SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

VALENTINA PALAJSA

UVOĐENJE POSLOVNIH INFORMACIJSKIH SUSTAVA

U ZDRAVSTVENI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

UVOĐENJE POSLOVNIH INFORMACIJSKIH SUSTAVA

U ZDRAVSTVENI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Menadţment informacijski sustav

Mentor: dr. sc. Marina Čičin - Šain

Student: Valentina Palajsa

Studijski smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0081117596

Rijeka, svibanj 2013.

KAZALO

Stranica

1. UVOD .................................................................................................... 1

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKTI ISTRAŢIVANJA ............................ 1

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE ........................................ 1

1.3. SVRHE I CILJEVI ISTRAŢIVANJA .......................................................... 2

1.4. ZNANSTVENE METODE ............................................................................. 2

1.5. STRUKTURA RADA ..................................................................................... 2

2. OSNOVNE ZNAČAJKE O SUSTAVIMA ......................................... 4

2.1. OSNOVNI ELEMENTI INFORMACIJSKOG SUSTAVA ....................... 4

2.2. POJAM INFORMACIJSKOG SUSTAVA .................................................. 6

2.2.1. Vrste informacijskih sustava .................................................................. 8

2.3. POJAM POSLOVNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA ........................ 9

2.3.1. Komponente poslovnog informacijskog sustava ................................ 10

2.3.2. Funkcije poslovnog informacijskog sustava ....................................... 12

2.4. POJAM INFORMATIZACIJE .................................................................. 13

3. ZDRAVSTEVNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE ................. 14

3.1. POVIJEST INFORMATIZACIJE U HRVATSKOJ ................................ 15

3.2. INFORMACIJE I INFORMATIZACIJA U ZDRAVSTVU .................... 17

3.2.1. Norme i normizacija .............................................................................. 19

3.2.2. Elektronički zdravstveni zapis ............................................................. 21

3.2.3. E-zdravstvo ............................................................................................ 23

3.3. INTEGRIRANI POSLOVNO-INFORMACIJSKI SUSTAV

ZDRAVSTEVNIH USTANOVA ................................................................. 26

3.4. SUSTAV HRVATSKOG ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO

OSIGURANJE ............................................................................................... 30

3.5. INFORMACIJSKI SUSTAV U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ

ZAŠTITI ......................................................................................................... 30

3.5.1. Centralni informacijski sustav zdravstva Republike Hrvatske ........ 35

3.6. INTEGRALNI BOLNIČKI INFORMACIJSKI SUSTAV ....................... 37

4. KORISTI UVOĐENJA ZDRAVSTVENOG

IIIIINFORMACIJSKOG SUSTAVA ..................................................... 42

5. ZAKLJUČAK ...................................................................................... 46

6.LITERATURA .................................................................................... 47

6.POPIS TABLICA ................................................................................ 53

6.POPIS SHEMA ................................................................................... 53

1

1. UVOD

U ovom dijelu diplomskog rada obraĎuju se slijedeće tematske cjeline: 1) problem,

predmet i objekt istraţivanja, 2) radna hipoteza, 3) svrha i ciljevi istraţivanja, 4)

znanstvene metode i 5) struktura rada.

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŢIVANJA

Premda se već duţe vrijeme pridaje odgovarajuća pozornost informacijama,

informatizaciji, informacijskim sustavima, primjeni informacijske tehnologije i općenito

svemu što je vezano za te pojmove i zdravstvo, još uvijek postoji nedovoljno znanja i

informacija o vaţnosti i sloţenosti informacijskih sustava te se nameće potreba da im se

posveti posebna paţnja iz čega proizlazi problem ovog istraţivanja: nedovoljno

poznavanje zdravstvenih informacijskih sustava.

Iz prethodno definiranog problema istraţivanja proizlazi predmet istraţivanja:

objasniti pojmove vezane za informacijske sustave, formulirati rezultate istraţivanja o

informatizaciji i poslovnim informacijskim sustavima u zdravstvu; odrediti i u sklopu

predočenih rezultata istraţivanja opisati odgovarajuća rješenja o zdravstvenim

informacijskim sustavima.

Objekti istraţivanja ovog diplomskog rada su: informacijski sustavi u zdravstvu.

1.2. RADNA HIPOTEZA

Sukladno problemu, predmetu i objektu istraţivanja postavljena je slijedeća radna

hipoteza: osnovnim saznanjima o pojmovima informatizacije i informacijskog sustava

moguće je ukazati na njihove najvaţnije značajke, mogu se urediti sva relevantna

pitanja o njegovoj strukturi i načinu funkcioniranja te naći relevantna rješenja za bolje

poslovanje i komunikaciju izmeĎu entiteta unutar zdravstvenog sustava.

2

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŢIVANJA

Svrha istraţivanja ovog diplomskog rada je prikazati zdravstveni sustav u Republici

Hrvatskoj.

Cilj istraţivanja je istraţiti bitne značajke o informacijskom sustavu i njegovom

uvoĎenju u zdravstvo.

1.4. ZNANSTVENE METODE

Podaci prezentirani u ovom diplomskom radu obraĎeni su pomoću odgovarajućih

različitih metoda znanstvenog istraţivanja kao što su: metoda analize i sinteze, metoda

kompilacije, metoda klasifikacije, povijesna metoda, metoda diskripcije, metoda

indukcije i metoda dedukcije i komparativna metoda.

1.5. STRUKTURA RADA

Rezultati istraţivanja predočeni su u pet meĎusobno povezanih dijelova.

Uvod je prvi dio u kojem su definirani problem, predmet i objekt istraţivanja,

postavljena je radna hipoteza, odreĎena je svrha i ciljevi istraţivanja, navedene su

znanstvene metode koje su korištene pri istraţivanju te je obrazloţena struktura rada.

U drugom dijelu pod naslovom Osnovne značajke o sustavima obraĎeni su osnovni

elementi informacijskog sustava, pojam informacijskog sustava i poslovnog

informacijski sustava te informatizacije.

Naslov trećeg dijela je Zdravstveni sustav Republike Hrvatske. U njemu je opisana

informatizacija u Hrvatskoj, integrirani poslovno-informacijski sustav zdravstvenih

ustanova, sustav Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, informacijski sustav u

primarnoj zdravstvenoj zaštiti te integrirani bolnički informacijski sustav.

3

Koristi od uvoĎenja zdravstvenog informacijskog sustava je naslov četvrtog dijela

gdje su predstavljene koristi koje već sada postoje ali i one koje će postojati u

budućnosti zbog uvoĎenja zdravstvenog sustava.

U posljednjem dijelu, Zaključku, formulirana je i predstavljena sinteza rezultata

istraţivanja kojom je dokazana radna hipoteza.

4

2. OSNOVNE ZNAČAJKE O SUSTAVIMA

Danas su ljudi neprestano u svakodnevnom doticaju s raznim informacijskim

sustavima,a da toga nisu ni svjesni. Kako bi se dao što detaljniji prikaz o osnovnim

pojmovima vezanim za informacijske sustave te što su to uopće informacijski sustavi,

njihova podjela i osnovne značajke, u ovom dijelu diplomskog rada obraĎuju se

slijedeće teme: 1) osnovni elementi informacijskog sustava, 2) pojam

informacijskog sustava, 3) pojam poslovnog informacijskog sustava te 4) pojam

informatizacije.

2.1. OSNOVNI ELEMENTI INFORMACIJSKOG SUSTAVA

Informacijski sustavi su svugdje oko nas i ţivot suvremenog čovjeka bez

informacijskog sustava bio bi nezamisliv. Nalaze se na radnim mjestima, u trgovinama,

na parkiralištu, internetu, pri telefonskom razgovoru i u mnogim drugim situacijama.

Svaki ugovor, e-knjiga, račun, baza podataka na računalu, razni zapisi na papiru dio su

nekog informacijskog sustava.

Informacijski sustav sastoji se od dvaju osnovnih pojmova: sustava i informacije.

''Sustav je skup dijelova, veza izmeĎu dijelova te obiljeţja dijelova organiziranih za neki

proces. On je zapravo ukupnost stvari usklaĎenih i povezanih u cjelinu''. Svaki sustav

nalazi se u širem sustavu kojeg je dio i s kojim je u vezi. ''Dio sveukupne cjeline koji

nije obuhvaćen sustavom zove se okolina sustava,a zapravo je skup okolnih sustava''.

(Pavlić, 2009, p.19-21).

Shema 1. Osnovni model sustava

OKOLINA

SUSTAV

OKOLINA

Izvor: Pavlić, 2009, p.20

ulazi u sustav izlazi iz sustava

5

Prema Shemi 1. vidi se da sustav sa svojom okolinom razmjenjuje informacije. Iz

okoline informacije ulaze u sustav gdje se obraĎuju, preoblikuju ili transformiraju u

izlazne informacije te tako ponovno dolaze u okolinu.

''Informacija je rezultat analize i organizacije podataka tako da daje novo znanje

primatelju''. Postaje znanje kad je interpretirana ili kad joj je dodano značenje koje moţe

biti korisno ali i ne mora (Gorila.hr, 2013, p.1).

Informacije dolaze iz odabranih podataka, tumačenja i predstavljanja u obliku koji za

konkretnog primatelja u konkretnom kontekstu ima značenje i korist. ''Dakle, podatak

postaje informacija kada je relevantan i razumljiv nekom pojedincu ili skupini'' (Pavlić,

2009, p.26). Ne troše se korištenjem, niti se smanjuju raspodjelom. Mogu se koristiti

višekratno od raznih korisnika (Srića, 1992, p.31).

Sve dostupne informacije nisu uvijek korisne. Mnogo dostupnih informacija stvara

poteškoće pri njihovom razvrstavanju i korištenju onih istinski vaţnih. Zbog toga su,

kao pomoć pri korištenju takvih informacija za specifične odluke, razvijeni razni

računalni postupci za donositelje odluka.

''Nuţno je razlikovati vrijednost ponuĎenih informacija. To je moguće prema

najznačajnijim obiljeţjima korisnih informacija:

relevantnost – informacija je relevantna ako uklanja neizvjesnost, poboljšava

sposobnost donositelja odluka za predviĎanje, ili potvrĎuje, odnosno opovrgava

njihova prijašnja očekivanja,

pouzdanost – informacija je pouzdana ako ne sadrţi pogrešku ili pristranost, i

točno predstavlja dogaĎaje ili aktivnosti organizacije,

potpunost – informacija je potpuna ako ne izostavlja vaţne aspekte istaknutih

dogaĎaja ili aktivnosti koje mjeri,

pravovremenost – informacija je pravovremena ako je pribavljena na vrijeme da

bi menadţmentu osigurala donošenje ispravnih odluka,

6

razumljivost – informacija je razumljiva ako je predstavljena u korisnom i

razumljivom obliku, i

dokazivost – informacija je dokaziva ako se uvijek na isti način moţe

interpretirati, i ako za nju postoji vjerodostojna isprava'' (Meter, 2007-a, p.1).

Za uobičajeno odvijanje funkcije sustava i za upravljanje procesima sustava, treba

prikupiti i obraditi velik broj informacija o stanju poslovnog sustava. Procesi koji se

izvode nad informacijama mogu biti primanje, čuvanje, upisivanje, obraĎivanje,

proučavanje, kontrola te druge moguće,a potrebne operacije nad informacijama. To sve

premašuje čovjekove mogućnosti. Stoga se koriste pomoćna sredstva meĎu kojima

središnju ulogu ima računalo kao mjesto čuvanja podataka i kao alat za obradu i

prezentaciju informacija. Najvaţnija tehnologija obrade podataka je informacijska

tehnologija (računalo i prateća oprema) iako su za informacijske sustave vaţni i drugi

elementi koji mogu izvoditi procese nad podacima i informacijama ili na njih utjecati,

npr. ljudi, sustavi kvalitete, sustav sigurnosti, norme, drţavna regulativa, organizacija,

komunikacijska tehnologija.

2.2. POJAM INFORMACIJSKOG SUSTAVA

''Informacijski sustav je sustav koji prikuplja, pohranjuje, čuva, obraĎuje i isporučuje

informacije vaţne za organizaciju tako da budu dostupne i upotrebljive svakomu komu

su potrebne. Informacijski sustav je apstraktan pogled na sustav u kojem su vaţne

informacije i njihova transformacija,a trebaju osiguravati relevantne informacije

korisnicima radi donošenja odluka'' (Pavlić, 2011, p.29).

''TakoĎer se definira kao strukturirani, meĎusobno povezani, sustavni kompleks ljudi,

strojeva i procedura predviĎen za generiranje kontinuiranog toka odgovarajućih

informacija prikupljenih iz unutarnjih i vanjskih izvora poduzeća za njihovu uporabu

kao baze pri donošenju poslovnih odluka'' (Srića i Müller, 2001, p.90).

7

Prema Šimoviću (2009, p.14) ''informacijski sustav je formalni dio komunikacijskog

sustava odreĎene poslovne cjeline,a sastoji se od skupine ljudi i strojeva koji obraĎuju

informacije i/ili se njima koriste i stupaju u meĎusobne komunikacijske veze kako bi se

realizirali ciljevi poslovnog procesa.''

Cilj informacijskog sustava je dostava prave informacije u pravo vrijeme na pravo

mjesto u organizaciji uz minimalne troškove (Srića, 1999, p.3-4).

''Temeljne funkcije informacijskog sustava su:

Prikupljanje i upis podataka u bazu podataka

Obrada (procesiranje) podataka

Prikaz i ispostavljanje podataka iz baze podataka

Čuvanje (dokumentiranje, trajno pohranjivanje) podataka''.

