i ŠirokiBrijeg. Susret maturanata odvijao se pod geslom:1ja sam Crkva. Time smo se željeli i ove godineuključiti u trogodišnju pripravu za 1700-ti jubilejmučeništva sv. Dujma, budući da je ova godinabila posvećena mjesnoj Crkvi pod geslom: MjesnaCrkva znak i svjedok spasenja. Dodajmo tome daje mostarska katedrala, u kojoj su se najprije oku-pili naši maturanti, posvećena upravo Mariji MajciCrkve, što je ovom događaju dalo posebni pečatpa se i na taj način ovogodišnji susret maturanatapotpuno odvijao u znaku Crkve.

Pošli smo iz Splita rano ujutro s autobusnogkolodvora u Sukoišanskoj ulici. Okupljeni ma-turanti sa svojim vjeroučiteljima doimali su sepoput pčela, tražeći svoje mjesto među čak petna-est autobusa. Našim dolaskom u Mostar grad jenaprosto živnuo, a tim povodom je i policija vršilaposebnu regulaciju prometa. Prometni policajci suveć od samog ulaza u Mostar usmjeravali autobu-se prema predviđenom parkiralištu kod nogome-tnog stadiona. S tog mjesta maturanti su krenuliu svečanoj povorci prema mostarskoj katedraliglavnom gradskom avenijom kojomje sav prometbio zaustavljen. Ljubazni policajci dopratili suvjeroučenike do samoga ulaza u katedralu u kojojse odvijao duhovni dio predviđenog programa.

Budući da smo se nalazili u korizmenom vre-menu, zajednički duhovni program započeli smopokorničkim bogoslužjem. Već za vrijeme odvija-nja pokorničkog bogoslužja, koje je bilo prožeto

40 DOGAĐAJI - ISKUSTVA - RAZMIŠLJANJA

meditacijama i pjesmama, svi su maturanti imaliprigodu pristupiti sakramentu ispovijedi. U tomenam je velikodušno izišlo u susret desetak doma-ćih svećenika, zajedno s mjesnim biskupom, načemu im od srca i ovim putem zahvaljujemo. Na-kon pokorničkog bogoslužja započelo je svečanoeuharistijsko slavlje koje je predvodio mons. dr.Ratko Perić, mostarsko-duvanjski biskup, u kon-celebraciji s don Josipom Perišem, predstojnikomKatehetskog ureda splitsko-makarske nadbiskupi-je i don Đurom Benderom, katedrainim župnikomte s još nekoliko domaćih svećenika.

U uvodnom dijelu misnog slavlja predstojnikKatehetskog ureda pozdravio je biskupa domaćinas njegovim svećenicima i zahvalio mu u ime svihmaturanata i njihovih vjeroučitelja na srdačnomprijemu. Zatim je pročitao pozdravni telegramsplitsko-makarskog nadbiskupa mons. MarinaBarišića koji je tom prigodom uputio maturantimapastirski blagoslov i najbolje želje. Nakon togaje predstojnik upoznao biskupa i sve domaćineo našem već tradicionalnom organiziranju susre-ta maturanata te pojedinačno predstavio škole imjesta odakle maturanti dolaze. Biskup Perić jeu uvodnom nagovoru pozdravio vjeroučenike injihove vjeroučitelje i oduševljeno im poručio daih je mostarska katedrala dočekala širom otvore-nih vrata, Marija Majka Crkve kojoj je katedralaposvećena raširenih ruku, a on i njegovi svećeniciotvorena srca.

U homiliji je biskup Perić protumačio matu-rantima prigodno naviješteno evanđelje u kojemIsus kod Cezareje Filipove pita učenike: A vi, štovi kažete, tko sam ja? On je na vrlo slikovit načinnaprosto uprisutnio i posuvremenio taj galilejskidogađaj, prikazavši ga kao školski prizor gdje uči-telj Isus pita svoje «maturante», a oni odgovarajutko je Isus. Maturanti su s osobitim zanimanjemslušali biskupovu propovijed. Isus u nama gradisvoju Crkvu, pa ako i mi poput Petra kažemo dajeIsus Mesija - Sin Božji, onda smo i mi Crkva - na-glasio je maturantima biskup Perić, ugradivši takogeslo njihova susreta u galilejski događaj kada jeIsus najavio osnivanje svoje Crkve.

Nakon homilije vjeroučenice Turističko-ugo-stiteljske škole iz Splita, pod vodstvom vjerouči-teljice s. Klare Šimunović, predale su biskupu uime svih maturanata prikazne darove:

- maslinovu grančicu koja simbolizira mir imaslinovo ulje, znak obilja i radosti sa željom

da naša domovina bude zemlja mira i radosti;- maketu zvonika sv. Dujma koji svojom visi-nom prema Nebu usmjerava poglede genera-cija mnogih, čija je vjera izrasla na sjemenusolinskih mučenika, a u njemu žele prinijetina oltar svu našu prošlost, sadašnjost i budu-ćnost;- dva zbornika učeničkih radova: «Obiteljizvor života» i «Župa, zajednica vjere iživota»koji su nastali u prethodne dvije godine u našojnadbiskupiji, koje su bile posvećene obitelji ižupi. Ovim darom željeli su prikazati sve uče-nike, nastavnike, obitelji i župe, te biskupa ibiskupiju iz koje dolaze;- školjke koje predstavljaju njih same razasuteuz obalu Jadranskog mora i u njima svijećekojima prikazuju svoju vjeru i želju da onanikada ne ugasne;- kruh i vino uz poruku: ostani s nama, Gospo-dine, i hrani nas sobom.

Ovo misno slavlje uzveličao je duhovnim pje-smama VIS «Gloria» iz splitske župe «Marija po-moćnica kršćana» sa Kmana. Bilo je vrlo ugodnoprimijetiti kako je veliki broj vjeroučenika pristu-pio k svetim sakramentima Ispovijedi i Pričesti.Misnim slavljem i oproštajem od svojih domaćinazavršen je duhovni dio programa. Uslijedio jeodmor i prigoda za razgledavanje grada.

Nakon odmora i razgledavanja grada u popo-dnevnim smo satima opet zajednički i organizira-no napustili grad i uputili se prema Širokom Brije-gu, uz srdačan ispraćaj policijskih djelatnika kojisu nas jednako tako i dočekali. U Širokom Brijegudočekao nas je i pozdravio naš drugi domaćinfra Vendelin Karačić, gvardijan franjevačkogsamostana sa svojom subraćom. Upoznao nas jesa znamenitostima župe i samostana. Tu smo ra-zgledali župnu crkvu i u njoj se pomolili na grobufranjevačkih mučenika, pogubljenih od partizananakon drugog svjetskog rata u neposrednoj blizi-ni same crkve. Zatim je uslijedilo razgledavanjefranjevačke galerije i posjet stratištu. Zahvalilismo ljubaznim domaćinima i u večernjim satimakrenuli prema Splitu.

Ovogodišnji susret maturanata bio je imedij-ski popraćen. Najavljivanje i popraćen na lokalnojmostarskoj radio-postaji, a zabilježili su ga i pisa-ni mediji u Hercegovini, kako crkveni tako i onidruštveni. Svoj prilog o ovom susretu snimila je i

DOGAĐAJI - ISKUSTVA - RAZMIŠLJANJA 41

Josip Periš, predstojnik Katehetskog ureda. Napočetku je pozdravio sve nazočne vjeroučenikei njihove voditelje, te izrazio radost zbog ovogsusreta i prvog natjecanja srednjoškolaca iz vje-ronauka. Poticajnim riječima ohrabrio je sve na-tjecatelje i već na početku sve ih proglasio pobje-dnicima, jer su svojim odazivom i sudjelovanjempokazali da su ozbiljno shvatili natjecanje kojeće im pomoći da još više učvrste svoju ljubavprema Euharistiji.

Odvijanje natjecanja pratio je tročlani ocje-njivački sud u sastavu: don Ivan Bodrožić, autorknjige o Euharistiji, Danica Bašić, vjeroučiteljicau Osnovnoj školi «Lučac» i Miranda Banovac,vjeroučiteljica u Osnovnoj školi «Plokite». Te-hnički dio posla oko bodovanja i semafora stru-čno i savjesno obavljao je naš dugogodišnji su-radnik gosp. Mario Radunić, učitelj u Osnovnojškoli «Bijaći» u Kaštel Novome, kojemu i ovomprigodom izražavamo veliku zahvalnost. Svi suoni i prije samog natjecanja uložili puno truda i

-------------------+- vremena oko koncepcije i organizacije natjeca-nja, kao i mukotrpnog sastavljanja pitanja.

Natjecanje je započelo pismenim testom.Najveći mogući broj bodova bio je 146, a testse sastojao od raznovrsnih i zanimljivih pitanja(zaokruživanje točnih odgovora, pitalice, na-dopunjavanje, križaljka, asocijacije). Vrijemerješavanja bilo je ograničeno na 30 minuta. Prvihšesnaest ekipa prošlo je u drugi krug natjecanjadobivši startne bodove: od prve ekipe sa šesnaestbodova do šesnaeste s jednim bodom.

Nakon pismenog ispita sudionici su slavili sv.Misu koju je u sjemenišnoj crkvi predvodio donIvan Bodrožić. Misno slavlje animirao je svira-njem i pjevanjem VIS «Dujam», skupina stude-nata teologije pod vodstvom bogoslova DenisaKaranušića. Isti je sastav pjesmom zabavljaonatjecatelje za vrijeme usmenog dijela natjeca-nja. Nakon sv. Mise, dok je neovisna komisijaispravljala testove i utvrđivala bodovno stanje,natjecatelji i njihovi voditelji su se osvježili pi-ćem i sendvičima koje je pripremio organizator.

Drugi krug usmenog dijela ispitivanja zapo-čeo je «pitalicarna». Odgovaralo se pojedinačno.Prve dvije pitalice (DA-NE) nosile su po dvaboda, druge dvije pitalice (A,B,C) po tri boda,te peta pitalica (NAPIŠI TOČAN ODGOVOR)

HTV u mostarskoj katedrali i u Širokom Brijegu iemitirala ga sutradan u emisiji «Mir i dobro».

Sudeći po raspoloženju vjeroučenika, kao ipo njihovim izjavama i dojmovima, ovogodi-šnji susret maturanata ostavio je na njih snažandojam. Kako i ne bi, kad se radi o međusobnomupoznavanju i druženju mladih ljudi! U susretu smostarsko-duvanjskim biskupom u katedrali imalisu srdačan i jednostavan nastup domaćina pa su seosjećali uistinu kao članovi jedne Kristove Crkve.U Širokom Brijegu, u susretu s franjevcima i obi-laskom groba franjevačkih mučenika kao i mjestastradanja, susreli su se s Crkvom koja je mnogopretrpjela. Tako su maturanti ne manje snažne doj-move ponijeli i s ovoga mjesta. Sretno su se vratiliu svoja mjesta i gradove splitsko-makarske nadbi-skupije koja iduće godine slavi 1700-tu obljetnicumučeništva sv. Dujma.

Slavko Jerončić

Prvo vjeronaučnonatjecanje srednjoškolaca

Srednjoškolski vjeroučitelji Splitsko-makar-ske nadbiskupije već nekoliko godina zajedničkiorganiziraju prigodne susrete i hodočašća za svo-je učenike. Zbog lijepog odaziva i dosadašnjihpozitivnih iskustava, željelo se učiniti još jedankorak dalje. Stoga je Katehetski ured organizi-rao prvo natjecanje iz znanja za vjeroučenikesrednjih škola na području naše nadbiskupije.Temeljna građa natjecanja bila je knjiga donIvana Bodrožića: «Euharistija - od povijesti dovječnosti». Svaki je srednjoškolski vjeroučiteljmogao prijaviti po jednu ekipu. Na natjecanju,održanom 3. svibnja 2003. godine u prostorijamaNadbiskupskog sjemeništa u Splitu, sudjelovalaje 21 ekipa iz Splita, Trogira, Imotskoga, Sinja,Ploča i Hvara. Voditelj natjecanja bio je don

42 DOGAĐAJI - ISKUSTVA - RAZMIŠLJANJA

četiri boda. Dobiveni bodovi u ovome krugu,od ukupno mogućih četrnaest, pridodavali su sestartnim bodovima. U ovom krugu jasno se vi-djelo i pojedinačno znanje natjecatelja, a ono jebilo na zavidnoj razini.

U treći krug ušlo je osam najboljih ekipa. Igru«izbaci uljeza» rješavalo se ekipno. Svaka je eki-pa dobila po tri citata u kojemu je trebalo otkritijednog, dva ili tri «uljeza». Svaki ispravno otkri-veni «uljez» nosio je dva boda. U ovome krugubilo je moguće osvojiti dvanaest bodova, koji suse također pridodavali već prethodno osvojenimbodovima.

U četvrtom krugu ostale su četiri najboljeekipe, a njihov je zadatak bio zajednički riješititornbolu. Ona se sastojala od dvadeset pojmovakojima je trebalo paralelno pridružiti dvadesetsinonima, definicija ili asocijacija. Svako točnopridruživanje nosilo je jedan bod, dakle, sveuku-pno 20 bodova. I u ovoj igri učenici su pokazaliizvrsno znanje. Od četiri ekipe, čak su tri točnoriješile svih dvadeset polja. Nakon ove završneigre ovako je izgledao konačni poredak prvihčetiriju ekipa:

1. Zdravstvena škola - Split (voditeljica Mi-zi ana Vučica)

2. Gimnazija «Mate Ujević» - Imotski (vodi-telj fra Jakov Udovičić)

3. Zdravstvena škola - Split (voditeljica Da-jana Vujević)

4. Elektrotehnička škola - Split (voditelj Du-šan Vuletić)

Priznanja su uručena svim sudionicima, aprve su četiri ekipe dobile i simbolične nagrade.Natjecanje je završilo oko 13 sati. Radost nalicima mnogih sudionika govorila je o uspjehunatjecanja, kao i potrebi njegova redovitog or-ganiziranja svake godine. Za očekivati je da ćeslijedećih godina sudjelovati još veći broj vjero-učitelja i njihovih ekipa. Po hodnicirna su se mo-gle čuti riječi: «Bilo bi dobro da irna i državno!».Nadajmo se da će se to što prije i ostvariti!

