120
IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA Finalni izvještaj Stranica 1 od 120 IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA: KAKO DOMAĆE KOMPANIJE MOGU POVEĆATI PRODAJU UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI HRANE I PIĆA FINALNI IZVJEŠTAJ 25. 6. 2018. Pripremljeno za:

UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

  • Upload
    others

  • View
    13

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 1 od 120

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA

ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA:

KAKO DOMAĆE KOMPANIJE

MOGU POVEĆATI PRODAJU

UVOĐENJEM INOVATIVNIH

PROIZVODA U KATEGORIJI

HRANE I PIĆA

FINALNI IZVJEŠTAJ

25. 6. 2018.

Pripremljeno za:

Page 2: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 2 od 120

SADRŽAJ

Uvod i pozadina istraživanja 3

Poglavlje 1 – Desk istraživanje – identifikacija prehrambenih kategorija

sa najvećim potencijalom za razvoj inovacija 5

Poglavlje 2 – Kvalitativno istraživanje – generiranje ideja za razvoj

novih proizvoda u odabranim prehrambenim kategorijama 58

Poglavlje 3 – Kvantitativno istraživanje – Evaluacija ideja za razvoj

novih proizvoda u tri prehrambene kategorije 74

Poglavlje 4 – Kvantitativno istraživanje – Evaluacija ideja za razvoj

novih proizvoda u kategoriji bezalkoholna pića 104

Page 3: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 3 od 120

Uvod i pozadina istraživanja

Predmetno istraživanje tržišta Ipsos u Bosni i Hercegovini je sproveo na zahtjev Market Makers

projekta (konzorcija Helvetas Swiss Intercooperation i Kolektiv d.o.o) u periodu januar – maj

2018. godine.

Svrha istraživanja je facilitacija bosanskohercegovačkih proizvođača prehrambenih proizvoda

u procesu adaptacije njihovih proizvodnih praksi, poslovnih modela i marketinških kampanja,

koje za cilj ima uspješnije ispunjavanje očekivanja krajnjih potrošača, kao i povećanje

konkurentnosti domaćih kompanija na bosanskohercegovačkom tržištu.

Rezultati istraživanja biće korišteni u svrhu podizanja nivoa informiranosti domaćih kompanija

koje se bave proizvodnjom hrane i/ili pića o tome na koji način strateški inovirati ili plasirati

nove prehrambene proizvode na police a sve sa ciljem da se popune „praznine„ na tržištu kad

je riječ o dostupnosti pojedinih domaćih prehrambenih proizvoda.

Krajnji korisnici istraživanja su prehrambeni proizvođači i prerađivači, ali i drugi relevantni

stejkholderi (npr. dobavljači, maloprodaja i sl.).

Ciljevi istraživanja obuhvatili su identifikaciju tri prehrambene kategorije sa najvećim

potencijalom za razvoj proizvodnih inovacija od strane domaćih proizvođača, generiranje ideja

za razvoj novih proizvoda u odabranim kategorijama, te evaluaciju ovih ideja od strane

potrošača odabranih prehrambenih kategorija i, na koncu, identificiranje ideja sa najvećim

potencijalom za razvoj u jake koncepte proizvoda.

Obzirom na navedene ciljeve, istraživanje je sprovedeno kroz više sukcesivnih etapa, koristeći

se pritom različitim metodologijama prikupljanja podataka. Rezultati dobiveni kroz svaku etapu

poslužili su kao polazna osnova za razvoj svakog narednog koraka u istraživanju.

Inicijalna faza istraživanja sprovedena je putem desk analize, koja je za cilj imala identificirati

tri prehrambene kategorije sa najviše potencijala za razvoj inovacija od strane domaćih

proizvođača. Fokus istraživanja je na proizvodima koji su namijenjeni direktnoj potrošnji

odnosno direktno potrošačima a ne za industrijsku preradu.

Nakon sprovedene desk analize identificirane su proizvodne kategorije sa najviše potencijala

za razvoj novih domaćih proizvoda.

Potom se pristupilo narednoj fazi istraživanja, koja je za cilj imala generirati ideje za razvoj

novih proizvoda u gore identificiranim prehrambenim kategorijama od interesa. Ova faza

istraživanja sprovedena je kvalitativnim istraživačkim pristupom, korištenjem fokus grupnih

diskusija sa potrošačima tih kategorija.

Ukupno su realizirane 4 fokus grupe, sa različitim ciljnim skupinama potrošača, te je

naposljetku generiran veći broj ideja za razvoj novih proizvoda u navedenim kategorijama, od

Page 4: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 4 od 120

čega su za fazu evaluacije ideja selektirane ideje za koje se najveći broj učesnika na grupama

usuglasio oko mišljenja.

Nakon selekcija ideja za razvoj novih proizvoda, pristupilo se završnoj fazi istraživanja koja je

za cilj imala identificirati ideje sa najvećim potencijalom za razvoj u uspješne koncepte

proizvoda. Ova faza istraživanja realizirana je kroz kvantitativni istraživački pristup i to putem

dvije različite metodologije.

Kroz custom – made istraživanje obuhvaćena je evaluacija ukupno 10 ideja u tri gore navedene

prehrambene kategorije. Istraživanje je sprovedeno na općoj populaciji građana BiH u dobi od

15 i više godina, te je rezultiralo određenim pokazateljima „snage“ svake testirane ideje.

Drugi korišteni kvantitativni pristup se, u dogovoru sa naručiteljem istraživanja, fokusirao na

kategoriju bezalkoholnih pića, te je za svrhe evaluacije korišten Ipsos-ov globalno licencirani

alat namijenjen upravo evaluaciji ideja u fazi razvoja novog proizvoda – Ipsos

InnoQuest*Ideas. Istraživanje je sprovedeno na potrošačima kategorije, a testirano je ukupno

10 ideja za razvoj novog bezalkoholnog pića. Ovo istraživanje sprovedeno je u skladu sa

zahtjevima i standardima koje propisuje sam korišteni alat, a rezultiralo je globalno validiranim

mjerama performansi ideja te jasnim preporukama u vezi sa selekcijom ideja sa najvećim

potencijalom za razvoj u uspješne koncepte, kao i prostorima za „manevar“ u pogledu

komunikacijske strategije vezane za same ideje.

Page 5: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 5 od 120

POGLAVLJE 1

DESK ISTRAŽIVANJE

IDENTIFIKACIJA PREHRAMBENIH KATEGORIJA

SA NAJVEĆIM POTENCIJALOM ZA RAZVOJ INOVACIJA

U BOSNI I HERCEGOVINI

Page 6: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 6 od 120

1. Metodologija desk analize

Metodološki okvir za identifikaciju tri kategorije prehrambenih proizvoda koje imaju najveći

potencijal za uvođenje inovacija i prodaju na domaćem tržištu zasnovan je na sljedećim

analizama:

Pregled statističkih podataka o uvozu prehrambenih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu

za period od 2012. do 2016. godine. Podaci koji su dostupni odnose se na kategorije

proizvoda prema tarifnim brojevima definisanim u Zakonu o carinskoj tarifi Bosne i

Hercegovine. Cilj ove analize je da se identificiraju koje se kategorije proizvoda uvoze

u najvećem obimu u Bosnu i Hercegovinu, kako vrijednosno tako i količinski.

Identifikacija količina kategorija prehrambenih proizvoda koje se proizvode u Bosni i

Hercegovini a koje su u prethodnom stavu identificirane kao kategorije koje se najviše

uvoze.

Identifikacija potencijala za proizvodnju identifikovanih kategorija proizvoda

(kompanija koje se bave predmetnim djelatnostima) u Bosni i Hercegovini.

Glavne kategorije proizvoda koje su analizirane u prvoj fazi kroz prikupljanje statističkih

podataka o uvozu u Bosnu i Hercegovinu su:

02 – Meso i jestivi klaonički proizvodi

03 – Ribe, ljuskari, mekušci i ostali beskičmenjaci

04 – Mlijeko i drugi mliječni proizvodi, jaja peradi i prirodni med

07 – Jestivo povrće

08 – Jestivo voće i orašasti plodovi

09 – Kafa, čaj i začini

10 – Žitarice

11 – Proizvodi mlinske industrije, slad, škrob, pšenični gluten

15 – Masti i ulja biljnog i životinjskog porijekla

16 – Prerađevine od mesa, riba, ljuskara

17 – Šećer i proizvodi od šećera

18 – Kakao i proizvodi od kakaa

19 – Proizvodi na osnovu žita, brašna, škroba i mlijeka, slastičarski proizvodi

Page 7: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 7 od 120

20 – Proizvodi od povrća i voća, orašastih plodova

21 – Razni prehrambeni proizvodi

22 – Pića, alkohol i sirće

U okviru navedenih kategorija identificirane su specifične potkategorije na koje se odnosi

najveći dio finansijske vrijednosti uvoza. Za svaku identificiranu ključnu potkategoriju

utvrđena je finansijska vrijednost uvoza i količina uvezenih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu

u periodu od 2012. do 2016. godine.

Kriteriji korišteni za odabir kategorija prehrambenih proizvoda sa najvećim potencijalom su:

Vrijednost uvoza i količina uvezenih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu

Mogućnosti za proizvodnju tih proizvoda u Bosni i Hercegovini

Broj aktera koji su uključeni u lanac proizvodnje identificiranih proizvoda

Podaci o izvozu domaćih sirovina ključnih za proizvodnju proizvoda koji se u Bosni i

Hercegovinu uvoze u najvećoj mjeri

Analiza podataka o proizvodnji određenih kategorija proizvoda u Bosni i Hercegovini urađena

je na osnovu dostupnih podataka iz statističkih izvještaja Agencije za statistiku Bosne i

Hercegovine, Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske i Federalnog zavoda za

statistiku Federacije Bosne i Hercegovine. Podaci su klasificirani prema kategorijama u okviru

pravilnika o klasifikaciji djelatnosti i to:

10.11. Prerada i konzerviranje mesa

10.12. Prerada i konzerviranje mesa peradi

10.13. Proizvodnja proizvoda od mesa i mesa peradi

10.20. Prerada i konzerviranje riba, ljuskara i mekušaca

10.31. Prerada i konzerviranje krompira

10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća

10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća

10.41. Proizvodnja ulja i masti

10.42. Proizvodnja margarina i sličnih jestivih masti

10.51. Proizvodnja mlijeka, mliječnih proizvoda i sira

10.52. Proizvodnja sladoleda i drugih smrznutih smjesa

Page 8: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 8 od 120

10.61. Proizvodnja mlinskih proizvoda

10.62. Proizvodnja škroba i škrobnih proizvoda

10.71. Proizvodnja hljeba; svježih peciva i kolača

10.72. Proizvodnja dvopeka i keksa; proizvodnja trajnih peciva i kolača

10.73. Proizvodnja makarona, rezanaca, kuskusa i sličnih proizvoda od brašna

10.81. Proizvodnja šećera

10.82. Proizvodnja kakaa, čokolade i slastičarskih proizvoda

10.83. Prerada čaja i kafe

10.84. Proizvodnja začina i drugih dodataka hrani

10.85. Proizvodnja gotove hrane i jela

10.86. Proizvodnja homogeniziranih prehrambenih preparata i dijetetske hrane

10.89. Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda, d. n.

11.01. Destiliranje, pročišćavanje i miješanje alkoholnih pića

11.02. Proizvodnja vina od grožđa

11.03. Proizvodnja jabukovače i ostalih voćnih vina

11.04. Proizvodnja ostalih nedestiliranih fermentiranih pića

11.05. Proizvodnja piva

11.06. Proizvodnja slada

11.07. Proizvodnja osvježavajućih pića; proizvodnja mineralne vode i drugih

flaširanih voda

Page 9: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 9 od 120

2. Analiza uvoza prehrambenih artikala u Bosnu i Hercegovinu

Analitički je posmatran uvoz pojedinih kategorija prehrambenih proizvoda u Bosnu i

Hercegovinu i to za period od 2012. do 2016. godine. Ukupna finansijska vrijednost uvoza,

kako je vidljivo iz tabele 1., u 2016. godini je iznosila 2.501.329.000,00 što je za oko 8,64 %

više nego u 2012. godini za iste kategorije proizvoda. Indeks uvoza za spomenute kategorije

proizvoda je u 2013. i 2014. godini imao blagi pad i stagnaciju u odnosu na 2012. godinu, ali

je tokom 2015. i 2016. godine došlo do rasta uvoza.

U svih pet posmatranih godina kategorija proizvoda na koju se odnosila najveća finansijska

vrijednost uvoza je kategorija 22 Piće, alkohol i sirće, čiji uvoz je u svakoj posmatranoj godini

premašio 300 miliona BAM. Ostale kategorije koje su u 2016. godini imale vrijednost uvoza

veću od 200 miliona BAM su: 02 Meso i klaonički proizvodi, 10 Žitarice, 21 Razni prehrambeni

proizvodi i 15 Masti i ulja biljnog i životinjskog porijekla.

Ako posmatramo podatke iz tabele 2., vidljivo je da je kontinuirani trend rasta vrijednosti

uvoza, posmatrano u odnosu na 2012. godinu kao referentnu godinu, zabilježen kod sljedećih

kategorija (crveno označeni indeksi u tabeli 2.): 02 Meso i jestivi klaonički proizvodi, 19

Proizvodi na osnovu žita, brašna, škroba i mlijeka, slastičarski proizvodi, 18 Kakao i proizvodi

od kakaoa, 07 Jestivo povrće, 20 Proizvodi od povrća i voća, orašastih plodova i 03 Ribe,

ljuskari, mekušci i ostali beskičmenjaci. Najveći indeks rasta uvoza u 2016. u odnosu na 2012.

godinu ima kategorija 02 Meso i jestivi klaonički proizvodi.

Kontinuirani pad vrijednosti uvoza u periodu od 2012. do 2016. godine zabilježen je u četiri

kategorije proizvoda i to: 04 Mlijeko i drugi mliječni proizvodi, jaja peradi i prirodni med, 17

Šećer i proizvodi od šećera, 09 Kafa, čaj i začini i 16 Prerađevine od mesa, riba, ljuskara.

Page 10: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 10 od 120

Tabela 1. Vrijednost uvezenih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu prema pojedinim kategorijama definisanim Carinskom tarifom Bosne i

Hercegovine

Odjeljak Naziv grupe proizvoda

Vrijednost uvezenih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu,

u 000 BAM

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

22 Pića, alkohol i sirće 322.923 313.199 321.736 333.886 320.940

02 Meso i jestivi klaonički proizvodi 134.856 184.447 227.236 256.685 258.412

10 Žitarice 240.508 213.999 251.852 246.742 248.883

21 Razni prehrambeni proizvodi 211.570 209.728 219.806 226.487 231.353

15 Masti i ulja biljnog i životinjskog porijekla 171.738 162.168 150.446 167.243 206.444

19 Proizvodi na osnovu žita, brašna, škroba i mlijeka, slastičarski

proizvodi 167.814 170.171 175.325 173.523 180.899

17 Šećer i proizvodi od šećera 200.017 192.638 137.493 130.235 169.662

08 Jestivo voće i orašasti plodovi 122.110 119.859 137.123 154.794 164.763

18 Kakao i proizvodi od kakaa 130.194 133.480 139.237 144.698 152.488

04 Mlijeko i drugi mliječni proizvodi, jaja peradi i prirodni med 170.413 159.762 141.745 132.461 136.771

09 Kafa, čaj i začini 121.924 101.118 97.164 108.191 108.674

16 Prerađevine od mesa, riba, ljuskara 118.218 110.203 95.546 89.174 93.829

Page 11: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 11 od 120

07 Jestivo povrće 60.889 73.445 75.030 77.635 77.064

20 Proizvodi od povrća i voća, orašastih plodova 54.286 60.197 65.047 70.825 70.332

11 Proizvodi mlinske industrije, slad, škrob, pšenični gluten 56.078 56.465 48.653 48.986 53.361

03 Ribe, ljuskari, mekušci i ostali beskičmenjaci 19.107 19.488 20.120 23.149 27.454

Ukupno 2.302.646 2.280.365 2.303.559 2.384.712 2.501.329

Izvor: www.trademap.org

Tabela 2. Indeks vrijednosti uvezenih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu (referentna godina 2012. prikazana u tabeli kao 100)

Odjeljak Naziv grupe proizvoda

Indeks vrijednosti uvezenih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu, u poređenju sa

2012. godinom kao referentnom

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

22 Pića, alkohol i sirće 100 97 100 103 99

02 Meso i jestivi klaonički proizvodi 100 137 169 190 192

10 Žitarice 100 89 105 103 103

21 Razni prehrambeni proizvodi 100 99 104 107 109

15 Masti i ulja biljnog i životinjskog porijekla 100 94 88 97 120

Page 12: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 12 od 120

19 Proizvodi na osnovu žita, brašna, škroba i

mlijeka, slastičarski proizvodi 100 101 104 103 108

17 Šećer i proizvodi od šećera 100 96 69 65 85

08 Jestivo voće i orašasti plodovi 100 98 112 127 135

18 Kakao i proizvodi od kakaa 100 103 107 111 117

04 Mlijeko i drugi mliječni proizvodi, jaja peradi

i prirodni med 100 94 83 78 80

09 Kafa, čaj i začini 100 83 80 89 89

16 Prerađevine od mesa, riba, ljuskara 100 93 81 75 79

07 Jestivo povrće 100 121 123 127 127

20 Proizvodi od povrća i voća, orašastih plodova 100 111 120 130 130

11 Proizvodi mlinske industrije, slad, škrob,

pšenični gluten 100 101 87 87 95

03 Ribe, ljuskari, mekušci i ostali beskičmenjaci 100 102 105 121 144

Ukupno 100 99 100 103 108

Izvor: www.trademap.org

Page 13: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 13 od 120

3. Analiza uvoza prema pojedinim potkategorijama proizvoda

Na potkategoriju proizvoda 2203 Pivo dobijeno od slada otpada najveći udio finansijske vrijednosti

uvoza proizvoda iz kategorije 22. Piće, alkohol i sirće. Finansijska vrijednost uvoza proizvoda iz

potkategorije 2203 Pivo dobijeno od slada za 2016. godinu je iznosila 128.870.000,00 BAM i bila je

za oko 11,4 % manja od vrijednosti uvoza u 2015. godini.

Druga značajna potkategorija iz grupe 22. Piće, alkohol i sirće se odnosi na proizvode iz potkategorije

2203 Vode zaslađene i bezalkoholna pića čija je vrijednost uvoza u 2016. godini 110.804.000,00 BAM

i ima rast u odnosu na 2015. godinu za oko 2,2 %. Slični proizvodi iz potkategorije 2201 Vode

nezaslađene ... uvezeni su u 2016. godini u vrijednosti od 21.207.000,00 BAM.

Tabela 3. Vrijednost uvoza najznačajnijih kategorija iz grupe 22. Piće, alkohol i sirće

Podgrupa Naziv podgrupe proizvoda

Vrijednost uvezenih proizvoda u Bosnu i

Hercegovinu, u 000 BAM

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

2203 Pivo dobijeno od slada 137.597 139.773 144.094 145.439 128.870

2202

Vode, uključujući mineralne

vode i gazirane vode, sa dodatim

šećerom ili drugim sredstvima za

zaslađivanje ili aromatizaciju i

ostala bezalkoholna pića, osim

sokova voća

104.737 99.182 99.436 108.425 110.804

2204

Vino od svježeg grožđa,

uključujući pojačana vina; mošt

od grožđa

28.929 23.527 24.874 28.694 29.294

2208

Nedenaturisani etilni alkohol sa

volumenskim sadržajem

alkohola manjim od 80 vol. %;

rakije, likeri i ostala alkoholna

pića

18.762 21.941 20.835 23.081 24.514

Page 14: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 14 od 120

2201

Vode, uključujući prirodne ili

vještačke mineralne vode i

gazirane vode, bez dodatog

šećera ili drugih sredstava za

zaslađivanje ili aroma; led i

snijeg, mineralne vode i

gazirane vode

20.102 19.449 25.508 21.328 21.207

Izvor: www.trademap.org

Najveća vrijednost uvoza iz kategorije 02. Meso i jestivi klaonički proizvodi odnosi se na potkategoriju

0201 Goveđe meso, svježe koje je u 2016. godini uvezeno u vrijednosti 151.847.000,00 BAM.

Vrijednost uvoza svježeg goveđeg mesa u 2016. godini u odnosu na 2012. godinu uvećana je za 368

%. Tokom posmatranog perioda od 2012. do 2016. godine bilježi kontinuirani rast. Uvoz smrznutog

goveđeg mesa iz potkategorije 0202 iznosi u 2016. godini 11.535.000,00 BAM.