''Funkcija prikupljanja i upisa podataka u bazu podataka ostvaruje se programima za

prihvat podataka gdje se podaci s ulaznih i izlaznih dokumenata upisuju u bazu

podataka''.

''Funkcija obradbe podataka ostvaruje se programima za automatizaciju procesa

sustava (ili ljudskim radom) tako da se uzimaju podaci iz baze podataka i novi podaci iz

sustava te se generiraju podaci za bazu i sam sustav''.

''Funkcija prikaza i ispostavljanja podataka iz baze podataka ostvaruje se

mnogobrojnim programima za izradbu izvješća''.

''Funkcija čuvanja podataka omogućuje dostupnost i sigurnost povijesnih podataka za

buduće potrebe sustava'' (Pavlić, 2011, p.29).

''Općenito, informacijski sustavi mogu stvoriti vrijednost na različite načine, a kao neke

zajedničke mogu se izdvojiti sljedeće:

informacijski sustav moţe poboljšati proizvode ili usluge povećavanjem

kvalitete, smanjenjem troškova ili dodavanjem ţeljenog oblika,

informacijski sustav moţe povećati učinkovitost automatskim izvršavanjem

ponavljajućih radnji, gdje pravovremeno izvršavanje znatno utječe na

učinkovitost,

8

informacijski sustav moţe poboljšati proces upravljanja osiguravanjem

dostupnosti pravovremenih i pouzdanih informacija, omogućiti lakše planiranje,

kontroliranje i vrednovanje poslovnih aktivnosti, smanjujući neizvjesnosti pri

odlučivanju, odnosno poboljšavanjem kvalitete odlučivanja'' (Meter, 2007-b,

p.1).

2.2.1. Vrste informacijskih sustava

Svaki informacijski sustav uspostavlja se s odreĎenom namjerom kako bi se ostvarile

odreĎene zadaće. ''Tako se informacijski sustav dijeli na:

jednostavan informacijski sustav koji se uspostavlja sa strogo utvrĎenom

namjenom odnosno kako bi se ispunila samo jedna poslovna zadaća pri čemu je

obrada podataka organizacijski jednostavna,

složeni ili integralni informacijski sustav gdje postoji veći broj korisničkih

skupina, različita područja primjene, veći broja datoteka, sloţenost obrada i

slično,

inteligentni informacijski sustav kojeg obiljeţava postojanje i većeg broja

raznovrsnih inteligentnih procesa uz već postojeće ustaljene,a izvodi ih

automatski i relativno samostalno'' (Šimović, 2009, p.15).

''Informacijske sustave moţemo podijeliti u nekoliko osnovnih vrsta:

klasični ili transakcijski informacijski sustav je osnovni dio svakog

informacijskog sustava i pripada operativnoj razini poslovanja jer pruţa potporu

tekućim procesima i transakcijama,

sustavi za potporu odlučivanju su sustavi koji imaju napredniju mogućnost

obrade informacija na temelju čega stvaraju baze modela. Daju mogućnost

simulacije dogaĎaja i procesa, predviĎanja te predviĎaju dugoročno strategijsko

odlučivanje,

ekspertni sustavi su najviša faza razvoja informacijskih sustava jer u sebi imaju

ugraĎeno ekspertno znanje. Imaju sposobnost objašnjavati postupak

zaključivanja, mogu prenositi znanje korisniku i sluţe menedţerima poput

najboljih savjetnika'' (Srića i Spremić, 2000, p.9).

9

Za svaki poslovni sustav moţe se odrediti kojem tipu pojedini informacijski podsustav

pripada te tako, ovisno o osnovnoj djelatnosti poduzeća, lakše ocijeniti redoslijed

prioriteta pri uvoĎenju informacijskih podsustava u poslovanje. Bez obzira na tip i vrstu

informacijskog sustava, u njima su pohranjeni podaci potrebni za dalju obradu i

izvješćivanje. O kvaliteti tih podataka ovisit će i kvaliteta informacijskog sustava.

Budući da je informacijski sustav dio poslovnog sustava, o kvaliteti informacijskog

sustava ovisi i cjelokupno poslovanje tvrtke. Dakle, bez dobro i jednoznačno definiranih

podataka nema ni kvalitetnog informacijskog sustava,a bez kvalitetnog i dobro

strukturiranog informacijskog sustava nema ni kvalitetne podrške klijentu kao ni rasta i

razvoja poduzeća.

''Kvalitetan informacijski sustav mora zadovoljiti neka osnovna načela:

informacijski sustav je model poslovne tehnologije organizacijskog sustava,

podaci su resurs poslovnog sustava,

temelj razmatranja prilikom odreĎivanja podsustava su poslovi procesi kao

nepromjenjivi dio odreĎene poslovne tehnologije,

informacijski sustav izgraĎuje se integracijom podsustava na osnovi zajedničkih

podataka,

informacije za upravljanje i odlučivanje izvode se na temelju zbivanja na razini

izvoĎenja'' (Klasnić i Klarin, 2009, p.26).

Na ovako izgraĎenim načelima informacijski sustav u potpunosti moţe zadovoljiti svoju

zadaću prikupljanja, obrade, pohrane i distribucije podataka svima kojima je to

potrebno, s ciljem unapreĎenja poslovanja i ostvarenja pozitivnih poslovnih rezultata.

2.3. POJAM POSLOVNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA

''Informacijski sustavi koji podrţavaju i informacijski posluţuju poslovne procese i

operacije, poslovno odlučivanje te razvijanje i implementaciju kompetitivnih strategija

poslovanja su poslovni informacijski sustavi'' (Panian, 2010, p.3).

10

Značaj poslovno informacijskog sustava započinje njegovom ulogom u svakodnevnoj

evidenciji poslovnih dogaĎaja, odnosno pohranjivanju podataka. Zatim raste kasnijom

obradom podataka i njihovim korištenjem pri analizama, odnosno izvješćivanju

vanjskih i unutrašnjih korisnika poslovnih informacija. Različiti oblici organizacije

uvjetuju različitu strukturu i razvijenost poslovno informacijskog sustava, stoga u

različitim oblicima organizacija postoje i sustavi čija je sloţenost različita. Budući da su

poslovne informacije od neprocjenjive vaţnosti, poslovno informacijski sustav zauzima

vaţnu ulogu u evidentiranju, pohranjivanju i izvješćivanju o poslovnim dogaĎajima

nastalima u poslovnoj organizaciji i okolini.

2.3.1. Komponente poslovnog informacijskog sustava

''Poslovnim informacijskim sustavom smatra se sustav koji se sastoji od slijedećih

komponenata:

1. materijalno-tehničke komponente,

2. nematerijalne komponente,

3. ljudske komponente,

4. mreţne komponente,

5. organizacijske komponente'' (Panian i drugi, 2010, p.4).

Shema 2. Komponente poslovnog informacijskog sustava

Izvor: Panian i drugi, 2010, p.4

ORGVER

+

NETVER

HARDVER SOFTVER

LAJFVER

11

Shema 2. prikazuje osnovne dijelove poslovnog informacijskog sustava,a to su hardver,

softver, lajfer, orgver i netver.

''Materijalno-tehničku (sklopovsku) komponentu (hardver) poslovnih informacijskih

sustava čine svi strojevi, ureĎaji i sredstva namijenjena isključivo ili preteţito obradi

podataka odnosno informacija. To su svi fizički, ''opipljivi'' ali neţivi elementi

poslovnog informacijskog sustava. Nematerijalna komponenta (softver) poslovnih

informacijskih sustava predstavlja ukupnost ljudskog znanja ugraĎenog u strojeve,

opremu i ureĎaje koje je samo po sebi predmet obrade. Predmet obrade su poslovno

relevantni podaci kao manifestacija činjeničnog ljudskog znanja raspoloţivog u

poslovnom informacijskom sustavu, dok se metodološka znanja u taj sustav ugraĎuju u

obliku računalnih programa. Ljudsku komponentu (lajfver) poslovnih informacijskih

sustava čine svi ljudi koji u bilo kojoj funkciji i s bilo kakvom namjerom sudjeluju u

radu sustava i koriste rezultate njegova rada. S jedne strane, to je skupina profesionalnih

informatičara koji djeluju u sustavu i čine manji udio ukupnog ljudskog potencijala

sustava, dok se s druge strane nalazi druga skupina,a to su korisnici rezultata rada

sustava. Mrežna ili prijenosna komponenta (netver) poslovnog informacijskog sustava

čini komunikacijsku infrastrukturu za prijenos podataka na veće ili manje udaljenosti

meĎu hardverskim elementima unutar samog sustava. Elementi odnosno razni oblici

materijalnih (ţičanih) ili nematerijalnih (beţičnih) komunikacijskih kanala koji ni na

koji način ne preoblikuju ili transformiraju podatke su pasivni elementi, a elementi

odnosno različiti namjenski, specijalizirani mreţni i komunikacijski ureĎaji su aktivni

elementi te oni preoblikuju podatke prije, za vrijeme ili nakon njihova prijenosa kako bi

sam prijenos i/ili korištenje podataka učinili učinkovitijim. Organizacijska komponenta

(orgver) poslovnog informacijskog sustava predstavlja ukupnost standarda, mjera,

postupaka i propisa kojima se funkcionalno i vremenski usklaĎuje rad prethodno

navedenih četiriju komponenata, kako bi one tvorile skladnu cjelinu'' (Panian i

suradnici, 2010, p.3).

Kod uspješnog informacijskog sustava sve njegove komponente moraju biti na

kvalitetno podjednakoj razini i meĎusobno usklaĎene. Hardver ne rješava sam

probleme, nego mu pomaţe softver.

12

Tehnologija je nemoćna bez obrazovanog i osposobljenog kadra koji efikasno

primjenjuje sredstva i metode novog informacijskog društva komunicirajući putem

mreţa (Srića, 1992, p.174).

2.3.2. Funkcije poslovnog informacijskog sustava

''Suvremeni poslovni informacijski sustav trebaju izvršavati dvije osnovne funkcije:

1. pripremu informacijske podloge za donošenje poslovnih odluka,

2. dokumentiranje odnosno trajno pohranjivanje ranije generiranih informacija.''

Shema 3. Priprema informacijske podloge za poslovno odlučivanje

Izvor: Panian i drugi, 2010, p.6

Priprema informacijske podloge za poslovno odlučivanje prema Shemi 3. sastoji se od

prikupljanja podataka, obrada podatka i isporuku informacija korisnicima. Poslovno

relevantni podaci trebaju se prikupiti iz svih raspoloţivih izvora odnosno poslovnih

dogaĎaja i poslovnih procesa. Izvori mogu biti unutarnji koji se zbivaju unutar

poslovnog procesa ili vanjski koji se dogaĎaju u okruţenju. Nad prikupljenim podacima

vrše se odgovarajuće aritmetičko-logičke operacije kako bi se dobile poslovno

relevantne informacije za donošenje kvalitetnih poslovnih odluka na bilo kojoj razini

odlučivanja.

''Dokumentiranje informacija je funkcija koja osigurava trajnu i neograničenu

dostupnost informacija,a odnose se na povijesne dogaĎaje i procese u sustavu ili

Obrada

podataka

Prikupljanje

podataka

Ispostavljanje

informacija

Pohrana

podataka

13

njegovu okruţenju. Na taj način osigurava se kontinuitet poslovanja i uvid u povijesna

zbivanja ali se ujedno biljeţi i kontekst u kojem je informacija nastala. Rezultat toga

svega su poslovni dokumenti odnosno poslovna dokumentacija. Moţe biti

konvencionalna, ili papirnata i digitalna ili elektronička. Obje sluţe za produljenje

ţivotnog vijeka informacija no zbog svojih značajnih prednosti digitalna se nastoji više

stvarati i koristiti. Ona se uporabom ne oštećuje i ne troši, ekonomičnija je, omogućuje

daleko brţu obradu informacija,a rezultati su precizniji, točniji i pouzdaniji, dok

konvencionalna gubi na kakvoći zbog mehaničkih, kemijskih i drugih utjecaja te je rad

ljudi više podloţan pogreškama'' (Panian i suradnici, 2010, p.8).

2.4. POJAM INFORMATIZACIJE

''Informatizacija je proces kojim se olakšava protok, spremanje i pristup informacijama''.

Bitno utječe na uspješnost upravljanja, omogućujući donosiocima odluka dobar pregled

podataka potrebnih za donošenje odluka. Provodi se na nekoliko načina, od kojih je

najčešće spominjan proces kompjutorizacije odnosno opremanja ureĎajima koji mogu

brzo i uspješno zamijeniti radnu snagu pri korištenju informacijama. Bazira se na

formiranju, širenju i integraciji informacijskih sustava, sposobnih za meĎusobnu

razmjenu informacija (Leko, 1998, p.206).

Informatizacija se postavlja u sustav kao alat za zaraĎivanje novca i provodi se s ciljem

da potpuno kontrolira i racionalizira potrošnju, da štedi novac, mnogo više nego što je

cijena informacijskog sustava (Stevanović i ostali, 2004, p.132).

U procesu informatizacije veliku vaţnost ima informacijska tehnologija putem koje se

lakše obaĎuju i koriste informacije. Što je tehnologija bolja odnosno suvremenija, rad u

cijelom sustavu je lakši.

14

3. ZDRAVSTVENI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE

Informatizacija i upotreba interneta kao i informacijska tehnologija donijele su mnoge

prednosti na svim područjima pa tako i u hrvatskom zdravstvu. Informacijski sustavi

ključni su za djelotvorno, učinkovito i ekonomično poslovanje.