Miranda Banovac

Te divnehrvatske katedrale

U prostorijama Nadbiskupskog sjemeništa uSplitu, dana 24. svibnja 2003. godine, održanajc četvrta po redu vjeronaučna olimpijada nanadbiskupijskoj razini. Osnovni cilj natjecanjabio je upoznati učenike s povijesnim, kulturnim iduhovnim bogatstvom hrvatskih katedrala.

Na ovogodišnjem natjecanju sudjelovaloje 68 ekipa (340 vjeroučenika). Prisutnima se napočetku obratio predstojnik Katehetskog Uredadon Josip Periš koji je ujedno bio i voditelj cje-lokupnog programa. Pozdravivši sve prisutne,zahvalio je svima onima koji su na bilo koji na-čin pomogli u realizaciji vjeronaučne olimpijade.Natjecatelje je ohrabrio poticajnim riječima i daoosnovne upute za odvijanje natjecanja.

Tročlana ocjenjivačka komisija (MirandaBanovac, don Jure Vrdoljak i Nada Vuković)budnim je okom pratila natjecanje i utvrđivalarezultate. Gospodin Mario Radunić, kao i pro-ših godina, bio je zadužen za tehničku izvedbu iobradu podataka.

Prvi dio natjecanja sastojao se od pisme-nog testa kojeg su natjecatelji rješavali ekipno.Test je sadržavao preko pedeset pitanja različitogtipa (zaokruživanje točnog odgovora, nadopunja-vanje rečenice, povezivanje godina i događaja,asocijacije, križaljka) u kojem se moglo osvojitimaksimalnih 150 bodova.

Nakon pismenog dijela natjecanja sudionicisu zajedno sa svojim voditeljima posjetili našukatedralu Uznesenja BDM, ili kako je mi običnonazivamo svetoga Duje, gdje su sudjelovali nazajedničkom misnom slavlju koje je predvodiodon Jure Vrdoljak. Animiranje sv. mise, kao iprograma u pauzama usmenog dijela natjecanja,osmislio je i vodio VIS «Dujam» pod ravnanjemnašeg bogoslova Denisa Karanušića. Dok su sesudionici krijepili sendvičima i sokom, Povjeren-stvo je, zajedno s nekoliko bogoslova i vjerouči-

DOGAĐAJI - ISKUSTVA - RAZMIŠLJANJA

telja srednjih škola, ispravljalo testove i utvrdilokonačan redoslijed ekipa.

Drugi dio natjecanja (pitalice) nastaviloje 16 najboljih ekipa. Bile su poredane tako daje ekipa koja je osvojila najveći broj bodova napismenom testu imala startnih 16 bodova, druga15 bodova, treća 14 i tako redom do šesnaesteekipe koja je imala 1 startni bod. Ekipe su bilepodijeljene u dvije skupine po osam. Na binusu izlazili pojedinačno predstavnici svih osamekipa i istovremeno odgovarali na isto pitanje.Prva dva pitanja su bile pitalice DA - NE, drugadva pitanja pitalice A - B - C i kod petog pitanjatrebalo je napisati točan odgovor. Pojedina ekipaje u ovom krugu natjecanja mogla osvojiti sveu-kupno 14 bodova.

U slijedeći krug natjecanja (<<izbaciulje-za!») ušlo je 8 ekipa s najvećim brojem bodova.Ekipe su podijeljene u dvije skupine po četiri,a njihov je zadatak bio otkriti i izbaciti jednog,dva ili tri «uljeza». Natjecatelji su morali poka-zati dobro poznavanje katedrala, jer su se pitanjaodnosila na zaštitnike, oltare, biskupe i zvonike.Iz njihovih odgovora bilo je vidljivo da su marlji-vo radili i dobro usvojili sadržaj. U ovom krugubilo je moguće osvojiti sveukupno 12 bodova.

I na kraju su ostale četiri najuspješnijeekipe. Njihov zadatak bio je najteži, ali estet-ski najbolje izveden. Uz ponuđeni asocijativniniz od tridesetak pojmova trebali su otkriti kojipojmovi pripadaju dotičnoj katedrali, te ih uvrsteuz ponuđenu sliku katedrale. I ovdje je bilo pre-sudno znanje, a mogla su se maksimalno osvojiti24 boda za sve točne odgovore. U napetoj i dokonca neizvjesnoj borbi dobili smo konačni po-bjednički redoslijed:"

1. Osnovna škola «Marjan» iz Splita (vodite-ljica s. Marcela Žo lo)

2. Osnovna škola «Ostrog» iz Kaštel Lukšića(voditeljica Ana Biliškov)

3. Osnovna škola «Tučepi» iz Tučepa (vodi-teljica Marina Šimić)

4. Župa sv. Jeronima iz Kaštel Gomilice (vo-ditelj don Božo Renjić)

43

Svim ekipama koje su sudjelovale na olimpi-jadi podijeljena su priznanja, a četiri prvoplasi-rane ekipe nagrađene su i prigodnim poklonima.Da ne bi sve ostalo na znanju i učenju podatka,Povjerenstvo za vjeronaučnu olimpijadu orga-niziralo je poludnevni izlet za osam najboljihekipa.

To smo iostvarili odmah sutradan, u nedjelju25. svibnja poslijepodne, putujući u Šibenik ina povratku u Trogir. Željeli smo da, uz split-sku katedralu koju su svi olimpijci na sam dannatjecanja posjetili i razgledali, makar jedan dionatjecatelja posjeti i šibensku katedralu o kojojsu toliko toga morali naučiti. Već na samompočetku putovanja u autobusu je vladalo prija-teljsko ozračje. Takmičarski duh zamijenilo jeveselo pjevanje, šale i druženje. Pred šibenskomkatedralom dočekao nas je bogoslov Denis Ka-ranušić, Umjesto da bude stručni vodič, on jevrlo vještim razgovorom samim učenicima daomogućnost da još jednom na licu mjesta pokažusvoje znanje o šibenskoj katedrali. Bila nam jeposebna radost što nas je u katedrali pozdraviomjesni biskup mons. Ante Ivas.

U katedrali smo zajedno slavili svetu misu.Nakon toga je slijedilo osvježenje koje su nampriredili dragi domaćini, a zatim razgledavanjesredišta Šibenika i posebno šibenske tvrđave.Obogaćeni i sretni uputili smo se kućama. Zau-stavili smo se u Trogiru, a LI trogirskoj katedralidočekao nas je župnik don Tomislav Ćubelić tenam ukratko i na vrlo zanimljiv način ispričaopovijest nastanka katedrale i najvažnije zanimlji-vosti vezane uz nju.

Osvježenje uz sladoled i «đir» po Trogiruoznačio je završetak našeg lijepog druženja. Uautobusu smo još jednom čestitali pobjedničkimekipama i zaželjeli im lijepo druženje i dostojnuprezentaciju Splita. I nisu nas razočarale! Našesu dvije ekipe na državnom natjecanju LI MarijiBistrici ostvarile zapažene rezultate: ekipa OŠ«Marjan» peto mjesto, a ekipa OŠ «Ostrog» de-seto mjesto. Čestitamo!

Miranda Banovac

44 DOGAĐAJI - ISKUSTVA - RAZMIŠLJANJA

Vječni grade, evo nas!

Ipak se ide. Nije to bilo lako odlučiti nama ma-lim ljudima naviknutim na kratke relacije. Kao da jemala žrtva po ljetnim vrućinama hodočastiti tako da-leko. Naše vrijedne cure Nada, Meri i Mirjana dalesu sve od sebe da mi vjeroučitelji ugledamo Rim.Konačno, evo nas, 6. srpnja navečer, u trajektnojluci. Za razliku od nas koji smo još uvijek kopali potorbama, «Ivan Zajc» nas je mimo, spreman čekao.Čim bismo ugledali šešir na glavi znali smo - tajje naš. Ekipa je vesela, obećavajuća. Nismo cmilinašeg don Jozu dok smo se ukrcavali, bili smo pri-stojni. Oni što vole mirnija putovanja pronašli susvoje kabine, a mi «beskućnici» smjestili smo semanje-više gdje je bilo mjesta. Krenulo se, a prvisendviči već su uredno uskladišteni još dok smoisplovljavali iz luke. Šala, pjesma i smijeh učinili sunoć kraćom, a ipak se i malo «ubilo oko» pa makar iu vreći na brodskom podu. Jutro u Anconi - konačnosmo u našem autobusu. Tek sad nas Mirjana možekontrolirati i izbrojiti. Svi smo na broju. Krećemo kFranjinu gradu ususret. U autobusu molitva, pjesma,šala i naravno informacije od strane naše voditeljice.Asiške crkve ostavljaju prve snažne dojmove na nas,a i prvi euri su ostavljeni u Asizu. Zaključili smo dai nije baš za «siromaške».

Italija nam se toliko uvukla pod kožu da smoveć na prvoj svetoj misi u katedrali sv. Rufina imalimisna čitanja na talijanskom jeziku. No, i katedralaje čula hrvatsku pjesmu imolitvu. Osvježenje i sa-mostalni obilazak Asiza već su nas ispunili željomda krenemo u Rim. Oduševljavalo nas je putovanjekroz prelijepu Umbriju. Ma tko može spavati? Dola-zak u Rim malo se oduljio zbog ponavljanja i utvrđi-vanja gradiva, tj. puta, ai pivo se moralo probati nabenzinskim crpkama.

U Rimu nam je generalna kuća salezijanaca, snašim domaćinom don Stjepanom, srdačno otvorilasvoja vrata, ali i svoju kuhinju i podrume. Nismo ihžalili, svojski smo se potrudili pokazati im da namse sviđa njihovo gostoprimstvo. Smještaj nasje odu-ševio. Napustili smo Split u nesnosnim vrućinama,a ovdje smo se u klimatiziranim sobama radovalidekama. Nakon večere šetnja i druženje ispred kuće,iako su tu prvu večer vani bili samo najhrabriji.

Prvi dan u Rimu. Idemo u Vatikan. Naša Mirja-na nije se nimalo štedi la. Hrabro naprijed! Vrijednonam je objašnjavala sve po redu, a njeno znanje idugi korak ostavljali su nas bez daha. Vrtovi, muzeji

i velebna bazilika sv. Petra - taj sklad ljepote i ugodeza dušu i oči - obogatio nas je, ali i iscrpio. U slobo-dno vrijeme na red je došla i čuvena pizza.

Poslijepodne smo posjetili Hrvatski zavod sv. Je-ronima i tu slavili svetu misu. Vrijeme je za naš po-vratak u Salezianum koji nas je opet ugodno iznena-dio bogatom večerom. Nakon dobrog bijelog i crnogvina ispred kuće se mogla čuti i «lipa dalmatinskapisma». Ljudi istančanog sluha i uha složili su se dameđu nama ima skrivenih talenata. Nizala se pjesmaza pjesmom, a zahvaljujući dobro «podmazanoj»večeri neki su i nedostižne terce s lakoćom hvatali.Kasni počinak, a sutra rano u afričkoj kapelici - sve-ta misa za nas. Misijski ugođaj - pogled na «crnog»Isusa i «crnu» Gospu dao je ovoj misi posebni čar.

Tog dana čule su se naše molitve i u crkvamasv. Ivana Lateranskog i sv. Petra u okovima. Prošlismo klečeći «svetim stepenicama» i sjetili se u svo-jim prošnjama dragih ljudi. Razgledali smo najvećiamfiteatar ikad sagrađen u Rimu i malo predahnuli.Brojni trgovi, fontane i crkve vječnoga grada ma-milli su naše uzdahe. Zbog umora smo priželjkivalida nam autobus stigne što prije i odvede nas «našojkući». Ovim trećim danom možemo se pohvaliti dasmo svladali tehniku brzog prelaženja preko rimskihprometnica.

Slijedeće jutro posjetili smo Kalistove katakom-be i tu smo slavili svetu misu. U bazilici sv. Pavlaizvan zidina od srca smo izmolili svjetlosnu krunicuposebno moleći za Kristova namjesnika - papu. Vo-žnja podzemnom željeznicom, rimskom «metropoli-tanorn», bazilika sv. Marije Velike i u njoj otpjevana«Rajska Djevo, kraljice Hrvata» uljepšale su poslje-dnji dan u Rimu. Bogata večera, zahvala našem donStjepanu, vicevi, šale i pjesma do kasnih sati učinilesu posebnom zadnju noć na Salezianumu.

U petak ujutro domaćini su nas opskrbili hranomza cijeli dan uz obećanje da se moramo vratiti zbogneodigranih balota. Oprostili smo se s domaćinomi krenuli opet na dalek put. Firenzi smo poklonilicijelo popodne.

Vraćamo se kući brojčano jači za jednog «crnogbrata». Nažalost, nismo ga uspjeli «prošvercati» pre-ko slovenske granice. Putovanje nam se nije činilodugo jer smo svojom neozbiljnošću i šalama kratilivrijeme. Zahvaljujući požrtvovnim vjeroučiteljica-ma i njihovim samozatajnim krunicama, koje su bilenamijenjene za sve nas, nije nedostajalo ni molitve.Kakvi smo bili, dobro smo i prošli. Nitko nije ostaobez kanonskog mandata, a naši gosti hodočasnicinisu se sablaznili. Bili u Rimu, a papu vidjeli nismo.Dobrom Bogu hvala i na tom što je Rim vidio nas!