Uvoz svinjskog svježeg mesa iz potkategorije 0203 raste svake godine (2012.–2016.) i u 2016. godini

je iznosio 58.022.000,00 BAM.

Tabela 4. Vrijednost uvoza najznačajnijih kategorija iz grupe 02. Meso i jestivi klaonički proizvodi

Podgrupa Naziv podgrupe proizvoda

Vrijednost uvezenih proizvoda u Bosnu i

Hercegovinu, u 000 BAM

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

0201 Goveđe meso, svježe ili

rashlađeno 41.246 77.120 114.371 148.307 151.847

0203 Svinjsko meso, svježe,

rashlađeno ili smrznuto 25.420 40.304 53.654 55.217 58.022

0207

Meso peradi i jestivi klaonički

proizvodi od peradi, svježe,

rashlađeno ili smrznuto

30.652 25.946 26.089 24.215 20.413

0202 Goveđe meso smrznuto 16.728 15.340 16.075 14.452 11.535

Izvor: www.trademap.org

Proizvodi iz kategorije 10. Žitarice se uglavnom uvoze u svrhu dalje prerade u brašno (pšenica) i

proizvodnju stočne hrane (kukuruz). Vidljiv je pad uvezene vrijednosti pšenice i rast uvezene

vrijednosti kukuruza u periodu od 2012. do 2016. godine.

Page 15: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 15 od 120

Tabela 5. Vrijednost uvoza najznačajnijih kategorija iz grupe 10. Žitarice

Podgrupa Naziv podgrupe

proizvoda

Vrijednost uvezenih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu, u

000 BAM

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

1001 Pšenica 154.790 109.826 145.606 134.049 123.499

1005 Kukuruz 67.863 87.527 87.629 90.330 103.182

1003 Ječam 6.294 6.497 8.308 10.648 10.622

Izvor: www.trademap.org

Što se tiče kategorije 21. Razni prehrambeni proizvodi ovdje su svrstani svi proizvodi koji nisu

klasificirani u drugim kategorijama. Najveći uvoz je registriran za potkategoriju 2106 Prehrambeni

proizvodi koji nisu uključeni na drugom mjestu (a odnosi se prvenstveno na voćne sirupe, instant baze

za pripremu bezalkoholnih pića i koncentrate proteina bez mliječne masti) i u 2016. godini je iznosio

125.803.000,00 BAM uz rast u odnosu na 2015. godinu za 2,38 %. Ova potkategorija 2206 ima

kontinuirani rast finansijske vrijednosti uvoza u posmatranom periodu od 2012. do 2016.

Potkategorija 2103 se odnosi na mješavine začina, kečap i senf u najvećem obimu i tokom posmatranog

perioda ima dosta ujednačenu finansijsku vrijednost uvoza u BiH bez značajnijih oscilacija.

Tabela 6. Vrijednost uvoza najznačajnijih kategorija iz grupe 21. Razni prehrambeni proizvodi

Podgrupa Naziv podgrupe proizvoda

Vrijednost uvezenih proizvoda u Bosnu i

Hercegovinu, u 000 BAM

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

2106 Prehrambeni proizvodi koji nisu

spomenuti niti uključeni na

drugom mjestu (prvenstveno se

odnosi na voćne sirupe, instant

baze za pripremu bezalkoholnih

pića i koncentrate proteina bez

mliječne masti)

110.790 112.069 121.381 122.873 125.803

2103 Umaci i preparati za umake;

miješani začini i miješana

začinska sredstva; brašno i griz

od gorušice (slačice) i

37.714 37.929 38.305 37.730 37.820

Page 16: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 16 od 120

pripremljena gorušica (slačica)

(senf)

2105 Sladoled i ostali jestivi ledeni

proizvodi, sa dodatkom kakaa ili

bez kakaa

17.393 15.948 15.705 20.390 20.478

2101 Ekstrakti, esencije i koncentrati

kafe, čaja, mate–čaja i preparati

na osnovi tih proizvoda ili na

osnovi kafe, čaja ili mate–čaja;

pržena cikorija i ostale pržene

zamjene kafe i ekstrakti,

esencije i koncentrati tih

proizvoda

17.108 15.721 16.724 17.200 19.816

2104 Supe i čorbe i preparati za njih;

homogenizovani složeni

prehrambeni proizvodi

15.576 15.060 14.892 14.884 14.880

Izvor: www.trademap.org

Najveća vrijednost uvoza za proizvode iz kategorije 15. odnosi se na uvoz proizvoda iz potkategorije

1512 Ulje od sjemena suncokreta, a uvezena vrijednost u 2016. godini iznosi 132.071.000,00 BAM.

Rast uvoza u 2016. u odnosu na 2015. iznosi 20,80 %.

Tabela 7. Vrijednost uvoza najznačajnijih kategorija iz grupe 15. Masti i ulja biljnog i životinjskog

porijekla

Podgrupa Naziv podgrupe proizvoda

Vrijednost uvezenih proizvoda u Bosnu i

Hercegovinu, u 000 BAM

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

1512 Ulje od sjemena suncokreta,

šafranike ili pamuka i njihove

frakcije, rafinisani ili

nerafinisani, ali hemijski

nemodifikovani

99.270 106.996 100.604 110.074 132.971

1517 Margarin, jestive mješavine i

dodaci od masti ili ulja

životinjskog porijekla

21.487 21.858 22.541 22.870 23.081

Page 17: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 17 od 120

1518 Životinjske ili biljne masti i ulja

i njihove frakcije 8.152 2.410 831 5.517 22.418

Izvor: www.trademap.org

Najveća vrijednost uvoza za proizvode iz kategorije 19. odnosi se na potkategoriju 1905 Hljeb, peciva,

kolači, keks... čija vrijednost uvoza u 2016. godini iznosi 122.920.000,00 BAM i ima rast u odnosu na

2015. godinu za 4,6 %. Ova potkategorija ima kontinuirani rast vrijednosti uvoza u posmatranih pet

godina.

Tabela 8. Vrijednost uvoza najznačajnijih kategorija iz grupe 19. Proizvodi na osnovu žita, brašna,

škroba i mlijeka, slastičarski proizvodi

Podgrupa Naziv podgrupe proizvoda

Vrijednost uvezenih proizvoda u Bosnu i

Hercegovinu, u 000 BAM

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

1905 Hljeb, peciva, kolači, keksi i

ostali pekarski proizvodi sa

sadržajem kakaa ili bez kakaa

111.695 113.941 117.354 117.549 122.920

1901 Еkstrakt slada; prehrambeni

proizvodi od brašna, prekrupe,

griza, škroba ili ekstrakta slada,

koji ne sadrže kakao ili koji

sadrže manje od 40 % po masi

kakaa

28.095 28.676 27.994 28.997 31.016

1904 Prehrambeni proizvodi dobijeni

bubrenjem ili prženjem žitarica

ili proizvoda od žitarica (npr.

kukuruzne pahuljice); žitarice

(osim kukuruza) u zrnu ili u

pahuljicama ili drukčije

pripremljene (osim brašna,

prekrupe i griza), prethodno

kuhane ili drukčije pripremljene

15.087 14.338 16.036 14.551 14.950

1902 Tjestenina, kuhana ili nekuhana

ili punjena (mesom ili drugim

materijama) ili drukčije

pripremljena, kao što su špageti,

12.932 13.214 13.939 12.425 12.011

Page 18: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 18 od 120

makaroni, rezanci, lazanje,

njoki, ravioli, kaneloni; kus-kus

Izvor: www.trademap.org

Što se tiče grupe 17. Šećer i proizvodi od šećera, najveća finansijska vrijednost uvoza se odnosi na

proizvode iz potkategorije 1701 Šećer od šećerne trske ili šećerne repe i u 2016. godini je iznosila

120.489.000,00 BAM sa rastom u odnosu na 2015. godinu od 47,7 %.

Tabela 9. Vrijednost uvoza najznačajnijih kategorija iz grupe 17. Šećer i proizvodi od šećera

Podgrupa Naziv podgrupe proizvoda

Vrijednost uvezenih proizvoda u Bosnu i

Hercegovinu, u 000 BAM

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

1701 Šećer od šećerne trske ili šećerne

repe i hemijski čista saharoza, u

čvrstom stanju

154.522 143.317 87.439 81.591 120.489

1704 Proizvodi od šećera (uključujući

bijelu čokoladu), bez kakaa 28.033 27.010 30.126 30.929 31.827

1702 Ostali šećeri, uključujući hemijski

čistu laktozu, maltozu, glukozu i

fruktozu, u krutom stanju; šećerni

sirupi bez dodatih sredstava za

aromatizaciju ili za bojenje;

umjetni med, miješan ili ne sa

prirodnim medom; karamel

17.438 22.300 19.906 17.581 17.335

Izvor: www.trademap.org

Page 19: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 19 od 120

U kategoriji 08. Jestivo voće i orašasti plodovi očekivano najveća finansijska vrijednost uvoza se

odnosi na voće koje ne raste u našim krajevima, prije svega na banane i agrume (narandže, mandarine,

grejpfrut i limun). Ono što iznenađujuće jest praktično stalni rast finansijske vrijednosti uvoza

proizvoda iz potkategorije 0808 Jabuke, kruške i dunje, čija je vrijednost uvoza u 2016. godini iznosila

24.536.000,00 BAM i u odnosu na 2012. godinu je veća za oko 49,1 %.

Tabela 10. Vrijednost uvoza najznačajnijih kategorija iz grupe 08. Jestivo voće i orašasti plodovi

Podgrupa Naziv podgrupe proizvoda

Vrijednost uvezenih proizvoda u Bosnu i

Hercegovinu, u 000 BAM

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

0803 Banane 35.219 34.231 41.291 45.821 52.880

0805 Agrumi (narandže, mandarine,

grejpfrut, limun) 32.121 33.566 35.172 36.478 37.241

0808 Jabuke, kruške, dunje 16.450 13.482 15.236 24.919 24.536

0802 Ostali orašasti plodovi (bademi,

lješnjaci, kesten, pistacije,

makadami orasi)

9.560 11.573 13.618 14.952 11.240

Izvor: www.trademap.org

U kategoriji 18. Kakao i proizvodi od kakaa najveća finansijska vrijednost uvoza odnosi se na

potkategoriju 1806 Čokolada... Proizvodi iz ove potkategorije imaju kontinuirani rast finansijske

vrijednosti uvoza u posmatranih posljednjih pet godina. Vrijednost uvoza u 2016. godini iznosila je

140.634.000,00 BAM sa rastom u odnosu na 2015. godinu od oko 5,4 %.

Tabela 11. Vrijednost uvoza najznačajnijih kategorija iz grupe 18. Kakao i proizvodi od kakaa

Podgrupa Naziv podgrupe

proizvoda

Vrijednost uvezenih proizvoda u Bosnu i

Hercegovinu, u 000 BAM

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

1806 Čokolada i ostali

prehrambeni proizvodi koji

sadrže kakao

123.607 124.148 129.425 133.401 140.634

Izvor: www.trademap.org

Page 20: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 20 od 120

Iako kategorija proizvoda 04. Mlijeko i drugi mliječni proizvodi, jaja peradi i prirodni med ima trend

pada uvoza, u okviru ove kategorije izdvaja se potkategorija 0406 Sir i skuta koja ima kontinuirani rast

finansijske vrijednosti uvoza u periodu od 2012. do 2016. godine. Finansijska vrijednost uvoza sira u

BiH u 2016. godine je iznosila 66.461.000,00 BAM i veća je za 12,6 % od finansijske vrijednosti uvoza

u 2015. godini. Sve ostale potkategorije iz grupe 04 imaju negativan trend finansijske vrijednosti uvoza

u BiH.

Tabela 12. Vrijednost uvoza najznačajnijih kategorija iz grupe 04. Mlijeko i drugi mliječni proizvodi,

jaja peradi i prirodni med

Podgrupa Naziv podgrupe proizvoda

Vrijednost uvezenih proizvoda u Bosnu i

Hercegovinu, u 000 BAM

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

0406 Sir i skuta 55.817 59.854 55.557 59.003 66.461

0401 Mlijeko i pavlaka, nekoncentrisani

i bez dodatog šećera 41.344 35.178 22.762 20.423 25.271

0403 Mlaćenica, kiselo mlijeko i

pavlaka, jogurt, kefir i ostalo

fermentisano ili zakiseljeno

mlijeko i pavlaka

37.120 27.483 21.125 17.606 17.505

0405 Maslac i mliječni namazi 17.624 17.239 18.774 11.978 11.248

Izvor: www.trademap.org

Najveća finansijska vrijednost uvoza iz kategorije 09. Kafa, čaj i začini odnosi se na uvoz kafe i u

2016. godini je iznosila 98.061.000,00 BAM. U odnosu na 2012. godinu zabilježen je pad finansijske

vrijednosti uvoza u 2016. godini za oko 14 %.

Tabela 13. Vrijednost uvoza najznačajnijih kategorija iz grupe 09. Kafa, čaj i začini

Podgrupa Naziv podgrupe proizvoda

Vrijednost uvezenih proizvoda u Bosnu i

Hercegovinu, u 000 BAM

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

0901 Kafa, pržena ili ne pržena,

sa kofeinom ili bez kofeina 114.039 92.826 87.561 98.288 98.061

Izvor: www.trademap.org

Page 21: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 21 od 120

Iz kategorije proizvoda 16. Prerađevine od mesa, riba i ljuskara najveća finansijska vrijednost uvoza

se odnosi na potkategoriju 1604 Konzervisana riba, čija je vrijednost uvoza u 2016. godini iznosila

37.595.000,00 BAM.

Međutim, ukoliko potkategorije 1601 Kobasice i slični proizvodi i 1602 Konzervisani proizvodi od

mesa posmatramo zajedno (zbog tehnološkog postupka proizvodnje i drugih sličnosti), finansijska

vrijednost uvoza ove dvije potkategorije u 2016. godini je iznosila 55.315.000,00 BAM, ali ima

negativan trend vrijednosti uvoza u posmatranih pet godina i u 2016. godini a u odnosu na 2012. godinu

uvoz ove dvije potkategorije posmatrane zajedno je manji za oko 35,5 %.

Tabela 14. Vrijednost uvoza najznačajnijih kategorija iz grupe 16. Prerađevine od mesa, riba i

ljuskara

Podgrupa Naziv podgrupe proizvoda

Vrijednost uvezenih proizvoda u Bosnu i

Hercegovinu, u 000 BAM

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

1604 Pripremljena ili konzervisana

riba (srdela, skuša, inćuni,

jegulje, losos), kavijar

31.810 31.771 38.152 32.600 37.595

1601 Kobasice i slični proizvodi 52.727 46.287 38.010 37.503 36.686

1602 Konzervisani proizvodi od mesa 33.016 31.684 18.674 18.111 18.629

Izvor: www.trademap.org

Uvoz povrća iz kategorije proizvoda 07 ima kontinuiran rast u posmatranom periodu od 2012. do 2016.

Najveća finansijska vrijednost uvoza se odnosi na potkategoriju 0702 Paradajz, svjež ili rashlađen i

iznosi u 2016. godini 13.855.000,00 BAM.

Osim toga značajan dio finansijske vrijednosti uvoza se odnosi na uvoz iz potkategorije 0710 Smrznuto

povrće i u 2016. godini je iznosio 11.076.000,00 BAM što predstavlja rast u odnosu na 2012. godinu

za oko 24,8 %.

Tabela 15. Vrijednost uvoza najznačajnijih kategorija iz grupe 07. Jestivo povrće

Podgrupa Naziv podgrupe proizvoda

Vrijednost uvezenih proizvoda u Bosnu i

Hercegovinu, u 000 BAM

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

0702 Paradajz, svježi ili rashlađeni 8.508 9.382 12.543 11.545 13.855

Page 22: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 22 od 120

0709 Ostalo povrće, svježe ili

rashlađeno (šparoge,

patlidžan, celer...)

8.340 10.495 10.782 11.256 12.545

0701 Krompir, svježi ili rashlađeni 10.116 14.749 11.758 14.088 11.215

0710 Smrznuto povrće 8.878 10.736 10.563 10.258 11.076

Izvor: www.trademap.org

Proizvodi iz kategorije 20. Proizvodi od povrća i voća, orašastih plodova u posmatranom periodu

2012.–2016. imaju kontinuiran rast finansijske vrijednosti uvoza. Najveći dio finansijske vrijednosti

uvoza odnosi se na potkategoriju 2005 Konzervisani proizvodi od povrća, nesmrznuti i u 2016. godini

vrijednost uvoza je iznosila 19.089.000,00 BAM što je za 47,2 % više od finansijske vrijednosti uvoza

u 2012. godini.

Tabela 16. Vrijednost uvoza najznačajnijih kategorija iz grupe 20. Proizvodi od povrća i voća,

orašastih plodova

Podgrupa Naziv podgrupe proizvoda

Vrijednost uvezenih proizvoda u Bosnu i

Hercegovinu, u 000 BAM

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

2005 Proizvodi od povrća, nesmrznuto,

konzervisani na drugi način

(krompir, grah, šparoge,

masline...)

12.969 15.193 18.713 19.416 19.089

2008 Voće i orašasti plodovi,

pripremljeni sa šećerom ili

drugačije...

15.588 15.678 15.688 18.134 16.008

2009 Voćni sokovi i nektari 8.371 9.265 9.486 10.384 12.656

2004 Konzervisano povrće, smrznuto

(kukurz šećerac, krompir,

grašak...)

4.528 5.091 5.660 6.339 8.054

Izvor: www.trademap.org

Page 23: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 23 od 120

Najveća finansijska vrijednost uvoza u kategoriji proizvoda 11. Proizvodi mlinske industrije, slad,

škrob, pšenični gluten otpada na potkategoriju 1101 Pšenično brašno i u 2016. godini je iznosila

33.928.000,00 BAM što predstavlja smanjenje u odnosu na 2012. godinu za oko 7,4 %.

Tabela 17. Vrijednost uvoza najznačajnijih kategorija iz grupe 11. Proizvodi mlinske industrije, slad,

škrob, pšenični gluten

Podgrupa Naziv podgrupe

proizvoda

Vrijednost uvezenih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu, u

000 BAM

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

1101 Pšenično brašno 36.646 37.421 30.883 30.652 33.928

Izvor: www.trademap.org

Proizvodi iz kategorije 03. Ribe, ljuskari, mekušci i ostali beskičmenjaci imaju najmanju finansijsku

vrijednost uvoza od svih posmatranih kategorija proizvoda. U ovoj kategoriji najveća finansijska

vrijednost uvoza se odnosi na podgrupu 0307 Mekušci... i u 2016. godini je iznosila 9.429.000,00

BAM.