''U sustavu zdravstva Republike Hrvatske postoje i u procesima sudjeluju slijedeći

poslovni entiteti:

1. Pacijent

2. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) i ostala nova osiguravajuća

društva koja će se pojaviti na trţištu

3. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ)

4. Zavod za javno zdravstvo ţupanije i higijensko-epidemiološka ispostave

5. Liječnici opće/obiteljske medicine

6. Medicinske sestre u ordinacijama primarne zaštite

7. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi kao predstavnik Vlade RH

8. Ginekološke ordinacije

9. Stomatološke ordinacije

10. Pedijatrijske ordinacije

11. Medicinsko- biokemijski laboratoriji

12. Ljekarne

13. Sveučilišne bolnice i klinike

14. Ţupanijske bolnice

15. Poliklinike i zdravstveni centri

16. Hitna sluţba

17. Liječnici specijalisti u zasebnim ordinacijama

18. Hrvatski zavod za medicinu rada

19. Drţavna riznica

20. Certifikacijsko tijelo za potrebe izdavanja digitalnih certifikata

21. Drţavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo kao krovna normizacijska

organizacija u RH

22. HL7 Hrvatska, kao sluţbena filijala HL7 Inc.

15

23. Hrvatska liječnička komora

24. Agencija za lijekove i medicinske proizvode (Zakon o lijekovima i medicinskim

proizvodima ("Narodne novine ", broj 121/03))

25. Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku

26. Drţavni ured za reviziju

27. Drţavni zavod za statistiku'' (Cezih, 2012-c, p.6)

Shema 4. Ustroj sustava zdravstva RH

Izvor: Cezih, 2012-c, p.8

Na Shemi 4. prikazan je ustroj najvaţnijih entiteta u Republici Hrvatskoj te njihova

meĎusobna povezanost.

3.1. POVIJEST INFORMATIZACIJE U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj se s informatizacijom počelo vrlo rano. ''Svijest o potrebi informatizacije

zdravstva, o ljudima i njihovom znanju kao glavnoj komponenti informatizacije, o

segmentima zdravstva koji obiluju informacijama ili za svoj rad i odlučivanje nuţno

trebaju informacije, javlja se već krajem 60-ih i početkom 70-ih godina 20-tog stoljeća.

Krenulo se u skladu tehnologijom toga doba i mogućnostima koje je društvo tada imalo.

Godine 1968. na području grada Zagreba započelo se s pripremnim radovima na

elektroničkoj obradi podataka (EOP) o zdravstveno neosiguranim osobama. Dom

16

zdravlja ''Remetinec'' pokrenuo je inicijativu uvoĎenja EOP-a usporedno s

organiziranjem Elektroničkog računskog centra (ERC) Skupštine grada Zagreba i

nabavom računala. Za model obrade u izvanbolničkim ustanovama odabran je Dom

zdravlja 'Remetinec', za model obrade podataka o leţećem bolesniku pomoću matičnog

lista Opća bolnica 'Sveti Duh' (nekad bolnica Dr. Josip Kajfeš),a za obradu podataka o

materijalnom poslovanju odabrani su Klinički bolnički centar Zagreb i Klinička bolnica

'Sestre Milosrdnice' (nekad Klinička bolnica Dr. Mladen Stojanović). U Medicinskom

centru Varaţdin od 1970. godine obraĎuju se podaci za bolnički djelatnost,a od 1972.

godine obrada se proširuje na izvanbolničku djelatnost. Istodobno je formirano više

registara kroničnih bolesti u Zavodu za zaštitu zdravlja Hrvatske ili drugim ustanovama:

za rak, psihoze, alkoholizam te bolnički registri. TakoĎer su oformljeni neki pokusni

registri TBC bolesnika i dijabetičara. Pomoću elektroničkog računala počeli su se

obraĎivati periodički znanstveno-statistički izvještaji iz zdravstvene djelatnosti, podaci

o nesrećama na poslu i od 1977. godine podaci o izostancima s posla te bolnički

morbiditet. UvoĎenje kompjutorske obrade podataka najavilo je novu eru za sve one

koji su za podatke ranije čekali godinama. Jedan od središnjih problema bio je vezivanje

podataka za odreĎenog pojedinca, dakle ključ za identifikaciju. Tek će on pokrenuti

proces kompjuterizacije i olakšati posao. Ideja o izgradnji Zajedničkog informacijskog

sistema zdravstvenog osiguranja i zdravstva Zagreb (ZIS) javila se 1974. godine, a rad

počinje 1977. godine izradom Programskog zadataka ZIS-a. Na temelju tog dokumenta

izraĎen je Idejni projekt ZIS-a i prihvaćen 1984. godine,a omogućio je da se u etapama

pristupi izgradnji ZIS-a. ZIS je imao karakter regionalnog informacijskog sustava s vrlo

kompleksnom strukturom. Trebao je povezati veći broj institucijskih aplikacija koje bi

se razvile u institucijske zdravstvene informacijske sustave. Cijeli proces išao je sporije

nego se planiralo. U 1988. godini počelo se s radom i na Idejnom projektu zdravstvenog

informacijskog sistema Hrvatske (ZISH). Definiran je kao informacijski sustav

zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji uz visok stupanj uporabe suvremene računalne

tehnologije sluţi za proizvodnju i komuniciranje informacija potrebnih za praćenje i

proučavanje zdravstvenog stanja, za praćenje i analizu funkcioniranja djelatnosti

zdravstva i zdravstvenog osiguranja, odlučivanje na području zdravstvene zaštite, za

potpunije i brţe informiranje svih zainteresiranih, sa svrhom voĎenja zdravstvene

politike i upravljanja u zdravstvenoj zaštiti, kao i za potrebe zdravstvenih istraţivanja,

17

razvoja i edukacije. Zamišljeno je da povezuje sve zdravstvene informacijske sustave

teritorijalnih cjelina u Hrvatskoj'' (Kern i Strnad, 2005, p.161-162).

Devedesetih godina započinje pojačano uvoĎenje računala te postaju jedno od osnovnih

pomagala u radu. Stotine raznih podataka o osiguranicima, bolesnicima i radu počeli su

se upisivati u računalo te objedinjavati za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje,

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, osiguranike, Ministarstvo zdravstva (danas

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi) i druge ustanove. Proces informatizacije

provodi se još i sada.

U Hrvatskoj je projekt informatizacije definiran po fazama prema prioritetima (s

mjerljivim ciljevima) i proveden u razdoblju od 2001. do 2003. godine. Pedesetak

neovisnih eksperata iz dvadesetak hrvatskih tvrtki za manje od dvije godine razvilo je

koncepciju i rješenje koje je po mnogočemu bilo jedinstveno u svijetu (Stevanović i

suradnici, 2004, p.132).

3.2. INFORMACIJE I INFORMATIZACIJA U ZDRAVSTVU

Zdravstvo obiluje informacijama. Direktan rad s bolesnikom najbogatiji je izvor

informacija. Nastaju kao rezultat direktnog rada s bolesnikom odnosno razgovorom

liječnika i bolesnika gdje se rješava njegov zdravstveni problem. Pri tom se obavljaju

razne vrste laboratorijskih pretraga, biljeţenje biomedicinskih signala, radiološka

snimanja te druge pretrage i postupci kako bi se prikupili relevantni podaci o bolesniku.

Informacije nastaju i na stručnim sastancima, konzultacijama ili iz pisanih materijala

poput knjiga, časopisa i druge literature. Podatke prikuplja zdravstveno osoblje,

pohranjuje ih u medicinske zapise te ih tako kod slijedećeg dolaska bolesnika ponovno

koristi ili nadopunjuje novim podacima. Jedan dio tih podataka putuje dalje na drugu

lokaciju, neku drugu zdravstvenu ustanovu ili segment zdravstva iz kojeg vrlo često

dolazi povratna informacija. Tako na primjer liječnik bolesniku propiše recept za lijek

kojeg bolesnik iz ordinacije nosi u ljekarnu. Iz ljekarne informacija o preuzetom lijeku

18

odlazi osiguravatelju koji lijek naplaćuje i istovremeno kontrolira rad liječnika te

analizira eventualno pretjerano propisivanje lijeka (Kern, 2005, p.1).

Jedna od najvaţnijih odluka u svakoj organizaciji svakako bi trebala biti uvoĎenje

informatizacije. Informatizacija u zdravstvu prvo je započela s informatizacijom

Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,a treba biti dovršena s informatizacijom

dva sustava zdravstva: ordinacijom primarne zdravstvene zaštite i bolničkim sustavom.

Cilj informatizacije gledajući sa strane doktora i bolesnika je da se poboljša ukupna skrb

za bolesnike i osiguranike, poveća brzina u dijagnosticiranju i odreĎivanju terapije,

smanji vrijeme čekanja kao i vrijeme provedeno u zdravstvenim ustanovama, dobije

bolja iskorištenost kapaciteta, brza i kvalitetnija usluga. Njen primarni cilj je zapravo

racionalizacija potrošnje u zdravstvu jer se procjenjuje da je prisutna velika

neracionalnost u propisivanju lijekova i upućivanju na specijalističke preglede (Stanić i

Stevanović, 2005, p.1).

Veliku pomoć koju je uvoĎenje informacijsko-komunikacijskog sustava u početku

davalo odnosila se na brzo pronalaţenje dokumenata i osiguranika, zamjenu ručnog

upisivanja i tipkanje na strojevima za pisanje, ispisivanje recepata, uputnica,

individualnih obrazaca i izvješća, ali najvaţniji podaci o ukupnosti rada tima, o

uspješnosti i kvaliteti rada nisu bili dostupni bez dodatne evidencije, ručnog

pronalaţenja ili posebnih istraţivanja (Stevanović i ostali, 2006, p.1).

''Radilo se na tome da informacijski sustav na jednom mjestu za sve osigurava:

BI (Business Intelligence), odnosno korištenje točnih i sveobuhvatnih podataka i

informacija potrebnih ispunjavanje obveza prema HZZO-u, i donošenje

financijskih odluka,

PHI (Public Health Intelligence), korištenje točnih i sveobuhvatnih podataka i

informacija potrebnih za ispunjenje obveza prema sustavu javnog zdravstva,

HCI (Health Care Intelligence), korištenje smjernica, naputaka i alata potrebnih

doktorima i osiguranicima za provoĎenje kvalitetne standardizirane skrbi, brţe

postavljanje dijagnoze i pruţanje dobre racionalne terapije za liječenje bolesti,

19

MI (Management Intelligence), korištenje točnih i sveobuhvatnih podataka i

informacija potrebnih Ministarstvu zdravstva, zdravstvenim menadţerima i

donositeljima odluka za dobro voĎenje i upravljanje sustavom,

KI (Knowledge Intelligence) – širenje i korištenje potrebnog znanja koje takoĎer

pridonosi racionalnijoj potrošnji, poboljšanju ishoda liječenja pacijenata,

ubrzavanju dijagnostike, poboljšavanju ukupne skrbi o graĎanima,

EI (Equity Intelligence) – jednakost, omogućavanja korištenja istih uvjeta i

kvalitete za sve koji se nalaze na istoj zdravstvenoj, osiguravateljskoj (i trţišnoj)

poziciji

II (Integration Intelligence) – mogućnost integracije podataka i informacija

unutar i izvan ustanove/ordinacije)'' (Stevanović i ostali, 2004, p.132).

3.2.1. Norme i normizacija

Posebnu vaţnost u informatizaciji zdravstva ima normizacija. Normizacijom zapisa i

poruka unutar zdravstvenog sustava postiţe se bolja koordiniranost zdravstvene zaštite

bolesnika (prijem, otpust bolesnika, premještanje bolesnika, naručivanje i

rasporeĎivanje pretraga, naručivanje lijekova).

Hrvatska se normizacija temelji na Zakonu o normizaciji kojim se ureĎuju načela i

ciljevi hrvatske normizacije, osnivanje, ustrojstvo i djelatnost nacionalnog normiranog

tijela te pripremanje i izdavanje hrvatskih normi i njihova upotreba (Kern, Strnad i

Deţelić, 2005, p.201-202). ''Norma se definira kao dokument donesen konsenzusom i

odobren od mjerodavnog tijela, koji za opću i višekratnu uporabu daje pravila, upute ili

značajke za aktivnosti i njihove rezultate te jamči najbolji stupanj ureĎenosti u datim

uvjetima'' (Zakon o normizaciji, 2003).

Osim hrvatskih normi, treba se pridrţavati i meĎunarodnih normi kao i EU i drugih

tehnoloških normi kako bi sustav bio otvoren i izgraĎen za Hrvatsku kao članicu

Europske unije.

20

Godine 2000. u Hrvatskoj je osnovan Tehnički odbor za normizaciju u medicinskoj

informatici (TO 215) sa zadatkom da prati dogaĎanja u meĎunarodnim normiranim

tijelima ISO (International Standardization Organozation) i CEN (Comité Européen de

Normalisation), te da u hrvatsku normizaciju prenosi meĎunarodne norme. Osnovana je

i udruga pod nazivom HL7 Hrvatska koja prati dogaĎanja s komunikacijskom normom

HL7. TakoĎer su doneseni zakoni relevantni za informatizaciju zdravstva (Zakon o

zaštiti osobnih podataka, Zakon o elektroničkom potpisu, Zakon o normizaciji). Etički

aspekt zaštite podataka pokriva Etički kodeks medicinskih informatičara koji je donijela

MeĎunarodna asocijacija za medicinsku informatiku (IMIA - International Medical

Informatics Association), a Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku prevelo na

hrvatski jezik i objavilo na svojim web-stranicama (Kern i Strnad, 2005, p.163).