Ružica Maleš

DOGAĐAJI - ISKUSTVA - RAZMIŠLJANJA 45

Pastoral duhovnih zvanja

Završetak osnovnoškolskog odgoja i obra-zovanja nosi sa sobom izazov izbora životnogzvanja. Svjesni smo da se mladi te dobi bores nekim važnim životnim poteškoćama. Sebi idrugima postavljaju neka temeljna životna pita-nja: Tko sam ja? Zašto živim? Što Bog od menetraži? Koje je moje mjesto u svijetu? Koji je mojživotni poziv? Ova pitanja svatko od nas ne bašrijetko postavlja sebi. Odgovore možemo tražitiunutar nas samih, a možemo i od drugih. Zapravou vjeri se tek razvedravaju pravi duhovni hori-zonti. Potrebno je stoga imati nekoga koji će nasvoditi na putu vjere, usmjeravati k pravim ovo-zemaljskim i vječnim ciljevima. I dječaci i mini-stranti imaju potrebu nekoga koji će im razjasnitinajrazličitije životne dileme kao i stvarnost živo-tnog poziva. Od bitne je važnosti ono "unutarnjetlo" koje omogućuje da u mladom čovjeku raste. .Sjeme zvanja.

Potaknuti realnim poteškoćama na koje je-dan dječak osmoškolac nailazi u svom razdobljuodrastanja, tijekom ove godine u nadbiskupskomsjemeništu u Splitu organiziramo dva modelasusreta za dječake ove dobi. U organizaciji ovihsusreta, uz župnike, od velike koristi mogu biti ivjeroučitelji koji će ih senzibilizirati i zainteresi-rati za sudjelovanje na zajedničkim susretima.

1. Mjesečni susreti dječaka i ministranataVIlI. razreda pod nazivom: Sjeme zvanja

Vjerujem da naši dječaci i ministranti pri-željkuju zajedničke susrete u svojim župnimzajednicama. I naše sjemenište otvara svoja vrataonim dječacima koji bi htjeli zajedno razmišljatii moliti kako bi u potpunoj slobodi mogli izabrati"najprivlačniji izbor života", a to je nasljedovanjeIsusa Krista u zvanju u kojem ih Isus želi vidjeti.Stoga, za dječake i ministrante VIlI. razreda unadbiskupskom sjemeništu u Splitu organizira-mo susrete svake prve nedjelje u mjesecu, podnazivom Sjeme zvanja:

l. veljače (nedjelja) u 16 sati7. ožujka (nedjelja) u 16 sati4. travnja (nedjelja) u 16 sati

2. svibnja (nedjelja) u 16 sati6. lipnja (nedjelja) u 16 satiSvjesni smo da župa i župnik imaju prvo i

najvažnije mjesto u promicanju duhovnih zvanja.U tom smislu svećenik koji je na terenu najboljepoznaje svoje vjernike pa stoga ima nezamjenjivuulogu i utjecaj u buđenju zvanja u vlastitoj sredi-m.

Vjeroučitelj, dakako, može mnogo pomoćisvećeniku u otkrivanju i buđenju zvanja kod dje-ce i mladih. Ovim susretima u našem sjemeništuupravo želimo pomoći župnicima i vjeroučite-ljima, kako bi dječaci i ministranti VIlI. razredaiz njihovih župa mogli posve slobodno i zreloizabrati onaj životni put na kojeg ih Gospodinzove. Ovozemaljska kultura života baca sjenu nanjihovu slobodnu odluku i izbor. U zajedničkompopodnevnom druženju, molitvi, razmišljanju iigri, nastojat ćemo prepoznati neke od teških okol-nosti i zapreka koje priječe dozrijevanje u vjeri iizbor zvanja. Osmaši bi trebali ozbiljno razmišljatio svom budućem zvanju. Stoga, želimo u zajedni-ci njihovih vršnjaka poučiti dječake i ministranteo vrijednosti donošenja pravih životnih odluka,o prijateljima koji ih prate na putu, o tome kakovalja ustrajati u dobru i ne posustati pred živo-tnim poteškoćama. Program je raznovrsan. Gorenavedeni termini neće se mijenjati, a prema zaje-dničkom dogovoru moguće su i druge aktivnosti:jednodnevno hodočašće, dvodnevne duhovne vje-žbe, dvodnevni izlet i sl.

2. Vikend susreti dječaka i ministranataVII. iVIlI. razreda

Sjemenište je izvanredno mjesto gdje dječacii ministranti VII. i VIlI. razreda osnovne školemodu provesti dva dana zajedno sa sjemeni-štarcima i njihovim odgojiteljima u razgovoru,molitvi, igri ipjesmi. Sjemenište je srce naše na-dbiskupije. Otvaramo to srce svima koji ga želeupoznati. Besplatno i bez ikakve obveze nudimodječacima i ministrantima prigodu da u sjeme-ništu provedu svoj vikend. Vjeroučitelji moguiz jednog razreda poslati najviše pet dječaka, a

46 DOGAĐAJI - ISKUSTVA - RAZMIŠLJANJA

prema dogovoru i VIse. Predviđen je i susret snadbiskupom. Predviđena su tri vikend susreta:

24. do 25. siječnja 2004. godine (subota i ne-djelja) s početkom u 9 sati28. do 29. veljače 2004. godine (subota i ne-djelja) s početkom u 9 sati27. ožujka 2004. godine (subota) s početkomu 9 satiDragi vjeroučitelji, mnoge duše su vam po-

vjerene. Znate kako je neophodno posjedovatiozbiljno rasuđivanje stvarnosti zvanja povjerenevam djece, kao i praćenje "pozvanih" na njihovomdugom odgojnom putu. Rado očekujemo dječake iministrante na ovakvim i sličnim susretima. To nesamo njima osobno koristi, nego je to prigoda zavrlo važnu promociju odgojnog i duhovnog sredi-šta naše mjesne crkve - našeg sjemeništa i njego-ve klasične gimnazije. Osobno sam spreman, štosam i do sada prakticirao u okviru svoga vremenai mogućnosti, na poziv vjeroučitelja posjetiti školui progovoriti na satu vjeronauka o važnosti i uzvi-šenosti duhovnih zvanja.

Susrete djeeaka i ministranata povjeravamoOnoj koja je na našim životnim putovima našatrajna zaštita, Kraljica apostola i Majka naša. Snjome želimo mei još dublje u tajnu Božje ljubavii našega poslanja. Od srca izražavam iskrenu do-brodošlicu našim dragim dječacima i ministranti-ma! Bog Vas blagoslovio i euvao! Sve Vas pozdra-vljam u Gospodinu i od srca želim svako dobro!

Don Jure VrdoljakPredsjednik Nadbiskupijskoga vijeća

za pastoralna zvanja

Radi cjelokupne organizacije susreta mo-žete se javiti najkasnije tjedan dana prijenaznačenih susreta. Budući da je za svakisusret broj sudionika ograničen, prednost ćeimati onaj tko se prije javi. Prijave: don JureVrdoljak, Zrinsko-frankopanska 14, Split,tel. 387-344; mob. 098/9016798; e-mail:jure. vrdo ljak@st.hinet.hr

Mirjana Vučica

Ljudi bez lica

Ne znam jeste li se ikada upustili u "ludorije" sta-vljanja maski za vrijeme karnevala. Osim zabave ima tuzacijelo i pouke o tome što znači biti čovjek "otvorenalica" nasuprot onome "skrivena pogleda" ili pak čovjekas "tuđim licem". Možda ste na satu vjeronauka iskoristilimaske za razgovor o nekom problemu, o razvoju oso-bnosti, o laži i licemjerstvu. Sve to još nekako ide dok seigramo, dok nam maske služe za motivaciju i opuštanjena satu. No, što je s pravim maskama? Što je sa skrivenimidentitetima? Što reći o crnoj traci koja pokriva oči da ihjavnost ne prepozna? Doista je tužno vidjeti ljude s "licembez očiju". Možemo vjerovati da imaju ozbiljna razlogaostati u tajnosti, nedostupni, anonimni. No, ipak, teško seoteti dojmu da su nešto skrivili, da su to vrlo vjerojatnoljudi sumnjive prošlosti, žene "s ugla ulice" ili ne sretnanapuštena djeca u domovima čiji se identitet čuva od ra-doznalaca. Tuga obuzme srce a tmurne misli preplave ra-zum na pomisao da ima takvih ljudi. Biti bez očiju na licuisto je kao biti čovjek bez lica: nepoznat, otuđen, jedan odmnogih, skriven u masi.

Podsjeća me to na "fenomen stadiona". Neki su spo-sobni sve i svašta urlikati u masi, izgubljeni među tisuća-ma drugih navijača. Nevjerojatna brutalno st ponašanja iriječi izvire iz usta jadnika koji žele ostati skriveni međudrugima, nedostupni. Bi li se ikada usudili te i takve riječiponoviti pred onom osobom kome su to u masi uputilivrijeđajući je na najbestidniji način? Gdje su se izgubileriječi njihovih roditelja i odgojitelja: budi uvijek ono štojesi, govori tako da se nikada ne postidiš svojih riječi, neskrivaj se iza drugih, budi dosljedan!Biti čovjek s licemznači svakoga moći otvoreno pogledati u oči, biti sam pre-poznatljiv po svojim očima i riječima. Čovjek s licem sene stidi onoga što govori, potpisuje svoje napisane riječi,stoji uspravan kao pojedinac bez obzira na masu. Čovjeks licem ... ne, on nikako ne može biti anoniman! On se neskriva, nego se kroz svoje riječi razotkriva jer - on nemašto skrivati! On neće o vama anonimno ružno pisati, a za-tim vas na ulici srdačno pitati za zdravlje. Čovjek s licemnema predrasuda. Ako mu što nije jasno, porazgovarat ćei vjerovati na riječ jer je čista srca.

Žao mi je ljudi koji skrivaju oči, koji nemaju lica.Suosjećam s onima koji iza svojih napisanih riječi želeostati anonimni. Oni moraju biti nesretni. Iz svoje nesreće"rigaju" otrov i tako truju sami sebe. Iako te nešto zaboliu "susretu" s takvim ljudima, to nije udarac koji ti železadati, nego jad u njihovoj duši koji nikakav umjetni smi-ješak ne može prikriti. Pomozi, dragi Bože!

DOGAĐAJI - ISKUSTVA - RAZMIŠLJANJA

'v

Cestitka

Ne volim pisati čestitke za blagdane, imendane irođendane. Pa i onda kada ih nabavim vrlo čestoostanu neispisane. Negdje se u ladici stola zbog stalnogpremještanja zgužvaju pa mnoge, premda pomnobirane, završe u smeću jer ih nije red tako oštećeneikome poslati. I bude mi žao. A sve zato jer ne volimpisati uobičajene fraze. Svakome bih htjela napisatinešto osobno, a to nije lako i iziskuje puno vremena. Apoželjela bih im nešto najljepše, nešto kao:- da se jutrom uvijek bude sretni;- da strpljivo obave svoj posao i sačuvaju mir;- da smognu snage podnijeti težinu vlastitih problema,

nerazumijevanja i nepravdi koje im drugi nanose;- da uvijek gledaju dalje, naprijed, ne spotičući se o

male stvari koje nisu vrijedne "trošenja živaca";- da svakoga koga sretnu srdačno pozdrave i da mu

posvete vremena, ako vide da treba;- da se ne srame potrčati od radosti, pozdraviti pticu i

mahnuti kestenu ...Poželjela bih im:- lica sjajna poput zvijezda za kojima tragamo u vedrim

ljetnim večerima;- neopterećeno srce koje se zna od sreće zvonko smijatii ruke koje se uvijek znaju igrati;

- vedar osmijeh koji se nesebično daruje;- djetinji nemir u očima koje tragaju za uvijek novim

rješenjima.Poželjela bih sve najbolje što se poželjeti možeonima koje voliš, nešto kao:- da svakim novim danom svom silinom zagrle život

kao što se grli jutarnje svitanje;- da dušu ispune nadom kao što se misli pune ljepotom

dok krilima snova kruže plavičastim nebom;- da vjeruju u Boga i da imaju povjerenja u ljude;- da ih djeca "zaraze" svojom bezazlenošću, a starci

svojom mudrošću.U vremenu u kojem želi zavladati tehnika još bihim poželjela:- da izoštre duh za pravo prijateljstvo i druženje;- da omekšaju srce za ljepotu i praštanje;- da ponekad "namjerno" zaborave što su htjeli

napraviti ili kamo su krenuli;- da se uvijek bore za one koje vole, da stanu na

njihovu stranu.

I što bih više mogla poželjeti onima koje volim negoljubav, jer ona jedina ostaje.

VaMa

47

Stručni skup

Svećenike, sestre, skupa sa svjetovnjacimaskuplja sveti Staš solinski, sred starog splitskogsjemeništa. Sa svrhom: sagledavajući sadašnjestanje sačuvati svjetonadzor Svete Stolice. Svje-sno, slobodno spoznavanje snage silnog Stvo-ritelja svijeta, starozavjetnog Sabaota, skupa saSinom, snagom sedam svetih sakramenata.

Stanje stvarno složeno. Skromni siromašnisvijet slaže se sa Sinom Svevišnjega. Slijedisavjete: smisleno smo stvoreni, stoga sutrašnjestrahove svladavaj sutra! Svjetiljka samo sredstola svjetlošću sjaji. Stoga, stani sred svijeta!Slijepac slijepca sunovraćuje. Soli samo slana sol.Samilost, svladavanje svojih slabosti, suradnja saSvevišnjim skreće sa stranputice svijetloj stazisvjetlosti. Savršeno sigumo stiže samo smrt, sudsvega stvorenja.

Sa suprotne strane sivilo sablazni. Sotona sla-dunjavo služeći se senzacijama stišava savjesti.Smanjuje stvamu strahotu slijeđenja sekti. Skra-ćuje sinajski Savez smišljajući samoopravdanja:sudbina, suvremenost, sitnica, sreća, sklonost. ..

Smiluj se, Spasitelju svijeta, slugama svojim!

Svjetovnjak, sudionik skupa

48 DOGAĐAJI - ISKUSTVA - RAZMIŠLJANJA

Mara s. Bernardina LukačIn memoriam!

Na blagdan Nevine dječice, 28. prosinca2002. godine, preselila se u vječnost Mara s.Bernardina Lukač, vjeroučiteljica u Osnovnojškoli «Blatine-Škrape» u Splitu. Najkraće bi semogli sažeti njezini posljednji mjeseci, tjednii dani: hrabra, tiha patnica! Bog joj je podarioizvanrednu snagu kojom je prevladavala najte-že trenutke, uvijek vedra, s osmijehom na licu.Nije voljela govoriti o svojoj bolesti i patnji pani onda kad je sve izgledalo bezizlazno. U dušije neprestano gajila tihu nadu ipredanje. U tomeje, vjerojatno, tajna njezinog predanog rada, nje-zina izdržljivost i upornost.