Tabela 18. Vrijednost uvoza najznačajnijih kategorija iz grupe 03. Ribe, ljuskari, mekušci i ostali

beskičmenjaci

Podgrupa Naziv podgrupe proizvoda

Vrijednost uvezenih proizvoda u Bosnu i

Hercegovinu, u 000 BAM

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

0307 Mekušci, u ljusci ili ne, živi, svježi,

rashlađeni, smrznuti, sušeni, soljeni

ili u salamuri; dimljeni mekušci

3.014 4.154 5.480 5.609 9.429

0303 Ribe smrznute, isključujući riblje

filete 7.522 7.240 7.266 9.318 8.304

Izvor: www.trademap.org

Page 24: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 24 od 120

4. Identifikacija kategorija proizvoda sa najvećim potencijalom za uvođenje inovacija

Slika 1. Grafički prikaz 14 kategorija proizvoda koje imaju najveću finansijsku vrijednost uvoza

u BiH, podaci za 2016. godinu

163.382

140.634132.971 132.011 128.870 125.803 123.499 122.920 120.489

103.18298.061

66.46158.022 55.315

10.000

50.000

90.000

130.000

170.000

210.000

Go

veđ

e m

eso

Čo

kola

da

Ulje

od

su

nco

kret

a

Vo

de

i bez

alko

ho

lna

pić

a

Piv

o

Pre

hra

mb

en

i pro

izvo

di

Pše

nic

a

Hlje

b. p

eciv

a. k

ola

či. k

eksi

Šeće

r

Ku

kuru

z

Kaf

a

Sir

i sku

ta

Svin

jsko

mes

o

Pro

izvo

di o

d m

esa

Vri

jed

no

st u

voza

u B

iH, z

a 2

01

6 g

od

inu

, u 0

00

BA

M

Kategorija proizvoda

Page 25: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 25 od 120

Tabela 19. Pregled finansijske vrijednosti uvoza za određene kategorije proizvoda, za 2016. godinu

RB Kategorija proizvoda Finansijska vrijednost

uvoza za 2016. godinu,

u 000 BAM

1 Goveđe meso: 0201 Goveđe meso, svježe ili rashlađeno, 0202

Goveđe meso smrznuto 163.382

2 Čokolada i proizvodi koji sadrže kakao (1806) 140.634

3 Ulje od sjemena suncokreta (1512) 132.971

4 Pivo dobijeno od slada (2203) 128.870

5 Prehrambeni proizvodi 2106: 21069092 koncentrati proteina bez

mliječne masti i 21069098 voćni sirupi, instant baze za pripremu

bezalkoholnih pića, voćne baze)

125.803

6 Pšenica (1001) 123.499

7 Hljeb, peciva, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi (1905) 122.920

8 Šećer od šećerne trske ili šećerne repe (1701) 120.489

9 Vode i bezalkoholna pića: 2202 Vode sa dodatkom šećera i

bezalkoholna pića, 2201 Prirodne vode, nezaslađene 132.011

10 Kukuruz (1005) 103.182

11 Kafa (0901) 98.061

12 Sir i skuta (0406) 66.461

13 Svinjsko meso, svježe, rashlađeno ili smrznuto (0203) 58.022

14 Proizvodi od mesa: 1601 Kobasice i slični proizvodi, 1602

Konzervisani proizvodi od mesa 55.315

Izvor: www.trademap.org

Page 26: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 26 od 120

Tabela 20. Karakteristike pojedinih kategorija proizvoda i razlozi za uključivanje u dalju analizu

RB Kategorija proizvoda Karakteristike kategorije Uključivanje

u dalju

analizu

1 Goveđe meso: 0201

Goveđe meso, svježe ili

rashlađeno, 0202 Goveđe

meso smrznuto

Goveđe meso se uvozi u BiH najvećim dijelom kao sirovina za industriju prerade mesa i za

prodaju, kao svježe meso. Potencijal za inovacije je relativno mali jer meso koje se koristi za

prodaju kao svježe ne prolazi značajne postupke obrade u bh. kompanijama. Sa druge strane,

izvoz goveđeg mesa iz BiH nije moguć u zemlje EU, a praktično se realizuje samo u Tursku

prema sporazumu BiH i Turske. Izvoz je moguć i u zemlje CEFTA.

Klaonički kapaciteti u Bosni i Hercegovini nisu značajni, a uzrok tome je prvenstveno

nerazvijena primarna proizvodnja odnosno uzgoj goveda za klanje.

NE

2 Čokolada i proizvodi koji

sadrže kakao (1806)

Čokolada i slični proizvodi se proizvode i u BiH. Lanac vrijednosti je orijentisan na nabavku

osnovne sirovine kakaa kao i kod drugih svjetskih kompanija, i to sa područja Afrike. Proizvod

se plasira na tržište u maloprodajne sisteme. Postoje značajni potencijali za inovacije u lancu

vrijednosti za proizvodnju čokolade i sličnih proizvoda. Izvoz ove kategorije proizvoda iz

Bosne i Hercegovine nije ograničen i postoji mogućnost za plasman proizvoda u sve zemlje.

Jedna od karakteristika ove kategorije je da se ključna sirovina kakao ne uzgaja u Bosni i

Hercegovini i da se nabavlja isključivo iz uvoza odnosno preko berze. Ključne poteškoće za bh.

kompanije su te što potrebe za kakao nisu toliko velike kako bi bile predmet berzanskog

trgovanja pa se kakao uglavnom nabavlja preko trgovačkih kompanija koje diktiraju cijene i

imaju veliku pregovaračku moć u odnosu na kupce.

DA

3 Ulje od sjemena

suncokreta (1512)

Ulje od suncokreta se proizvodi u BiH. Postoji jasno definirani lanac vrijednosti za proizvodnju

ulja u BiH. Proizvod se plasira na tržište u maloprodajne sisteme. Postoje značajni potencijali

za inovacije u lancu vrijednosti za proizvodnju suncokretovog ulja. Izvoz suncokretovog ulja iz

Bosne i Hercegovine je moguć u sve zemlje bez ograničenja. Posebno je značajno napomenuti

DA

Page 27: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 27 od 120

da u Bosni i Hercegovini postoji samo jedna fabrika za proizvodnju suncokretovog ulja i to

Bimal d.d. Brčko. Sa druge strane, osnovna karakteristika ovog lanca vrijednosti je visoka

ovisnost o uvozu primarne sirovine (sjemenki suncokreta) jer se suncokret u jako malom obimu

uzgaja u Bosni i Hercegovini i potrebe fabrike Bimal d.d. su uglavnom podmirene iz uvoza u

količini većoj od 95 %.

4 Pivo dobijeno od slada

2203

Pivo se proizvodi na prostorima BiH. Pored drugih sirovina veoma veliki značaj za proizvodnju

kvalitetnog piva ima kvalitet vode tako da BiH ima preduslove za dobar kvalitet proizvoda.

Postoje značajni potencijali za inovacije u lancu vrijednosti za proizvodnju piva, posebno zbog

kompleksnosti tehnološkog procesa proizvodnje. Uglavnom sve pivare koje posluju u Bosni i

Hercegovini su industrijskog tipa i posjeduju vlastite laboratorije i razvojne timove.

DA

5 Prehrambeni proizvodi

(2106: 21069092

koncentrati proteina bez

mliječne masti i

21069098 voćni sirupi,

instant baze za pripremu

bezalkoholnih pića, voćne

baze)

Proizvodi se koriste isključivo za dalju industrijsku preradu te kao takvi neće biti predmet dalje

analize.

NE

6 Pšenica (1001) Proizvodi se koriste isključivo za dalju industrijsku preradu odnosno proizvodnju brašna te kao

takvi neće biti predmet dalje analize. NE

7 Hljeb, peciva, kolači,

keksi i ostali pekarski

proizvodi (1905)

BiH ima dugu tradiciju i značajne potencijale u konditorskoj industriji. Lanac vrijednosti je

orijentisan na veliki broj aktera. Proizvod se plasira na tržište u maloprodajne sisteme. Postoje

značajni potencijali za inovacije u lancu vrijednosti za proizvodnju hljeba, peciva, keksa.

Proizvodi konditorske industrije Bosne i Hercegovine mogu se plasirati u sve zemlje svijeta. U

ovoj kategoriji proizvoda postoji jako veliki broj specifičnih proizvoda koji mogu da se

proizvode uz neznatne izmjene tehnološkog procesa i korištenjem iste tehnološke opreme. Osim

DA

Page 28: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 28 od 120

toga postoji nekoliko kategorija proizvoda koji pripadaju ovoj grupi proizvoda a tradicionalno

se proizvode u Bosni i Hercegovini kao što su: baklave, rahatlokum, lokum...

8 Šećer od šećerne trske ili

šećerne repe (1701)

Proizvodi se koriste u najvećem dijelu za dalju industrijsku preradu. Manji dio količina šećera

se plasira direktno u maloprodaju. Ne postoje značajni potencijali za inovacije u lancu

vrijednosti za šećer. Izvoz šećera u zemlje Evropske unije je ograničen kvotama koje su

definisane propisima Evropske unije.

NE

9 Vode i bezalkoholna pića:

2202 Vode sa dodatkom

šećera i bezalkoholna

pića, 2201 Prirodne vode,

nezaslađene

BiH ima značajne prirodne resurse za punjenje prirodne mineralne i izvorske vode. Ovi

potencijali se koriste i u proizvodnji bezalkoholnih pića. Proizvod se plasira na tržište u

maloprodajne sisteme i segment ugostiteljstva. Postoje značajni potencijali za inovacije u lancu

vrijednosti za proizvodnju voda i osvježavajućih alkoholnih pića. Izvoz vode i osvježavajućih

alkoholnih pića nije ograničen i može biti realiziran u sve zemlje. Značajan cjenovni udio u

proizvodu kada je u pitanju voda čini ambalaža. Uglavnom se najviše koristi PET ambalaža i u

Bosni i Hercegovini postoje značajni kapaciteti za proizvodnju PET ambalaže. Staklena

ambalaža se koristi isključivo za pakovanje vode za segmet ugostiteljstva a u Bosnu i

Hercegovinu se isključivo uvozi.

DA

10 Kukuruz (1005) Proizvodi se koriste isključivo za dalju industrijsku preradu te kao takvi neće biti predmet dalje

analize. NE

11 Kafa (0901) Ne postoje značajni potencijali za inovacije u lancu vrijednosti za kafu. Tehnološki postupci

koji se ostvaruju u preradama kafe u Bosni i Hercegovini uglavnom se svode na miješanje,

prženje, mljevenje. Selekcija kvalitetnih karakteristika pojedinih sorti se vrši prilikom nabavke

odnosno otkupa kafe u zemljama gdje se kafa uzgaja.

NE

12 Sir i skuta (0406) Mljekarski sektor u BiH ima veliki značaj u sveukupnom razvoju poljoprivrede. Proizvodnja

sira također predstavlja određeni način “konzerviranja„ mlijeka i kao kategorija proizvoda sa

dugim rokom trajanja ima veliki značaj za sektor mljekarstva. Lanac vrijednosti za proizvodnju

sira ima puno aktera. Proizvodi se plasiraju kroz maloprodajni segment. Postoje značajni

DA

Page 29: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 29 od 120

potencijali za inovacije u lancu vrijednosti za proizvodnju sira. Ministarstva poljoprivrede FBiH

i RS najveći dio novčanih podsticaja za poljoprivredu usmjeravaju u sektor mljekarstva.

13 Svinjsko meso, svježe,

rashlađeno ili smrznuto

(0203)

Svinjsko meso se uvozi najvećim dijelom kao sirovina za industriju prerade mesa i za prodaju

kao svježe meso. Potencijal za inovacije relativno je mali jer meso koje se koristi za prodaju

kao svježe ne prolazi značajne postupke obrade u bh. kompanijama. U Bosni i Hercegovini ne

postoje značajni tvornički kapaciteti za klanje svinja već se uglavnom sve svodi na male

zanatske klaonice. Izvoz svinjskog mesa iz Bosne i Hercegovine nije moguć u zemlje Evropske

unije već isključivo u zemlje CEFTA.

NE

14 Proizvodi od mesa: 1601

Kobasice i slični

proizvodi, 1602

Konzervisani proizvodi

od mesa

Proizvodi od mesa imaju dugu tradiciju proizvodnje u BiH (neki od autohtonih proizvoda,

primjerice Sudžuk, vezani su isključivo za područje BiH). Lanac vrijednosti za proizvodnju

proizvoda od mesa ima puno aktera. Proizvodi se plasiraju kroz maloprodajni segment. Postoje

značajni potencijali za inovacije u lancu vrijednosti za proizvodnju proizvoda od mesa. Izvoz

proizvoda od mesa nije moguć u zemlje Evropske unije već isključivo u zemlje CEFTA.

DA

Page 30: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 30 od 120

Na osnovu prethodno iznesenih podataka definirane su grupe proizvoda koje imaju najveći potencijal

za inovacije iz tabele 20. i koje su u ovom poglavlju detaljnije analizirane:

Čokolada i proizvodi koji sadrže kakao

Suncokretovo ulje

Pivo dobijeno od slada

Keksi, peciva, kolači i ostali pekarski proizvodi sa sadržajem kakaa ili bez kakaa

Vode i osvježavajuća bezalkoholna pića

Sir

Proizvodi od mesa

Osim prethodno iznesenih podataka o uvozu u ovom poglavlju su obrađeni podaci o proizvodnji

pojedinih kategorija proizvoda u Bosni i Hercegovini u posmatranom periodu od 2012. do 2016.

godine, izvozu osnovnih prehrambenih sirovina koje se koriste za proizvodnju ovih proizvoda, izvozu

gotovih proizvoda iz predmetnih kategorija i informacije o kompanijama koje se bave preradom

pojedinih kategorija proizvoda u Bosni i Hercegovini.

4.1. Čokolada i proizvodi koji sadrže kakao

Iz tabele 21. vidljivo je da je količina uvezene čokolade i proizvoda koji sadrže kakao u posmatranom

periodu od posljednjih pet godina prilično konstantna i iznosi oko 17 hiljada tona. Također, vidljiv je

porast vrijednosti koji se odnosi na vrijednost jedne tone uvezenog proizvoda.

U prikazanim podacima je proizvodnja čokolade i proizvoda koji sadrže kakao prema šiframa

djelatnosti definiranih zakonskim propisima u BiH. Podaci koji se odnose na količinu proizvedenu u

2012. godini značajno odstupaju od podataka za ostale godine što može biti posljedica promjena u

šiframa klasifikacije djelatnosti. Bez obzira na to, vidljivo je da je količina proizvedenih proizvoda

oko 7 hiljada tona ipak značajno manja od količine koja se uvozi.

U posmatranom periodu od 2012. do 2016. godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno 86 hiljada tona

a u istom periodu je proizvedeno nešto više od 29 hiljada tona čokolade i proizvoda koji sadrže kakao.

Uvoz čokolade i proizvoda koji sadrže kakao se najviše ostvaruje iz Srbije, Hrvatske, Poljske, Austrije

i Njemačke, s tim da količina uvezena iz Srbije i Hrvatske čini okvirno polovinu ukupnog uvoza.

Izvoz čokolade i proizvoda koji sadrže kakao u konstantnom je porastu i u 2016. godini je iznosio oko

6.900 tona što je ipak značajno manje od uvezene količine ovih proizvoda od 17.500 tona u 2016.

godini. Osim toga postoji trend pada vrijednosti izvezene čokolade i proizvoda koji sadrže kakao i u

2016. godini ta je vrijednost iznosila 4.100 BAM/toni proizvoda što je gotovo dvostruko manje od

vrijednosti uvezenih proizvoda po toni čiji je iznos bio oko 8.000 BAM/toni. Praktično to znači da u

Page 31: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 31 od 120

Bosnu i Hercegovinu uvozimo skupe, a izvozimo jeftine proizvode. Razloga za ovakvu situaciju ima

više, a sigurno su jednim dijelom uvjetovani nepostojanjem tehnoloških kapaciteta za proizvodnju

proizvoda višeg nivoa kvaliteta i nedovoljno razvijenim brendom kod bosanskohercegovačkih

proizvođača. Najveća količina čokolade i proizvoda koji sadrže kakao izvozi se u Srbiju u količini od

60 % od ukupnog bosanskohercegovačkog izvoza čokolade i proizvoda koji sadrže kakao.

Prema podacima Ipsos-ovog sindiciranog istraživanja BRANDpuls, koje se provodi dva puta godišnje

na nacionalno reprezentativnom uzorku građana BiH u dobi od 15 do 64 godine starosti a pokriva

između ostalog i navike korištenja više od 40 prehrambenih kategorija, udio domaćih brendova

čokolade na policama trgovina u BiH iznosi oko 20 % dok je tržišni udio domaćih brendova čokolade

samo 10 %. Pritom tržišni udio promatramo kroz percepciju „glavne marke“ potrošača. Uzimajući u

obzir ovakav odnos prisustva domaćeg brenda na policama i u domaćinstvima, možemo zaključiti da

i sa stanovišta potrošača postoji „prostor“ za unapređenje pozicije domaćih brendova čokolade na

tržištu Bosne i Hercegovine. Pritom u prilog tome da je čokolada zasigurno jedna od najznačajnijih

kategorija za razmatranje razvoja inovacije ide i činjenica da je riječ o kategoriji sa visokom

penetracijom u općoj (15 – 64 godina) populaciji naše zemlje (oko 87 % konzumenata kategorije).

Brendovi čokolade sa najvećim tržišnim udjelom u smislu percipiranog glavnog brenda potrošača su,

kako slijedi: Milka (37 %), Dorina (10 %), Najlepše želje (9 %). Od domaćih proizvođača, najveći

tržišni udio otpada na Swisslion čokolade (oko 7 %).

Osnovne sirovine prehrambenog porijekla za proizvodnju čokolade su šećer, kakao, mlijeko u prahu.

U Bosni i Hercegovini se ne proizvodi kakao i mlijeko u prahu. Izvoz šećera kao sirovine za

proizvodnju čokolade i drugih proizvoda koji sadrže kakao prikazan je u tabeli 21.

Najznačajniji prerađivački kapaciteti koji se bave proizvodnjom čokolade i proizvoda koji sadrže

kakao u Bosni i Hercegovini su:

Barpeh d.o.o. Čitluk

Prehrambena industrija Swisslion d.o.o. Trebinje

Vispak d.d. Visoko

GA-ME-HA d.o.o. Sarajevo

Adria M d.o.o. Banja Luka

Page 32: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 32 od 120

Tabela 21. Pregled podataka o uvozu, izvozu i proizvodnji čokolade i proizvoda koji sadrže kakao u

Bosni i Hercegovini

Godina 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

PROIZVODNJA ČOKOLADE I PROIZVODA KOJI SADRŽE KAKAO

U BOSNI I HERCEGOVINI (000 KG)

Punjeni čokoladni blokovi; table i štangle koje

imaju jezgru 600 4.582 3.450 3.708 3.367

Čokoladni blokovi; table i štangle, s dodacima

žitarica, voća ili orašastog voća 103.683 / / / /

Čokoladni blokovi; table i štangle (isklj.

punjene, s dodacima žitarica; voća ili orašastog

voća, čokoladni keks)

/ / / 4 8

Čokolade (isklj. one koje sadrže alkohol, u

blokovima, tablama ili štanglama) / / / 70 32

Punjeni čokoladni proizvodi / / / / 22

Čokoladni proizvodi (isklj. punjeni, u

blokovima, tablama ili štanglama, čokoladni

keks, čokolade)

210 73 72 139 155

Čokoladni namazi 17 2.618 2.262 3.838 3.768

Proizvodi od kakaa za pripremu napitaka 4 28 23 22 27

Ukupno 937 7.302 5.807 7.785 7.384

UVOZ ČOKOLADE I PROIZVODA KOJI SADRŽE KAKAO

U BOSNU I HERCEGOVINU

Količina (000 Kg) 17.077 17.335 17.438 17.412 17.571

Vrijednost uvoza (BAM / 000 Kg) 7.238,2 7.161,6 7.422,0 7.661,4 8.003,7

Zemlje iz kojih se najviše uvozi čokolada i proizvodi koji sadrže kakao (000 kg)

Srbija 6.901 6.739 6.235 6.112 5.712

Hrvatska 3.962 3.779 3.949 3.941 3.984

Poljska 1.458 1.584 1.531 1.674 1.895

Page 33: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 33 od 120

Austrija 540 1.066 1.380 1.168 1.399

Njemačka 913 1.010 1.192 1.184 1.104

IZVOZ ČOKOLADE I PROIZVODA KOJI SADRŽE KAKAO

IZ BOSNE I HERCEGOVINE

Količina (000 kg) 3.131 4.238 4.121 5.465 6.901

Vrijednost izvoza (BAM / 000 kg) 5.476,3 5.358,9 4.954,1 4.478,8 4.122,9

Zemlje u koje se najviše izvozi čokolada i proizvodi koji sadrže kakao (000 kg)

Srbija 1.536 2.343 1.641 2.691 4.054

Makedonija 428 459 728 1.068 1.030

Crna Gora 483 620 760 829 842

Hrvatska 526 709 549 486 490

IZVOZ SIROVINA KOJE SE KORISTE ZA PROIZVODNJU ČOKOLADE I

PROIZVODA KOJI SADRŽE KAKAO IZ BOSNE I HERCEGOVINE (000 KG)

Šećer od šećerne trske i šećerne repe i ostali

šećeri: laktoza, maltoza, fruktoza, glukoza 89.337 79.602 34.698 48.348 78.341

Izvori: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, www.trademap.org, www.komorabih.ba

4.2. Ulje od sjemenki suncokreta

Uvoz suncokretovog ulja ima kontinuirani rast u periodu od 2012. do 2016. godine i u 2016. godini je

bio za 83,3 % veći nego u 2012. godini. Suprotno od toga dolazi do pada vrijednosti suncokretovog

ulja koje se uvozi kada govorimo o vrijednosti po jedinici težine. Tako je u 2012. godini prosječna

vrijednost uvezene tone suncokretovog ulja iznosila 2.202 BAM a u 2016. godini 1.610 BAM, što je

smanjenje za 26,9 %.