''Standardi sustava i aplikativnih rješenja su slijedeći:

jedan zajednički sustav, više licenciranih aplikativnih rješenja,

internetska infrastruktura (omogućavanje paperless poslovanja),

XML / HL-7 norma (normizirana poruka za webkomunikaciju)

standardi sigurnosti sustava (smart kartica liječnika, digitalni potpis, šifriranje

podataka, vatrozid, odvajanje arhiva zdravstvenih od osobnih podataka,

repozitoriji podataka, PKI itd., sustavna antivirusna zaštita itd.),

označavanje kliničkih i drugih dokumenata koji prometuju u sustavu zdravstva s

pomoću crtičnog koda (engl. barcode),

elektronički zdravstveni karton,

globalna registracija i baza podataka osiguranika,

globalna baza podataka o šifrarnicima (MKB-10, ICPC-2, LOINC - engl.

Logical Observation Identifi er Names and Codes, Lista lijekova, Klasifikacija

medicinskih postupaka, Klasifikacija ortopedskih pomagala itd., upisni slogovi

itd.),

pristup vanjskim bazama podataka,

integracija podataka iz drugih informacijskih sustava zdravstva u zdravstvenom

informacijskom sustavu, izravno povezivanje s HZZO-om, HZJZ-om i

Ministarstvom,

e-recepti, e-uputnice, e-poslovanje itd.

21

standardizirana i mjerljiva primjena dijagnostičkih i terapijskih smjernica''

(Stevanović i suradnici, 2004, p.134).

Ovakav sustav treba omogućiti suradnju svih javnozdravstvenih institucija, ekspertnih

skupina i pojedinaca, povezivanje i podjelu posla, umnogostručavanje rezultata.

TakoĎer treba omogućiti povezivanje podatkovnog lanca u njemu, kvalitetu podataka

(standardizaciju), osiguravanje pozicije (u odlučivanju utemeljenom na informacijama) i

dati osnovu novim idejama i inovativnim rješenjima.

3.2.2. Elektronički zdravstveni zapis

Svaki korisnik zdravstvene zaštite ima svoj zdravstveni karton, svoj zapis u kartoteci

liječnika primarne zaštite. Posjet specijalistu ili laboratoriju završava zapisom odnosno

nizom podataka relevantnih za daljnje liječenje. Dolaskom bolesnika u zdravstvenu

ustanovu, dokumentira se njegov proces liječenja sve do otpusta iz bolnice. Otpust se

ponovno zapisom prijavljuje Zavodu za javno zdravstvo i tako dalje. Svi pojedinačni

zapisi čine jedinstveni zdravstveni zapis o osobi koji nije nuţno fizički na jednom

mjestu. MeĎusobno povezivanje svih zapisa omogućuju osobni podaci odnosno

identifikator osobe (Kern, Strnad i Deţelić, 2005, p.202-203).

''Elektronički zdravstveni zapis (EZZ) je središnji dio medicinskog informacijskog

sustava koji olakšava rad medicinskom osoblju i korisnicima zdravstvenih usluga''.

Predstavlja trajan skup svih vaţnih podatka prikupljenih tijekom prolaska bolesnika

kroz zdravstveni sustav, od njegovog roĎenja do smrti. Omogućuje zdruţivanje te

povezanost izmeĎu svih umreţenih dijelova zdravstvenog sustava što uvelike olakšava

razmjenu zajedničkih podataka meĎu liječnicima i ustanovama (Mavrinac i suradnici,

2006, p.4). Podaci iz elektroničkog zdravstvenog zapisa moraju biti dostupni uvijek

kada je to potrebno svima koji imaju na to pravo (Kern, Strnad i Deţelić, 2005, p.202-

203). Svi elektronički zdravstveni zapisi su u sustavu elektroničkih zdravstvenih zapisa

(SEZZ). ''SEZZ je skup kliničkih podataka oblikovan prema meĎunarodno priznatom

standardu za izradu EZZ-a'' (Mavrinac i suradnici, 2006, p.5).

22

Tablica 1. Osobitosti i razlike izmeĎu papirnatog i elektroničkog zdravstvenog

zapisa

Osobitosti Klasičan (papirnati)

zdravstveni zapis

Elektronički

zdravstveni zapis

Mjesto dostupnosti

podataka

Samo na jednom mjestu

(npr. u ordinaciji liječnika

obiteljske medicine)

Na više mjesta (neki podatci

ostaju kod liječnika, neke uzima

bolesnik doma)

U bilo kojoj umreţenoj

zdravstvenoj ustanovi iz

sustava elektroničkih

zdravstvenih zapisa

Cjelokupni (svi podaci se

nalaze na jednom mjestu)

Vrijeme

dostupnosti

podataka

Tijekom radnog vremena

Neposredno, kad god je

potrebno (npr. za vrijeme

kućnih posjeta s pomoću

dlanovnika)

Formaliziranost

podataka

Neformatizirani (moguće i

nečitki zbog pisanja rukom)

Formatizirani ureĎeni,

standardizirani i pregledni

Postojanost

podataka

Lako se mogu izgubiti, oštetiti,

zaboraviti

Trajni, pohranjeni na više

mjesta u slučaju nepogode

Obnavljanje

(aţuriranost)

podataka

Nepotpuna (bolesnik moţe

izgubiti nalaz)

Automatska (rezultati svakog

pregleda ili pretrage

se izravno upisuju)

Korisnici Najčešće jedan (liječnik

obiteljske medicine)

Svi s ovlaštenim pristupom

(liječnik specijalist,

voditelj laboratorija,...)

Moguće je istovremeno

pretraţivanje podataka od

strane više korisnika

Pretraţivanje i

razvrstavanje

podataka

Sekvencijalno i ručno

razvrstavanje

Izravno i automatsko

(neposredno dolazimo do

podataka koji nas zanimaju)

Preglednost

podataka

Mala, traţimo podatke meĎu

svim papirima/nalazima

Velika, upisivanjem ključnih

riječi odmah dolazimo do

23

bolesnika ţeljenih podataka

Veličina zapisa

Zapis se povećava (i postaje

nepregledniji) proporcionalno

povećanju količine podataka

Velik broj podataka

pohranjenih na mediju veličine

klasične zdravstvene iskaznice

(slike: RTG, UTZ, CT,

laboratorijski nalazi,dijagnoze,

otpusna pisma itd.)

Izvor: Mavrinac M., 2006, p.6

U Tablici 1. usporeĎen je papirnati i elektronički zdravstveni zapis gdje se jasno vide

prednosti i nedostaci svakog od njih prema različitim osobitostima.

3.2.3. E-zdravstvo

''Sustav koji povezuje informacijsko-komunikacijsko tehnologiju, Internet tehnologiju

kao i sve podatke naziva se e-zdravstvo'' (Luić, 2009, p.120). To je globalni pristup

reformi zdravstva s glavnim ciljem promocije upotrebe Interneta od strane zdravstvenih

institucija i zdravstvenih djelatnika u svakodnevnom radu. E-zdravstvo je skup

isprepletenih rješenja i usluga koji omogućavaju liječnicima, medicinskim sestrama,

pacijentima, farmaceutima i pruţateljima usluga da suraĎuju pomoću interneta bilo gdje

i bilo kada.

''E-zdravstvo je usluga namijenjena pravnim osobama (obveznicima uplate doprinosa),

koji se vode u registru Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje'' (Cezih, 2013, p.1).

Omogućuje pokretanje postupka za utvrĎivanje statusa osigurane osobe u obveznom

zdravstvenom osiguranju elektroničkim putem (podnošenje e-prijave), a dostupna je 7

dana u tjednu od 0 - 24 sata.

UvoĎenje e-zdravstva počelo je uvoĎenjem e-recepta. Nakon provedenog pilot projekta

od 24.01.2011. godine od strane liječnika primarne zdravstvene zaštite više se ne izdaju

kao do sada papirnati štampani liječnički recepti nego su zamijenjeni s elektronskim

24

receptom, tzv. e-recept. Liječnik recept s propisanim lijekom šalje putem Centralnog

informacijskog sustava zdravstva (CEZIH) u ljekarne gdje se lijek onda moţe

podignuti. I kod liječnika i u ljekarni potrebna je zdravstvena iskaznica pomoću koje se

pronalaze podaci u računalu. Lijek se moţe podignuti u bilo kojoj ljekarni ali samo na

jednom mjestu. UvoĎenjem e-recepata smanjila se nepotrebna administracija i čekanje

te poboljšala zdravstvena usluga,a sve su to ciljevi reforme zdravstvenog sustava

(Zagorje.com, 2011, p.1).

''MeĎutim, neki lijekovi na recept i dalje se pišu na vaţeće tiskanice i to:

u djelatnosti hitne pomoći,

u slučaju kućnih posjeta,

pri liječenju priznatih ozljeda na radu ili profesionalne bolesti,

za inozemne pacijente koji nisu osigurane osobe HZZO-a,

u izvanrednim uvjetima rada u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite kod

nestanke struje i nemogućnosti uspostave veze prema CEZIH-u,

kod lijekova koji sadrţe opojne droge i psihotropne tvari,

koji su u listu lijekova uvršteni pod nezaštićenim nazivom lijeka,

prilikom propisivanja kronične terapije za duţe vremensko razdoblje odjedanput,

u iznimnim slučajevima kada je potrebno pruţiti zdravstvenu zaštitu osobama

koje nemaju svog izabranog liječnika'' (Cezih, 2011, p.1-2).

U zdravstveni sustav uvedene su i e-uputnice (elektroničke uputnice) čime se

automatski elektronički razmjenjuju uputnica i nalazi izmeĎu laboratorija i liječnika.

(HZZO, 2011, p.1). Izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite šalje laboratoriju za

svog pacijenta/osiguranu osobu e-uputnicu,a na isti način se nalaz odnosno e-nalaz iz

laboratorija vraća izabranom doktoru za njegovog pacijenta. Zatim se e-nalaz upisuje u

e-karton (elektronički karton).

Noviji projekti zdravstvenog informacijskog sustava su e-liste i e-naručivanje s kojima

se počelo od 01.08.2012. godine (Cezih, 2012-b, p.1). E-liste čekanja čine objedinjeni

podaci o bolničkim listama čekanja na razini Republike Hrvatske s jedinstvenom listom

usluga i jasno definiranim osnovnim setom podataka. Podaci se prikupljaju u centralni

25

sustav e-listi te se postupno širi dok se ne obuhvate svi postupci za koje se pacijenti

naručuju.

''Ciljevi e-lista čekanja su:

1. objedinjavanje podataka o bolničkim listama čekanja na razini Republike

Hrvatske s jedinstvenom listom usluga i jasno definiranim osnovnim setom

podataka,

2. omogućavanje usporedbe duljine čekanja po regijama, bolnicama i zahvatima,

3. dobivanje javno dostupnih informacija o prvom slobodnom terminu (objavnom

na web stranicama Ministarstva zdravlja i socijalne skrbi i HZZO-a, uz moguće

usporedbe),

4. omogućavanje analize i upravljanje procesom (poticanje bolnica, usmjeravanje

pacijenata, dodatna sredstva usmjerena na “pravo” mjesto, nadzor rada

ugovornih subjekata),

5. ostvarivanje nuţnih preduvjeta za nadzor i učinkovito upravljanje'' (Cezih, 2012-

a, p.3).

''Ciljevi e-naručivanja su:

1. direktnim naručivanjem iz ordinacija PZZ-a omogućavanje pacijentima

dobivanje optimalnog termina (pacijenti neće morati sami traţiti raspoloţive

termine u različitim zdravstvenim ustanovama),

2. pruţanje mogućnosti da se prilikom naručivanja, u dogovoru s liječnikom, za

mjesto pregleda odabere bolnicu prema odgovarajućoj lokaciji,

3. omogućavanje bolje organizacije, učinkovitost, te iskorištenost bolničkih resursa

i bolničkog osoblja,

4. sustavom izvješćivanja dobivanje transparentnog uvida u cjelokupno stanje

naručivanja u Republici Hrvatskoj,

5. značajno skraćivanje višemjesečnih čekanja za pojedine specijalističke pretrage i

medicinske postupke'' (Cezih, 2012-a, p.4).

E-naručivanje se u aplikaciji obavlja u 3 koraka: odabir ustanove, odabir termina i

rezultat. Vrijeme trajanja naručivanja je dvije minute. Nakon toga pacijentu se ispiše

26

potvrda o provedenom e-naručivanju koja mu sluţi kao podsjetnik: gdje je i kada

naručen.

Sve gore navedene funkcionalnosti koje se implementiraju kroz proces informatizacije

sustava koji je samo dio velikog projekta e-zdravstvo uvelike pridonose povećanju

kvalitete funkcioniranja sustava, a istovremeno utječu na smanjenje troškova u sustavu

zdravstva.

3.3. INTEGRIRANI POSLOVNO-INFORMACIJSKI SUSTAV

ZDRAVSTVENIH USTANOVA

Zdravstvo se suočava s mnogim izazovima kao što su zakonski propisi, rastuća

konkurencija, povećanje troškova, zahtjevi za racionalnijom, učinkovitijom i

temeljitijom brigom o pacijentima kao i zahtjevima za potpunim i sveobuhvatnim

zdravstvenim sustavom. Tako da se današnje zdravstvene institucije suočavaju s

dramatičnim strukturalnim promjenama. Javljaju se brojni zahtjevi i mogućnosti za

uspješno upravljanje u budućnosti. ''Neki od tih zahtjeva su:

konkurencija izmeĎu bolnica i teret prebacivanja financijskog rizika s

osiguravajućih društava na pruţatelja zdravstvenih usluga dovodi do potreba za

boljim internim kontrolingom bolničkih procesa,

stalne promjene zakonskih zahtjeva u odnosu na troškove u što kraćem vremenu

radi njihove ispravne implementacije,

povećana integracija bolničkog ambulantnog liječenja i klinički i administrativni

zadaci u bolnicama,

zastarjela tehnološka infrastruktura koja vodi do povećanja potreba za

odrţavanjem te spore promjene u infrastrukturi informacija'' (Luić, 2005, p.1).