Sestra Bernardina je rođena 10. prosinca1943. u Liskovači (Livno), župa Rašeljke umostarsko-duvanjskoj biskupiji, od oca Šimunai majke Kaje. U samostan sestara dominikankiušla je 10. rujna 1958. godine. Prve zavjete jepoložila 9. prosinca 1960., a doživotne 2. listo-pada 1966. godine. Kao vjeroučiteljica djelovalaje u Zagrebu, Tavankutu i Splitu.

U Splitu je kao vjeroučiteljica bila osobi-to zauzeta u dramskoj, literarnoj, folklornoj iliturgijskoj sekciji odgajajući brojne učenikesplitskih osnovnih i srednjih škola, te mnoštvoodraslih pripremajući ih za svete sakramente.Tako je samoprijegorno ali ustrajno spašavalanašu mladež od zla i sudbine ulice i droge, teu njih ugrađivala i u njima razvijala kršćanskosmisao za dostojanstvo ljudske osobe i smisaoljudskoga života i rada. U splitsko-makarskojnadbiskupiji bila je članica Katehetskog vijećaza mlade, zatim Vijeća za redovnice, a bila je iaktivna sudionica 55. splitske sinode.

Od početka stvaranja hrvatske države akti-vno se uključila u događaje društvenog života.Bila je članica Matice hrvatske u Splitu te mno-gih drugih društava i organizacija. Povremeno jeobjavljivala članke u raznim crkvenim i društve-nim listovima i revijama. Pisala je novele, lirskuprozu, pjesme, prigodne blagdanske recitale,prikaze, pogovore, osvrte i recenzije. Nekoli-ko je njezinih pjesama uglazbljeno i izvedeno.Objavila je tri knjige: ...I lica (1988), Skrivenolice (1993) iDrugi ija (1995).

Na sprovodnim obredima, 30. prosinca 2002.godine na splitskom Lovrincu, osim njezinih se-stara dominikanki, okupilo se veliko mnoštvoprijatelja, znanaca, kolega, školske djece i mla-deži. Najsažetiju sliku o svojoj vjeroučiteljiciizrekli su tom prigodom njezini učenici: «Nau-čili ste nas opraštati, tješiti druge, pomagati imu nevolji. Od Vas smo naučili da na preprekamane smijemo posustati, nego se hrabro suočiti snjima. Nažalost, Vaša je zadnja prepreka bilanepremostiva. Ali smrt nije kraj, nego početaknečeg boljeg i savršenijeg, početak naših nadai uvjerenja, gdje nema ni tuge ni boli. Tako stenas Vi učili.»

Pokoj vječni daruj joj, Gospodine!

UČENIČKE STRANICE

Sloboda i dobro

Bog je stvorio čovjeka na svoju sliku, sebi "ravno-ga". Svojuje ljubav prema nama iskazao tako da namjedao potpunu slobodu, slobodu odlučivanja i biranja. Svismo slobodni rođeni i slobodni bismo trebali živjeti. No,je li to uvijek tako? Toliko čimbenika ograničava našuslobodu. Ona je zapravo relativna, a mi utječemo nanašu slobodu donošenjem odluka. Nije dovoljno do-nijeti odluku "sebi po volji" jer to, u konačnici, možebiti protiv nas samih. Nije dovoljno samo reći da smoslobodni. Neki uglavnom smatraju da su slobodni jerstoje iza svojih odluka, dakle, snose posljedice koje susvojom odlukom izazvali. A što ako se tom odlukomčini zlo? Rekla bih daje slobodan onaj kojije sposobandonijeti odluku koja ne remeti tuđu slobodu i sukladnaje s moralnim zakonima: onim nepisanim Božjim za-konima u našem srcu i u skladu sa zakonima koje namje Bog objavio kako bismo se savršenije ostvarivaliu svojoj biti, u svom postojanju, kao slika Božja. Usuprotnom je ta odluka sebična. A to već nije sloboda,nego zarobljenost samim sobom.

Svojim odlukama mi potvđujemo jesmo li ili ni-smo slobodni. I koliko smo slobodni. Bog nam dajesavjest pomoću koje "kontroliramo" svoja djela i odlu-ke i pomaže nam da ih ispravljamo. Kako smo samosretni kad smo sigurni u ispravnost učinjenog, ponosnina sebe, zadovoljni. Kad smo učinili neko dobro "odsrca" osjećamo se slobodni, slobodni ... !

Antonija Petričević, 3. razredZdravstvena škola, Split

IsusNa Božić se Isus rodio

kao mali anđeo,da bi svijet spasioi vjerom zlo gasio.

Dok je odrastao,svima je život krasio,

sve nas je čuvaoi zbog nas raspet bio.

To ga je boljelo,ali nas je više volio!

Antonija Janković i Lucija Koprčina, III. bOŠ "Sućidar ", Split

49

Samo slobodan čovjek čini dobro

Samo čovjek je stvoren na sliku Božju. To značida je razuman i da ima savjest. Razum mi govori štoću raditi, a savjest me upozorava je li to što radimispravno ili ne. Nijedno drugo biće osim čovjeka nemože biti svjesno onoga što radi, pa ne možemo rećida ijedno drugo biće može činiti dobro ili zlo. Samo jenama ljudima dana ta mogućnost. U tome je veličina,ali i bijeda čovjekova.

Slobodna sam činiti dobro. Tek tada sam zapravoslobodna, jer mc dobro usrećuje, ispunja zadovolj-stvom. Samo čovjek, uz Božju pomoć, može usrećitisvoje bližnje. Što god dobra radim svojim bližnjima,radim i za Boga. Ako slijedim Božji put, blizu samkraljevstva Božjega.

U sebi, međutim, osjećam i sklonost zlu. Ponekadzaboravim sve one važne stvari koje me uistinu činesretnom. Događa se da mi je lakše ne učiniti dobro.Tada nisam sretna. Jer, kad god pomognem prijateljicii kad je ona sretna, i ja sam. U školi uvijek pomažemdrugima. Kad netko dobije dobru ocjenu uz mojupomoć i zbog toga je sretan, i ja se radujem. Dušami je ispunjena. Mislim da je jedino čovjek, koji jezadovoljan zbog učinjenog dobra, uistinu sretan čo-vjek. 1 svaki put kad uradim neko dobro ispune medivni osjećaju, bolje sam volje. Najčešće to pokazujemkroz smijeh, pjesmu i veselim se s drugima. Tada samstvarno slobodna. Ono dobro u meni, ljubav premadrugima, učinili su me slobodnom. Željela bih ostatitakva zauvijek.

Anita Ninčević, 3. razredZdravstvena škola, Split

50 UČENIČKE STRANICE

Zahvalnica za Dan kruha

Zahvalnicu evo sada pred vama dajem,vi ste mi svjedok da je Bogu predajem.

Hvala za goru, dolinu i brijeg,hvala za zoru, sunce i snijeg!

Hvala za naše sveto žito!

Hvala na svježe pečenom kruhu,hvala što gladni nismo.

Hvala što tu ponosni stojimo,hvala što pune ruke tebi pokazujemo.

Na ovaj sveti dan molim Te samo jedno,da nahraniš i napojiš svako dijete

kruha i vode žedno.

Da ne zaboravimo na one manje sretne,na sve bolesne i gladne, znaš već, one nesretne.

Hvala Ti, Oče, još jednom,na ovom daru zlata vrijednom.

Barbara Smailagić, VI. razredOsnovna škola «Josip Pupačić» - Omiš

Srce svijeta

Ovaj naš život svagdanji, knjiga koju nijedanpjesnik na svijetu nikada neće napisati do kraja, ri-ječ koju nijedan filozof svijeta neće proniknuti, sa-tkan je od milijuna čestica radosti, tuge, prestiža,sreće, bola i lažnog sjaja. Rasprostire se, množi,raste, buja i umire. I tako bez prestanka.

U središtu cijelog svemira je ljudska duša,ljudsko srce u kojem se izmjenjuju tisuće i tisućetankih misli i osjećaja. Ali tko nam je dao to srce,dušu, koja katkada voli, boli, razumije, a onda ra-zara, truje i uništava? Tko nam je dao šum našegsrca koje kuca u grudima i svaku žilicu kroz kojuteče krv života? Tko je iznad svih naših strepnji,traženja, lutanja? Tko nam to neprestano prati ko-rake? Tko želi da se uvijek smijemo?

Taj Netko je udahnuo život svakoj travki, sva-kom stvorenju, u njegovim je rukama naša pro-šlost, sadašnjost i budućnost, naši životi. Možemožudjeti za bogatstvom, gaziti po ruševinama dru-gih, smijati se ili plakati nad tuđom sudbinom. AliOn uvijek ima zadnju riječ i čini ono što je najboljeza svakoga od nas. Onje naš Stvoritelj, Otac, Bog,jedina vječna i istinska ljubav koju ne može kupitinikakvo bogatstvo svijeta. Samo mu trebamo vje-rovati i pružiti mu svoje ruke. Znat ćemo sami sebioprostiti, a i drugima pružiti šansu, jer on je nadai ufanje, melem za rane srca. Kada je teško pozo-vimo Ga u molitvi. Onje jedini spas ovog svijeta.Neka njegova istina ispuni srce svakog čovjeka iotopi sve okove nemira i strepnje! U ovom našemsvijetu svatko je jedinka za sebe. Ali sami za sebe,umrijet ćemo! Tek ako jedni drugima podijelimobarem djelić srca, bit ćemo mnogo sretniji.

Tko može dati veću ljubav od onoga kojije po-slao svoga Sina da umre na križu za sve nas kakobismo imali život vječni. Vjerujmo u Njega jernjegova ljubav je bezgranična, uvijek jednaka i nemijenja se. On je pjesma vječno opjevana, istinakoja nikome neće nanijeti bol. I svi ćemo jednogadana kad nas pozove u svoj vječni dom izići predNjegovo lice i zauvijek biti spašeni.

Marina Borozan, 1. bSrednja tehnička prometna škola, Split

UČENIČKE STRANICE

E-L L '"1 ovre, ovre ...

Napokon je svanuo i taj dugo iščekivani dan - su-bota, 24. svibnja. Moja ekipa - Nikolina, Antonina,Marijana, Maria i ja - pod vodstvom vjeroučiteljiceMarine Šimić krenula je u Split na vjeronaučnu olim-pijadu. Puno mi se toga vrtjelo u glavi: sve hrvatskekatedrale od Dubrovnika do Đakova, njihova unutra-šnjost, umjetnička djela, uređenje, graditelji, zašti-tnici, mnoštvo datuma i godina ... Previše podatakaza moju malu glavu. Ne znam za druge, ali nama jepismeni test bio lagan jer smo naučili puno teže stvariod onoga što se nalazilo u testu. Sve smo riješili za 15minuta i prvi izašli vani.

Nakon pismenog dijela natjecanja u splitskoj jeprvostolnici održana sv. Misa kako bi ono što smonaučili mogli vidjeti i doživjeti. I da se ne zaboravi,kao i svake godine, imali smo malu okrjepu. Uslijedioje drugi dio natjecanja - usmeni krug. Izvješena je bo-dovna lista. Kad su pročitane sve ekipe osim prvih 5,jasam bila uvjerena da mi definitivno nismo prošli dalje.Već sam se opraštala od usmenog i od Marije Bistrice.Potekle su i prve suze. A onda je don Josip, naš voditeljprograma, rekao: «Već nekoliko godina se vrte oko pr-vog mjesta ... OSNOVNA ŠKOLA TUČEPI!!!»

Prvi na bodovnoj listi?! Za ne povjerovati! Ska-kala sam od sreće (ali doslovno). Listala sam fasciklui pokušavala pohvatati još koji podatak koji bi memogao zateći u slijedećem krugu. Bila sam nestr-plj iva kao i svi ostali. Sve mi je smetalo, a posebnoono: «Otvorite kuverte, podignite palice, spustitepalice ...».

S pitalicama «Da - Ne» dobro je prošlo, s onima«A - B - C» baš i ne. Došao je red i na mene. Mozakmi je blokirao. Što ako pogriješim? Nisam znala tkomi glavu nosi. Odgovorila sam na pitanje i naravnoodgovor je bio točan. Izbacili smo uljeze i došli dozavršnog kruga: igra tombole za prvo mjesto od četiriekipe.

Sve je bilo dobro dok nije došao Lovre. Mislećida se pod imenom Lovre krije Lovre Pinčina svrstalismo ga u šibensku katedralu. I to je bila naša najvećapogreška jer se mislilo na splitskog nadbiskupa Lo-vru, promicatelja crkvene obnove u 11. stoljeću. Baškrasno! Po dobrom starom običaju, po ne znam kojiput - treće mjesto. Zbog Lovre ostali smo bez prvogmjesta i Marije Bistrice. Znam, bitno je sudjelovati, a

51

znate li vi kako je to kad svojoj ekipi obeća š pobje-du? Dobro, nećemo više o tome. Gledajmo to s ljepšestrane.

Prvih osam ekipa nagrađeno je izletom u Šibeniki Trogir. Dobrog raspoloženja nije nam nedostajalo.Upoznala sam nove prijatelje, a s nekima od njihnaša je ekipa ostala u kontaktu. Konačno smo imalipriliku sve ono što smo naučili vidjeti na licu mjesta.U mojoj glavi je vladao opći kaos. Toliko podataka semotalo po njoj da uopće nisam znala gdje ću s njima.Jedina mi je utjeha bila ako se upi šem u turističkevodiče. Misli mi je obuzimao Juraj Dalmatinac, 71ljudska i 3 lavlje glave, krstionica, kupola, bez zvoni-ka, rozeta, 1431-1536, oporuke ... , ali najviše mi se poglavi motao, a što mislite tko? Pa Lovre! Lovre Pinči-na! Zanimalo me što je točno on izradio? Odgovor napitanje čekam još i sada.