Što se tiče proizvodnje suncokretovog ulja u Bosni i Hercegovini i ona ima kontinuirani rast u periodu

od 2012. do 2016. godine i u 2016. godini je bila veća u odnosu na 2012. godinu za 132,4 %, što je

vidljivo iz tabele 22. Kompletna proizvodnja se odvija u jedinom prerađivačkom kapacitetu za preradu

ulja od sjemenki suncokreta, u Bimal d.d. Brčko.

Iz tabele 22. vidljivo je da uprkos rastu proizvodnje Bosna i Hercegovina i dalje uvozi nešto veće

količine ulja od onih koje se proizvode u Bosni i Hercegovini. U 2016. godini količina uvezenog

suncokretovog ulja je bila veća za 9,1 % od količine proizvedene u Bosni i Hercegovini.

Page 34: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 34 od 120

Najveća količina suncokretovog ulja se uvozi iz Srbije i Mađarske, a uvoz iz Srbije čini oko 65 %

ukupnog uvoza. Najznačajniji proizvođači suncokretovog ulja u Srbiji su kompanije Victoria Oil, Invej

(Vital i uljara Sunce), Dijamant (Agrokor) i Banat Nova Crnja.

Izvoz suncokretovog ulja iz Bosne i Hercegovine se odvija u veoma značajnoj količini od 70.200 tona

u 2016. godini. Od svih pobrojanih kategorija prehrambenih proizvoda u ovom izvještaju, najveća

finansijska vrijednost izvoza se odnosi na suncokretovo ulje. Međutim veoma je značajno napomenuti

da se ovaj izvoz realizira u visokom procentu od 97 % na jedno tržište – tursko. Ovakva situacija je

prvenstveno ostvarena zbog sporazuma Bosne i Hercegovine o bescarinskom izvozu suncokretovog

ulja u Tursku. Kada uporedimo cijene po toni uvezenog i izvezenog suncokretovog ulja, vidljivo je da

je cijena izvezenog ulja oko 13 % veća od cijene uvezenog suncokretovog ulja po toni proizvoda.

Orijentacija na jedno tržište nosi sa sobom brojne opasnosti posebno kada se uzme u obzir sveukupna

politička situacija na Bliskom istoku koja može imati utjecaj na kompletne odnose i tržišnu politiku u

Turskoj.

Nedostatak sirovine za proizvodnju suncokretovog ulja u Bosni i Hercegovini uvjetuje da brčanska

fabrika Bimal d.d. biva prinuđena na uvoz sjemenki suncokreta jer se u Bosni i Hercegovini proizvodi

jako mala količina nedovoljna za potrebe prerade fabrike Bimal d.d. Brčko (Izvor: Analiza lanca

vrijednosti u poljoprivredno prehrambenoj industriji, Projekat LIR, UNDP, Sarajevo 2016).

Prema podacima za 2016. godinu u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno 77.600 tona sjemenki suncokreta

čija je vrijednost oko 52 miliona BAM (Izvor: www.trademap.com). Uvoz iz Srbije je iznosio 82 %

količine od ukupnog uvoza. Ovakva orijentacija na uvoz nosi sa sobom određene opasnosti jer je i u

proteklom periodu bilo inicijativa od proizvođača suncokretovog ulja iz Srbije da se zabrani izvoz

sjemenki suncokreta u Bosnu i Hercegovinu kada su godine za uzgoj suncokreta bile loše i prinosi

nedovoljni za industriju proizvodnje suncokretovog ulja u Srbiji.

Prema podacima BRANDpuls-a, udio domaćih brendova suncokretovog ulja na policama trgovina u

BiH iznosi oko 21 % dok je tržišni udio domaćih brendova ulja od suncokreta gotovo trećina ukupnog

tržišta (oko 31 %). No još uvijek tržišnog lidera predstavlja uvozno suncokretovo ulje Floriol sa

tržišnim udjelom glavne marke od oko 35 %. Uz Bimal (oko 23 %) i Agragold (oko 7 %), ostali

brendovi suncokretovog ulja uzimaju značajno manji tržišni udio gledano pojedinačno po brendovima.

Suncokretovo ulje je proizvod visoke penetracije korištenja (oko 93 %).

U tabeli 22. prikazane su količine sjemenki suncokreta koje su izvezene iz Bosne i Hercegovine u

periodu od 2012. do 2016. godine. Vidljivo je da se praktično radi o količinama koje su jako male i

nedovoljne za ozbiljnu proizvodnju ulja.

Page 35: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 35 od 120

Tabela 22. Pregled podataka o uvozu, izvozu i proizvodnji suncokretovog ulja u Bosni i Hercegovini

Godina 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

PROIZVODNJA SUNCOKRETOVOG U BOSNI I HERCEGOVINI (000 KG)

Rafinisano ulje od sjemena

suncokreta 32.601 59.570 64.451 67.215 75.755

UVOZ SUNCOKRETOVOG ULJA U BOSNU I HERCEGOVINU

Količina (000 kg) 45.092 55.948 67.435 69.016 82.644

Vrijednost uvoza (BAM / 000 kg) 2.202 1.913 1.492 1.594 1.610

Zemlje iz kojih se najviše uvozi suncokretovo ulje (000 kg)

Srbija 25.529 24.735 23.512 34.192 52.479

Mađarska 29.942 34.723 29.662 20.351 15.799

Bugarska 1.701 6.696 2.076 3.192 3.017

Hrvatska 5.896 1.735 4.171 378 1.939

Rumunija 689 3.822 7.674 3.646 1.768

IZVOZ SUNCOKRETOVOG ULJA IZ BOSNE I HERCEGOVINE

Količina (000 kg) 20.641 33.122 48.239 53.871 70.225

Vrijednost izvoza (BAM / 000 kg) 2.442,8 2.075,1 1.693,7 1.854,1 1.842,4

Zemlje u koje se najviše izvozi suncokretovo ulje (000 kg)

Turska 1.319 19.671 39.634 48.598 68.853

Austrija 2.126 2.831 2.732 2.070 1.101

Slovenija 2.300 1.875 1.527 1.374 751

Njemačka 2.434 2.557 3.743 1.514 655

Makedonija 831 930 434 620 643

IZVOZ SIROVINA KOJE SE KORISTE ZA PROIZVODNJU

SUNCOKRETOVOG ULJA IZ BOSNE I HERCEGOVINE (000 KG)

Sjemenke suncokreta 299 487 102 332 143

Izvori: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, www.trademap.org, www.komorabih.ba

Page 36: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 36 od 120

4.3. Pivo dobijeno od slada

Količina piva koja se uvozi u posmatranom periodu od 2012. do 2016. godine nalazi se u stalnom

porastu. U 2016. godini uvezena količina je veća za oko 8,3 % u odnosu na 2012. godinu. Sa druge

strane opada vrijednost po toni uvezenog piva što je posebno karakteristično za 2016. godinu gdje je

prosječna vrijednost uvezene tone piva manja od iste u 2012. godini za 13,3 %.

Proizvodnja piva u Bosni i Hercegovini se nalazi u porastu u posmatranom periodu od 2012. do 2016.

godine; najprije je došlo do značajnog pada posebno u 2014. godini, da bi u 2015. i 2016. godini došlo

do rasta. Količina piva proizvedena u 2016. godini je veća u odnosu na 2012. godinu za 4,4 %.

Proizvodnja bezalkoholnog piva je praktično beznačajna jer se proizvode jako male količine.

Prema dostupnim podacima, vidljivo je da je količina piva koja se uvozi u BiH značajno veća od

količine piva koja se proizvodi u BiH. Uvezena količina piva za 2016. godinu je za 60 % veća od

proizvedene količine piva u Bosni i Hercegovini. Najveće količine piva se uvoze iz Srbije i Hrvatske

i uvoz iz ove dvije zemlje čini 87 % ukupnog uvoza. Tome u prilog govore i podaci BRANDPuls-a, iz

kojih saznajemo da oko 82 % ukupno raspoloživih brendova piva na policama trgovina u BiH otpada

na uvozne brendove. Penetracija kategorije iznosi oko 40 % među stanovništvom BiH u dobi od 15 do

64 godine. Najveći tržišni udjeli brendova, kao subjektivno percipirano glavnih marki potrošača,

odnose se na: Jelen (17 %), Nektar (15 %) i Sarajevsko pivo (11 %), dok je preostalih cca 50 % tržišnog

udjela raspršeno na velik broj prvenstveno stranih brendova.

Što se tiče izvoza piva iz Bosne i Hercegovine on se realizuje u veoma malim količinama. Od 2012.

do 2015. godine zabilježen je konstantan pad izvoza piva, a u 2016. godini došlo je do blagog porasta

količine izvezenog piva. Izvoz piva se ostvaruje najviše u Srbiju i Hrvatsku. Dolazi do blagog rasta

vrijednosti izvezenog piva po toni proizvoda i u 2016. godini ona je iznosila 792,1 BAM/toni a

vrijednost uvezenog piva u 2016. godini 867,2 BAM/toni.

Osnovne sirovine prehrambenog porijekla koje se koriste u proizvodnji piva su: ječam (koristi se za

proizvodnju slada), hmelj, kvasac i voda. Iz tabele 22. vidljivo je da se iz BiH izvozi jako mala količina

ječma, a izvoz hmelja nije registrovan u periodu od 2012. do 2016. godine. Što se tiče kvasca sve veće

pivare imaju proizvodnju kvasca za vlastite potrebe.

U Bosni i Hercegovini postoji pet instalisanih kapaciteta za proizvodnju piva i to:

Banjalučka pivara a.d. Banja Luka

Sarajevska pivara d.d. Sarajevo

Pivara Tuzla d.d. Tuzla

Hercegovačka pivovara d.o.o. Mostar

Bihaćka pivovara d.o.o. Bihać

Osim pivara koje se bave proizvodnjom piva na veliko, postoji trend rasta broja zanatskih pivara ili

“kraft“ pivara. Kraft je proizvodnja piva u malim količinama, ali vrlo često sa inovativnim recepturama

Page 37: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 37 od 120

gdje je težnja dobijanje punijeg kvaliteta, drugačije okusa i arome. Ne postoje precizni podaci o broju

kraft pivara u Bosni i Hercegovini ali se radi o broju od nekoliko desetina proizvođača.

Tabela 23. Pregled podataka o uvozu, izvozu i proizvodnji piva u Bosni i Hercegovini

Godina 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

PROIZVODNJA PIVA U BOSNI I HERCEGOVINI (000 KG)

Pivo od slada 88.695 82.339 79.503 87.010 92.558

Bezalkoholno pivo / / 538 288 293

Ukupno 88.695 82.339 80.042 87.298 92.851

UVOZ PIVA U BOSNU I HERCEGOVINU

Količina (000 kg) 137.564 135.694 137.849 139.319 148.591

Vrijednost uvoza (BAM / 000 kg) 1.000,2 1.030,0 1.045,3 1.043,9 867,2

Zemlje iz kojih se najviše uvozi pivo (000 kg)

Srbija 78.163 72.036 67.790 67.757 70.916

Hrvatska 48.410 48.481 49.504 50.918 58.127

Slovenija 6.855 8.322 11.680 10.392 8.772

Crna Gora 1.576 1.811 2.212 2.620 2.860

Mađarska 338 920 1.390 2.747 2.652

Holandija 2.003 2.875 2.542 1.872 1.829

Austrija / 656 1.280 1.033 980

Njemačka 120 381 726 773 919

IZVOZ PIVA IZ BOSNE I HERCEGOVINE

Količina (000 kg) 5.498 2.608 2.157 1.734 1.919

Vrijednost izvoza (BAM / 000 kg) 627,8 647,4 684,5 778,4 792,1

Zemlje u koje se najviše izvozi pivo (000 kg)

Srbija 849 1.523 1.062 703 922

Hrvatska 4.406 929 755 659 780

Page 38: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 38 od 120

IZVOZ SIROVINA KOJE SE KORISTE ZA PROIZVODNJU PIVA

IZ BOSNE I HERCEGOVINE (000 KG)

Ječam / 33 76 61 36

Izvori: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, www.trademap.org, www.komorabih.ba

4.4. Keksi, peciva, kolači i ostali pekarski proizvodi sa sadržajem kakaa ili bez kakaa

Količina proizvoda iz grupe keksi, peciva, kolači i ostali pekarski proizvodi sa sadržajem kakaa ili bez

kakaa koja se uvozi u Bosnu i Hercegovinu u periodu od 2012. do 2016. ima trend blagog porasta jer

je u 2016. godini veća za oko 6,5 % od količine koja je uvezena u 2012. godini. Sa druge strane

vrijednost uvezenih proizvoda po toni proizvoda je prilično konstantna i kreće se oko 4.500 BAM za

tonu proizvoda.

Što se tiče proizvodnje keksa, peciva, kolača i ostalih pekarski proizvoda sa sadržajem kakaa ili bez

kakaa evidentan je trend jako velikog rasta proizvodnje u posmatranom periodu od 2012. do 2016.

godine. Količina proizvoda koji su proizvedeni u 2016. godini je za 9,5 % veća nego u 2015. godini,

a za 66,5 % veća nego 2012. godine. U tabeli 24, gdje se nalaze podaci o proizvedenim količinama

keksa, peciva, kolača i ostalih pekarski proizvodi sa sadržajem kakaa ili bez kakaa, nisu uključeni

podaci o proizvodnji svježeg hljeba (koji se okvirno u BiH proizvodi u količini od oko 43.000 tona

godišnje) pošto se svježi hljeb ne uvozi u BiH.

Što se tiče kategorija proizvoda koje se najviše proizvode, to su svakako slatki keks, vafli i oblatne,

kolači i peciva, pekarski proizvodi.

Ako poredimo proizvedene i uvezene količine hljeba, keksa, peciva i kolača, vidljivo je da se od 2013.

godine u Bosni i Hercegovini proizvodi veća količina ovih proizvoda od one koja se uvozi u Bosnu i

Hercegovinu. U 2016. godini proizvodnja hljeba, peciva, kolača i keksa je bila za 44,7 % veća od

uvoza istih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu.

Iz tabele 24 vidljivo je da gotovo 50 % uvoza keksa, peciva, kolača i ostalih pekarskih proizvoda sa

sadržajem kakaa ili bez kakaa dolazi iz Srbije, a na drugom mjestu po količini uvezenih ovih proizvoda

u Bosnu i Hercegovinu je Hrvatska.

Kad je riječ o keksima (uključujući i napolitanke), prema podacima BRANDPuls-a, penetracija

kategorije u općoj populaciji je visoka i kreće se oko 81 %. Na uvozne brendove otpada oko 86 %

ukupne brend liste proizvoda dostupnih u maloprodaji, dok je tržišni udio uvoznih brendova oko 90

%. Tržišnog lidera u kategoriji predstavlja brend Domaćica (Kraš) sa udjelom od oko 17 % kao

glavnog konzumiranog brenda, a slijede ju Jadro napolitanke sa udjelom od oko 13 %. Od srbijanskih

brendova najveći tržišni udio bilježi Plazma (8 %) i Jaffa Cakes (7 %). Od domaćih (Swisslion) izdvaja

se tek Eurovafel sa udjelom od oko 6 % kao glavnog konzumiranog brenda.

Što se tiče izvoza keksa, peciva, kolača i ostalih pekarskih proizvoda sa sadržajem kakaa ili bez kakaa,

postoji trend porasta količine proizvoda iz ove grupe koji se izvoze, i u 2016. godini izvezena je

Page 39: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 39 od 120

količina koja je za 20,7 % veća nego količina izvezena 2012. godine. Međutim, dolazi do blagog pada

vrijednosti izvezene količine ovih proizvoda po toni proizvoda pa je vrijednost tone uvezenog keksa,

peciva, kolača i ostalih pekarskih proizvoda sa sadržajem kakaa ili bez kakaa u 2016. godini iznosila

3.338 BAM što je za 4,6 % manje od vrijednosti izvezene u 2012. godini. Također, ako uporedimo

vrijednosti uvezene i izvezene tone proizvoda, vidljivo je da je vrijednost tone uvezenih proizvoda iz

ove grupe veća za 38,2 % (posmatrani podaci za 2016. godinu).

Osnovne sirovine za proizvodnju proizvoda iz grupe keksa, peciva, kolača i ostalih pekarskih

proizvoda sa sadržajem kakaa ili bez kakaa su: pšenično brašno, šećer, margarin i biljna mast, lecitin,

kakao... Od svih pomenutih sirovina u Bosni i Hercegovini se ne proizvodi margarin, biljna mast i

kakao. Proizvodnja ostalih sirovina je zastupljena u Bosni i Hercegovini a također i izvoz tih sirovina

što je prikazano u tabeli 24.

Konditorska industrija u Bosni i Hercegovini je prilično razvijena, što je dijelom posljedica toga što je

u bivšoj SFRJ instaliran značajan broj kapaciteta za proizvodnju a koji su poslije rata ponovo

pokrenuti, a sa druge strane došlo je i do otvaranja novih fabrika. Najznačajniji proizvođači

konditorskih proizvoda u Bosni i Hercegovini su:

Mira a.d. Prijedor (članica KRAŠ grupe)

Krajina klas d.o.o. Banja Luka

Prehrambena industrija Swisslion d.o.o. Trebinje

AS d.o.o. Jelah

Klas d.d. Sarajevo

Gadžo komerc d.o.o. Sarajevo

Voćar d.o.o. Brčko

DAŽ Nova Aleksandrija d.o.o. Zvornik

Tabela 24. Pregled podataka o uvozu, izvozu i proizvodnji keksa, peciva, kolača i ostalih pekarskih

proizvoda sa sadržajem kakaa ili bez kakaa u Bosni i Hercegovini

Godina 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

PROIZVODNJA KEKSA, PECIVA, KOLAČA I OSTALIH

PEKARSKIH PROIZVODA U BOSNI I HERCEGOVINI (000 KG)

Kolači i peciva; ostali pekarski proizvodi 5.899 8.517 6.917 10.085 10.458

Hrskavi hljeb 9 100 13 13 18

Dvopek, tost-hljeb i slični tost-proizvodi 128 105 264 255 376

Page 40: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 40 od 120

Medenjaci začinjeni đumbirom i slično 5 22 16 381 352

Slatki keks, vafli i oblatne, prevučeni

čokoladom ili drugim proizvodima koji sadrže

kakao

5.990 8.504 13.895 15.727 14.792

Slatki keks (uključujući sendvič-keks;

isključujući prevučeni čokoladom ili drugim

proizvodima koji sadrže čokoladu)

4.543 3.862 3.374 3.166 3.863

Vafli i oblatne sa sadržajem > 10 % masenog

udjela vode u gotovom proizvodu / / / / 159

Vafli i oblatne (uključujući slane) 295 255 329 351 393

Keks (isklj. prevučeni ili prekriveni čokoladom

ili drugim pripravcima koji sadrže kakao, vafle i

oblatne)

1.687 1.480 1.517 2.325 2.569

Začinjeni ili slani istisnuti ili ekspandirani

proizvodi 1.153 1.043 962 994 1.273

Pekarski proizvodi, bez dodatka zaslađivača 3.447 3.994 3.906 1.909 4.300

Ukupno 23.160 27.886 31.199 35.210 38.558

UVOZ KEKSA, PECIVA, KOLAČA I OSTALIH

PEKARSKIH PROIZVODA U BOSNU I HERCEGOVINU

Količina (000 kg) 25.023 25.391 26.607 26.058 26.638

Vrijednost uvoza (BAM / 000 kg) 4.463,6 4.487,4 4.410,6 4.511,0 4.614,4

Zemlje iz kojih se najviše uvoze keks, pecivo, kolači i ostali pekarski proizvodi (000 Kg)

Srbija 12.412 13.578 14.080 13.515 13.378

Hrvatska 4.615 4.484 4.086 4.014 4.002

Makedonija 2.323 2.084 2.391 2.264 2.359

Bugarska 1.016 883 988 1.186 1.470

Turska 2.140 1.604 1.363 1.172 1.193

Page 41: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 41 od 120

IZVOZ KEKSA, PECIVA, KOLAČA I OSTALIH

PEKARSKIH PROIZVODA IZ BOSNE I HERCEGOVINE

Količina (000 kg) 12.684 13.893 13.738 14.817 15.312

Vrijednost izvoza (BAM / 000 kg) 3.500,9 3.469,6 3.489,2 3.473,6 3.338,6

Zemlje u koje se najviše izvoze keks, pecivo, kolači i ostali pekarski proizvodi (000 Kg)

Hrvatska 7.302 7.330 7.915 7.615 6.756

Srbija 1.656 2.723 2.431 2.445 2.717

Makedonija 739 1.040 917 1.217 1.369

Saudijska Arabija 566 360 54 681 1.165

IZVOZ SIROVINA KOJE SE KORISTE ZA PROIZVODNJU

KEKSA, PECIVA, KOLAČA I OSTALIH PEKARSKIH PROIZVODA

IZ BOSNE I HERCEGOVINE (000 KG)

Pšenica 684 12.951 9.060 6.662 17.969

Pšenično brašno 3.769 3.974 4.582 4.954 21.267

Šećer od šećerne trske i šećerne repe i ostali

šećeri: laktoza, maltoza, fruktoza, glukoza 89.337 79.602 34.698 48.348 78.341

Sojin lecitin 98 106 66 230 244

Izvori: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, www.trademap.org, www.komorabih.ba

4.5. Vode i bezalkoholna pića

Količine proizvoda iz grupe zaslađenih voda i osvježavajućih bezalkoholnih pića koje se uvoze u

Bosnu i Hercegovinu imaju blagi kontinuirani rast u posmatranom periodu od 2012. do 2016. godine.