Za ispunjavanje svih zahtjeva potrebna je upotreba sveobuhvatnih informacija o

poslovanju te korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT). Samo

korištenje ICT-a omogućuje podršku poslovnim procesima uključenim u pruţanje

27

zdravstvenih usluga i svim poslovnim procesima u bolnici bez obzira da li se izvode u

administrativnom odjelu ili ih izvodi medicinsko osoblje.

Svijest o potrebi razmjene podataka u horizontalnom i vertikalnom organizacijskom

smjeru potaknuta značajnim napretkom informacijsko-komunikacijske tehnologije uz

primjenu normi koje opisuju način pohrane, prijenosa i zaštite medicinskih podatka,

dovela je do razvoja i početka implementacije projekta integriranog zdravstvenog

informacijskog sustava (Kralj, 2010, p.1).

''Integrirani poslovno-informacijski sustav označava potpunu integraciju svih poslovnih

procesa i transakcija na način koji osigurava potpunu dosljednost i aţurnost podataka.

Na taj način moguće je promatrati tri oblika integracije, i to:

integrirani procesi, podaci i organizacijski elementi – pomoću zajedničke baze

podataka omogućuje se istovremeno zadovoljenje operativnih, financijskih i

menadţerskih načela,

integracija aplikacija – omogućuje se jednokratni unos svakog dijela informacija

koji se onda odraţava gdje god je potrebno,

tehnička integracija – tri razine sustava (baza podataka, aplikacija i prezentacija)

omogućava se da svaka transakcija koja se pojavljuje u sustavu bude automatski

aţurirana te da promjene istovremeno budu vidljive u svim elementima sustava

izvješćivanja'' (Luić, 2009, p.121).

Ovakav način integracije znatno unapreĎuje kvalitetu donošenja stručnih i poslovnih

odluka budući da razni organizacijski elementi osiguravaju da se podaci koriste i

distribuiraju prema potrebama pojedinačnih organizacijskih jedinica i razina.

''Integracija informacijskih sustava u zdravstvu označava:

1. Integraciju bolničkog sustava s praćenjem kartona bolničkih i ambulantnih

pacijenata, elektronskog kartona pacijenta, podataka o dijagnozi i podataka o

prethodnim operativnim zahvatima, zdravstvenoj administraciji i upravljanju jedinicama

njege, upravljanju podacima o pacijentovom osiguranju, fakturiranja i računovodstva

pacijenta,

28

2. s kliničkim sustavom integracija specijaliziranih odjela i funkcionalnih područja,

počevši od prijave do završne faze liječenja, izmeĎu svih bolničkih područja: kirurgija,

kardiokirurgija, opća kirurgija, intervencijska gastroenterologija, kardiološka kirurgija,

endokrinologija, neurokirurgija, reumatologija, onkologija, traumatologija, pulmologija,

vaskularna kirurgija, ortopedija, dermatologija, urologija, oftalmologija,

psihijatrija,ginekologija,neurologija i pedijatrija,

3. s poslovnim i administrativnim procesima, procesi upravljanja organizacijom,

ljudskim resursima, financijskim računovodstvom, proračunskim sredstvima,

kontrolingom internih troškova, materijalnim resursima, upravljanja odrţavanjem

medicinske opreme i objekata,

4. s procesima bolničkog upravljanja, strateško upravljanje bolnicom, upravljanje

svakodnevnim poslovanjem, upravljanje poslovnim rezultatima, menadţersko

računovodstvo,

5. i svim drugim predmetima u zdravstvenom sustavu, a to su zaposlenici, pacijenti,

gradske institucije, dobavljači, osiguravajuća društva, Ministarstvo zdravstva i socijalne

skrbi, posjetitelji, mediji, proizvoĎači medicinske opreme, liječnici opće prakse, kućne

posjete'' (Luić, 2009, p.122).

''Primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija označava samo mali korak u

izgradnji integriranog zdravstveno-informacijskog sustava kojim se omogućava:

■ praćenje povijesti bolesti svakog pacijenta tijekom njegova ţivota,

■ elektronički pristup toj povijesti bolesti bilo gdje, bilo kada i

■ pristup svim segmentima zdravstvenog sustava, poput elektroničkog naručivanja

■ praćenje i upravljanje ljudskim potencijalom cjelokupnog zdravstvenog sustava

pacijenata'' (Luić, 2009-b, p.1).

29

Shema 5. Vertikalna integracija proračunskih tokova zdravstvenog sustava

Izvor: Luić, Lj, 2009-b, p.2

Shema 5. prikazuje vertikalnu integraciju proračunskih tokova zdravstvenog sustava

gdje se podaci koriste i šalju po potrebi raznim pojedinačnih organizacijskih jedinicama.

Tako je na vrhu drţavna riznica od koje podaci odlaze u različita Ministarstva koji ih

onda dalje plasiraju drugima u sustavu.

''Vertikalna integracija proračunskih tokova zdravstvenog sustava temeljena na IPIS-u

zdravstvenih ustanova dodatno omogućuje:

reorganizaciju i standardizaciju poslovnih procesa svih zdravstvenih ustanova

kao i evidenciju i upravljanje matičnim podacima i propisanim izvještajima

sukladno preporukama Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (MZSS) i

Drţavne riznice RH,

jednoobrazno voĎenje poslovnih knjiga svih zdravstvenih ustanova, čime se

stvaraju preduvjeti za realno praćenje trošenja proračunskog novca i

pravovremenog podmirivanja obveza,

praćenje i upravljanje ljudskim potencijalom cjelokupnog zdravstvenog sustava''

(Luić, 2009-b, p.1).

30

Ministarstvo zdravstva RH teţi uvoĎenju i primjeni ISO sustava u zdravstvu sa ciljem

za stalno unaprjeĎivanje svojih medicinskih usluga, ne samo pacijentu nego i

zdravstvenim ustanovama. ''Sustavi kvalitete podrazumijevaju uvoĎenje u poslovne

procese adekvatnog informacijskog sustava, čije rezultate već vidimo u praksi'' (Varga,

2002, p.1). Sve se više pokazuje korist od primjene novog načina poslovanja, koji se i

dalje usavršava.

3.4. SUSTAV HRVATSKOG ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

''Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) je pravni subjekt koji provodi

poslove osnovnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj te

provodi politiku razvoja i unaprjeĎivanja zdravstvene zaštite,a provodi i kontrolu rada

zdravstvenih ustanova (Jezidţić, 2005, p.259). Njegova informatizacija započela je

intenzivno 1994. godine stvaranjem integralnog informacijskog sustava.

''Središte poslovanja HZZO-a i informacijskog sustava HZZO-a su osigurane osobe.

HZZO kao osiguravajuća kuća mora u sklopu razvoja svog sustava implementirati sve

promjene koje se dogode u zdravstvenom sustavu. Stoga mora omogućiti prikupljanje i

distribuciju medicinskih i ekonomskih podataka o svakom osiguraniku posebno. Ima

izgraĎenu jedinstvenu bazu podataka osiguranih osoba, obveznika uplate doprinosa te

zdravstvenih ustanova što omogućuje jedinstven način poslovanja na cjelokupnom

području Hrvatske'' (Jezidţić, 2004, p.119).

3.5. INFORMACIJSKI SUSTAV U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

''Informacijski sustav primarne zdravstvene zaštite (IS PZZ) je projektiran kao

integrator svih modula unutar zdravstvenog sustava. Modula je puno i trebaju biti

povezani,a informacijski sustav primarne zdravstvene zaštite je jedini koji mora biti

povezan sa svim ostalim modulima: bolničkim, laboratorijskim ljekarnama,

31

specijalističko konzilijarnim, drugim dijagnostičkim i terapijskim točkama''

(Stevanović, 2005, p.1).

Shema 6. Struktura središnjeg informacijskog sustava primarne zdravstvene

zaštite

Izvor: Cezih, 2010-c, p.7

Na shemi 6. je prikazana struktura središnjeg IS PZZ. IS PZZ povezuje sve liječničke

ordinacije primarne zdravstvene zaštite, osiguravatelje, razne medicinske ustanove i

neke druge subjekte u procesu primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite.

Prema raspisanom natječaju 2003. godine za isporučitelja opreme, Ministarstvo

zdravstva i socijalne skrbi zajedno sa hrvatskim i meĎunarodnim stručnjacima i

konzultantima Svjetske banke odabralo je kompaniju Ericsson Nikola Tesla. Nakon tri

godine intenzivnog rada na sustavu isporučeni su hardver i softver te postavljeni u

prostorije HZZO-a u Zagrebu,a isti takav rezervni sustav postavljen je na sekundarnoj

lokaciji u Rijeci, kako ne bi došlo do zastoja u radu u slučaju eventualne nesreće ili

elementarne nepogode. Tako da je informacijski sustav primarne zdravstvene zaštite

32

proradio početkom 2007. godine. Od sličnih sustava u drugim zemljama razlikuje se po

tome što je obuhvatio sve poslovne procese i entitete primarne zdravstvene zaštite.

Pacijenta stavlja u središte pozornosti te omogućuje povezanost s osiguravajućim

društvima,a zbog primjene na nacionalnoj razini jedinstven je u Europi (Šimatić i Simić,

2007, p.2).

Informacijski sustav primarne zdravstvene zaštite prenosi informacije izmeĎu entiteta u

zdravstvenom sustavu koristeći elektroničku poštu. Odnosi se na potpuno rješenje G1 i

Gx aplikacije. ''G1 aplikacija je naziv za upravljanje razmjenom poruka izmeĎu

sudionika informacijskog sustava zdravstva, središnjeg arhiva elektroničkih

zdravstvenih kartona i sustava drţavnih registara,a Gx aplikacija je naziv za klijentsku

aplikaciju koju koriste djelatnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti za pristup G1

aplikaciji''(Cezih, 2010-a, p.3). Osim razmjene podataka s G1 sustavom, omogućena je i

razmjena podataka na zaštićenom dijelu HZZO Portala,a to je centralno mjesto gdje se

HZZO-u šalju datoteke te pregledavaju i preuzimaju kao i ostali izvještaji, šifrarnici i

rezultati obrade ranije poslanih datoteka.

U svakoj ordinaciji nalazi se aplikacija koja je predviĎena za liječnika i medicinsku

sestru. Središnji informatički sustav PZZ-a sadrţi Portal primarne zdravstvene zaštite

(PZZ portal) i sustav za upravljanje razmjenom poruka (Cezih, 2010-d, p.10).

Komunikacija izmeĎu aplikacije u ordinaciji opće/obiteljske medicine i centralnog

sustava odvija se prema standardu HRN ENV 13606 koji je prilagoĎen i implementiran

za potrebe hrvatskog zdravstvenog poslovnog procesa (Cezih, 2010-c, p.9).

Svi podaci o pacijentu upisuju se u elektronički zdravstveni karton (EZK),a elektronički

zdravstveni kartoni svih pacijenata nalaze se u središnjoj arhivi Elektroničkih

zdravstvenih kartona (Cezih, 2010-d, p.11). Arhivi mogu pristupiti samo autorizirani

korisnici prema točno definiranim ulogama i odgovornostima i u njoj su pohranjeni

podaci o povijestima bolesti svih pacijenata poznatih sustavu i to od prvog registriranja

pacijenta u sustav do isteka vremenskog intervala nakon smrti pacijenta.

33

Nakon dolaska pacijenta u liječničku ordinaciju, na temelju zdravstvene iskaznice,

medicinska sestra uz pomoć GIP identifikatora (Glavni indeks pacijenta) identificira

pacijenta u EZK-u. GIP identifikator je interna identifikacijska oznaka u IS PZZ-a i u

Elektroničkom registru pacijenata (EPR) gdje se povezuju medicinski i administrativni

podaci o pacijentu,a pristup imaju samo ovlašteni subjekti u IS PZZ (Cezih, 2010-d,

p.13).

Tijekom pregleda liječnik zapisuje sve dogaĎaje u svoju aplikaciju,a nakon završenog

pregleda poslanom porukom prema HZZO-u i HZJZ-u podaci se aţuriraju u središnjoj

arhivi elektroničkih kartona. Osim 'Izvješća poslije svakog pregleda' po potrebi šalju se

i poruke u kojima je račun, uputnica liječničkom povjerenstvu, prijava zarazne bolesti,

prijedlog za provoĎenje zdravstvene njege u kući, prijava maligne neoplazme, recept,

uputnice u PZZ laboratorij ili drugi (Cezih, 2010-c, p.11).

Kada doĎe u ljekarnu, pacijent se identificira te liječnička aplikacija središnjeg sustava

zatraţi odgovarajuće recepte na temelju kojih ljekarnik moţe izdati lijek te se podaci o

izdanom lijeku šalju natrag u liječničku ordinaciju. Isto tako kada pacijent doĎe u PZZ

laboratorij, identificira se te aplikacija u PZZ laboratoriju od središnjeg sustava traţi

uputnicu. Tada središnji sustav dostavlja uputnicu nakon čega mogu početi poslovni

procesi u laboratoriju. Pacijent odlazi kući,a aplikacija u laboratoriju, kada su rezultati

pretrage gotovi, iste šalje liječniku koji ih je naručio.

34

Shema 7. Prikaz organizacije EZK kao središnjeg dijela IS PZZ

Izvor: Mavrinac i suradnici, 2006, p.7

Shema 7. prikazuje organizaciju elektroničkog zdravstvenog kartona koji predstavlja

središnji dio IS PZZ. Sadrţi sve podatke o pacijentu prikupljene od ostalih entiteta.