U šibenskoj katedrali toplo nas je pozdravio bi-skup Ante Ivas. Naš predstojnik Katehetskog uredadon Josip Periš predvodio je misno slavlje u šiben-skoj katedrali. Tijekom misnog slavlja odlučio je za-boraviti sve nesuglasice s nama te je Nikolini pružiomir. Da ste joj samo vidjeli lice! Iznenadila se da jenaš voditelj svećenik! Poslije sv. Mise posjetili smošibenske zidine. Malo su nas «izvozali» gore-dolje ipoprilično smo se umorili, ali isplatilo se. Pogled kojise pruža stvarno je zadivljujući. Šetali smo i razgle-davali ljepote Šibenika od kojih je svakako najvećašibenska katedrala, remek-djelo Jurja Dalmatinca.Sve li svemu super sam se zabavljala. Sve zajednobilo je to za mene jedno zabavno i zanimljivo druže-nje s novim licima i novim prijateljima. No, u dobromdruštvu vrijeme brzo leti.

Približilo se vrijeme polaska. Uputili smo se pre-ma Splitu. Usput smo posjetili i Trogir. U autobusunam nije nedostajalo ni smijeha ni pjesme. Posebno sečula naša pjesma: «Malo fali, samo malo, samo maloda bi u Bistricu putovali!» Naše mlade nade hrvatskeestrade zabavljale su nas do Splita. I kao i uvijek, kadti postane stvarno zabavno i počneš se super provo-diti dođe vriieme rastanka. Nažalost, sve što je lijepokratko traje.~Bila je to moja posljednja olimpijada uosnovnoj školi. Ostat će u mom sjećanju kao najljepšauspomena. A vi, ne veselite se prerano! Mislili ste daste me se riješili?! E niste! Čekam vas u srednjoj školi,a ostale ćete vidjeti i dogodine. Naravno, na prvommjestu, ako se opet ne dogodi neki Lovre?!

Lara Lalić, VIlI. razredOsnovna škola «Tučepi»

52 UČENIČKE STRANICE

Kako biti moralan unemoralnom društvu?

Dnevni i tjedni časopisi našeg društva prepunisu naslova i tema kao što su: mito, pohlepa međuslužbenicima, mafija na djelu, nejednakosti međugrađanima, i slično. Nažalost, nisu to samo članci,nego i naša životna stvarnost.

U narodu je doista usidreno mišljenje da senovcem može sve kupiti. Davanje mita i njegovoprimanje smatra se normalnom pojavom. Velikidio pučanstva nema dovoljno novca za normalanživot, iako pošteno radi svoj posao. S druge strane,mnogi na nepoštene načine stječu bogatstvo prekonoći.

U takvom društvu teško je, ali ipak moguće,moralno živjeti. Moguće je činiti dobro. Mogućeje izbjegavati zlo i boriti se protiv zla u vlastitomživotu i u životima drugih ljudi. Iako često putane znamo odakle dolazi zlo i zašto ga među namatoliko ima, trebamo znati kako se prema njemupostaviti kao ljudi i kao vjernici. Trebamo seljubavlju boriti protiv zla i činiti dobro. Život uljubavi prema Bogu, sebi i bližnjemu osnova jehumanog svijeta i moralnog života.

Živjeti moralno znači imati život dostojančovjeka.

Josip Mioč, 3. bGimnazija "Dinko Šimunović ", Sinj

-

Zemlja je smrtnimsjemenom posijana

Smrt za sve nas, pa tako i za mene, znači kraj.No, kršćanstvo nam nudi drukčiji pogled na smrt.Ona znači kraj materijalnog, biološkog života, alii nastavak duhovnog života, života u vječnosti.To pak ovisi o tome jesmo li u raju, čistilištu ilipaklu. Za vrijeme svoga ovozemaljskog života svimi se opredjeljujemo za nekoga ili nešto. Kršćanise, naravno, opredjeljuju za Boga kao prijateljaveć u ovozemaljskom životu. Postoje i ljudi kojise povuku u sebe, žive životom od danas do sutra,ravnodušnim životom. Takvi će i poslije smrti ži-vjeti u stanju vječne tjeskobe i nemira. U čistilišteidu oni koji su se za života opredijelili za Boga,ali ne dovoljno da bi odmah nakon smrti prešli upotpuno zajedništvo s njim. Idu u čistilište kakobi poboljšali svoj pogled, odnosno kako bi steklidovoljno jasnu sliku o sebi i Bogu.

Moje razmišljanje o smrti još uvijek nije do-voljno zrelo da bih jasno razumjela što zapravoznači smrt. Stoga pokušavam odgonetnuti ovuriječ i njezino značenje. Kršćanski pogled nas učikako trebamo vjerovati da svi ljudi koji su prešli uduhovni svijet, još žive, oni su uvijek uz nas. I ja,kao i drugi kršćani, vjerujem u to, odnosno poku-šavam vjerovati. Ova riječ "pokušavam" označa-va moju trenutnu slabost kad se sjetim svoga ocakojega više nemam. Pokušavam vjerovati da jeon još uvijek tu, da me pazi i čuva. Ali ponekadmi njegova tjelesna prisutnost jako nedostaje, parazmišljam gdje je sada njegov duh. Ponekad nemogu razumjeti zašto ga nema? Zašto se to dogo-dilo baš meni i zašto je Bog tako okrutan? I pomi-slim na to da i Bog želi imati dobre uza sebe te daje to najveći razlog zašto nas je otac tako preranonapustio.

Tako moje razmišljanje o smrti, na neki način,postaje pozitivno. I ono mi postaje jedina utjehau mOJoJ boli, da je moj otac sretan na drugomsvijetu.

Tanja Čačija, 1. aGimnazija "Dinko Šimunović ", Sinj

UČENIČKE STRANICE

v

Zelim prihvatiti sebe

Svaki čovjek ima svoju osobnost koju obilje-žava njegova tjelesnost, volja, razmišljanje i shva-ćanje svijeta u kojem živi. Ponekad se bojimo dadrugi neće prihvatiti našu osobnost, da nas nećeprihvatiti onakvima kakvi doista jesmo pa stvara-mo drugačiji dojam o sebi. Ali, tko smo mi uopće?Zar mi nismo tajna koja čeka da se otkrije i dazasja sve ono što je u našem srcu zastalo u mrakuskriveno?

Najteže mi je kad netko uopće ne želi saslušatimoje mišljenje, iako se i meni ponekad teško slo-žiti s mišljenjem nekog drugoga. Čujem unutarnjiglas koji mi govori: «Zašto da tvoja bude poslje-dnja? Ne moraju svi misliti kao ti. Svaki čovjekima pravo na svoje mišljenje i trebaš ga prihvatiti,bez obzira slagala se ti s njim ili ne!» No, pri-hvaćam li ja samu sebe? Neko mi je vrijeme bilonajteže prihvatiti moj tjelesni izgled. Sada me jeto prošlo, jer mi je važnija unutarnja ljepota. Svakije čovjek lijep na svoj način. Ali ja to nisam takoshvaćala. Mučilo me to što nemam tako uvijenetrepavice kao moja «prija» i zašto nisam zgodnakao ona «rapperica» iz mog kvarta.

Onda sam se zamislila iupitala se što ja to sveimam. Zašto je Bog baš meni dao razum i volju daradim baš ono što volim? Shvatila sam da sam po-sebna i drugačija od drugih. Znam da trebam sebeprihvatiti onakvom kakva jesam. Pa i On je rekao:«Ja sam onaj koji jesam»! Čini se da je najlakšeprihvatiti da budeš ono što okolina od tebe želi. Aje li Bog tako želi? Ne, On želi da raste mo i kadodrastemo, kad budemo zreli, da i dalje razvijamoi otkrivamo svoju osobnost i živimo puni život.

Ivana Tina Selak, 1. cZdravstvena škola Split

53

Papa i Nobel

Mi možemo zahvaliti Bogu što nam je daodobrog Papu. Ja mislim da je on zaslužio Nobe-lovu nagradu. No, ljudi koji dodjeljuju tu nagradunisu mu je dali. Kažu zbog toga što nije dopustiomnoge "moderne stvari". Ja ne znam pravi razlog,ali znam, da je Nobel živ, on bi mu je sigurno dao.No, nama vjernicima to i nije važno, jer znamoda ju je Papa zaslužio i da se silno zalaže za miru svijetu. Onje Nobelovu nagradu dobio u našimsrcnna.

Molimo se za njegovo zdravlje i da još dugoživi jer je on za nas puno učinio. Trebamo mu po-dariti malo svog vremena jer je neizmjerno punoučinio za mir i dobro svih ljudi na svijetu.

Marko Čulić, V.cOŠ "Sućidar ". Split

54 UČENIČKE STRANICE

Papine oči Kuda bih ja vodila Isusa

Mnogima je u život unio vjeru u Boga, promi-jenio mišljenja ljudi koji su negativno razmišljali.Mnoge je i duboko dirnuo u srce svojim riječima ipotaknuo ih da budu dobročinitelji i pošteni ljudikojima svatko može vjerovati. Iako je jako bole-stan, ne prestaje posjećivati male i velike zemlje,susretati se s malim i velikim ljudima. Njegovživot je vrjedniji od sveg zlata ovog svijeta. Onikoji ga nikada nisu vidjeli sigurno ga zamišljajukao velikog sveca i vjernika. A meni su na njemunajljepše njegove oči. U tim se očima vidi njegovoveliko i dobro srce u kojem ima mjesta za sve lju-de. Ja Papu mnogo poštujem i volim i nadam se daće još dugo živjeti u miru s vjerom u Boga.

Stela Cota, V. dOŠ "Sućidar ", Split

Moj uzor ili ideal

Uzori se traže u dobrim, plemenitim i požrtvo-vnim ljudima. Ideal ili uzor nema nikakve vrije-dnosti, ako je on to zbog ljudske ljepote, bogatstvaili slave.

Čovjek je velik zbog onog unutarnjeg i du-hovnog. Vrijednost osobe se mjeri koliko je onaspremna pomoći, žrtvovati se, pružiti ruku pri-jateljstva ili nekoga utješiti. Veliki apetiti premaluksuzu, novcu i lagodnom životu nisu pravi put.Na kraju života osjećat ćemo se isprazno, ako smocijeli život žudjeli samo za materijalnim dobrima.

Nitko mi nije uzor od glumaca ili pjevača. Nezavidim im na njihovoj ljepoti, slavi ili novcu. Nji-hov život mi se čini prazan jer da imaju duha po-mogli bi da svi imaju kruha, da svako dijete budecijepljeno, gradili bi staračke domove, bolnice ...Moj najveći uzor je kardinal Stepinac, mučenik irodoljub koji je volio i žrtvovao se za svoj hrvatskinarod. Menije uzor svaki ratnik kojije branio svo-ju domovinu, svi poginuli branitelji i oni kojima sesudi što su branili i voljeli moju Hrvatsku.

Petra Radić 6. aOŠ «Josip Pupačić», OmL~

Oh, kakva bi to zaista bila sreća kad bih imalapriliku uzeti Isusa za ruku i povesti ga u šetnju.Mogla bih ga povesti na mnoga mjesta gdje carujuljudska patnja, siromašni duh, oholost i bešću-tnost. Ali to ne bih trebala. Isus vidi patnju i grije-he. Odvela bih ga u našu bolnicu, na peti kat.

Tamo leže bolesna djeca. Tu su njihovi kre-vetići i pidžamice sa šarenim uzorcima i plišanimedvjedići. Ublažavaju neminovno st osjećajastraha i izgubljenosti. Neophodne, često i bolnepretrage, odnose nekoliko sati dnevno. Neki suu jutarnjoj školi, ali još uvijek im preostaje punovremena u kojem se suočavaju sa svojim ograni-čenim prostorom. Predivni su ti bolni roditelji kojiobilaze svoje dječake bodreći ih da izdrže, majkekoje ukrašavaju pletenice svojih djevojčica kaoda upravo odlaze u šetnju. Divne su sestre kojenjeguju tu djecu, koji put ih koreći jer šetaju bosi.Liječnici proučavaju knjige i lijekove ne bi li pro-našli još bolji način da svladaju bolest. Često uzkrevet djeteta sjedi netko od osoblja, mazi ga, pri-ča mu. Blagdane mu razveseljavaju brojna divnadjeca iz dječjih zborova i glumačkih skupina ilitete koje dolaze s punim šarenim vrećicama.

Rado bih Isusa povela da vidi sve te ljude. Mo-lila bih ga da djeci ublaži bol, da im omogući da po-dnesu svoju tugu i osamljenost, da im pokloni naduu ozdravljenje. Isto bih ga molila da položi svojeruke i blagoslovi sve te dobre ljude koji im žele datizdravlje. Zato bih ga željela povesti baš tamo - napeti kat naše bolnice - jer tamo je ljubav.

Sonja Pejković, 1. aZdravstvena škola Split

UČENIČKE STRANICE 55

I ja sam mladi tvorac mira

Mladi smo i puni nemira, puni želja, uvijek utraganju za nečim novim, boljim. I pitanje je, kakousred ovog nemirnog razdoblja našeg života, kadau nama sve cvate, buja i vrije, usred ovih mladena-čkih oluja i vihora, donijeti mir ljudima s kojimaživimo?

Mir se stvara na temelju čovjekove težnje daslobodno govori, radi, da može doživjeti sreću uslobodi. Mi mladi moramo ovome svijetu donositimir u ime Krista, jer nosimo na čelu i u srcu pečatBoga, pečat Duha i ljubavi.

U svojoj obitelji ponekad trebamo znati ugasitiradio i saslušati roditelje, braću i sestre. Trebamobiti strpljivi u razgovoru, trebamo ih našom vedri-nom i mladošću razveseliti, trebamo im darovatiljubav i podršku. Znam, da uz našu molitvu i str-pljenje, možemo donijeti mir u naše obitelji.

Moramo donositi mir u škole, na ulice, igrali-šta, a ne zloću i ljubomoru. Ne zaboravite da ste ivi dio ovog svijeta, da i vi zajedno sa mnom treba-te naučiti praštati, voljeti, živjeti s Kristom. S Kri-stom koji nudi mir i novi život. Trebamo prihvatitiKristovu ruku koja nas vodi k miru.