U 2016. godini zabilježen je rast u odnosu na 2012. godinu za oko 5,6 %. Vrijednost uvezenih

proizvoda je prilično konstantna i iznosi oko 1.000 BAM za tonu uvezenih proizvoda iz ove grupe.

Što se tiče uvoza voda, prirodnih, mineralnih ali nezaslađenih, količine koje se uvoze u periodu od

2012. do 2016. godine su prilično konstantne i iznose oko 45.000 tona. Isto tako i prosječna vrijednost

jedne tone uvezene vode je prilično konstantna i iznosi oko 470 BAM/toni.

Najveće količine bezalkoholnih pića i vode se uvoze iz Srbije i Hrvatske i uvezena količina iz ove

dvije zemlje čini 77 % ukupno uvezene količine. Značajne količine bezalkoholnih pića i vode se uvoze

i iz Slovenije.

Page 42: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 42 od 120

Količina proizvedenih osvježavajućih bezalkoholnih pića i zaslađenih voda u Bosni i Hercegovini je

u 2016. manja u odnosu na 2015. godinu za oko 5,0 %, ali je u 2016. godini veća nego u 2012. godini

za 14,2 %. Tokom posmatranog perioda 2012. – 2016. vidljivo je da postoje varijacije u količinama

proizvedenih proizvoda iz ove grupe.

Slična situacija je i sa vodama, nezaslađenim, prirodnim i mineralnim vodama. U 2016. godini količina

proizvedenih proizvoda je manja za oko 5,5 %, ali je u 2016. godini veća u poređenju sa 2012. godinom

za 63,1 %.

Bosna i Hercegovina ima dobro razvijenu industriju bezalkoholnih pića i značajne prirodne resurse za

punjenje prirodne izvorske i mineralne vode. Tako je iz tabele 25 vidljivo da je proizvodnja prirodne

izvorske i mineralne vode u Bosni i Hercegovini oko tri puta veća od količine vode koja se uvozi u

Bosnu i Hercegovinu.

Slično tome i proizvodnja osvježavajućih bezalkoholnih pića je u cijelom posmatranom periodu barem

dvostruko veća od količine koja je uvezena u Bosnu i Hercegovinu.

Što se tiče izvoza, izvezena količina bezalkoholnih pića je u konstantom porastu u periodu od 2012.

do 2016. godine, i u 2016. godini je veća za 75 % nego u 2012. godini. Međutim i u ovoj kategoriji je

vidljiv blagi pad vrijednosti proizvoda koji se izvoze po toni izvezenog proizvoda. Ako poredimo

vrijednost uvezene tone bezalkoholnih pića sa vrijednošću tone proizvoda koji se izvozi iz Bosne i

Hercegovine, uvezena vrijednost je za 69,8 % veća od izvezene vrijednosti proizvoda po toni.

Izvezene količine vode su imale trend rasta od 2012. do 2015., a u 2016. godini došlo je do pada

količini izvezene vode iako je u 2016. godini izvezena količina vode veća za 38,6 % od količine

izvezene u 2012. godini. Od 2012. do 2015. godine postoji kontinuiran pad vrijednosti izvezene vode

po toni, ali je u 2016. godini došlo do rasta vrijednosti izvezene količine po toni na 156,5 BAM/toni.

Uprkos tome ova vrijednost je značajno manja od vrijednosti uvezene tone vode koja u 2016. godini

iznosi 475,8 BAM.

Osnovne prehrambene sirovine za proizvodnju voda i bezalkoholnih pića su voda, šećer, limunska

kiselina i arome. Proizvodnja limunske kiseline i aroma se ne odvija u Bosni i Hercegovini dok je

izvoz šećera prikazan u tabeli 24.

Industrija vode i bezalkoholnih pića je prilično razvijena u Bosni i Hercegovini što je dijelom

posljedica jako razvijene ove vrste industrije u SFRJ.

U kategoriji osvježavajućih bezalkoholnih pića, prema podacima BRANDPuls-a, udio domaćeg

proizvoda je visok, prvenstveno zahvaljujući pogonu Coca Cola HBC BH d.o.o. Na Coca-Colu otpada

gotovo polovica tržišnog udjela u pogledu glavnog konzumiranog brenda, kada govorimo o

bezalkoholnim gaziranim napicima. Skupa sa ostalim domaćim brendovima (Sky Cola) u ovoj

kategoriji, na domaći brend otpada oko 60 % tržišnog učešća. Penetracija kategorije je visoka i iznosi

preko 80 % u općoj populaciji od 15 do 64 godine.

Page 43: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 43 od 120

Najveći proizvođači osvježavajućih bezalkoholnih pića u Bosni i Hercegovini su:

Stanić Beverages d.o.o. Kreševo

Sarajevski kiseljak d.d. Kiseljak

Sarajevska pivara d.d. Sarajevo

Coca Cola HBC BH d.o.o. Sarajevo

Fructa trade d.o.o. Derventa

Spektar drink d.o.o. Bijeljina

Hercegovinavino d.o.o. Mostar

U potkategoriji mineralnih voda, prema podacima BRANDPuls-a, u tržišnom učešću prednjače domaći

brendovi (za izvorske negazirane vode, preko 50 % brendova čine domaći brendovi, sa tržišnim

učešćem od oko 50 %). Brendovi sa najvećim tržišnim učešćem u pogledu glavnog konzumiranog

brenda su: Jana (26 %), Olimpija (10 %), Prolom (7 %), Oaza (7 %), te sa udjelima od po 5 i manje %

– Tešanjski dijamant, Sarajevska prirodna, Vitinka, Vivia… Za gazirane mineralne vode taj je udio još

i veći – oko 64 % brendova na policama čine domaći brendovi, sa tržišnim učešćem glavnog

konzumiranog brenda od oko 72 %. Najznačajniji brendovi u kontekstu tržišnog učešća kao glavnog

konzumiranog brenda imaju: Sarajevski kiseljak (26 %) i Vitinka (14 %). Od uvoznih brendova izdvaja

se Donat Mg (10 %) i Knjaz Miloš (10 %).

Najveći proizvođači prirodnih mineralnih voda u Bosni i Hercegovini su:

Sarajevski kiseljak d.d. Kiseljak

Vitinka a.d. Kozluk

Sarajevska pivara d.d. Sarajevo

Coca Cola HBC BH d.o.o. Sarajevo

Princess d.o.o. Tešanj

Zema d.o.o. Tešanj

Tešanjska vrela d.o.o. Tešanj

Oaza (AS Grupa) d.o.o. Jelah

Lukas TP Nakić d.o.o. Široki Brijeg

Nevra d.o.o. Deževice

Hercegovačka pivovara d.o.o.

Page 44: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 44 od 120

Tabela 25. Pregled podataka o uvozu, izvozu i proizvodnji vode i bezalkoholnih pića u Bosni i

Hercegovini

Godina 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

PROIZVODNJA VODE I BEZALKOHOLNIH PIĆA

U BOSNI I HERCEGOVINI (000 KG)

Vode s dodanim šećerom, drugim

zaslađivačima ili aromatizovane, npr.

bezalkoholna osvježavajuća pića

183.692 197.012 201.871 202.409 189.635

Bezalkoholna pića koja ne sadrže mliječne

masnoće 11.007 9.837 1.893 31.657 32.783

Ukupno bezalkoholna pića 194.699 206.849 203.764 234.066 222.418

Mineralne i gazirane vode, nezaslađene 77.910 74.789 93.995 129.794 124.069

Nezaslađene i nearomatizovane vode,

(isključujući mineralne i gazirane vode) 6.874 7.987 14.582 16.499 14.223

Ukupno voda 84.784 82.776 108.577 146.293 138.292

UVOZ VODE I BEZALKOHOLNIH PIĆA U BOSNU I HERCEGOVINU

Količina uvezenih bezalkoholnih pića (000 kg) 104.670 99.972 104.614 111.235 110.521

Vrijednost uvoza bezalkoholnih pića (BAM /

000 kg) 1.000,6 992,1 950,5 974,7 1.002,5

Količina uvezene vode (000 kg) 44.013 42.082 49.393 45.765 44.568

Vrijednost uvoza vode (BAM / 000 kg) 456,7 462,1 516,4 466,0 475,8

Zemlje iz kojih se najviše uvoze voda i osvježavajuća bezalkoholna pića (000 kg)

Srbija 58.168 58.473 62.647 65.314 64.832

Hrvatska 63.408 58.325 57.647 56.899 55.221

Slovenija 17.041 15.578 16.275 19.070 19.651

IZVOZ VODE I BEZALKOHOLNIH PIĆA IZ BOSNE I HERCEGOVINE

Izvezena količina bezalkoholnih pića (000 kg) 31.039 39.558 45.899 48.921 54.271

Vrijednost izvoza bezalkoholnih pića (BAM /

000 kg) 600,4 580,9 565,2 545,7 590,7

Page 45: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 45 od 120

Izvezena količina vode (000 kg) 16.235 21.436 22.917 27.934 22.477

Vrijednost izvoza vode (BAM / 000 kg) 181,9 158,4 136,9 117,3 156,5

Zemlje u koje se najviše izvoze voda i osvježavajuća bezalkoholna pića (000 kg)

Hrvatska 41.281 45.830 48.136 52.602 46.929

Srbija 3.051 2.991 2.659 2.501 2.584

Crna Gora 1.070 1.637 1.262 1.628 2.150

IZVOZ SIROVINA KOJE SE KORISTE ZA PROIZVODNJU VODE I

BEZALKOHOLNIH PIĆA IZ BOSNE I HERCEGOVINE (000 KG)

Šećer od šećerne trske i šećerne repe i ostali

šećeri: laktoza, maltoza, fruktoza, glukoza 89.337 79.602 34.698 48.348 78.341

Izvori: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, www.trademap.org, www.komorabih.ba

4.6. Sir

Količina uvezenog sira u Bosnu i Hercegovinu nakon blagog pada u 2013. i 2014. godini bilježi

značajan rast u 2015. i 2016 godini. Tokom 2016. godine uvezena količina sira je za 35,2 % veća od

količine koja je uvezena u 2012. godini.

Sa rastom uvezene količine sira došlo je do pada prosječne vrijednosti sira po toni. Vrijednost uvoza

sira po toni u 2016. godini je za 19,2 % manja od prosječne vrijednosti jedne tone uvezenog sira u

2013. godini. Najveća količina sira se u Bosnu i Hercegovinu uvozi iz Njemačke (oko 53,5 % od

ukupnog uvoza), Hrvatske, Slovenije i Holandije. Što se tiče zastupljenosti pojedinih brendova domaće

odnosno strane proizvodnje, BRANDPuls nažalost ne raspolaže podacima vezanim za predmetnu

kategoriju.

Proizvodnja sira u Bosni i Hercegovini ima trend kontinuiranog rasta u posmatranom periodu (2012–

2016). Tokom 2016. godine proizvedena je količina sira koja je za 28,4 % veća od proizvedene količine

u 2012. godini. Najveće količine proizvedenog sira se odnose na nefermentisani i svježi sir dok je

proizvodnja topljenog sira potpuno zaustavljena u 2016. godini jer nije registrovana proizvodnja, što

je vidljivo iz podataka u tabeli 26.

Najveći dio proizvedenih količina sira se odnosi na sir od kravljeg mlijeka, dok je proizvodnja sira od

ovčjeg mlijeka i sira od kozjeg mlijeka značajno manja, ali ne postoje podaci o proizvodnji sira po

vrstama mlijeka. Prema podacima Agencije za statistiku BiH u Bosni i Hercegovini je tokom 2016.

godine prikupljeno 677.336.000 litara kravljeg mlijeka, 16.136.000 litara ovčjeg mlijeka i 7.694.000

litara kozjeg mlijeka.

Page 46: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 46 od 120

Iako je primjetan trend kontinuiranog rasta proizvodnje sira u Bosni i Hercegovini, i dalje je uvezena

količina sira značajno veća od količine koja se proizvede u Bosni i Hercegovini. U 2016. godini

uvezena količina sira je za 86,1 % veća od proizvedene količine sira u Bosni i Hercegovini.

Što se tiče izvoza sira svakako da je najznačajnije tržište za sir iz Bosne i Hercegovine hrvatsko tržište,

međutim nakon izvoza u Hrvatsku u 2012. godini u količini od 1.139 tona došlo je do potpunog

zaustavljanja izvoza nakon što je Hrvatska pristupila EU i u 2014. godini nije zabilježen izvoz sira u

Hrvatsku, jer Bosna i Hercegovina nije ispunjavala uslove EU standarda za izvoz mlijeka i mliječnih

proizvoda. Krajem 2015. i u 2016. godini ponovo počinje izvoz u Hrvatsku, ali još uvijek u malim

količinama jer je sigurno potrebno vrijeme da se povrate pozicije na tržištu. Vrijednost izvezenog sira

po toni u periodu od 2013. do 2016. je prilično konstantna i kreće se oko 7.500 BAM za tonu sira što

je značajno više od prosječne vrijednosti tone uvezenog sira za 2016. godinu koja je iznosila 5.661

BAM. U odnosu na ostale kategorije hrane kod sira imamo obrnutu situaciju da izvozimo proizvode

višeg cjenovnog ranga od onih koje uvozimo.

Osnovna sirovina za proizvodnju sira je mlijeko. Izvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine imao je

drastični trend pada do 2016. godine prvenstveno iz razloga što je ulaskom Hrvatske u EU izvoz

mlijeka bio onemogućen. Dobijanjem dozvole za izvoz mlijeka i proizvoda od mlijeka u EU u toku

2016. godine zabilježen je blagi oporavak odnosno rast izvoza u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu

za oko 14 % ali uprkos tome količina mlijeka koja je izvezena u 2016. godini manja je od izvezene

količine u 2012. godini za 60,6 %.

Najznačajniji kapaciteti za proizvodnju sira u Bosni i Hercegovini su:

Mljekara Livno d.o.o. Livno

EKO sir Puđa d.o.o. Livno

Mlijekoprodukt d.o.o. Kozarska Dubica

Mljekara Pađeni d.o.o. Bileća

Mljekara Meggle d.o.o. Bihać

Milkos d.o.o. Sarajevo

Page 47: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 47 od 120

Tabela 26. Pregled podataka o uvozu, izvozu i proizvodnji sira u Bosni i Hercegovini

Godina 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

PROIZVODNJA SIRA U BOSNI I HERCEGOVINI (000 KG)

Nefermentirani ili nesoljeni svježi sir 3.592 3.847 4.207 4.644 4.889

Sir, rendani, u prahu, prošaran plavim plijesnima i

drugi neprerađeni sir 1.312 1.118 1.442 1.441 1.418

Topljeni sir 6 6 3 870 /

Ukupno 4.911 4.972 5.653 6.086 6.307

UVOZ SIRA U BOSNU I HERCEGOVINU

Količina (000 kg) 8.681 8.540 8.307 10.293 11.739

Vrijednost (BAM / 000 kg) 6.429,7 7.008,6 6.687,9 5.732,3 5.661,5

Zemlje iz kojih se najviše uvozi sir

Njemačka 4.166 4.419 4.452 5.529 6.285

Hrvatska 1.410 1.064 867 1.510 1.590

Slovenija 1.465 1.355 1.200 1.356 1.469

Holandija 60 133 340 650 1.060

IZVOZ SIRA IZ BOSNE I HERCEGOVINE

Količina (000 kg) 1.276 771 250 274 637

Vrijednost izvoza (BAM / 000 kg) 6.909,9 7.754,9 7.668,8 7.518,2 7.486,9

Zemlje u koje se najviše izvozi sir

Crna Gora 127 150 226 135 274

Hrvatska 1.139 610 / 69 178

Srbija / 10 15 35 119

IZVOZ SIROVINA KOJE SE KORISTE ZA PROIZVODNJU SIRA

IZ BOSNE I HERCEGOVINE (000 KG)

Mlijeko 34.607 25.400 14.541 11.960 13.640

Izvori: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, www.trademap.org, www.komorabih.ba

Page 48: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 48 od 120

4.7. Proizvodi od mesa

Uvoz proizvoda od mesa u Bosnu i Hercegovinu tokom perioda 2012.–2016. godine ima trend pada

količina uvezenih proizvoda. U 2016. godini registrovana je manja količina uvezenih kobasica i sličnih

proizvoda u odnosu na 2012. godinu za 30,3 % i manja količina uvezenih konzervisanih proizvoda od

mesa u odnosu na 2012. godinu za 26,4 %. Najveće količine proizvoda od mesa se uvoze iz Srbije

(oko 65 % od ukupne uvezene količine) i Makedonije. Uvoz iz Hrvatske je drastično smanjen nakon

pristupanja Hrvatske EU i uvođenja carina na proizvode od mesa. Što se tiče zastupljenosti pojedinih

brendova domaće odnosno strane proizvodnje, BRANDPuls i u ovom slučaju nažalost ne raspolaže

podacima vezanim za predmetnu kategoriju.

Vrijednost po toni uvezenih proizvoda je prilično konstantna kada su u pitanju kobasice i slični

proizvodi i kreće se oko 5.600 BAM po toni uvezenih proizvoda. Kada su u pitanju konzervisani

proizvodi od mesa dolazi do pada vrijednosti po toni uvezenih konzervisanih proizvoda od mesa i u

2016. godini vrijednost uvezene tone konzervisanih proizvoda od mesa iznosila je 5.247,6 BAM što

je za oko 23,3 % manje od vrijednosti istih proizvoda u 2012. godini.

Što se tiče proizvodnje proizvoda od mesa u Bosni i Hercegovini na osnovu podataka iz tabele 27

vidljiv je trend kontinuiranog rasta proizvedenih količina proizvoda od mesa u periodu od 2012. do

2016. godine. Najveći udio u količini proizvedenih proizvoda od mesa otpada na kobasice i slične

proizvode i u 2016. godini je proizvedeno više od 31.000 tona kobasica.

Ako poredimo uvezene količine proizvoda od mesa i proizvedene količine proizvoda od mesa u Bosni

i Hercegovini vidljivo je da je trend rasta proizvedenih količina takav da je u 2016. godini količina

proizvedenih količina proizvoda od mesa više od četiri puta bila veća od uvezenih količina proizvoda

od mesa. Poređenjem podataka koji su vezani isključivo za kobasice i slične proizvode vidljivo je da

je u 2016. godini proizvedena količina od 31.290 tona kobasica, a uvezeno je 6.547 tona kobasica i

sličnih proizvoda.

Što se tiče izvoza proizvoda od mesa u periodu od 2012. do 2016. godine dolazi do značajnog pada

izvezenih količina kobasica, prvenstveno zbog ulaska Hrvatske u EU i gubitka tržišta Hrvatske jer

Bosna i Hercegovina ne ispunjava zahtjeve standarda EU za izvoz proizvoda od mesa. Paralelno sa

tim dolazi do povećanja izvezene količine konzervi iz Bosne i Hercegovine, dijelom iz razloga što su

hrvatske kompanije prebacile proizvodnju konzervi u Bosnu i Hercegovinu za tržište zemalja CEFTA

(Izvor: Analiza lanca vrijednosti za meso i proizvode od mesa, Projekat CREDO Krajina, EDA Banja

Luka, 2014).