Jedna od ključnih komponenata za funkcioniranje poslovnih informacijskih rješenja,

sustava i aplikacije je certifikacijsko tijelo (CA) koje izdaje digitalne certifikate nuţne

za rad. Ti certifikati jedina su prihvatljiva identifikacija entiteta koji pruţa usluge u

zdravstvu (Cezih, 2012, p.18). Jedina hrvatska certifikacijska agencija koja je ovlaštena

za izdavanje kvalificiranih elektronskih potpisa i potvrda je Financijska agencija

(FINA).

Kako bi se jednoznačno odredilo koji će se podaci i kako razmjenjivati unutar sustava,

na nacionalnom nivou bilo je potrebno usvojiti norme koje to propisuju. Za oblikovanje

i opis medicinskih podataka usvojena je meĎunarodna HL7 v3 norma koja je za potrebe

Informacijski sustav

ordinacija

INFORMACIJSKI SUSTAV PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Registar zaliha u zdravstvu Elektronički

populacijski registar

APP Server

Liječnička programska potpora Sestrinska programska

potpora Bolnički informacijski sustav

Programska potpora u laboratoriju

Informacijski sustav zdravstvenog

osiguranja

Eektronički zdravstveni

zapis

Lokalna pismohrana

35

hrvatskog zdravstvenog sustava lokalizirana u verziju HL7 v3 ballot 4 ili kraće HL7

HR. Za jednoznačan opis EZK i prijenos medicinskih zapisa usvojena je norma HRN

ENV 13606. Jednoznačni medicinski vokabulator osiguran je i primjenom kodiranih

nomenklatura kao što su meĎunarodna klasifikacija bolesti (MKB-10), normativ

postupaka u zdravstvu (''Plava knjiga''), kodne liste lijekova i medicinskih pomagala te

razne nomenklature zdravstvenih i društvenih resursa. MeĎutim, HZZO, HZJZ i

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi su se dogovorili da je za primjenu jednostavnija

podatkovna norma ICPC-2 (International Classification of Primary Care) (Kralj, 2010,

p.4-9). Norma podataka ICPC-2 omogućava da se biljeţenjem nekoliko obiljeţja pri

svakom posjetu ili pregledu doĎe do puno informacija o sadrţaju i kvaliteti rada. ICPC-

2 se primjenjuje jednako za sve korisnike pa nema različitih izvještaja za HZZO i

statistiku (Stevanović, Stanić i Varga, 2005, p 210).

3.5.1. Centralni informacijski sustav zdravstva Republike Hrvatske

''Projekt informatizacije sustava primarne zdravstvene zaštite provodi Ministarstvo

zdravstva i socijalne skrbi. Provodi se kroz uspostavu Centralnog informacijskog

sustava zdravstva Republike Hrvatske. Centralni informacijski sustav zdravstva

Republike Hrvatske (CEZIH) je integralni informacijski sustav kojeg čine strojna i

programska komponenata slijedećih pojedinih sustava:

1. središnjeg dijela integralnog informacijskog sustava,

2. dijela integralnog informacijskog sustava u ordinacijama opće/obiteljske

medicine,

3. dijela integralnog informacijskog sustava u ordinacijama dentalne medicine,

4. dijela integralnog informacijskog sustava u ordinacijama zdravstvene zaštite

dojenčadi i predškolske djece,

5. dijela integralnog informacijskog sustava u ordinacijama zdravstvene zaštite

ţena,

6. dijela integralnog informacijskog sustava u ljekarnama,

7. dijela integralnog informacijskog sustava u laboratorijima primarne zdravstvene

zaštite,

36

8. dijela integralnog informacijskog sustava u specijalističko konzilijarnim

ordinacijama,

9. dijela integralnog informacijskog sustava u bolničkim jedinicama za centralno

naručivanje pacijenata'' (Cezih, 2010-b, p.1).

''Ovlašteni korisnici CEZIH-a su zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici privatne

prakse koji imaju sklopljen ugovor o provoĎenju zdravstvene zaštite iz obveznog

zdravstvenog osiguranja sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i Hrvatskim

zavodom za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu (HZZOZZR –ukinut

01.01.2011. godine,a njegove poslove je preuzeo HZZO)). Odlukom ministra zdravstva

i socijalne skrbi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je operator središnjeg dijela

integralnog informacijskog sustava CEZIH'' (Cezih, 2010-b, p.1).

''Svi sudionici projekta samostalno nabavljaju strojnu i programsku informatičku

opremu od proizvoĎača koji imaju dozvolu za rad izdanu od Ministarstva zdravstva i

socijalne skrbi. Oprema treba uspješno proći provjeru spremnosti programske opreme

za spajanje na središnji dio integralnog informacijskog sustava CEZIH-a nakon čega je

ugovornom zdravstvenom subjektu sa instaliranom programskom opremom dozvoljeno

priključiti se na središnji dio integralnog informacijskog sustava CEZIH. Obuku u

korištenju izabrane programske opreme kod ovlaštenih korisnika CEZIH–a obavit će

sami proizvoĎači programske opreme koji su dobili gore spomenutu dozvolu za rad.

Bitno je naglasiti da sva programska rješenja moraju moći eksportirati podatke o

pacijentima iz aplikacija te prenositi podatke izmeĎu aplikacija raznih proizvoĎača i

liječnika unutar djelatnosti u slučaju da liječnik ţeli promijeniti programsko rješenje''

(Cezih, 2010-b, p.2).

Da bi se ordinacije, ljekarne ili laboratoriji mogli spojiti na CEZIH potrebno je imati:

računalo, programsku potporu, vezu na Internet, pametnu karticu HZZO-a i

odgovarajuću ovlast te čitač pametne kartice.

''Probni rad sustava počeo je 19.04.2010. godine po ţupanijama uključivanjem

ordinacija opće-obiteljske medicine i ljekarni,a od 01.01.2011. godine liječnici svih

37

djelatnosti u sustavu primarne zdravstvene zaštite na području cijele Hrvatske koriste

računala i aplikacije za voĎenje evidencija o pacijentu. IzmeĎu HZZO-a i ugovornih

liječnika svih djelatnosti u sustavu primarne zdravstvene zaštite od 2008. godine postoji

dvosmjerna sigurna elektronička komunikacija i to putem personaliziranih stranica

portala www.cezih.hr kojima svaki pojedini liječnik pristupa korištenjem svoje

iskaznice zdravstveno osigurane osobe, tzv „pametne kartice“. Na ovaj način se

elektroničkim putem dodatno razmjenjuju odreĎeni podaci, poput izvješća, lista

neprijepornih pacijenata, izvješća o potrošnji lijekova i slično'' (Cezih, 2010-b, p.3).

3.6. INTEGRALNI BOLNIČKI INFORMACIJSKI SUSTAV

Zdravstvene institucije, posebice bolnice, suočavaju se s dramatičnim strukturalnim

promjenama u području zdravstva.

''IBIS (Integralni Bolnički Informacijski Sustav) je cjelovito rješenje za informatizaciju

rada bolnice koje pruţa podršku u svim aspektima bolničkog poslovanja: medicinskim

(upravljanje medicinskom dokumentacijom), ekonomskim (fakturiranje medicinskog

rada) i poslovnim (voĎenje poslovnih evidencija)''.

''Sustav podrţava sve primarne bolničke procese:

1. upravljanje o podacima pacijenata - aplikacije za administriranje općih podataka

o pacijentima,

2. podrška u liječenju - aplikacije za upravljanje zdravstvenom dokumentacijom

pacijenta,

3. financije i obračun usluga - aplikacije za obračun bolničkih usluga i praćenje

ekonomskog poslovanja bolnice,

4. podrška u odlučivanju i upravljanju bolnicom – izvještavanje u cilju praćenja i

upravljanja bolnicom i njenim jedinicama'' (In2 grupa, 2013, p.2).

''IBIS se sastoji od sljedećih aplikacija (modula):

1. BIS (Bolnički Informacijski Sustav) je centralni dio cijelog sustava koji

objedinjuje sve što podrazumijeva informatizacija bolnice. Omogućuje

38

povezivanje medicinskih podataka iz više bolničkih izvora te stvaranje

kratkoročnih i dugoročnih planova za daljnju dijagnostiku i terapiju,

2. PIS (Poslovni Informacijski Sustav) je računalni program ili skup programa koji

imaju ulogu podrške u administrativnim aspektima poslovanja bolnice kao što

su: izdavanje računa, zaprimanje robe ili izrada financijskih izvještaja,

3. HR (Human Resources) - rješenje za upravljanje ljudskim resursima koje

omogućava voĎenje svih podataka o zaposlenicima i drugim osobama, obračun

plaća i dnevnu evidenciju rada,

4. BI modul (Bussiness Intelligence) je sustav poslovne inteligencije za potporu

odlučivanju u bolnicama,

5. BioNet LIS je specijalizirani informacijski sustav za podršku rada medicinsko-

biokemijskih laboratorija'' (In2 grupa, 2013, p.2).

''Bolnički sustav namijenjen je upravljanju pacijentima i jedinicama njege u bolnici,

uključujući praćenje kalendara zaposlenih i naručivanje pacijenata na ambulantne

preglede ili bolničku obradu. U sustavu se prate svi podaci o pacijentu: od prijama u

ambulantu ili bolnički odjel, kroz dogaĎaje njegove obrade do konačnog otpuštanja.

Kod prijama u sustav upisuju se svi pacijentovi podaci te mu se dodjeljuje broj slučaja.

Ti podaci i identifikacija osnova su za svako daljnje pretraţivanje informacija o

pacijentu. Kod svakog slijedećeg pacijentovog dolaska upis podataka više nije potreban

jer su sačuvani u sustavu nego se samo dobije novi broj slučaja'' (Pale, 2004, p.107).

''Uz praćenje pacijenata, bolnički sustav omogućava i praćenje svih zahvata i tretmana

te tako ima podlogu za konačno fakturiranje svih isporučenih usluga. Kroz matične

podatke definira se sadrţaj i cijena pojedinih usluga pa se fakturiranje moţe izvršiti na

osnovi kataloga kao i stvarnog utroška pojedinih elemenata jer matični podaci

informacijskog sustava sadrţe sve definirane kataloge (MKB-10, lista lijekova, lista

liječnika primarne zdravstvene zaštite…). U sklopu bolničkog informacijskog sustava

nalazi se klinički sustav koji je namijenjen podršci poslovanju svakog pojedinog odjela.

Njegova funkcionalnost vezana je za kreiranje medicinskih dokumenata, traţenje usluga

drugih organizacijskih jedinica kroz sustav te primanje nalaza pojedinih traţenih

pretraga'' (Pale, 2004, p.107).

39

Svi dijelovi sustava su potpuno povezani,a podaci sadrţani u sustavima vidljivi su sa

svih mjesta osobama koje za to imaju dopuštena ovlaštenja. Ponovan upis već unesenih

podataka nije potreban. Nakon obavljenih pretraga, nalazi se automatski kroz

laboratorijski informacijski sustav prosljeĎuju organizacijskoj jedinici koje je pretrage

naručila,a poslovno administrativni sustav podrţava sve financijske procese,

odreĎivanje cijena, proces kontrole u bolničkoj ustanovi, materijalno poslovanje, proces

upravljanja ljudskim resursima kao i proces praćenja i upravljanja odrţavanjem opreme.

Na ovaj način kreiran informacijski sustav u potpunosti integrira sve bolničke, kliničke,

administrativne i poslovne procese. Osim karakteristike integracije, ovakav sustav

podrţava veze i razmjene podataka odnosno povezivanje i s drugim sustavima. Na ovaj

način postiţe se integracija svih segmenata hrvatskog zdravstva (Pale, 2004, p.108-

109).

Shema 8. Opseg funkcionalnosti bolničkog informacijskog sustava

Izvor: Pale, 2004, p.108

40

Opseg funkcionalnosti bolničkog informacijskog sustava prikazan je u Shemi 8. Svi

dijelovi su potpuno povezani i svakoj osobi u sustavu dopušteno je vidjeti podatke za

koja ima ovlaštenja.

''Koristi od uvoĎenja podataka i postupaka u bolničkom poslovanju:

1. standardizacija podataka i postupaka u bolničkom poslovanju (medicinska

djelatnost),

2. kreiranje elemenata elektroničkog zdravstvenog kartona pacijenta putem kojeg

je moguće za svaki dolazak pacijenata vidjeti sve podatke o trenutnom i

prethodnim slučajevima liječenja (medicinska djelatnost),

3. podaci o pacijentu u sustav se unose samo jednom (medicinska djelatnost),

4. naručivanje pacijenata i zahtjevi od strane primarne zdravstvene zaštite, drugih

ustanova ili pacijenata mogu se realizirati upotrebom internetske infrastrukture-

nema nepotrebnih osobnih dolazaka i čekanja u redovima (medicinska

djelatnost),

5. kreiranje podloga za znanstveni rad i medicinska istraţivanja kreiranjem baza

podataka o dijagnozama, terapijama… (medicinska djelatnost),

6. potpuni i precizan uvid u troškove i prihode po organizacijskim jedinicama

(organizacija i upravljanje),

7. osiguravanje potpunog nadzora nad potrošnjom lijekova i medicinskog

materijala prema slučajevima liječenja ili definiranim mjestima troška u bolnici

(organizacija i upravljanje),

8. fakturiranje prema HZZO-u i drugim osiguravateljima/platiteljima prema

stvarnom realiziranom i upisanom pruţanju medicinskih usluga (organizacija i

upravljanje),

9. potpuni nadzor nad performansama pojedinih zaposlenika kroz uvid u broj

obraĎenih slučajeva (organizacija i upravljanje),

10. potpuna i točna analiza podataka i statistički izvještaji (organizacija i

upravljanje),

11. potpuni nadzor nad tokovima materijala uz stalno praćenje zaliha i potrošnje

medicinskih i nemedicinskih materijala (nemedicinsko poslovanje),

41

12. potpuna povezanost zahtjeva za nabavom, narudţbenica, primki i faktura

(nemedicinsko poslovanje),

13. potpuni nadzor nad vrstama i količinama usluga vanjskih dobavljača

(nemedicinsko poslovanje),

14. stalni nadzor nad funkcioniranjem opreme, uz definiranje poslova preventivnog

odrţavanja (nemedicinsko poslovanje),

15. dojava kroz sustav o bilo kojim potrebama za odrţavanjem (nemedicinsko

poslovanje),

16. formiranje potpune baze podataka o zaposlenicima (nemedicinsko poslovanje),

17. uspostavljanje podloga za kontrolu nad obavljanjem medicinskih poslova u

smislu obavljanja djelatnosti isključivo od verificiranog i dodijeljenog osoblja

(nemedicinsko poslovanje)'' (Pale, 2005, p.230-231).