Stana Putnik, VIlI. bOŠ «Fra Pavao Vučković», Sinj

Prijateljstvo

Prijateljstvo je najvrjedniji biser. Seže donedostižnih visina, do Boga. Nije lako imatipravog prijatelja. Pravi je prijatelj onaj koji jeuvijek tu, uz mene. Ne ide ispred mene, jer moždaga neću slijediti. Ne ide iza mene, jer možda ganeću voditi. Prijatelj ide uz mene, rame uz rame.Pruža mi ruku kad sc spotaknem. Daje mi vjeru ionda kada izgubim i posljednju nadu da će sutraosvanuti novi, bolji, sretniji dan. Vraća mi vjeru uživot i onda kada se nađem u moru izgubljenih, umoru osamlj enih.

Svijet je okrunjen trnjem, mržnja sc uvukladuboko u um, još dublje u srce. Teško se okrenutisvijetu kada znaš da će te ostaviti po strani. Zatoje tu prijatelj. Njemu nije teško čuti svaki mojproblem, svaku tajnu koju ne mogu sama riješiti.Teško je biti čovjek, prijatelj u ovako surovomsvijetu. Ljudi međusobno ratuju, uništavaju se,nestaju. Kako biti pobjednik, ako si opustošiomnoge obitelji i oteo ljudima slobodu? Zašto svine bi pružili ruku da ustanu nemoćni? Zašto imdrugi, sretniji, ne bi povili rane i otvorili put kčovjeku i Bogu? Zašto svi ne bi bili prijatelji?

Ljepše je živjeti u zajednici, u skladu sIsusovim životom. Isus je najbolji prijatelj svakogčovjeka. On unosi smisao u život, on vraća nadu.Vjerujmo u Isusa, u bolje sutra. Pokažimo Ocu dasmo njegova slika, da smo maleni, nemoćni, alislobodni za činiti dobro. Slobodni za prijateljstvo.

Ivana Anušić, VIlI. bOŠ «Ivan Lovrić», Sinj

56 UČENIČKE STRANICE

Svaki čovjek traži Boga Bog je s nama

Bog je tu, ali ga nema,Bog je dobro, a zlo se sprema.

Bog je s namaOn vječno je tuMeni i tebi, brateDaje milost svu.

Gdje Ii je sada, pitate se valjda,ta gdje je sada nestala ta naša nada. Ljubav njegova čuda čini,

Ljepotom svojomOn zablista u Istini.Zar ga ne vidiš, tamo u kutu

kako te vječno čuva na putu.

Zar ga ne čuješ, tamo na stražikako ti vječno tugu blaži.

Aureola njegova miraNe da svijetu zlomeDa meni, tebi, bilo komeRukom svojom dirigira.

Kad Bog iz vašeg srca nestanetad život vaše duše prestat će. Plamen njegov vječno svijetli

Hajdemo i mi Bogu svomeU Hram sveti.Zato ga gledaj, slušaj i traži

u svome srcu, tamo na straži.

Ivo Žarko, VIlI. cOŠ «Ivan Lovrić», Sinj

Josip ZekićIV gimnazija - Split

Nebeska povorkaVječna sreća

Među palmamas božanskim zrakama suncaiziđe Isus iz groba svojega.Svjetlost obasja svijet.Cvjetovi su bijelimodra mora ukrasila.Nebeska povorka anđelanebom se nastanilasve do dvora Nebeskoga.Na dvoru svomeOtac Sina dočekai povede ga kroz povorke anđelasve do prijestolja svojega.Tu ga za Kralja Nebeskog postavida ostane zasvagda.

Hodao sam putevima sreće,poljanama razasutih ljiljana.Vidio sam anđele gdje lete,nebom slobode beskrajne.

Vidio sam ljude

s osmijehorn na licu,mnoštvo koje slavi pjevajući.I znam da jednom tamo ćemo doći,u raju Krist okupit će svoju djecu.

Josip ZekićIV gimnazija - Split

Rebeka Latinac, VII. aOŠ «Trilj», Trilj

KRONIKA 57

'"Skolska godina 2002/2003.

14. rujna 2002. - Radni sastanak vjerouči-telja pripravnika. U prostorijama Katehetskogureda održan je sastanak vjeroučitelja pripravnikai njihovih mentora koji će ih stručno pratiti zavrijeme jednogodišnjeg pripravničkog stažiranja.Sastanak su animirali predstojnik Katehetskogureda, vjeroučiteljica nadzornica/savjetnica ivjeroučiteljica savjetnica. Najprije je predstoj-nik Ureda upoznao nove vjeroučitelje o njihovuprofesionalnom statusu u odnosu prema školi,Crkvi, Katehetskom uredu, župnoj zajednici ikolegama vjeroučiteljima. Zatim je vjeroučiteljicanadzornica/savjetnica Sabina Marunčić upoznalavjeroučitelje s pravilnikom o pripravničkom staži-ranju i polaganju stručnog ispita iz vjeronauka. Uplodonosnoj raspravi svi su pripravnici upoznatis načinom stažiranja, njihovim obvezama tijekompripravničkog staža, ulozi mentora i cjelokupnogpovjerenstva koje prati pripravnika. Vjeroučitelji-ca savjetnica Mirjana Vučica upoznala je srednjo-školske vjeroučitelje pripravnike s programomvjeronauka za srednje škole te nekim specifično-stima, s obzirom da je vjeronauk u srednjoj školijoš uvijek zastupljen s jednim satom tjedno. Sve usvemu, ovaj susret pokazao se izuzetno korisnimza sve nazočne pripravnike koji započinju svoj radu školi kao vjeroučitelji.

21. rujna 2002. - Radni sastanak voditeljastručnih vijeća. Prema naputku Zavoda za una-prjeđivanje školstva, s početkom 2002.103. škol-ske godine pristupilo se projektu formiranja stru-čnih vijeća učitelja i nastavnika. U ovaj projektuključeni su i vjeroučitelji kao punopravni školskidjelatnici. Prema preporukama Zavoda, stručnavijeća ustrojavaju se na regionalnoj razini i imajuod 30 do 50 članova. Tako je na području splitsko-makarske nadbiskupij e formirano devet stručnihvijeća za osnovnu školu i jedno stručno vijećesrednjoškolskih vjeroučitelja. Svako stručno vije-će ima svoga voditelja. Katehetski ured predložioje deset vjeroučitelja za voditelje stručnih vijeća,koji su kasnije i dobili ministrova imenovanja. Tosu: s. Marcela Žolo (Split - istok), Mirjana Vuletić(Split - zapad), Zdenka Krokar (Trogir -Kaštela),Mirjana Nejašmić (Solin - Klis), Julijana Hrvoić(Cetinski dekanat), Maja Ivanko (Imotski deka-

nat), Sabina Marunčić (Omiški i Poljički dekanat),Marina Šimić (Makarski i Biokovski dekanat), s.Marinela Delonga (Neretvanski dekanat) i DušanVuletić (stručno vijeće srednjoškolskih vjerouči-telja). Prvi radni sastanak spomenutih voditeljaodvijao se u upoznavanju uloge i ciljeva stručnihvijeća. Dogovoreno je da se prvi stručni skupposveti upravo ovoj problematici te se na njemui službeno formiraju predložena stručna vijećavjeroučitelja. Isto tako je zaključeno da su upravovoditelji stručnih vijeća najpozvaniji u pomoćiostalim vjeroučiteljima kod izrade izvedbenih ioperativnih planova za vjeronauk.

26. rujna 2002. - Sv. Misa za srednjoškolce.U konkatedrali sv. Petra u Splitu nadbiskup split-sko-makarski mons. dr. Marin Barišić predvodio jekoncelebrirano misno slavlje za sve srednjoškolcegrada Splita. Srednjoškolska mladost doslovno jeispunila prostor konkatedrale, a oni iz popodnevnesmjene i sa školskom torbom na leđima. Njih pre-ko šest stotina zajedno su sa svojim vjeroučitelji-ma i drugim profesorima sudjelovali u ovom većtradicionalnom misnom slavlju, zazvavši Božjupomoć za uspješnu novu školsku godinu. po-zdravljajući srednjoškolce, njihove vjeroučiteljei ostale profesore, na samom početku misnog sla-vlja nadbiskup im je poručio da mnogi s pravomu njima vide budućnost. Svojim pjevanjem misnoslavlje animirao je vokalno-instrumentalni sastav«Sv. Dominik» iz Splita. U homiliji je nadbiskupučenicima predstavio učenika Mateja iz prigodnonaviještenog evanđelja koji je pošavši za Isusomumnožio svoje talente. Dobio je, istaknuo je na-dbiskup, motivaciju i stavio se u novost života. Utoj novoj školi nije mu bilo dosadno. Dok je pret-hodno kao carinski nadzornik zbrajao i prikupljao,u novoj školije dijelio i oduzimao paje imao više.On je to svoje iskustvo i zapisao za današnju mla-dost. Dijeleći je dobivao, a oduzimajući zbrajao.U sklopu molitve vjernika, koju je sa svojim uče-nicima priredila s. Dolores Brkić, učenici su kaoprikazni dar na oltar donijeli Bibliju - knjigu izkoje se život uči, nekoliko šalova različitih bojakoji su simbolično označavali našu različitost iprihvaćanje u različitosti te svijeću. Na kraju jenadbiskup zahvalio srednjoškolcima na sudjelo-

58 KRONIKA

vanju u ovom misnom slavlju i dostojanstvenomdržanju, te ih pozvao na bdijenje za mlade koje ćese održati 12. listopada u Solinu uoči središnjegsusreta župnih zajednica, a u sklopu obilježavanjažupe - zajednice vjere i života kojoj je posvećenaova godina u splitsko-makarskoj nadbiskupiji.

30. rujna - 3. listopada 2002. - Stručni ispitiu osnovnoj školi. U osnovnoj školi «Plokite» uSplitu polaganju stručnog ispita iz vjeronaukapristupilo je devet kandidata. Stručni ispit položilisu: Simona Gavrić (Dubrovnik), Ivana Bogadi(Dubrovnik), don Augustin Radović (Split), GoranPavelin (Hvar), Zrinka Grbin (Zadar), AntonijaMatković (Split) i Ivka s. Robertina Šašo (Hvar).

5. listopada 2002. - Stručni skup za odgoji-teljice u vjeri u dječjim vrtićima. U prostorija-ma Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Splituodržanje prvi Stručni skup za odgojiteljice u vjeriu predškolskim ustanovama, kojeg je organizi-rao Katehetski ured na temu: Program vjerskogodgoja djece predškolske dobi i njegovo sustavnouvođenje u javne predškolske ustanove. Na Skupuje sudjelovalo sedamdesetak odgojiteljica kojesu prethodne akademske godine upisale i poha-đale jednogodišnji teološko-katehetski seminar sciljem njihova osposobljavanja za vjerski odgoju predškolskim ustanovama. Skup su otvorilipredstojnik Katehetskog ureda don Josip Periš ivoditelj Seminara doc. dr. Marinko Vidović. Pro-gram Skupa je zamišljen kao početak ostvarivanjametodičkih vježbi koje sve polaznice Seminara,nakon što su odslušale teoretska predavanja i po-ložile ispite, moraju obaviti i time zaokružiti svojeteološko-katehetsko doškolovanje. U uvodnom jepredavanju s. Katarina Pišković, viša savjetnicaza predškolski vjerski odgoj pri Nacionalnomkatehetskom uredu HBK, upoznala odgojiteljices Programom vjerskog odgoja, zaključcima done-senim na sastanku s ravnateljima dječjih vrtića uZagrebu o uvođenju vjerskog odgoja u predškol-ske ustanove te o Programu Ministarstva prosvjetei športa, naglasivši pri tom da se radi o vjerskomodgoju, a ne o vjeronauku u dječjim vrtićima. Dje-ca se odgajaju u jednostavnim molitvama i biblij-skim pričama, a sve kroz igru i pjesmu - istaknulaje s. Katarina. Zatim je dala upute za provođenjePrograma po mjesecima i blagdanima. Onima kojiu medijima prigovaraju Crkvi da je zaradila nadoškolovanju odgojiteljica, s. Katarina je poručilada povuku paralelu između cijene jedne godine

studija na Učiteljskoj akademiji i participacijeodgojiteljica za doškolovanje. Također je ista-knula kako su glavni faktor za uvođenje vjerskogodgoja same odgojiteljice. Drugo predavanje, natemu «Izbor i interpretacija biblijskih tekstova»,održala je dr. Ružica Razum, a u popodnevnomdijelu programa održana su još dva predavanja.Jedno na temu «Korelacija biblijskih tekstovas drugim književno-umjetničkim tekstovima iaktivnostima» koje su održale Brankica Blaževići s. Katarina Pišković, te drugo na temu «Vjerskiodgoj u pedagoškoj dokumentaciji» koje je odr-žala Brankica Blažević. Predstojnik Katehetskogureda najavio je održavanje Seminara za doško-lovanje odgojiteljica u vjeri i u ovoj akademskojgodini, koji će početi 16. studenoga uz uvjet daima minimum 20 upisanih kandidata. U završnomdijelu programa odgojiteljice su imale prigodu po-gledati video prikaz o vjerskom odgoju u dječjimvrtićima u trajanju od 45 minuta, čime je i završenovaj stručni skup.

24. - 25. listopada 2002. - Znanstveni skupna KBF-u. U organizaciji Katoličkog bogoslo-vnog fakulteta Sveučilišta u Splitu održan je VITI.teološki simpozij na temu: Kršćani i politika. Kaoi svake godine ovaj simpozij uvrštenje u programpermanentne izobrazbe vjeroučitelja. Iako ovajskup nije obvezno propisan vjeroučiteljima, jerse održava u radne dane, ipak je bilo zapaženosudjelovanje vjeroučitelja na pojedinim preda-vanjima. Smatramo da, uz redovite katehetskeskupove, ovakvi simpoziji uvelike koriste u općojteološkoj i kulturnoj izobrazbi naših vjeroučitelja.S obzirom na temu o kršćanima u politici, može seustvrditi da je školski vjeronauk jedan od najzna-čajnijih oblika izravne prisutnosti Crkve i kršćan-stva u društvenom životu.