Prosječna vrijednost izvezenih kobasica po toni proizvoda ima trend rasta s tim da je došlo do

određenog pada u 2016. godini. Poređenjem prosječne vrijednosti kobasica koje se uvoze i vrijednosti

koje se izvoze vidljivo je da je prosječna vrijednost uvezenih kobasica 30 % veća od onih koje se

izvoze iz Bosne i Hercegovine. Obrnuta situacija je kod konzervisanih proizvoda od mesa, gdje je

prosječna vrijednost tone izvezenih proizvoda iz Bosne i Hercegovine za 65,1 % veća od prosječne

vrijednosti konzervisanih proizvoda koji se uvoze u Bosnu i Hercegovinu.

Page 49: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 49 od 120

Osnovne sirovine za proizvodnju proizvoda od mesa čini meso i to prije svega goveđe meso, svinjsko

meso i meso peradi. Najveći udio u izvozu mesa u 2016. godini ima goveđe meso dok je izvoz mesa

peradi u 2016. godini manji od odnosu na 2012. godinu za oko 32,5 %.

Najznačajniji prerađivački kapaciteti za proizvodnju proizvoda od mesa u Bosni i Hercegovini su:

Mesna industrija Ovako d.o.o. Visoko

Mesna industrija Bajra d.o.o. Travnik

Mesna industrija Menprom d.o.o. Tuzla

Mesna industrija TRIVAS d.o.o. Prnjavor

Mesna industrija ZP Komerc d.o.o. Bijeljina

Mesna industrija Natura d.o.o. Teslić

Mesna industrija Karliko d.o.o. Ljubuški

Mesna industrija Rakitno Šišović d.o.o.

Mesna industrija GAGRO GIPI d.o.o. Čitluk

Tabela 27. Pregled podataka o uvozu, izvozu i proizvodnji proizvoda od mesa u Bosni i Hercegovini

Godina 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

PROIZVODNJA PROIZVODA OD MESA U BOSNI I HERCEGOVINI (000 KG)

Svinjski butovi, plećke, soljeni, u salamuri,

sušeni ili dimljeni 416 519 365 158 266

Svinjsko meso sa stomaka i njegovi dijelovi,

soljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni 527 581 827 783 869

Svinjetina, soljena, u salamuri, sušena ili

dimljena 250 401 517 470 546

Govedina i teletina, soljena, u salamuri, sušena ili

dimljena 186 272 1.204 1.357 1.312

Kobasice i slični proizvodi i proizvodi na bazi

jetre / 1.450 1.108 4.540 4.995

Kobasice i slični proizvodi od mesa, iznutrica ili

krvi i proizvodima na njima baziranim 18.514 19.799 21.548 23.960 26.296

Page 50: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 50 od 120

Pripremljena ili konzervisana jetra ostalih

životinja / / 407 428 558

Ćureće meso ili iznutrice, pripremljeno ili

konzervisano 296 345 367 6 176

Ostalo meso peradi, pripremljeno ili

konzervisano 7.167 7.385 8.202 8.727 7.942

Svinjsko meso, pripremljeno, butovi i odresci

butova 764 433 405 285 447

Pripremljeno ili konzervisano meso ili iznutrice

od goveda 997 1.614 3.077 3.942 3.901

Ukupno 29.122 32.805 38.031 44.659 47.312

UVOZ PROIZVODA OD MESA U BOSNU I HERCEGOVINU

Uvezena količina kobasica i sličnih proizvoda

(000 kg) 9.438 7.857 6.473 6.438 6.574

Vrijednost uvoza kobasica i sličnih proizvoda

(BAM / 000 kg) 5.586,6 5.891,1 5.872,0 5.825,2 5.580,4

Uvezena količina konzervisanih proizvoda od

mesa (000 kg) 4.827 4.712 3.457 3.307 3.550

Vrijednost uvoza konzervisanih proizvoda od

mesa (BAM / 000 kg) 6.839,8 6.724,1 5.401,7 5.476,5 5.247,6

Zemlje iz kojih se najviše uvoze proizvodi od mesa (000 kg)

Srbija 4.897 5.422 6.384 6.611 6.551

Makedonija 1.494 1.567 1.697 1.425 1.928

Hrvatska 6.778 4.669 620 779 759

IZVOZ PROIZVODA OD MESA IZ BOSNE I HERCEGOVINE

Izvezena količina kobasica i sličnih proizvoda

(000 kg) 2.984 2.356 1.480 1.299 1.039

Vrijednost izvoza kobasica i sličnih proizvoda

(BAM / 000 kg) 2.945,5 3.146,9 3.948,8 5.239,7 4.291,1

Page 51: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 51 od 120

Izvezena količina konzervisanih proizvoda od

mesa (000 kg) 2.530 2.232 3.336 3.156 3.782

Vrijednost izvoza konzervisanih proizvoda od

mesa (BAM / 000 kg) 8.140,2 7.958,3 8.654,5 9.174,8 8.666,3

Zemlje u koje se najviše izvoze proizvodi od mesa (000 kg)

Srbija 1.390 1.623 1.749 1.184 1.753

Makedonija 796 692 1.576 1.575 1.567

Crna Gora 657 749 710 639 733

IZVOZ SIROVINA KOJE SE KORISTE ZA PROIZVODNJU

PROIZVODA OD MESA IZ BOSNE I HERCEGOVINE (000 KG)

Goveđe meso svježe i rashlađeno / 41 623 6.777 5.939

Meso peradi i jestivi klaonički proizvodi peradi 5.258 3.818 4.502 3.245 3.548

Meso i jestivi klaonički proizvodi (svinja i

goveda) 201 278 214 91 290

Goveđe meso smrznuto / / / 1.993 /

Ukupno 5.459 4.137 5.339 12.106 9.777

Izvori: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, www.trademap.org, www.komorabih.ba

5. Zaključak

U Bosni i Hercegovini prehrambena industrija i poljoprivreda oduvijek su imale veliki značaj na

društveni život i značajno učešće u BDP.

Na osnovu prezentiranih podataka identificirane su tri kategorije proizvoda sa najvećim potencijalom

za inovacije koje bi rezultovale najznačajnijim povećanjem učešća u prodaji proizvoda iz tih kategorija

na domaćem tržištu nauštrb smanjenja uvoza.

Za odabir konačnih kategorija sa najvećim potencijalom, korišteni su sljedeći kriteriji:

Odnos količine proizvedene u BiH i količine uvezene u BiH,

Odnos količine koja se izvozi iz BiH i proizvedene količine u BiH,

Odnos količine koja se izvozi iz BiH i količine proizvoda koja se uvozi u BiH,

Odnos vrijednosti (BAM/1000 kg) proizvoda koji se izvozi i proizvoda koji se uvozi u BiH,

Page 52: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 52 od 120

Broj aktera u segmentu lanca vrijednosti koji se bave preradom,

Potencijal za inovacije na proizvodima (procjena),

Dostupnost osnovnih sirovina za proizvodnju u BiH.

Na osnovu ovih podataka identificirane su sljedeće kategorije prehrambenih proizvoda, kao one sa

najviše potencijala za razvoj inovacija:

Pivo dobijeno od slada

Keksi, peciva, kolači i ostali pekarski proizvodi sa sadržajem kakaa ili bez kakaa

Sir

5.1. Pivo dobijeno od slada

U Bosni i Hercegovini procijenjena potrošnja piva je oko 60 litara po glavi stanovnika. Svakako da se

ovaj trend mijenja kako sve veći broj turista dolazi u Bosnu i Hercegovinu sa čime je direktno povezan

i trend potrošnje piva.

Uvezena količina piva u Bosnu i Hercegovinu kontinuirano je tokom posmatranog perioda analize bila

veća od proizvedene količine piva za više od 60 %. Najveći uvoz je koncentrisan na susjedne zemlje

Hrvatsku i Srbiju, zatim na Sloveniju, Mađarsku i Crnu Goru. Ključni konkurenti iz Hrvatske su

koncentrisani u tri velike pivovare i to: Zagrebačka pivovara (Ožujsko, Becks, Löwenbräu,

Staropramen, Stella Artois, Tomislav), Karlovačka pivovara (Karlovačko, Heineken) te Carlsberg

(Pan, Holsten, Tuborg). Što se tiče Srbije, najveći proizvođači piva su Carlsberg, Apatinska pivara,

BIP, Zaječarska pivara.

U svijetu postoji generalni trend povećanja potrošnje piva po glavi stanovnika. Trenutno pivare iz

Bosne i Hercegovine ne izvoze značajne količine piva. Savremeno tržište piva karakteriše različitost u

pakovanjima (staklene boce, povratne i nepovratne, limenke, PET ambalaža, limena ambalaža za

pakovanje piva za točenje), različitosti u vrstama proizvoda (svijetlo pivo, tamno pivo, lager pivo, kao

i piva sa različitim okusima i mješavine sa bezalkoholnim pićima).

Inovativni pristup u pivarstvu, kada su u pitanju inovacije na samim proizvodima, moguće je zasnivati

na:

Inovacijama u načinima pakovanja proizvoda,

Inovacijama u tehnološkom postupku,

Inovacijama uz korištenje sirovina koje nisu u upotrebi kod standardne proizvodnje piva kao što

su: pšenični slad, laktoza, candy šećeri, razni začini i arome kao što su korijander, vanilija i sl.

Page 53: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 53 od 120

U Bosni i Hercegovini postoji trenutno pet industrijskih pivara. Svaka pivara ima u okviru svog

postrojenja ljudske i druge materijalne resurse (laboratorije) minimalno neophodne za rad na

inovacijama na samim proizvodima. Najveći proizvođač piva u Bosni i Hercegovini je Banjalučka

pivara koja u svom asortimanu ima svijetlo pivo pod brendom Nektar (u staklenoj ambalaži, PET

ambalaži i limenkama), aromatizovano pivo sa limunom i grejpom (u staklenim bocama), svijetlo pivo

pod brendom Kaltenberg (u staklenoj ambalaži i limenkama) i crno pivo pod brendom Crni Đorđe (u

staklenoj ambalaži) i lager pivo pod brendom Kastel (u PET ambalaži i limenkama).

Poseban segment u proizvodnji piva jeste proizvodnja craft piva. Tržište craft piva u Bosni i

Hercegovini je još uvijek u razvoju. Postoje određeni trendovi u proizvodnji organskog craft piva u

zapadnim zemljama uz korištenje isključivo organskih sirovina ječma, hmelja i vode. Craft pivo bilježi

sve veći udio u potrošnji na svjetskom tržištu tako da će ti trendovi sigurno zahvatiti i Bosnu i

Hercegovinu. Karakteristika ovakvog vida proizvodnje i potrošnje je lokalizacija brenda na određenom

području uz brojne inovacije na samom proizvodu u odnosnu na industrijska piva koje uključuju:

Inovativan pristup u odabiru i korištenju drugih vrsta sirovina (pšenica, zob, posebne vrste

hmelja),

Inovacije u tehnološkom postupku radi dobijanja specifičnih okusa, mirisa i aroma (cvjetni miris,

okus tropskog voća i aroma smola),

Proizvodnja niskokaloričnih tamnih piva.

Najpoznatiji tipovi craft piva u svijetu su Pale Ale (svijetlo pivo), Amber Ale (tamno pivo), Indian

Pale Ale (gorče pivo sa većim procentom alkohola) i American Pale Ale (pivo sa aromatičnim

američkim sortama hmelja).

Osnovna sirovina za proizvodnju piva je voda, a Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim prirodnim

resursima u pogledu voda. Ostale sirovine, prvenstveno hmelj i ječmeni slad, nabavljaju se iz uvoza.

Postoje određene mogućnosti u pogledu korištenja kukuruzne krupice kao surogata u proizvodnji piva,

a značajne količine kukuruzne krupice se proizvode u Bosni i Hercegovini. Staklena i limena ambalaža

se nabavlja isključivo iz uvoza dok se plastična PET ambalaža proizvodi u Bosni i Hercegovini.

Vrijednost uvezenog piva u Bosnu i Hercegovinu od 128 miliona BAM u 2016. godini može biti

supstituirana dijelom domaćom proizvodnjom piva iz kategorije industrijskih piva i sve popularnije

craft kategorije piva.

5.2. Keksi, peciva, kolači i ostali pekarski proizvodi sa sadržajem kakaa ili bez kakaa

Konditorska industrija Bosne i Hercegovine u dijelu proizvoda keksa, peciva i vafla je tokom

posmatranog perioda analize doživjela značajan rast tako da je tokom 2016. godine količina proizvoda

iz ove grupe koja se proizvodi u Bosni i Hercegovini veća od uvezene količine u Bosnu i Hercegovinu,

dok je 2012. godine situacija bila obrnuta. U 2016. godini proizvedena količina proizvoda iz ove grupe

je bila veća za 46 % od uvezene količine proizvoda iz ove grupe. Međutim i dalje se uvozi značajna

Page 54: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 54 od 120

količina proizvoda keksa, kolača, vafla i peciva i u tom uvozu dominira uvoz iz Srbije sa količinom

od skoro 50 % od ukupnog uvoza, potom dolazi Hrvatska, Bugarska i Makedonija.

Najznačajnije kompanije koje su najviše prisutne na tržištu Bosne i Hercegovine su Bambi, Jaffa, Soko

Štark, Pionir iz Srbije, a Kraš, Koestlin, Karolina, Zvečevo i Kandit iz Hrvatske.

Također, proizvodnja keksa, peciva i kolača ima značajan potencijal za izvoz i u 2016. godini je

izvezena količina 39 % ukupne proizvodnje u Bosni i Hercegovini. Uprkos tome i dalje u Bosnu i

Hercegovinu uvozimo veće količine ovih proizvoda nego što ih izvozimo.

Pored graničnih zemalja, kao značajno izvozno tržište pojavljuje se Saudijska Arabija, što je donekle

i razumljivo jer ova kategorija proizvoda ne zahtijeva specifične uslove čuvanja i ima prilično dugu

trajnost proizvoda (i do dvije godine).

Značaj konditorske industrije za svaku zemlju je jako veliki jer je konditorska industrija zbog

raznolikosti svojih proizvoda veliki potrošač različitih sirovina prehrambenog porijekla. U prvom redu

je značajan potrošač brašna odnosno pšenice kao strateške sirovine, a potom i šećera, drugog sastojka

po količini koji se troši.

Postoji priličan broj industrijskih proizvođača keksa, kolača i pekarskih proizvoda u Bosni i

Hercegovini. Osim toga značajno je napomenuti i veliki broj zanatskih proizvođača iz ove oblasti koji

je uglavnom produkt činjenice da nije neophodno veliko ulaganje u osnovnu opremu za proizvodnju.

Ova grupa proizvoda je jako široka i obuhvata veliki broj proizvoda tako da je teško govoriti o nekom

specifičnom trendu. Međutim, svjetski trendovi iz ove oblasti su svakako proizvodnja funkcionalnih

konditorskih proizvoda (koji osim energetske uloge imaju ulogu i u očuvanju zdravlja organizma),

širenje asortimana proizvoda uvođenjem novih okusa primjenom aroma i novih načina pakovanja

proizvoda.

Postoji značajan trend u potrošnji konditorskih proizvoda organskog porijekla. Neophodnost za ovu

vrstu proizvodnje jest mogućnost nabavke organskih sirovina a također i certificirano postrojenje za

proizvodnju organskih proizvoda.

Značajan trend u potrošnji proizvoda iz ove grupe čine proizvodi iz tzv. zdrave ishrane, odnosno

proizvodi proizvedeni od različitih vrsta integralnih žitarica kao što su heljda, proso, zob, ječam uz

dodatak različitih vrsta sjemenki koje imaju biološku vrijednost. Posebni segment također u ovoj grupi

proizvoda su proizvodi za specifične kategorije potrošača kao što su osobe oboljele od celijakije koje

mogu konzumirati isključivo proizvode bez glutena ili proizvodi za dijabetičare koji u konzumaciji

izbjegavaju proste šećere kao što je saharoza.

Također, trend koji je dosta prisutan u svijetu a koji je već neko vrijeme realnost i u Bosni i Hercegovini

jest proizvodnja konditorskih proizvoda pod robnom markom trgovačkog sistema koji prodaje

proizvode. Ovakvim načinom trgovački sistem žele zaštititi svoj imidž i zadržati dio tržišta vlastitim

brendom gdje mogu mijenjati proizvođača ukoliko ne ispunjava njihove kriterije. Kako bi proizvođači

iz Bosne i Hercegovine mogli da se kandiduju za potencijalne proizvođače robnih marki konditorskih

proizvoda svjetskih trgovačkih sistema, neophodno je da ispune zahtjeve specifičnih standarda

Page 55: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 55 od 120

nametnutih od strane trgovačkih sistema kao što su IFS Food (International Featured Standards Food),

BRC Food Safety (British Retail Consortium Standard for Food Safety), FSSC 22000 i sl.

Osnovne sirovine za ovu vrstu proizvodnje su dostupne u Bosni i Hercegovini a čine ih brašno

(najčešće pšenično) i šećer. Što se tiče ambalaže najčešće se koriste plastične folije i kartonske kutije.

Folije se uglavnom konfekcioniraju u Bosni i Hercegovini, a kartonska ambalaža se također dobrim

dijelom proizvodi u Bosni i Hercegovini.

5.3. Sir

Analiza konkurentnosti poljoprivrednih sektora urađena tokom 2012. godine od strane Anteja ECG

pokazala je da je sektor mlijeka najkonkurentniji poljoprivredni sektor u Bosni i Hercegovini.

Kontinuirani rast količina proizvedenog sira praktično je rezultat potrebe tržišta u Bosni i Hercegovini

a također i izvoznih tržišta što je postalo naročito značajno dobijanjem dozvole za izvoz mlijeka u EU.

U Bosnu i Hercegovinu se uprkos tome i dalje uvozi veća količina sira od one koja se proizvodi u

Bosni i Hercegovini za 86 %. Najveće uvezene količine dolaze iz Njemačke (oko 50 % od ukupne

količine) a potom iz Hrvatske, Slovenije i Holandije.

Trenutni izvoz se realizira u količini od oko 10 % od ukupno proizvedene količine sira, po cijenama

koje su značajno veće od cijena uvezenih količina sira.

Širok opseg mogućnosti proizvodnje različitih kategorija sireva od kojih su neki regionalno tipični

(kao npr. hercegovački sir iz mijeha, vlašićki sir od ovčjeg i kravljeg mlijeka, trapist sir) ima veliki

potencijal. Također, prerađivački kapaciteti koji su uspjeli ispuniti standarde EU u pogledu higijensko-

sanitarnih uslova u proizvodnji sigurno je da imaju potencijal za proizvodnju sireva i inoviranje u

različitim segmentima. Veliki prerađivački kapaciteti u mljekarstvu kao što su Mljekara Livno, EKO

SIR Puđa, Meggle, Mlijekoprodukt, Pađeni imaju kapacitete za proizvodnju različitih vrsta sireva.

Osim toga svi navedeni objekti imaju mogućnost za rad na inovacijama sa proizvodima jer posjeduju

odgovarajuće ljudske i materijalne resurse.

Osim ovih industrijskih proizvođača postoji značajna mogućnost i proizvodnje na individualnim

farmama uz organizovan otkup, pakovanje i distribuciju proizvoda što može biti posebno interesantno

za planinske regione gdje se proizvode najviše ovčji sirevi a gdje nije isplativo da se organizuje

sakupljanje mlijeka.

Što se tiče stočnog fonda odnosno količina prikupljenog mlijeka u Bosni i Herecegovini količina

otkupljenog mlijeka je u posljednje dvije godine u porastu, prema podacima Agencije za statistiku

Bosne i Hercegovine.

Posebno mjesto na tržištu imaju sirevi dobijeni od kozjeg mlijeka kod kojih potrošači imaju percepciju

da se radi o proizvodima koji blagotvorno utiču na zdravlje. Osim toga proizvodnja sireva sa raznim

dodacima, albuminskih sireva može da predstavlja široko polje za inovacije sa praktično postojećom

tehnologijom. Proizvodnja sireva tipa Edamer i Gouda je manje zastupljena u Bosni i Hercegovini a

ima značajno mjesto na domaćem tržištu u potrošnji.

Page 56: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 56 od 120

Što se tiče mogućnosti za organsku proizvodnju sireva tu postoje velike prilike za Bosnu i

Hercegovinu, posebno kada se radi o ovčjem i kozjem siru. Međutim, uprkos tome još uvijek ovakvih

proizvoda nema na tržištu Bosne i Hercegovine.