''Zaštita podataka i rada u bolničkom informacijskom sustavu izuzetno je vaţna te ima

nekoliko razina zaštite:

od pristupa u IBIS s javne mreţe (Interneta) sustav je zaštićen standardnim

vatrozidom te podijeljen u tri podsustava (pristupni, usluţni i baze podataka)

koji meĎusobno komuniciraju na unaprijed zadani autorizirani način, uz

upotrebu odreĎenog skupa IP adresa.

mogućnost slučajne ili namjerne zlouporabe sustava od strane samih korisnika

ograničena je definiranjem pojedinačnih korisničkih prava. Svaki korisnik tek

nakon autorizacije moţe pristupiti samo definiranom skupu usluga.

medicinski podaci fizički su i logički odvojeni od administrativnih podataka tako

da pristup jednima ne omogućuje i pristup drugima'' (Petrovečki i suradnici,

2005, p.222).

Sve navedne koristi od uvoĎenja podataka i postupaka u bolničkom poslovanju, zaštita

podatka kao i širok opseg funkcionalnosti informacijskog sustava, doprinijet će u

podizanju kvalitete zdravstvenog informacijskog sustava u cjelini i dati najbolje

rezultate.

42

4. KORISTI UVOĐENJA ZDRAVSTVENOG INFORMACIJSKOG

SUSTAVA

''Koristi za pacijenta:

kvalitetnija, brţa i komfornija zdravstvena usluga,

transparentnost sustava naručivanja,

uvid u bitne elemente elektroničkog zdravstvenog kartona,

jednakopravnost i jednakodostupnost zdravstvene skrbi,

viša razina zdravstvenog prosvjećivanja,

mogućnost uvida u kvalitetu rada zdravstvenih djelatnika, pojedinih timova i

ustanova,

mogućnost ocjene kvalitetne zdravstvene usluge (Galijašević, 2004, p.100),

kontinuitet, prenosivost i sigurno spremanje podataka,

mogućnost dvosmjernog (višesmjernog) komuniciranja liječnika, pacijenta i

drugih sudionika u zdravstvenom sustavu,

zajamčena tajnost i sigurnost osobnih podataka i podataka o zdravlju i bolesti''

(Stevanović i suradnici, 2004, p.134).

''Koristi HZZO-a:

standardizacija podataka – uvoĎenje normi odnosno ICPC-2 podatkovnog

standarda dovodi do biljeţenja svih transakcija koje HZZO ţeli i/ili treba pratiti.

Jedino je potrebno odrediti šifre unutar ekspertne grupe i one će biti automatski

biljeţene.

racionalizacija – ušteda novca u potrošnji lijekova (Stevanović i suradnici, 2004,

p.133)

promptna, aţurna i transparentna dostava svih podataka potrebnih za obračun i

isplatu stvarnih troškova liječenja'' (Galijašević, 2004, p.100).

''Koristi HZJZ-a i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi:

integracijski alat odnosno sustav integracija informacija i podataka. U potpunosti

će biti ostvareno kada se poveţu svi zdravstveni informacijski sustavi.

43

standardizacija i točno dobivanje informacija o sadrţaju rada i učinkovitosti

timova i sustava,

izvješćivanje – statistika, prijavljivanje u javnozdravstvene registre provodi se

automatski, interaktivno i proaktivno,

mogućnost provoĎenja koordiniranih i zajedničkih preventivnih i kurativnih

intervencija,

zajamčena tajnost i sigurnost osobnih podataka i podataka o zdravlju i bolesti,

odvojeni autentikacijski i podatkovni serveri i repozitoriji podataka,

sustav ranog uzbunjivanja kod izvanrednih zdravstvenih i medicinskih dogaĎaja

kao i mogućnost istodobnog i sigurnog izvješćivanja svih timova i ustanova

(Stevanović i suradnici, 2004, p.134),

mogućnost praćenja zdravstvenog stanja na svim razinama, od lokalne razine do

razine drţave,

izrada planova i programa temeljenih na stvarnom stanju,a na aktualnim

informacijama i u realnom vremenu'' (Galijašević, 2004, p.100).

''Koristi za liječnike i zdravstvenu struku:

pruţanje brţe i točnije dijagnostike za pacijente,

pruţanje učinkovitije, korisnije za pacijenta, manje škodljive i jeftinije terapije,

uporaba elektroničkih standardiziranih smjernica u dijagnostici i terapiji,

povezanost s drugim sudionicima u procesu liječenja i prevencija bolesti,

integracija svih podataka o osiguranju, zdravlju i bolesti osiguranika iz svih

sustava osiguranja i zdravstva,

otvaranje vlastitih web-stranica, uspostava web-marketinga koji za kratko

vrijeme povećava zaradu i profit,

izravno uključivanje u gradske, ţupanijske, drţavne i meĎunarodne znanstvene,

stručne, javnozdravstvene projekte i poslove,

ušteda vremena i novca za administriranje, poštanske i druge troškove

(Stevanović i suradnici, 2004, p.134),

jednostavnije čuvanje te zaštita od gubitaka podataka,

povećana sigurnost i zaštita privatnosti zdravstvenih podataka'' (Galijašević,

2004, p.99).

44

Zbog tehnoloških dostignuća i sposobnosti, nove tehnologije se koriste na nove i

inovativne načine te se promijenila sposobnost rada s raspoloţivim podacima. To

mogućuje formuliranje nove dimenzije zdravstvenih usluga.

''Stoga je e-zdravstvo potrebno sagledati s tehnološkog aspekta koji uključuje:

pristup zdravstvenom sustavu pomoću mobilnih ureĎaja,

funkcije dizajnirane za upravljanje pacijentima, dijagnostika,a i terapijom

pomoću Interneta,

automatizaciju zdravstvenog sustava i sustava upravljanja, isporuku

zdravstvenih usluga temeljem primjene ICT-a,

adaptaciju mreţnih tehnologija i premještaj zdravstvenog sustava u Internet

okruţenje,

primjenu elektronskog načina odvijanja poslovnih procesa unutar zdravstvenih

ustanova zbog povećanja učinkovitosti i smanjenja troškova za klijente,

primjenu ICT-a za poticanje novog, aktivnog sudjelovanja zdravstvenih klijenata

u zdravstvenim institucijama i njihovim procesima u cilju izgradnje proaktivnog

zdravstva'' (Luić, 2009, p.123).

''Budućnost zdravstvenog sustava temelji se na sveobuhvatnom elektroničkom zapisu

medicinskih podataka pacijenta te na povezivanju postojećih zdravstvenih usluga s

bolničkim informacijskim sustavom kao i s drugim sustavima što donosi viši stupanj

efikasnosti i organiziranosti te bolju kvalitetu usluge. Uskoro moţemo očekivati i

širenje informacijskog sustava zdravstva preko drţavnih granica te ostvarenje novih

poslovnih prilika, primjerice u zdravstvenom turizmu.

Vizija zdravstvenog sustava polazi od premise da kvalitetna zdravstvena zaštita treba

biti dostupna svima, prema načelu sveobuhvatnosti, dostupnosti i solidarnosti kao

temelju poţeljne zdravstvene politike'' (Gvozdanović, 2013, p.1).

''Uskoro će liječnici pomoću mobilnog sustava pratiti vitalne funkcije pacijenata na

daljinu i ugovarati preglede putem interneta. Zdravstveni podaci i podaci o statusu

osiguranja svih pacijenata na jednom mjestu u elektroničkom obliku olakšat će HZZO-u

nadzor rada liječnika i zdravstvenih troškova,a HZJZ-u trenutni uvid u zdravstveno

45

stanje nacije'' (Šimatović i Simić, 2007, p.1-4). Hrvatski zdravstveni sustav baziran je na

meĎunarodno prihvaćenoj normi HL7 (Health Level 7) u zdravstvenim informatičkim

sustavima. Time je stvorena podloga da se u budućnosti brzo razmjenjuju zdravstveni

podaci i izvan Hrvatske. Znači, moći će se povezivati sa sličnim informatičkim

zdravstvenim sustavima u drugim zemljama. Informacijski sustav zdravstva je otvoreni

sustav što znači da se po potrebi moţe nadograĎivati novim funkcionalnostima.

Stručnjaci u tvrtci Ericsson Nikola Tesla rade na nizu projekata zahvaljujući posebnim

znanjima i iskustvima u e-zdravstvu. Jedan od tih projekata je Ericsson Mobile Health

(mobi-health), mogućnost da liječnik pomoću suvremenih informatičkih tehnologija

prati zdravstveno stanje svojih pacijenata na daljinu. Pacijenti tako neće morati

nepotrebno boraviti u bolnici nego će liječnik preko kompjutora nadgledati krvni tlak,

puls i rad vitalnih organa.

''U medicinu i zdravstvo svaki dan ulaze i ulazit će još novije tehnologije koje će

olakšati izgradnju i funkcioniranje zdravstvenog informacijskog sustava. Stoga, realno

je očekivati da zdravstveni informacijski sustavi jednog dana konačno zaigraju ulogu

koja se od njih očekuje, i to kompletni elektronički zapis korisnika zdravstvene zaštite,

uključenost digitalnih slika i signala, telemedicine i praćenja bolesnika iz daljine,

praćenja biokemijskih nalaza fiberoptičkim senzorima pričvršćenim na bolesnika pri

čemu se informacije prenose u središnji kompjutor, analize u realnom vremenu,

kompjutorski potpomognute module za laboratorije, analizu krvi, nuklearnu terapiju,

angiografiju, rtg, itd., uz beţičnu tehnologiju, umjetnu inteligenciju, računala aktivirana

glasom, potencijalni razvitak kirurške robotike, uz maksimalnu zaštićenost i

normiranost podataka i sustava, i naravno primjerenu medicinsko informatičku

edukaciju sudionika u zdravstvenom sustavu'' (Kern i Strnad, 2005, p.164).

Od uvoĎenja zdravstvenog informacijskog sustava, svi njegovi sudionici imaju koristi:

pacijent, HZZO, HZJZ, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi te općenito cijela

zdravstvena struka. Temelj je na elektroničkom zapisu medicinskih podataka pacijenta

koji treba biti povezan sa svim drugim sustavima. Svojim budućim tehnološkim

razvojem zdravstveni informacijski sustav nadograĎivat će se dok se ne postignu svi

ţeljeni ciljevi.

46

5. ZAKLJUČAK

Današnji način ţivota, poslovni odnosi koji vladaju, oštra konkurencija i ţelja za

uspjehom, nameću potrebu stalnog usavršavanja i modernizacije poslovnih procesa. U

vremenu koje je obiljeţeno internetom, brzim protokom informacija i konstantnim

promjenama, uvoĎenje informatizacije i njena stalna modernizacija nameću se kao

imperativ modernog i uspješnog poslovanja. Poslovni procesi su nezamislivi bez

informacijskih sustava, koji se primjenjuju na svim područjima ţivota. Sve je to postalo

stil današnjeg ţivota i potreba bez koje se više ne moţe zamisliti vrijeme u kojem se

ţivi. Sve ovisi, koliko se je spremno i voljno ići ukorak s trendom napretka i

konstantnog usavršavanja poslovnih procesa i informacijskih sustava koji se koriste. Ni

jedan segment ţivota i rada više jednostavno ne moţe opstati bez prihvaćanja i primjene

novih, sve savršenijih tehnoloških rješenja. Informatizacija, informacijski sustavi,

internet i komunikacija na globalnoj razini postali su dio svakodnevice i na korist svima

onima koji su u stanju pratiti tu brzinu napretka.

Informatizacija zdravstva jedan je od najvaţnijih područja za društvo i svakog

pojedinca. Razvoj računalne i komunikacijske tehnologije doveo je do promjena u

načinu biljeţenja i prijenosu medicinskih informacija. Ta tehnološka rješenja uvelike su

povećala efikasnost zdravstvenog sustava. Razvoj zdravstvenih informacijskih sustava

prepoznat je u većini zemalja razvijenog svijeta te treba omogućiti povezivanje i

komunikaciju brojnih sudionika u zdravstvenom sustavu, kako unutar zemalja tako i

meĎunarodno. Stoga je vrlo vaţno korištenje jedinstvenih meĎunarodnih tehnoloških i

stručnih normi, kao i suvremene tehnologije,a posebno je potrebno posvetit paţnju

sigurnosti i standardizaciji podataka.