6. studenoga 2002. - Stručni ispiti u sre-dnjoj školi. U Turističko-ugostiteljskoj školi uSplitu polaganju stručnog ispita iz vjeronauka pri-stupila je i uspješno položila vjeroučiteljica AnitaVuletin (Split).

9. studenoga 2002. - Nadbiskupijski stručniskup za sve vjeroučitelje. Uloga i formiranjestručnih vijeća u splitsko-makarskoj nadbiskupijibila je središnja tema Stručnog skupa za vjerouči-telje, održanog u organizaciji Katehetskog ureda uprostorijama Nadbiskupskog sjemeništa. Osniva-nje stručnih vijeća za sve školske predmete, čijaje glavna uloga stručno usavršavanje nastavnika,

KRONIKA 59

potaknulo je Ministarstvo prosvjete i športa, štoza vjeroučitelje ove nadbiskupije - kako je u uvo-dnom izlaganju istaknuo predstojnik Katehetskogureda - i nije neka novost, jer je ovaj Ured i dosada radio na formiranju vijeća na dekanatskoj ra-zini, a srednjoškolski vjeroučitelji već imaju vrlopozitivna iskustva u takvom načinu rada. Takose je odredba Ministarstva stopila s idejom ovogUreda, te realizirana na ovom Stručnom skupu.Formirana stručna vijeća vjeroučitelja uglavnomse regionalno poklapaju sa već postojećom deka-natskom podjelom na pastoralnoj osnovi. U raduovog Skupa sudjelovalo je oko 170 vjeroučiteljalaika, svećenika i redovnica. Osnovano je devetstručnih vijeća za osnovne škole, te jedno stručnovijeće za srednje škole, koje je opet podijeljenona dekanatske kolegije radi lakšeg koordiniranjarada. Izabrani su i voditelji stručnih vijeća. Vjero-učitelj mentor Dušan Vuletić održao je predavanjena navedenu temu u kojem se osvrnuo na ustrojulogu i rad stručnih vijeća. Zaključivši svoje pre-davanje Vuletić je istaknuo kako je temelj dobrograda kvalitetna suradnja vjeroučitelja, te suradnjavoditelja stručnog vijeća vjeroučitelja sa stručnimvijećima pojedinih škola. Nakon predavanja i ra-sprave stručni skup je nastavljen u obliku rada uskupinama u kojem su vjeroučitelji predvođenisvojim voditeljima radili na stvaranju programarada pojedinih stručnih vijeća.

9. studenoga 2002. - Radni sastanak s pola-znicama Teološko-katehetskog seminara. U ve-likoj dvorani Centralnog bogoslovnog sjemeništaodržan je neposredni pripremni sastanak s novihpreko pedeset odgojiteljica koje su se prijavile po-hađati teološko-katehetsko doškolovanje za vjer-ski odgoj u predškolskim ustanovama. Susret suanimirali don Josip Periš, predstojnik Katehetskogureda i doc. dr. Marinko Vidović, službeni voditeljovog teološko-katehetskog seminara. Predstojnikje nazočnima govorio o važnosti vjerskog odgojau predškolskoj dobi, o tehničkim i organizacijskimaspektima ovog seminara, kao i o cilju njihova do-školovanja. Dr. Vidović izložio je nazočnim odgo-jiteljicama program studija te istaknuo važnostredovitog pohađanja i ozbiljnog pristupa polaga-nju ispita. Dvosatni sastanak završen je bogatomdiskusijom o svim otvorenim pitanjima vjerskogodgoja u predškolskim ustanovama.

16. studenoga 2002. - Početak teološko-ka-tehetskog seminara. U Splitu je na Katoličkom

bogoslovnom fakultetu započeo i ove akademskegodine jednogodišnji teološko-katehetski seminars ciljem osposobljavanja odgoj itelj ica za provođe-nje vjerskog odgoja u predškolskim ustanovama.Na seminar je upisano pedesetak novih polaznicakoje će tijekom ove akademske godine (16 subotapo 5 sati) odslušati devet najosnovnijih teološkihdisciplina, položiti ispite i obaviti praktične meto-dičke vježbe u radu s predškolskom djecom.

25. - 28. studenoga 2002. - Stručni ispitiu osnovnoj školi. U osnovnoj školi «Pio kite» uSplitu polaganju stručnog ispita iz vjeronauka pri-stupilo je osam kandidata. Stručni ispit položili su:Elvis Knežević (Zadar), Ivica Kero (Zadar), Bla-ženka Mandić (Zadar), Matilda Mužinić (Split) iZdenka Mravičić (Split).

22. veljače 2003. - Nadbiskupijski stručniskup za sve vjeroučitelje. Drugi po redu godišnjistručni skup za vjeroučitelje na nadbiskupijskojrazini održan je u prostorijama nadbiskupskogsjemeništa na temu: Rad vjeroučitelja s učeni-cima neprilagođenog ponašanja. Na skupu jesudjelovalo preko dvije stotine sudionika, osimvjeroučitelja i zapaženi broj školskih stručnihsuradnika koje je privukla izabrana tema. Nakonmolitveno-meditativnog početka, stručni skup jeotvorio i pozdravio sve nazočne don Josip Peri š,predstojnik Katehetskog ureda. Zatim se sudio-nicima pozdravnim i poticajnim riječima obrationadbiskup mons. Marin Barišić. Središnji dioprograma sadržavao je dva predavanja i plenarnuraspravu. Prvo predavanje o smetnjama ponašanjas medicinsko-fenomenološkog aspekta održao jedr. Trpimir Glavina, liječnik psihijatar, na temu:Smetnje ponašanja kod djece i mladeži: bolestili... ? Drugo predavanje s pedagoško-odgojnogaspekta održala je prof. Agnes Jelačić, pedagogi-nja u osnovnoj školi «Gripe» u Splitu, na temu:Čimbenici zaštite u prevenciji poremećaja u pona-šanju djece i mladih. Nakon ovih vrlo bogatih i sa-držajnih predavanja uslijedila je vrlo plodonosna iživa rasprava, u kojoj su se mogla čuti konkretnaiskustva i poteškoće s kojima se vjeroučitelji če-sto suočavaju u svojoj svakodnevnoj nastavnojpraksi. (Radove sa stručnog skupa objavljujemo uovom broju Svjedoka)

24. - 26. veljače 2003. - Stručni ispiti uosnovnoj školi. U osnovnoj školi «Plokite» uSplitu polaganju stručnog ispita iz vjeronaukapristupilo je šest kandidata. Stručni ispit položili

60 KRONIKA

su: Barbara Sipina (Zadar), s. Mandica Starčević(Šibenik), Anita Vidović (Dubrovnik) i Ante Mra-vičić (Split).

4. - 5. ožujka 2003. - Stručni ispiti u srednjojškoli. U Turističko-ugostiteljskoj školi u Splitu po-laganju stručnog ispita iz vjeronauka pristupila sutri kandidata. Stručni ispit položili su AnamarijaPetrić (Split) i Mario Preden (Šibenik).

15. ožujka 2003. - Susret predškolskihodgojiteljica. U prostorijama Centralnog bogo-slovnog sjemeništa u Splitu održan je radni susretpredškolskih odgojiteljica koje su pohađale teo-loško-katehetsko doškolovanje za vjerski odgoju 200112002. godini. Susret je vodila s. MirjanaKutleša, ravnateljica katoličkog dječjeg vrtića«Dobri». Glavna tema radnog sastanka bila jekako i gdje, nakon teoretskog dijela doškolovanja,obaviti metodičke vježbe iz vjerskog odgoja pred-školske djece. Naime, nekoliko je predškolskihodgojiteljica iz naše nadbiskupije pohađalo do-datne seminare iz predškolskog vjerskog odgoja,kako bi mogle preuzeti mentorsku službu za pro-vođenje metodičkih vježbi svih ostalih odgojitelji-ca. Hospitacije i održavanje oglednih katehetskihmodela obavljat će se u dječjim vrtićima «Dobri»i «Rusulica». Metodičke vježbe mogu se izvoditiuz unaprijed pripremljenu i od mentora odobrenupripremu. Odgojiteljice su zatim upoznate kakopostupiti ako uprava pojedinog dječjeg vrtića imanamjeru u slijedećoj pedagoškoj godini provoditivjerski odgoj. Potrebno je na vrijeme napravitiprogram vjerskog odgoja, a ravnatelj će ga sa svo-jim stručnim timom poslati na odobrenje.

7. - 8. ožujka 2003. - Seminar za vj eroučiteljementore, savjetnike i nadzornike. U organizacijiNacionalnog katehetskog ureda HBK i Zavoda zaunapređivanje školstva RH održan je u Đakovuredovni godišnji seminar za vjeroučitelje men-tore, savjetnike i nadzornike/savjetnike. Okvirnatema bila je: Promicanje poslanja vjeroučiteljamentora, savjetnika i nadzornika/savjetnika. Naseminaru je sudjelovalo petero vjeroučitelja iznaše nadbiskupije, dok su ostali iz objektivnihrazloga bili spriječeni. (Opširnije o seminaru vidiZI posebnom prilogu)

27. - 28. ožujka 2003. - Seminar za voditeljestručnih vijeća vjeroučitelja. U organizaciji Za-voda za unapređivanje školstva RH i Nacionalnogkatehetskog ureda HBK po prvi put je organiziranstručni skup za voditelje stručnih vijeća vjerou-

čitelja na nacionalnoj razini. Seminar je održanu Mariji Bistrici na okvirnu temu: Trajno usavr-šavanje u vidu etičke i kršćanske kompetencije imetanoje vjeroučitelja i vjeroučenika u suradnjis obiteljima i župnom zajednicom. Iz naše nadbi-skupije na skupu je sudjelovalo devet voditeljastručnih vij eća vjeroučitelj a. (Više o seminaru vidiu posebnom prilogu)

29. ožujka 2003. - Susret maturanata Split-sko-makarske nadbiskupije. U organizaciji sre-dnjoškolskih vjeroučitelja i ove godine ostvarenje već tradicionalni susret maturanata s područjasplitsko-makarske nadbiskupije. Susret je odr-žan u Mostaru (duhovni dio) i Širokom Brijegu(kulturno-rekreativni dio), a na njemu se okupilopreko sedam stotina maturanata s njihovim vjero-učiteljima. Središnje geslo susreta bio je: «I ja samCrkva!» (Više o susretu maturanata u posebnomprilogu)

11. travnja 2003. - Križni put na Marja-nu. Nakon demokratskih promjena u RepubliciHrvatskoj početkom 90-ih godina obnovljena jetradicionalna pobožnost križnog puta po Marjanuu organizaciji samostana sv. Frane na obali. Naovogodišnjoj pobožnosti križnog puta na Marjanu,koju je predvodio nadbiskup mons. Marin Barišić ina kojoj se okupilo veliko mnoštvo vjernika gradaSplita, križ je na pojedinim postajama nosilo četr-naest vjeroučitelja u pratnji svojih vjeroučenika.Vrijedno ihje ovdje spomenuti ijoš jednom iskazatiim našu zahvalnost: Ante Majić, Nives Muše, IvanKalajžić, Ines Paut, Jerko Stipica, Ivanka Valenta,Stipe Čeko, Snježana Rađa, Tomislav Budić, Dija-na Ćubelić, Joško Krokar, Zdravka Buljević, IvanŠipić i Ljiljana Galić. Pobožnost križnog puta odvi-jala se u jednom duhovnom i molitvenom ozračju,a kulminirala je u koncelebriranom euharistijskomslavlju koje je predvodio nadbiskup Barišić u sjenimarjanske crkvice Gospe od sedam žalosti.

12. travnja 2003. - Duhovna obnova vjero-učitelja laika. Osamdesetak vjeroučitelja laikasudjelovalo je na ovogodišnjoj duhovnoj obnovi unadbiskupijskom svetištu Majke Božje u Vepricu.Osim vjeroučitelja na duhovnoj obnovi sudjelova-lo je i desetak prosvjetnih djelatnika, članova Hr-vatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika.U duhu korizmenog vremena duhovna obnova jezapočela pobožnošću križnog puta koju su animi-rali sami vjeroučitelji pod vodstvom Sonje Došen,vjeroučiteljice u osnovnoj školi "Brda" u Splitu.

KRONIKA 61

Ovim pristupom vjeroučitelji su promatrali svojuvjeroučiteljsku službu kroz dimenziju križa, prika-zavši tako trpećem Spasitelju uspone i padove svo-je vjeroučiteljske službe. Predvoditelj rekolekcijebio je don Ivan Bodrožić, nadbiskupov tajnik. Unadahnutom duhovnom nagovoru vjeroučiteljimaje ponudio na razmišljanje tri bitna elementa nji-hove službe: njihovu profesionalnost, crkvenostte odnos prema Gospodinu, tj. molitvu. Nakonduhovnog nagovora uslijedilo je pokorničko bogo-služje, prigoda za pristup sakramentu sv. ispovijedii zajedničko euharistijsko slavlje. Po završetkumisnog slavlja vjeroučitelji su podijelili svoje me-đusobno zajedništvo na zajedničkom objedu, čimeje i završena ovogodišnja duhovna obnova.