Nakon evaluacije svih podataka dobivenih desk analizom, u dogovoru sa Naručiteljem istraživanja,

finalne kategorije koje su identificirane kao predmetne kategorije za daljnju analizu u primarnom

istraživanju, definirane su kao:

1. Bezalkoholna pića

2. Sir i sirni namazi

3. Pivo i cideri

5.4. Percepcija domaćeg proizvoda u kategoriji hrane i pića

Naposljetku, osim svih gore opisanih pokazatelja potencijala za razvoj inovacija u prehrambenoj

industriji Bosne i Hercegovine, važno je u obzir uzeti i potrošačko stajalište u vezi sa prehrambenim

proizvodima domaćeg porijekla.

U okviru BRANDPuls sindiciranog istraživanja, Ipsos kontinuirano prati i stavove u vezi sa kupovnim

navikama koje obuhvataju i kupovinu domaćih proizvoda.

Analizirajući stavove potrošača različitih kategorija hrane i pića, u vezi sa porijeklom proizvoda

(općenito, ne proizvoda iz određene kategorije), općenito možemo reći da praktički svaki drugi

građanin BiH, u dobi od 15 do 64 godine, podržava domaći proizvod. Naime, svaki drugi građanin

slaže se sa tvrdnjom da kad god može, radije kupuje domaće nego strane proizvode, te da općenito

preferira domaće na uštrb stranih proizvoda. Njih oko 43 % navodi da ima više povjerenje u domaće

nego strane proizvode, dok 47 % njih iskazuje svijest o potpori domaćem gospodarstvu kroz kupovinu

domaćeg proizvoda.

Analizom dobnih razlika po navedenim stavovima, primjetno je da starija dobna skupina (30 – 64

godine) u statistički značajno većem omjeru navodi da se slaže sa tvrdnjom koja govori o većem

povjerenju u domaći nego strani proizvod (44 %), u odnosu na mlađu dobnu skupinu građana BiH (15

– 29 godina) – 38%. Razlike između ove dvije skupine na ostalim ispitanim tvrdnjama nisu statistički

značajne. Razlike su testirane primjenom software-a Decision Analyst STATS 2.0.

Page 57: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 57 od 120

6. Reference

www.trademap.org

www.komorabih.ba

Zakon o carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine, Službeni glasnik Bosne i Hercegovine 58/2012

Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, Carinska tarifa Bosne i Hercegovine

za 2017. godinu

http://www.cbbh.ba/CurrencyExchange/

Zakon o klasifikaciji djelatnosti u Bosni i Hercegovini, Službeni glasnik Bosne i Hercegovine

76/2006, 100/2008, 32/2010

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, NIP BiH/PRODCOM, Nomenklatura

industrijskih proizvoda Bosne i Hercegovine 2010 sa promjenama ažuriranim prema EU

PRODCOM listi 2016, Sarajevo 2017. godine

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini

za 2012. godinu, PRODCOM rezultati, Tematski bilten TB 05, ISSN 1840-104X, Sarajevo

2013. godine

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini

za 2013. godinu, PRODCOM rezultati, Tematski bilten TB 05, ISSN 1840-104X, Sarajevo

2014. godine

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, PRODCOM rezultati za 2014. godinu,

Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini, Tematski bilten TB 05, ISSN 1840-104X,

Sarajevo 2015. godine

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, PRODCOM rezultati za 2015. godinu,

Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini, Tematski bilten TB 05, ISSN 1840-104X,

Sarajevo 2016. godine

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini

za 2016. godinu, PRODCOM rezultati, Tematski bilten TB 05, ISSN 1840-104X, Sarajevo

2017. godine

Procjena konkurentnosti tri vrednosna lanca u poljoprivredi Bosne i Hercegovine, Anteja

ECG d.o.o. Slovenija, decembar 2012 godine

http://www.pivnica.net/trziste-piva-u-regiji/2702/

Brojno stanje stoke, peradi i stočna proizvodnja u 2016. godini, Prvo saopštenje, Godina XII,

Broj 12, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo 20.04.2017.

Analiza lanca vrijednosti u poljoprivredno prehrambenoj industriji, Projekat Lokalnog

integrisanog razvoja, UNDP, Sarajevo 2016.

Analiza lanca vrijednosti za meso i proizvode od mesa, Projekat CREDO Krajina, EDA Banja

Luka, 2014.

Ipsos BRANDPuls sidicirano istraživanje, val II/2016 & I/2017., nacionalno reprezentativni

uzorak građana BiH, 15 – 64 godine starosti.

Page 58: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 58 od 120

POGLAVLJE 2

KVALITATIVNO ISTRAŽIVANJE

GENERIRANE IDEJA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

U ODABRANIM PREHRAMBENIM KATEGORIJAMA

Page 59: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 59 od 120

1. Uvod i metodologija istraživanja

Istraživanje je provedeno kvalitativnom metodom grupnih diskusija, na sljedećim ciljnim skupinama:

konzumenti (ili kupuju za članove svog domaćinstva) sira i/ili sirnih namaza (FGD 1)

konzumenti (ili kupuju za članove svog domaćinstva) bezalkoholnih pića (voda, gazirana

pića, voćni sokovi) (FGD 2)

konzumenti (ili kupuju za članove svog domaćinstva) piva i/ili cider-a (FGD 3)

konzumenti (ili kupuju za članove svog domaćinstva) sira i/ili sirnih namaza, bezalkoholnih

pića i piva i/ili cider-a (FGD 4)

Pored glavnog kriterija, da konzumiraju ili kupuju date proizvode za članove svog domaćinstva, uzeti

su u obzir i drugi socio-demografski kriteriji:

- Dob učesnika: od 18 do 55 godina

- Spol: mješovito

- Obrazovanje: mješovito po obrazovanju (bez učesnika sa osnovnom školom)

- Radni status: mješovito po radnom status (najviše dva nezaposlena učesnika)

- Roditeljski status: pola učesnika roditelji djece do 15 godina.

Sve četiri fokus grupe održane su Sarajevu (u prostorijama agencije IPSOS) i na grupnim diskusijama

ukupno je učestvovalo 32 učesnika (u svakoj grupi po 8 učesnika).

Selekcija i regrutacija učesnika te kreiranje Vodiča za diskusije izvršena je od strane IPSOS-a, a grupne

diskusije su bile moderirane od strane starije istraživačice Ipsos agencije.

Grupne diskusije su u prosjeku trajale oko 120 minuta i svi učesnici su za svoje vrijeme i trud nagrađeni

poklon bonom u vrijednosti od 25 KM.

Sve fokus grupe su bile audio i video snimane kako bi se na temelju tih snimaka sačinili detaljni

transkripti (doslovni prijepisi diskusija), koji su bili osnova za dalju analizu i pripremu ovog Izvještaja.

2. Sažetak glavnih nalaza

Sir se percipira kao vrlo široka i raznovrsna kategorija, velikim dijelom se smatra tradicionalnom

namirnicom, ali također asocira i na skupu i delikatesnu namirnicu koja je rezervisana za specijalne

prilike konzumacije. Najveća prednost sira je njegova je univerzalnost – namirnica koja ima široku

primjenu i koju svi vole, zatim njegova nutritivna vrijednost (bogatstvo proteina), dok se među

Page 60: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 60 od 120

slabostima izdvajaju kaloričnost (veliki udio masti) i slanoća (za većinu vrsta) pa neumjerena

konzumacija može da ima i negativne posljedice po zdravlje.

Sirni namazi se opažaju kao dosta uža kategorija proizvoda, manje se konzumira u odnosu na sireve i

veže se uz manji broj prilika za konzumaciju (doručak, užina). Glavna prednost sirnih namaza je

njihova praktičnost (manja pakovanja, zgodna za korištenje), a glavni nedostatak jest kraći rok trajanja

(u poređenju sa većinom sireva).

Bezalkoholna pića su vrlo široka kategorija, koja se vezuje uz svakodnevnu konzumaciju i

zadovoljavanje različitih potreba, pa se kao i sirevi percipiraju kao univerzalna kategorija. U velikoj

mjeri imaju imidž nezdravih napitaka jer se smatra da većina, posebno gaziranih pića, sadrži velike

količine šećera, te umjetnih aroma, bojila, konzervansa, aditiva, što je percipirana najveća mana ove

kategorije. S druge strane, voda (gazirana i negazirana, bez aroma) se smatra dijelom zdrave prehrane

zbog čega mnogi ovu potkategoriju izdvajaju kao zasebnu.

Pivo je vrlo popularna kategorija alkoholnih pića koja se usko veže za konzumaciju u društvu i

zadovoljava niz različitih potreba kod konzumenata. Prati ga imidž pića radničke klase, često i muškog

pića ili pića za siromašne, što se izdvaja kao jedna od mana, uz neugodan miris i zadah nakon

konzumacije. Među dobrim stranama, osim dostupnosti i pristupačnosti, izdvajaju se i pozitivni učinci

po zdravlje (bogat vitaminom B, dobar za nesanicu, otvara apetit i sl.).

Cider-i se još uvijek percipiraju kao nova kategorija (proizvod) na tržištu BiH i poistovjećuju se sa

Somersby-jem. Doživljava se kao kao fancy piće, piće namijenjeno mladim, modernim ženama ili

onima koji tek počinju piti, koji ne vole alkohol ili koji žele da se istaknu.

Kada se radi o ponudi na tržištu, ponuda sireva i sirnih namaza, bezalkoholnih pića i piva se smatra

dovoljnom, bogatom, raznovrsnom. Posebno je to istaknuto kod ponude bezalkoholnih pića, za koju

pojedini učesnici na grupama smatraju da je i prezasićena te da se potrošači „gube“ u moru različitih

aroma i okusa. S druge strane, ponuda cider-a se opaža kao vrlo siromašna, kada se uzme u obzir

prisustvo samo dva brenda na bh. tržištu i izbor od svega nekoliko aroma/okusa. Za sir i pivo, dio

učesnika ističe da je ponuda bogata u smislu različitih proizvođača, ali da zaostajemo u odnosu na neke

druge evropske zemlje, kada se uzmu u obzir dostupne vrste sireva i piva. Međutim, i pored ove

konstatacije, smatra se da je ponuda ipak prilagođena potrebama konzumenata.

Percipirani razvoj ovih kategorija se uglavnom veže za pojavu novih proizvođača i brendova na tržištu

BiH. Osim toga, učesnici su mišljenja da će u budućnosti vjerovatno na tržište BiH doći i neke nove

vrste proizvoda, prvenstveno kada se radi o siru i pivu, dok se kod kategorije bezalkoholnih pića

očekuje trend plasiranja prirodnih, zdravih napitaka.

Page 61: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 61 od 120

3. Detaljni nalazi

3.1. Percepcija kategorije

Sirevi se generalno percipiraju kao vrlo široka i bogata prehrambena kategorija, u smislu različitih

vrsta sireva, te široko korištena kada su u pitanju bh. potrošači. Sir se dijelom smatra tradicionalnom

namirnicom (Travnički, Livanjski sir) ali se također vezuje uz delikatese i često asocira na skupu

namirnicu, konzumaciju uz ostale premium proizvode i kategorije (npr. vino). Konzumacija sireva

često asocira na romantične trenutke, te se vezuje uz nostalgične i sentimentalne emocije (comfort

food). Daje osjećaj sreće, utjehe, zadovoljstva.

„Meni je prvo na pamet pala kaca, onaj travnički.“ (FGD 4, žensko)

„Osjećaj sitosti, onaj sir kad se topi preko mesa na roštilju. Puna usta. Odmah mi je sočno.

Svaki put mi padne na pamet ta slika, od hamburgera pa nadalje. To je neka kulinarska sreća.“

(FGD 1, muško)

„Čaša vina i na platici razne vrste sireva. Uz sir je uvijek romantična atmosfera.“ (FGD 1,

žensko)

Učesnici na grupama sireve najčešće dijele na žute i bijele sireve, zatim na punomasne i one sa manjim

udjelom masnoće, kravlje, ovčje i kozje, kvalitetnije i one niže kvalitete, mlade i stare, domaće i

prerađene. Obzirom da se radi o vrlo širokoj kategoriji proizvoda, učesnici navode i vrlo različite

karakteristike koje su im bitne kod sira, u zavisnosti od namjene i preferiranih vrsta. Najčešće se

izdvajaju okus (neutralan ili puniji okus), miris (prijatan, blaži miris) i izgled (generalno privlačan

izgled, prirodne zlatno-žute boje ili snježno-bijela boje, u zavisnosti od vrste).

„Okus, izgled i miris.“ (FGD 1, žensko)

„Ja volim sireve, ali ne mogu onih pljesnivih. Gadno mi izgledaju.“ (FGD 4, žensko)

Sirevi se gotovo svakodnevno nalaze na trpezi i važe za univerzalnu namirnicu – konzumiraju se u

različitim situacijama i imaju široku gastronomsku primjenu, svi ih vole, što se uglavnom ističe kao

glavna prednost same kategorije. Osim toga, dobra strana sireva jeste što važi za zdravu namirnicu

(bogata proteinima). Najveća mana kod sireva jest što su većinom kalorični (puno holesterola) i slani

(većina zrelijih vrsta sireva), pa neumjerena konzumacija može negativno uticati na zdravlje i treba ih

adekvatno čuvati u hladnjaku jer se u suprotnom brzo kvare (mlade vrste sireva) i suše (starije vrste

sireva).

„Multifunkcionalni su.“ (FGD 1, muško)

„Moraju se čuvati, mora se voditi računa o sirevima. Ne mogu dugo stajati. Dobro, neki mogu.

Da se ne osuše, ne usmrde.“ (FGD 1, muško)

„Negativno je holesterol, većinom su masni.“ (FDG 2, žensko)

Page 62: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 62 od 120

Sirni namazi su dosta suženija potkategorija mliječnih proizvoda u poređenju sa sirevima, a čini se da

se i u manjoj mjeri konzumiraju. Nisu toliko univerzalni, već je konzumacija tipičnija za određene

prilike – doručak, izlet, putovanja, užine (sendvič) i često se asociraju uz dječju prehranu. Također,

čini se da je ova kategorija još uvijek nedovoljno definisana – većina nije sigurna šta su sve sirni

namazi i često ih svrstavaju u red sa pavlakom, vajkremom, topljenim sirevima (Zdenka, Karavan), tj.

navode i ove namaze kao podvrste. Ipak, većina razlikuje klasične sirne namaze tj. ABC sir koji je

sinonim za ovu potkategoriju. Druga grupa bi bili sirni namazi sa dodacima od povrća ili začinskog

bilja (vlasac, masline, paprika), pojedini sirne namaze dijele i prema udjelu masti (light i punomasni).

„Samo ABC i malo paradajza gore.“ (FGD 1, muško)

„Izleti, priroda, sendviči…“ (FGD 1, žensko)

Prednosti sirnih namaza se vide prije svega u njihovoj praktičnosti – dolaze uglavnom u manjim

pakovanjima, prikladnim za najčešće situacije konzumiranja (doručak, sendvič), a glavni nedostatak

jeste kvarljivost (ako se porede sa sirevima koji uglavnom imaju mnogo duži rok trajanja) i to što

vjerovatno većina, posebno onih sa dodacima, sadrže aditive, konzervanse i sl. hemijske dodatke, što

nije istaknuto za sireve.

„Minus sirnih namaza je što kraće traju, kada se otvore.“ (FGD 1, žensko)

„U namazima može biti tih aditiva više, a u sirevima nema.“ (FGD 2, žensko)

Bezalkoholna pića se kao i sirevi percipiraju kao veoma široka i vrlo korištena kategorija. Najčešće

asocijacije na bezalkoholna pića su osvježenje, ljeto, relaksacija, dječji rođendani, te društvena

okupljanja u kojima nije primjerena konzumacija alkohola (npr. iftari tokom Ramazana), te na

konzumaciju uz obrok. Osim u društvu, bezalkoholna pića se jako često konzumiraju i individualno, u

različitim situacijama, što ih čini vrlo univerzalnom kategorijom. Kod dijela učesnika dominira

percepcija nezdravih napitaka.

„Prvenstveno osvježenje.“ (FGD 2, muško)

„A mislim isto tako i kad gosti dođu, neizbježno je, znači uvijek mora soka biti u kući. Ne znam

da sam kod nekoga otišla, a da me nije počastio sokom, a isto tako i ja, kad mi neko dolazi,

bitno mi je da imam bilo kakav sok. To je neizbježno u bilo kojem domaćinstvu.“ (FGD 2,

žensko)

Konzumenti bezalkoholna pića uglavnom spontano dijele na gazirana i negazirana pića, pri čemu

manji dio njih u ovu kategoriju ubraja vodu (običnu i mineralnu koja se smatra zasebnom kategorijom).

Česta je podjela na zdrava (voda, mineralna voda, prirodni negazirani sokovi) i nezdrava pića (gazirani

sokovi), te obzirom na vrstu pakovanja (tetrapak, staklena i plastična boca).

Page 63: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 63 od 120

„Ja dijelim sokove u dvije kategorije, ustvari u suštini na četiri: na gazirane, negazirane,

tetrapak i flaša.“ (FGD 2, muško)

„Mene je na momente asociralo na nešto nezdravo“ (FGD 4, žensko)

Široka i univerzalna primjena najveća je percipirana prednost bezalkoholnih pića, a osim toga još i

praktičnost (dolaze u različitim pakovanjima koja su pogodna za različite situacije), i bogata ponuda

(u smislu i vrsta i brendova, količina i pakovanja). Ono što je slabost bezalkoholnih pića (izuzetak su

obična izvorska voda i mineralna voda bez dodataka), jest što najčešće sadrže puno šećera, aditiva,

umjetnih boja i aroma, konzervansa te ih generalno prati imidž nezdrave prehrambene kategorije. Za

mineralnu vodu (bez aroma/aditiva) važi suprotno – konzumacija je preporučljiva zbog mnogih

zdravstvenih dobrobiti (unos minerala, pospješuje varenje). Za ljubitelje gaziranih pića jedna od

zamjerki jest što brzo „ishlape“ kada se otvore.

„Što ima dosta različitih boja i okusa.“ (FGD 2, muško)

„Nezdravi su. Šećer, konzervansi, umjetne boje.“ (FGD 4, žensko)

Pivo se smatra najpopularnijom kategorija među alkoholnim pićima – umjerena količina alkohola i

blaži okus u odnosu na druga alkoholna pića ovo piće čine prihvatljivim široj populaciji. Pivo je

idealno piće za različite prigode – porodična okupljanja i proslave, blagdane, za izlaske (klubovi,

kafići), posebno za događaje na otvorenom kao što su izleti, roštilj i ostali trenutci koje dijelimo sa

najdražima, ali je također vrlo prikladno i za konzumaciju u trenutcima kada želimo da budemo sami.

Pivo je tipično piće radničke klase i dominantno se veže uz društvo, druženje, dijeljenje, dobru

atmosferu, zabavu, opuštanje, relaksaciju.

„Društveno piće... roštilj, utakmice...“ (FGD 4, muško)

„Neko druženje sa najbližima, sa onima s kojima želimo da podijelimo tugu, radost.“ (FGD

4, žensko)

Najčešća podjela piva je na svijetlo i tamno. Osim toga, većina pivo dijeli i obzirom na neke druge

karakteristike – procenat alkohola (bezalkoholna, ona sa manjim procentom alkohola ili jača, sa većim

procentom alkohola), vrste žitarice od koje se dobija (pšenično ili pivo od ječma), način/tehnologija

koja se koristi u proizvodnji – fermentisana ili nefermentisana, pasterizovana ili nepasterizovana piva.

Također, pojedini pivo na bh. tržištu dijele na komercijalna piva i ona malo više klase, premium piva,

tj. piva niže ili srednje kvalitete i cijene i kvalitetnija tj. skuplja piva, a česta je podjela na domaća i

strana.

„Pšenično i standardno ječam.“ (FGD 3, žensko)

„Bijela, tamna, neka prerađena.“ (FGD 4, žensko)

Najveća prednost piva jest njegova dostupnost i cjenovna pristupačnost, to što zadovoljava različite

potrebe istovremeno – osvježava, opušta, dopunjuje obrok i sl., a mnogi ističu i njegove dobrobiti po

Page 64: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 64 od 120

zdravlje (ukoliko se radi o umjerenoj konzumaciji) – bogat vitaminom B, poboljšava apetit, umiruje

pa često ima pozitivan efekat na nesanicu. Manji procenat alkohola pruža osjećaj sigurnosti i kontrole,

pa je i ta karakteristika također izdvojena kao prednost. Ono što konzumente smeta kada je u pitanju

pivo jest neugodan miris i zadah nakon konzumacije i ta njegova kaloričnost (deblja). Pojedini kao

manu ističu imidž ne tako fancy pića, tipičnog za mušku populaciju.