Daljnjim ulaganjima u zdravstveni informacijski sustav u Republici Hrvatskoj i daljnjim

povezivanjem svih sustava u zdravstvu, stvorit će se jedinstveni zdravstveni

informacijski sustav koji će u konačnici dati najbolje rezultate. Njime će se ostvariti svi

ciljevi postavljeni na početku informatizacije, ponajprije racionalizacija u potrošnji, ali i

svi ostali ciljevi vezani za boljitak pacijenata i cijelu zdravstvenu djelatnost.

47

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Klasić, K. i Klarin, K. 2009, Informacijski sustavi –načela i praksa, Intus

informatika d.o.o., Zagreb

2. Leko, V. ur., 1998, 'Rječnik bankarstva', Masmedia, Zagreb

3. Luić, Lj. 2009, Informacijski sustavi –poslovni, logistički i zdravstveni

informacijski sustavi, Veleučilište u Karlovcu, Karlovac

4. Panian, Ţ. i suradnici 2010, Poslovni informacijski sustavi, Element d.o.o.,

Zagreb

5. Pavlić, M. 2009, Informacijski sustavi, Odjel za informatiku Sveučilišta u

Rijeci, Rijeka

6. Pavlić, M. 2011, Informacijski sustavi, Školska knjiga d.d., Zagreb

7. Srića, V. 1992, 'Principi modernog menedžmenta', Zagrebačka poslovna

škola, Zagreb

8. Srića, V. 1999, 'Menedžerska informatika', M.E.P. Consult d.o.o., Zagreb

9. Srića V. i Müller J. 2001, 'Put k elektroničkom poslovanju', Sinergija-

nakladništvo d.o.o., Zagreb

10. Srića, V. i Spremić, M, 2000, 'Informacijskom tehnologijom do poslovnog

uspjeha', Sinergija d.o.o., Zagreb

11. Šimović, V. 2009, Uvod u informacijske sustave, Golden marketing

Tehnička knjiga, Zagreb

2) ČLANCI

12. Galijašević, G. 2004, 'Koncept integriranog bolničkog informacijskog

sustava', Medix, vol.10, no.54/55, pp. 96-101, Avaiable at:

http://hrcak.srce.hr/index.php?id_clanak_jezik=15940&show=clanak

(14.05.2013.)

48

13. Jezidţić, H. 2004, 'Informacijski sustav Hrvatskog zavoda za zdravstveno

osiguranje', vol.10, no.54/55, pp.119-122, Avaiable at:

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=15949

(14.05.2013.)

14. Jezidţić, H. 2005, 'Informatički sustav Hrvatskog zavoda za zdravstveno

osiguranje danas i planovi za budućnost', vol.59, no.3, p.259-265, Avaiable

at:

http://www.moh.hr/dokumenti/Informaticki%20sustav%20Hrvatskog%20za

voda%20za%20zdravstveno%20osiguranje%20danas%20i%20planovi%20z

a%20buducnost%20-%20H.Jezid%C5%BEic_566_f.pdf (14.05.2013.)

15. Kern, J. 2005, 'Zdravstvo digitalnog doba', Hrvatski časopis za javno

zdravstvo, vol.1, no.3, Availabe at:

http://www.hcjz.hr/old/clanak.php?id=12548 (14.05.2013.)

16. Kern, J. i Strnad, M, 2005, 'Informatizacija hrvatskog zdravstva', Acta Med

Croatica, vol. 59, no.3, p. 161-168, Avaiable at:

http://www.moh.hr/dokumenti/Informatizacija%20hrvatskog%20zdravstva%

20-%20J.Kern,%20M.Strnad_700_f.pdf (14.05.2013.)

17. Kern, J., Strnad, M. i Deţelić, Đ. 2005, 'Uloga normizacije u informatizaciji

zdravstva', Acta Med Croatica, vol.59, no.3, pp. 201-207, Avaiable at:

http://www.moh.hr/dokumenti/Uloga%20normizacije%20u%20informatizac

iji%20zdravstva%20-

%20J.Kern,%20M.Strnad,%20%C3%90.De%C5%BEelic_480_f.pdf

(14.05.2013.)

18. Luić, Lj. 2005, 'Što zapravo znači integracija u integriranom zdravstvenom

informacijskom sustavu?', Hrvatski časopis za javno zdravstvo, vol.1, no.3,

Availabe at: http://www.hcjz.hr/old/clanak.php?id=12545 (14.05.2013.)

19. Luić, Lj, 2009-b, 'Kvalitetnije stručne i poslovne odluke', InfoTrend,

Avaiable at: http://www.infotrend.hr/clanak/2009/4/kvalitetnije-strucne-i-

poslovne-odluke,29,684.html (14.05.2013.)

20. Meter, M. 2007-a, 'Poslovni informacijski sustavi: značaj, svrha,

integriranost (1)', SAP MAG , no.44, Avaiable at:

http://www.sapmag.com.hr/show_article.php?id=392 (14.05.2013.)

49

21. Meter, M. 2007-b, 'Poslovni informacijski sustavi: značaj, svrha,

integriranost (2)', SAP MAG , no.45, Avaiable at:

http://www.sapmag.com.hr/show_article.php?id=398 (14.05.2013.)

22. Pale, I. 2004, 'Integrirani informacijski sustav SAP kao podrška poslovnim

procesima bolničke zdravstvene ustanove', Medix, vol.10, no.54/55, pp. 107-

109, Avaiable at:

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=15944

(14.05.2013.)

23. Pale, I. 2005, 'Bolnički informacijski sustav-projekt uvođenja informacijskog

sustava SAP u Opću bolnicu ''Sveti Duh'' ', Acta Med Croatica, vol.59, no.3,

pp. 225-232, Avaiable at:

http://www.moh.hr/dokumenti/Bolnicki%20informacijski%20sustav%20-

%20projekt%20uvodenja%20informacijskog%20sustava%20SAP%20u%20

opcu%20bolnicu%20Sveti%20Duh%20-%20I.Pale_516_f.pdf (14.05.2013.)

24. Petrovički M. i suradnici, 2005, 'Problematika uvođenja integriranog

bolničkog informacijskog sustava u postojeću bolnički organizaciju-iskustvo

kliničke bolnice ''Dubrava'' u Zagrebu', Acta Med Croatica, vol.59, no.3, pp.

219-224, Aviable at:

http://www.moh.hr/dokumenti/Problematika%20uvodenja%20integriranog%

20bolnickog%20informacijskog%20sustava%20u%20postojecu%20bolnick

u%20organizaciju%20-

%20M.Petrovecki,%20D.Raunic,%20D.Cej,%20D.Vukovic_597_f.pdf

(14.05.2013.)

25. Stanić, A. i Stevanović, R. 2005, 'Zdravstveni informacijski sustav', Hrvatski

časopis za javno zdravstvo, vol.1, no.3, Avaiable at:

http://www.hcjz.hr/old/clanak.php?id=12541 (14.05.2013.)

26. Stevanović, R i suradnici, 2004, 'Uspostava i razvoj hrvatskog integralnog

zdravstvenog informacijskog sustava', Medicus, vol.13, no.2, pp. 131-137,

Avaiable at:

http://hrcak.srce.hr/index.php?id_clanak_jezik=29629&show=clanak

(14.05.2013.)

50

27. Stevanović, R. 2005, '5 najčešćih pitanja teških pitanja o informatizaciji

zdravstvenog sustava na koje je lako odgovoriti', Hrvatski časopis za javno

zdravstvo, vol.1, no.3, Avaiable at:

http://www.hcjz.hr/old/clanak.php?id=12542 (14.05.2013.)

28. Stevanović, R, Stanić, A. i Varga, S. 2005, 'Informacijski sustav u primarnoj

zdravstvenoj zaštiti', Acta Med Croatica, vol.59, no.3, pp.209-212, Avaiable

at:

http://www.moh.hr/dokumenti/Informacijski%20sustav%20u%20primarnoj

%20zdravstvenoj%20za%C5%A1titi%20-

%20R.Stevanovi%C4%87,%20A.Stani%C4%87,%20S.Varga_165_f.pdf

(14.05.2013.)

29. Stevanović, R. i suradnici, 2006, 'Kako nabaviti računalni program

(aplikativno rješenje) za zdravstvenu djelatnost?, Hrvatski časopis za javno

zdravstvo, vol.2, no.5, Avaiable at:

http://www.hcjz.hr/old/clanak.php?id=12733 (14.05.2013.)

30. Šimatović, M. i Simić, T. 2007, 'Počela informatička revolucija u zdravstvu',

Nacional, no.586, Avaiable at: http://www.nacional.hr/clanak/31266/pocela-

informaticka-revolucija-u-zdravstvu (14.05.2013.)

3) OSTALI IZVORI

31. Cezih, 2010-a, 'Informatizacija PZZ-a', Avaiable at:

http://www.cezih.hr/dokumenti/20100609_Upute_za_korisnike_Informatiza

cija_PZZ_a.pdf (14.05.2013.)

32. Cezih, 2010-b, 'Projekt informatizacije primarne zdravstvene zaštite',

Avaiable at:

http://www.cezih.hr/dokumenti/Projekt_informatizacije_PZZa.pdf

(14.05.2013.)

33. Cezih, 2010-c, 'Informacijski sustav primarne zdravstvene zaštite Republike

Hrvatske – Specifikacija podataka Rev PE1', Avaiable at:

51

http://www.cezih.hr/pzz/dokumentacija/HR_PHCIS_DataSpecification_Rev

PE1-web.pdf (14.05.2013.)

34. Cezih, 2010-d, 'Informacijski sustav primarne zdravstvene zaštite Republike

Hrvatske – Specifikacija podataka Rev D', Avaiable at:

http://www.cezih.hr/pzz/dokumenti_pzz/HR_PHCIS_DataSpecification.pdf

35. Cezih, 2011, 'e-recepti - često postavljana pitanja' Avaiable at:

http://www.cezih.hr/dokumenti/20111021_E_recepti_ispravak_141_21.pdf

(14.05.2013.)

36. Cezih, 2012-a, 'E-liste čekanja i e-naručivanje', Avaiable at:

http://www.cezih.hr/dokumenti/20120828_eListe_cekanja_i_eNarucivanje.p

df (14.05.2013.)

37. Cezih, 2012-b, 'Pilot projekt i eListe čekanja i eNaručivanja', Avaiable at:

http://www.cezih.hr/dokumenti/e-Lista_i_e-Narucivanje.pdf (14.05.2013.)

38. Cezih, 2012-c, 'Informacijski sustav primarne zdravstvene zaštite Republike

Hrvatsk – Poslovni proces', Avaiable at:

http://www.cezih.hr/pzz/dokumenti_pzz/HR_PHCIS_BusinessProcess.pdf

(14.05.2013.)

39. Cezih, 2013, 'Usluge HZZO-a', http://www.cezih.hr/usluge_hzzo.html

(14.03.2013.)

40. Gorila.hr, 2013, ''Koja je razlika između podatka i informacije, što je

podatak,a što informacija'', Avaiable at:

http://gorila.jutarnji.hr/profile/digitalac/2011/06/03/koja-je-razlika-izmeu-

podatka-i-informacije-to-je-podatak-a-to-informacija (14.05.2013.)

41. Gvozdanović, D. 2013, 'Ključni naglasak predavanja – Značaj integriranog

informacijskog sustava zdravstva', Avaiable at: http://nacionalni-

forum.hr/default.aspx?id=145 (14.05.2013.)

42. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje; 2011, 'Pravo na zdravstvenu

zaštitu', Avaiable at: http://www.hzzo-net.hr/03_01_03.php (14.05.2013.)

43. In2 grupa, 2013, 'Integralni bolnički informacijski sustav', Avaiable at:

http://www.in2.hr/bis (14.05.2013.)

44. Kralj, D. 2010, 'Problemi razvoja i vrednovanja aplikacija za vođenje

elektroničkih zdravstvenih zapisa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti', Avaiable

52

at: http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/DamirKralj-KDI.pdf

(14.05.2013.)

45. Mavrinac M. i suradnici, 2006, 'Elektronički zdravstveni zapis-središnji dio

medicinskog informacijskog sustava', Avaiable at:

http://www.medri.uniri.hr/katedre/Medicinska%20informatika/assets/EZZ.p

df (14.05.2013.)

46. Varga, S, 2002, 'Sustav kvalitete u zdravstvu', Ministarstvo zdravstva

Republike Hrvatske, Avaiable at: http://kvaliteta.inet.hr/e-

quality/prethodni/8/varga_sinisa.pdf (14.05.2013.)

47. Zagorje.com, 2011, 'E-recepti: Od sada i u ljekarnu obavezno sa

zdravstvenom iskaznicom', http://www.zagorje.com/vijest/vijesti/e-recepti-

od-sada-i-u-ljekarnu-obavezno-sa-zdravstvenom-iskaznicom (14.05.2013.)

48. Zakon o normizaciji, 2003, Narodne novine, Zagreb, no.163

53

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov tablice Stranica

1. Osobitosti i razlike izmeĎu papirnatog i elektroničkog

zdravstvenog zapisa 22

POPIS SHEMA

Redni broj Naslov sheme Stranica

1. Osnovni model sustava 4

2. Komponente poslovnog informacijskog sustava 10

3. Priprema informacijske podloge za poslovno odlučivanje 12

4. Ustroj sustava zdravstva RH 15

5. Vertikalna integracija proračunskih tokova zdravstvenog

sustava 29

6. Struktura središnjeg informacijskog sustava primarne

zdravstvene zaštite 31

7. Prikaz organizacije EZK kao središnjeg dijela IS PZZ 34

8. Opseg funkcionalnosti bolničkog informacijskog sustava 39