3. svibnja 2003. - Srednjoškolsko natjeca-nje iz vjeronauka. Nakon dugih premišljanja ipriprema konačno je po prvi put u našoj nadbisku-piji realizirana ideja natjecanja iz vjeronauka zasrednje škole. U početku je broj prijavljenih ekipadavao optimistične prognoze o odazivu vjerouči-telja. Ipak, na koncu je sudjelovala 21 ekipa popet učenika. S obzirom da se radi o prvom takvomnatjecanju, možemo biti vrlo zadovoljni. Konce-pcija natjecanja je slična onoj na vjeronaučnojolimpijadi za osnovnu školu: spoj znanja, vještine,spretnosti, igre i zabave. Oduševljeni srednjoškol-ci pitali su hoće li natjecanje biti svake godine. Toje zasigurno bio najljepši i najveći rezultat ovogbogatog susreta, a svima nama poticaj za još kva-litetniju organizaciju i veći odaziv natjecateljskihekipa iz svih srednjih škola s područja naše nadbi-skupije. (Opširnije o srednjoškolskom natjecanjuu posebnom prilogu)

7. svibnja 2003. - Blagdan sv. Dujma. Jednaskupina vjeroučitelja dala je svoj doprinos u ovo-godišnjoj proslavi blagdana sv. Dujma, zaštitnikagrada Splita i cijele nadbiskupije. Naime, 25 vje-roučitelja nosilo je za vrijeme središnje procesijebijele barjake koji su simbolizirali 25 župa s po-dručja grada Splita.

19. - 21. svibnja 2003. - Stručni ispiti uosnovnoj školi. U osnovnoj školi «Plokite» uSplitu polaganju stručnog ispita iz vjeronaukapristupilo je šest kandidata. Stručni ispit položilisu: Mirjana Buljat (Zadar), Marijana Zeljković(Split), Ivanka Šešelj (Split), Tomislav Medak(Split) i Tončica Josipović (Split).

24. svibnja 2003. - Vjeronaučna olimpija-da. Na ovogodišnjoj vjeronaučnoj olimpijadi na

nadbiskupijskoj razini sudjelovalo je 68 školskihi župnih ekipa (ukupno 340 vjeroučenika), kojesu se natjecale na temu o hrvatskim katedrala-ma. Voditelj natjecateljskog programa bio je donJosip Periš, a u tročlanom ocjenjivačkom sudubili su Miranda Banovac (predsjednik), don JureVrdoljak i Nada Vuković. U vrlo zanimljivom ibogatom natjecateljskom programu, koji se sa-stojao od nekoliko izlučnih krugova (pismeni test,pitalice, pronalaženje uljeza, asocijacije), prvomjesto osvojila je ekipa osnovne škole «Marjan»iz Splita pod vodstvom vjeroučiteljice s. Marce-le Žolo, a drugo mjesto pripalo je ekipi osnovneškole «Ostrog» iz Kaštel Lukšića pod vodstvomvjeroučiteljice Ane Biliškov. Sve su ekipe dobileprigodne plakete o sudjelovanju na vjeronaučnojolimpijadi, a prve četiri ekipe su i posebno nagra-đene. (Više o vjeronaučnoj olimpijadi u posebnomprilogu)

27. - 28. svibnja 2003. - Stručni ispiti usrednjoj školi. U Turističko-ugostiteljskoj školi uSplitu u ovom ispitnom roku polaganju stručnogispita iz vjeronauka pristupio je jedan kandidat:Nikica Mihaljević (Šibenik).

14. lipnja 2003. - Godišnja skupština «Svje-doka». Vjeroučitelji i vjeroučiteljice laici u našojnadbiskupiji udruženi su u Javno vjerničko druš-tvo svjetovnih vjeroučitelja «Svjedok». Svakegodine održava se godišnja skupština Društva.Predstojnik Katehetskog ureda, koji po statutuobnaša i dužnost voditelja Društva, pozdravio jesve nazočne vjeroučitelje te se u uvodnom izlaga-nju retrospektivno osvrnuo na važnije događaje iostvarenja tijekom protekle školske godine i na-javio, između ostaloga, određene inicijative kojenas očekuju u novoj školskoj godini. Zatim suvoditelji pojedinih odbora koji djeluju pri vjero-učiteljskom društvu podnijeli izvješća o radu. Naskupštini je sudjelovalo 80-ak vjeroučitelja.

14. lipnja 2003. - Radni sastanak mentora,savjetnika i voditelja stručnih vijeća. Nakonzavršetka godišnje skupštine vjeroučiteljskogdruštva «Svjedok», u prostorijama starog sje-meni šta upriličen je susret vjeroučitelja mento-ra, savjetnika i voditelja stručnih vijeća s mr. s.Amabilis Jurić, višom nadzornicom/savjetnicompri Nacionalnom katehetskom uredu HBK. Napočetku je predstojnik Katehetskog ureda pozdra-vio gošću iz Zagreba i sve nazočne vjeroučitelje.Zatim je s. Amabilis upoznale nazočne s dnevnim

62 KRONIKA

redom radnog sastanka. Nakon molitvenog dijelai meditativnog razmišljanja o vjeroučiteljskompozivu, raspravljalo se o ulozi vjeroučitelja men-tora, savjetnika, nadzornika/savjetnika i voditeljastručnih vijeća u smislu kompetentnih osoba napodručju razvoja i promicanja vjeronaučne struke.Na koncu su sami vjeroučitelji analizirali poziti-vna iskustva u dosadašnjem radu, kao i poteškoćes kojima se najčešće susreću. Jedan bogat i plodo-nosan susret!

6. - 12. srpnja 2003. - Hodočašće u Rim.Davno najavljivano i dugo pripreman o hodoča-šće vjeroučitelja u Rim konačno je i realizirano.Uspjeli smo popuniti jedan autobus uz pomoć čla-nova obitelji, radnih kolega ili prijatelja. Srpanjskevrućine dodatno su putovanje i hodočašće učinilenapornijim. Ali trud i hrabrost su se isplatili. Pridolasku u Rim posjetili smo Franjin grad Asiz, tripuna dana razgledali vječni grad i njegove zname-nitosti, te po povratku svratili i posjetili Firenzu.Imali smo vrlo ugodan smještaj u generalnoj kućisalezijanaca. Jednom riječju, hodočašće protkanolijepim i bogatim iskustvima. Ovim putem jošjednom posebnu zahvalnost izričemo glavnojorganizatorici hodočašća i voditeljici puta, vje-roučiteljici Mirjani Vučica. (Više o hodočašću li

posebnom prilogu)23. srpnja 2003. - Sjednica Povjerenstva za

mandate. Usred ljetnih vrućina puna četiri satazasjedalo je Povjerenstvo za mandate u sastavu:don Josip Periš, don Marinko Vidović, don IvanTadić, Sabina Marunčić i Mirjana Vučica. Raspra-vljalo se o uvijek osjetljivom pitanju dobivanjaili produženja kanonskog mandata. S obzirom naveliki broj premještaja redovnika i dijecezanskihsvećenika nije uvijek lako pronaći optimalna rje-šenja. Povjerenstvo je još jednom zauzelo stav dasvećenici i redovnici budu simbolično zastupljeniu školi od 4 do 8 sati tjedno, te da kanonski man-dat dobivaju najprije oni koji su diplomirali i kojiveć imaju određeno radno iskustvo. Pitanje kraćihzamjena tijekom školske godine i dalje će rješava-ti predstojnik Ureda osobno.

15. kolovoza 2003. - Blagdan UznesenjaBDM. Kao i na blagdan sv. Dujma, skupina vje-roučitelja bila je uključena i u središnjoj proslaviblagdana Velike Gospe u Splitu. U svečanoj pro-cesiji od splitske prvostolnice do crkve Gospe odPojišana nosili su bijele barjake koji predstavljaju25 gradskih župa.

28. - 30. kolovoza 2003. - KLJŠ za vjero-učitelje u osnovnoj školi. U organizaciji Naci-onalnog katehetskog ureda HBK i u suradnji saZavodom za unapređivanje školstva RH, i ove jegodine u prostorijama nadbiskupskog sjemeništau Splitu održana Katehetska ljetna škola za vjero-učitelje u osnovnoj školi. Tema ovogodišnje Školebila je: Didaktička obrada teksta i slike u novimvjeronaučnim udžbenicima.

Gotovo pet stotina vjeroučitelja iz cijele Hr-vatske kroz predavanja imalo je prigodu upoznatise na stručnoj razini s novih šest vjeronaučnihudžbenika. Isto tako, sudionici su u pedagoškimradionicama praktično radili na primjeni autorskihi biblijskih tekstova iz udžbenika te crteža i slikakoji se u njima nalaze. U sklopu programa Ka-tehetske ljetne škole upriličena je i svečana pro-mocij a novih vj eronaučnih udžbenika, iako se naneki način cjelokupni program ovogodišnje Školemože shvatiti kao promocija i prezentacija novihvjeronaučnih udžbenika. Vrijedno je spomenuti daje prvoga dana odvijanja Škole slavljeno svečanoeuharistijsko slavlje u splitskoj provostolnici,a predvodio ga je mons. Marin Srakić, biskupđakovački i srijemski te predsjednik Vijeća zakatehizaciju pri HBK. Na koncu misnog slavljaupri1ičena je svečana podjela kanonskih mandatavjeroučiteljima splitsko-makarske nadbiskupijekoju je u ime odsutnog nadbiskupa Marina Bariši-ća obavio mons. Ivan Ćubelić, generalni vikar.

1. - 3. rujna 2003. - KLJŠ za vjeroučiteljeu srednjoj školi. U istoj organizaciji, u Splitu jeodržana, treća po redu, Katehetska ljetna škola zavjeroučitelje u srednjoj školi. Okvirna tema Škole,na kojoj je sudjelovalo oko 150 srednjoškolskihvjeroučitelja iz cijele Hrvatske, bila je: Metoda uvjeronaučnoj nastavi. Program je koncipiran, kao ido sada, kroz predavanja, plenarne rasprave i rad uskupinama. Pri završetku škole, u sklopu okruglogstola, predstavljen je nazočnim vjeroučiteljimanovi vjeronaučni udžbenik za prvo godište srednješkole. Vrijedno je spomenuti da je za vrijeme obi-ju Katehetskih ljetnih škola organizirana humanaakcija dobrovoljnog darivanja krvi na koju se većtradicionalno svake godine odaziva zapaženi brojvjeroučitelja. (Više o Katehetskim ljetnim školamali posebnom prilogu)

Kroniku prirediliSlavko Jerončić i Josip Periš

KRONIKA

Plan i programŠkolska godina 2003.12004.

5. rujna 2003. Radni sastanak voditelja stručnih vijeća

13. rujna 2003. Radni sastanak vjeroučitelja pripravnika i mentora

25. rujna 2003. Sv. Misa za srednjoškolce

23.-24. listopada 2003. Znanstveni simpozij na KBF -u u Splitu

15. studenoga 2003. Nadbiskupijski stručni skup za sve vjeroučitelje

21. veljače 2004. Nadbiskupijski stručni skup za sve vjeroučitelje

ožujak 2004. Svečana promocija predškolskih odgojiteljica li vjeri

ožujak 2004. Seminar za vjeroučitelje mentore i savjetnike

27. ožujka 2004. Duhovna obnova za vjeroučitelje laike

3. travnja 2004. Susret maturanata Splitsko-makarske nadbiskupije

30. travnja 2004. Natjecanje iz vjeronauka za srednju školu

8. svibnja 2004. Vjeronaučna olimpijada

5. lipnja 2004. Godišnja skupština vjeroučiteljskog društva «Svjedok»

3. srpnja 2004. Godišnji izlet vjeroučitelja

26. kolovoza 2004. Blagdan sv. Staša (podjela kanonskih mandata)

26.-28. kolovoza 2004. KLJŠ za vjeroučitelje u osnovnoj školi

30. 08. - 1. 09. 2004. KLJŠ za vjeroučitelje u srednjoj školi

NapomenalNavedeni termini u ovoj školskoj godini nisu još do kraja precizirani. Moguće su izmjene, očemu ćete biti pravodobno obaviješteni!

SVJEDOK

coo

Uredništvo: U godini jubileja - svjedočki! 2M. Barišić: Odgoj je naša zajednička zadaća 3Stručno usavršavanje:

D. Vuletić: Uloga i ustroj stručnih vijeća 5T. Glavina: Smetnje ponašanja kod djece i mladeži 8A. Jelačić: Čimbenici zaštite u prevenciji smetnji ponašanja djece i mladeži 9M. Vučica: Katehetske ljetne škole u Splitu 12S. Marunčić: Pravilnik o polaganju stručnog ispita 14

Statistički podaci:Pohađanje vjeronauka u osnovnim školama 16Pohađanje vjeronauka u srednjim školama 18Centri za osobe sposebnim potrebama 19Vjeroučitelji pripravnici - šk: godina 200312004 19Stručni ispiti u Splitu - šk. godina 200212003 20Raspored vjeroučitelja po školama - 200312004 21

Kateheze:Biti kršćanin u Crkvi i društvu - VII. tematska cjelina osmog razreda 28

Događaji, iskustva, razmišljanja:D. Brkić: Seminar za vjeroučitelje mentore, savjetnike i nadzornike/savjetnike 37Z. Krokar: Seminar za voditelje stručnih vijeća vjheroučitelja 38S. Jerončić: Susret maturanata 39M. Banovac: Prvo vjeronaučno natjecanje srednjoškolaca .41M. Banovac: Te divne hrvatske katedrale 42R. Maleš: Vječni grade, evo nas! .441. Vrdoljak: Pastoral duhovnih zvanja .45M. Vučica: Ljudi bez lica 46VaMa: Čestitka 47Svjetovnjak, sudionik skupa: Stručni skup 47In memoriam: Mara s. Bernardina Lukač .48

Učeničke stranice 49Kronika Katehetskog ureda - 2002.12003 57Plan i program u šk. godini 2003.12004 63

"SVJEDOK" - Glasilo Javnog vjerničkog društva svjetovnih vjeroučitelja u Splitsko-makarskojnadbiskupiji, Zrinsko-frankopanska 19, Split, e-mail: katehetskiuredsplit@hi.hinet.hrGlavni i odgovorni urednik: Josip PerišUredničko vijeće: Dubravka Bjeliea, Slavko Jerončić, Sabina Marunčić, Josip Periš, Mirjana Vučica,Nada Vuković,Dušan Vuletić,Jerko ŽupaTisak: Dalmacija-papir, Split

Prema mišljenju Ministarstva kulture, klasa: 612-10/97-01-116 Uro broj: 523-03-1/7-97-01 Zagreb, 20ožujka 1997, periodično glasilo Svjedok oslobađa se od plaćanja poreza na promet proizvoda i usluga.