„Može i prije spavanja, za san.“ (FGD 3, muško)

„Sporije će 'uhvatiti' od ljutog pića.“ (FGD 3, muško)

„Izgleda malo rauberski kad žena pije. Ako žena pije vino iz čaše, onda to izgleda elegantno,

prefinjeno, a ako neko pije pivo, oni će reći ili nema dovoljno novca...“ (FGD 4, žensko)

Cider-i su relativno nova kategorija na tržištu BiH, te je još uvijek prilično nedefinisan identitet ovoga

pića: smatra se kategorijom koja je negdje između aromatiziranog piva i voćnog vina. Percipira se kao

fancy piće, piće namijenjeno mladim, modernim ženama ili onima koji tek počinju piti, koji ne vole

alkohol ili koji žele da se istaknu, budu drugačiji. Uglavnom se sam naziv kategorije poistovjećuje sa

brendom Somersby.

„To je Somersby.“ (FGD 3, muško)

„Hajmo reći da je cider za neko kulturnije druženje.“ (FGD 4, muško)

Najveća prednost cider-a je njegova prepoznatljiva osvježavajuća karakteristika – gazirano, voćna

aroma i slatko-kiseli okus te niži procenat alkohola je nešto što ovu kategoriju izdvaja od ostalih

alkoholnih pića i po čemu je prepoznatljiva. Prijatan miris i okus, lijepa ambalaža (Somersby) i

privlačna boja su također istaknute dobre strane ovog pića, dok su kao mane istaknute sljedeće

karakteristike (i to dominantno od strane muškaraca): previše šećera (presladak okus) zbog čega se ne

može puno piti, često nakon konzumacije izaziva kiselinu, slaba dostupnost, nešto veća cijena (u

odnosu na pivo), a pojedini muškarci kao manu ističu to što je suviše feminizirano (ciljano za žensku

populaciju).

„Mene hvata kiselina... I ne može se puno popiti, valjda zbog velike količine šećera.“ (FGD 3,

muško)

„Djeluje kao klasično žensko piće. Kad vidiš muško s tim, djeluje bezveze.“ (FGD 3, muško)

„Okus prijatan.“ (FGD 4, žensko)

3.2. Navike u korištenju kategorije, preference, prostor za inovacije

Konzumiraju se uglavnom u podjednakoj mjeri različite vrste sireva (i to u najvećoj mjeri mainstream

vrste sireva – edamer, gauda, feta), te se i biraju u zavisnosti od namjene, pri čemu su cijena (srednji

cjenovni rang) i „provjeren“ brend (brendovi koji su dugo prisutni na tržištu, koji se oduvijek kupuju)

Page 65: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 65 od 120

glavni kriteriji prilikom kupovine. Osim toga, i pakovanje tj. količina igra bitnu ulogu prilikom

kupovine – manje količine tj. pakovanja su poželjnija, posebno ako se radi o sirevima nešto većeg

cjenovnog ranga, te vakumirana pakovanja koja štite sir od spoljnih uticaja i nakon otvaranja. Udio

masnoće je još jedna od osobina na koje obraćaju pažnju kada biraju sir.

„Ja to praktičnije gledam. Fenomenalna je stvar kada su manji komadi upakovani. Jer oni

mogu duže stajati. Pa uzmem 2-3 komadića koji su po 100-200 grama upakovani, vakumirani

i znam da će i nakon 2 mjeseca kada ih otvorim, biti dobri.“ (FGD 1, muško)

„Ja gledam udio masnoće... da je manje mastan.“ (FGD 4, žensko)

„A ako dobijemo, naravno da nam je draže da dobijemo veći komad, čitav kolut. Ali nećemo

kupiti čitav kolut... draže mi je kupiti par kila mesa.“ (FGD 1, žensko)

Kod sirnih namaza važno je da se lako mažu, da su umjerene gustoće, dobre konzistencije (da je

kompaktan, da se ne raspada i da nije vodenast), a najviše se preferiraju klasični sirni namazi (bez

dodataka začina, povrća). Kod kupovine se, slično kao i kod sireva, najviše obraća pažnja na brend,

pakovanje (preferiraju se manja pakovanja), te cijenu (srednji cjenovni rang, kao što je ABC sirni

namaz).

„Da je slan dovoljno.... Da nema one vode unutra što pluta... Da se fino maže.“ (FGD 1,

žensko)

„Ja bih se opet vratio na ovo klasično, pa bih ja dodao šta već želim. To je sve što ja od njega

tražim. Ostalo ću ja nadograditi.“ (FGD 1, muško)

Ponuda sireva na bosanskohercegovačkom tržištu se najčešće opisuje kao solidna, raznovrsna,

dovoljna. Smatra se da se na tržištu mogu naći različite vrste sireva, različitih proizvođača, kako

domaćih tako i uvoznih, različitog cjenovnog ranga, kvalitete i pakovanja. Pri tome, dominira stav da

među ovom kategorijom BiH ima jako kvalitetne sireve, koji mogu parirati svjetski poznatim

brendovima (Livanjski i Travnički sir kao najpopularniji autohtoni bh. sirevi). Ipak, pojedini ističu

kako je u poređenju sa drugim tržištima (evropske zemlje, svijet) ponuda sireva dosta siromašnija (ali

i u skladu sa potrebama potrošača). Dominira stav da većina prisutnih proizvođača ima istu ponudu tj.

da se ponuda svodi na nekoliko standardnih vrsta sireva (gauda, edamer kao najpopularniji). Poznatost

proizvođača i brendova je na razini domaćih i regionalnih, dok se ostali uvozni sirevi dosta rjeđe

spontano navode. Najčešće spomenuti proizvođači i brandovi su: Meggle, Livada, Lactalis, Dukat,

Vindija, Paladin, Livanjski sir, Puđa, Travnički sir (Poljorad), Zbregov, Zott, Frico.

„Tu je i problem, ja se pogubim. Kada dođem ispred vitrine, 10 proizvođača ima Edamer.

Ustanovio sam koji mi odgovaraju i znam koje ću.“ (FGD 1, muško)

„Poprilično zadovoljavajuća ponuda.“ (FGD 4, muško)

Od noviteta na tržištu sira, učesnici uglavnom ističu pojavu sve više vrsta sireva, brendova i

proizvođača, te noviteta u samoj ambalaži i obliku proizvoda (kesice sa hermetičkim zatvaračem,

narezane kriške sira, ribani sir), pa tek onda i kombinovanja sira sa drugim sastojcima (paprika,

začinsko bilje, paprike punjene sirom, masline punjene sirom i sl). I kada se radi o tome šta očekuju u

Page 66: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 66 od 120

budućnosti, uglavnom se smatra da će noviteti ići u istom pravcu: osim pojave novih vrsta i brendova,

učesnici očekuju promjene u samoj ambalaži i u samom okusu tj. dodacima.

„Pošto volim taj Livanjski sir i volim te boje, sada sam primijetila da sada razne sireve imam

kupiti izrendane. A prije se moglo vidjeti to samo za Parmezan. Sada ima za više sireva.“ (FGD

1, žensko)

„Noviteti su kombinacije sira sa nečim, kao na primjer sa čilijem, paprikom.“ (FGD 1, žensko)

Ponuda sirnih namaza je u odnosu na ponudu sireva dosta siromašnija i svodi se uglavnom na klasične

sirne namaze i namaze sa dodacima začinskog bilja i povrća (paprika, vlasac, masline) koji se izdvajaju

kao i jedini primijećeni noviteti, iako je istaknuto kako ponuda zadovoljava potrebe bh. potrošača (iako

je većina probala i sirne namaze sa dodacima, uglavnom se vraćaju klasičnim sirnim namazima (bez

dodataka). Od proizvođača i brendova najpoznatiji su ABC sirni namaz – Belje koji je sinonim za sirni

namaz, Dukat, Meggle, Vindija, Karavan. Što se tiče očekivanja u budućnosti, kada su u pitanju sirni

namazi, većina smatra da će inovacije biti usmjerene na sirne namaze sa nekim novim okusima, i pored

stava da najbolje prolaze klasični sirni namazi.

„Da je od proizvođača Meggle naprimjer. Prije ću uzeti to nego neko ime za koje nikad prije

nisam čuo.“ (FGD 4, muško)

„Ništa sem ovih dodataka nisam primjetio... Neke okuse dosta brzo povuku. Ljudi ih ne

kupuju.“ (FGD 1, muško)

Bezalkoholna pića se piju svakodnevno, nešto više u ljetnom periodu godine, i uglavnom se

konzumiraju različite vrste bezalkoholnih napitaka. Rijetki piju u većoj mjeri ili isključivo samo

određenu vrstu (npr. vodu i/ili gazirane sokove i/ili voćne negazirane sokove). Kod kupovine glavni

kriterij jest vrsta bezalkoholnog pića i okus (da je autentičan voću od kojeg je napravljen), u zavisnosti

od preferencija, a onda i cijena i brend, kao i kod prethodnih kategorija. Kod dijela konzumenata,

ukoliko se radi o voćnim sokovima, prednost imaju sokovi sa što većim udjelom voća. Također, kod

ove kategorije istaknuta je i važnost pakovanja tj. količine, što također varira u zavisnosti od namjene

i situacije.

„Kupite sok od narandže, a više je kao da pijete vodu i šećer, znači ne osjećate narandžu ili

bilo koje drugo voće da je u pitanju.“ (FGD 2, žensko)

„Ja gledam da na njima piše bar 100 %, ako već kupujem sok. Ima onih poslije kojih te sutra

boli želudac jer si popio čašu soka. Čista hemija.“ (FGD 4, žensko)

Ponuda bezalkoholnih pića se doživljava kao vrlo raznovrsna, neki čak smatraju da je tržište

prezasićeno i da se potrošači „gube“ u mnoštvu različitih vrsta bezalkoholnih pića, brendova, okusa.

Percipirane promjene na tržištu se u najvećoj mjeri odnose na nove proizvođače i okuse. Osim toga,

iako je primjetan trend sve veće pojave prirodnih sokova (bez vještačkih dodataka, konzervansa i

Page 67: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 67 od 120

aditiva), ipak se smatra da na tržištu nedostaje ovakvih zdravijih vrsta bezalkoholnih pića (tj. poželjno

je da ih je i više, kako bi došlo do pada cijena). Pored toga, vjeruje se da će noviteti u ovoj kategoriji,

kao i do sada, biti uglavnom u vezi s pojavom novih proizvođača i novih aroma i okusa.

„Bogata, šarenolika ponuda. Za svačiji džep.“ (FGD 2, muško)

„Prezasićeno je tržište po svemu, krenuvši od boje pa do okusa. Što djevojka kaže, šta god

poželite, imate.“ (FGD 4, muško)

„Ja mislim da će pratiti ove trendove, da idemo ka zdravijem, sa manje šećera, sa većim

udjelom voća, sa više nekim okretanjem prirodi, manje tih umjetnih bojila i drugo. Jer

jednostavno tržište traži to. Mora biti veće konkurencije da bi i cijene bile manje ovih sad nekih

prirodnih sokova, moraće tržište da se pojača da bi to bilo povoljnije, jer potražnje ima.“

(FGD 4, žensko)

Najpoznatiji i najkorišteniji brendovi i proizvođači koji su spomenuti na fokus grupama su: Coca-Cola,

Fanta, Kiseljak, Donat Mg, Tešanjski kiseljak, Jana, Nestea, Sprite, Olimpija, Juice, Bravo, Fructal,

Maraska, Pago, Hepok, Vitaminka, Vitinka, La Vita, Takovo, To, Nectar.

Pivo se također vrlo često konzumira, nešto rjeđe nego bezalkoholna pića, najčešće vikendom i u

večernjim satima. Uglavnom se konzumiraju domaći ili regionalni brendovi zbog percipirane

dostupnosti i pristupačnosti (dobar omjer cijene i kvaliteta), mada pojedini ipak prednost daju uvoznim

pivima (mainsteam ili premuim brendovima). Osim brenda i cijene, kod piva je većini važno da je u

staklenim bocama.

Percepcija ponude na tržištu kada je u pitanju pivo vrlo je slična onoj koju potrošači opisuju kada

govore o siru – dominira stav da je ponuda raznovrsna u smislu različitih brendova/proizvođača, cijene,

kvaliteta, pakovanja, ali pojedini u poređenju sa ponudom koja se može naći u nekim drugim

zemljama, posebno onim koje imaju dugu tradiciju u proizvodnji piva (npr. Njemačka, Češka), ponudu

ocjenjuju dosta uskom kada se radi o različitim vrstama piva. Na bh. tržištu se uglavnom mogu naći

osnovne vrste piva, dominiraju lager piva, svijetla i tamna, piva na bazi ječma i hmelja, iako je sve

prisutniji trend pojave novih vrsta piva, posebice kraft piva koja su sve prisutnija i u maloprodajnim

trgovačkim lancima, ali o kojima su učesnici generalno slabo upoznati i nemaju puno iskustva. Slično

kao i kod prethodnih kategorija, tržište se u odnosu na neki raniji period širi u smislu dolaska nekih

novih proizvođača i brendova, različitih pakovanja (vrsta i količina) te u manjoj mjeri različitih vrsta

piva. Tako da su očekivani noviteti u budućnosti kod ove kategorije, kako u proboju novih brendova i

proizvođača, tako i u pojavi sve više novih vrsta piva. S druge strane, dio učesnika je mišljenja da će

vremenom doći do smanjenja broja proizvođača i brendova, tj. da će opstati samo oni jači, provjereni

brendovi, te da će generalno cijene piva porasti.

„Prije je bila velika i mala boca, i bila je samo staklena. Sada imamo i od pvc-a, limenka, čak

i buradi mala. Puno je više brendova, proizvođača...“ (FGD 3, muško)

„Ima, ali kad odete u Budimpeštu, Prag ili Njemačku, onda vidite razliku.“ (FGD 4, muško)

Page 68: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 68 od 120

Među najpopularnijim i ujedno i najčešće konzumiranim brendovima su: Sarajevsko, Karlovačko,

Ožujsko, Jelen, Laško, Heineken, Tuborg, Beck’s, Kaltenberg, Krombacher, Staropramen, Paulaner,

Bavaria, Erdinger, Guinness, Pan.

Cider-i se značajno manje konzumiraju, i to pretežno među ženskom i mlađom populacijom, i vežu se

za neke tipične situacije (ljeto, u ženskom društvu, na plaži), a kada su u pitanju kriteriji koji se uzimaju

u obzir prilikom kupovine najvažniji je okus (preferira se jabuka). Svi koji konzumiraju cider, kupuju

Somersby, koji se ujedno smatra i jedinim cider-om na bh. tržištu (vrlo rijetki su upoznati i sa

Strongbow ciderom).

„Meni zavisi i od toga s kim sam. Ako sam u ženskom društvu, onda je Somersby, a ako sam u

miješanom društvu, onda piva.“ (FGD 3, žensko)

Ponuda cider-a se obzirom na prisutnost samo dva brenda smatra vrlo siromašnom. Od okusa su

najpopularniji jabuka, zatim kruška, dok se „crveni“ cider-i (borovnica) znatno manje koriste. Sama

kategorija cider-a se smatra novinom na tržištu alkoholnih pića, a noviteti u ovoj kategoriji nisu

primijećeni. Zbog toga se pojava novih brendova cider-a i novih okusa na tržištu BiH smatra

očekivanim kada se govori o razvoju ove kategorije.

„Biće nekih noviteta, veći izbor... različiti okusi.“ (FGD 3, muško)

Porijeklo proizvoda je općenito donekle važan kriterij za nešto starije konzumente, dok mlađi ne

razmišljaju o tome prilikom izbora i kupovine. Stariji se trude da kupuju domaće proizvode kako bi

doprinijeli razvoju ekonomije, iz patriotskih razloga, ali ne nužno, već samo ukoliko taj proizvod

ispunjava neke druge, njima važne kriterije – prvenstveno se misli na dobar omjer cijene i kvaliteta, a

onda i na neke druge karakteristike proizvoda, kao što je količina tj. pakovanje. Tako je voda

(negazirana i gazirana) jedna od kategorija za koju se najčešće ističe da je važno da bude domaća

(obzirom na činjenicu da je BiH zemlja bogata vodom, pa se kupovina uvozne vode i sam uvoz smatra

besmislenim), dok za druge kategorije bitnost domaćeg porijekla nije toliko izražena.

„Ja gledam malo i dajem prednost ako je nešto domaće. Ako se uklapa u moje neke kriterije i

cijene, ja ću radije kupiti domaće.“ (FGD 2, muško)

„Ja vodu domaću kupujem, i kad uđem u market, ako nema naše vode, neću kupiti tuđu... Zato

što mi imamo vode na svakom metru, a uvozimo je i kupujemo. Meni je to stvarno fuj. Ili dođem

u market, sva naša voda na policama, a uvozna u frižideru, a plus 40 vani. Znači, voda i kisela

voda, to isključivo kupujem domaće.“ (FGD 4, žensko)

Bez obzira da li se radi o domaćim ili uvoznim, kod učesnika na fokus grupama je primjetna vrlo niska

svijest o organskom porijeklu proizvoda. Naime, ovo nije kriterij koji se razmatra prilikom kupovine

proizvoda generalno (niko od učesnika spontano ne navodi organsko porijeklo), pa tako i kada se radi

o siru i sirnim namazima, bezalkoholnim pićima i pivu i cider-ima. Za pivo i cider-e je posebno

istaknuto kako je apsurdno razmišljati o organskom porijeklu, obzirom da se radi o alkoholnim pićima

Page 69: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 69 od 120

koja generalno nisu „zdrava“ kategorija. Također, vrlo rijetki navode da uopšte primjećuju organske

proizvode iz odabranih kategorija na policama trgovina. Osim toga, kod dijela konzumenata je

primjetno nedovoljno razumijevanje pojma organskog proizvoda tj. organske proizvodnje – manji dio

njih organske proizvode izjednačava sa prirodnim, neprerađenim proizvodima, ili proizvodima koji ne

sadrže neke vještačke dodatke. Ipak, većina razumije pojam organskog i ističe kako je oznaka

(certifikat) na pakovanju znak koji im govori da je neki proizvod organskog porijekla.

„To su čisto prirodni sokovi, da nema dodatnih primjesa.“ (FGD 2, muško)

„Organski sir bi bio sir od krave koja je sretna, koja je na livadi pasla, koja nije tovljena.“

(FGD 4, žensko)

3.3. Produkcija ideja

Učesnici su kod vježbi produkcije novih ideja za proizvode potaknuti da razmisle o novitetima

vezanim za organsko porijeklo proizvoda, te dodacima voća i povrća. Nakon što su učesnici izložili

svoje ideje za razvoj novih proizvoda, svaka ideja je ocjenjena s obzirom na to koliko je

interesantna/dopadljiva, na skali od 1 do 5 (1 – nimalo, 5 – veoma). Izuzetak je FGD 4, na kojoj zbog

nedostatka vremena i premorenosti učesnika ideje nisu ocjenjivane.

Tabela 1. Ideje generirane u okviru kategorije sir

Ideja Fgd Prosječna ocjena

1 Polumasni, neslani sir organskog

porijekla sa komadićima svježe jabuke FGD 1 3,1

2 Snack sir – tvrdi suhi sir sa aromom dinje,

izrezan na trakice, upakovan u kesicu od

50 gr

FGD 1 3,4

3 „Medeni sir“ – polumasni, neslani sir sa

medom (mješavina sira i meda) FGD 1 5

4 Polutvrdi sir sa ljutom paprikom,

pakovanje sadrži izrezane listiće sira koji

su pojedinačno upakovani u celofan

FGD 1 4

5 Egzotični sir – sir sa

dodatkom/komadićima ananasa FGD 1 2,8

6 Mladi sir – pakovanje sadrži nekoliko

pojedinačnih manjih pakovanja (kao kod

Montea)

FGD 1 4

Page 70: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 70 od 120

7 Tvrdi sir sa suhim voćem i orasima –

pojedinačna dva pakovanja (jedno sa

sirom, drugo sa suhim voćem i orasima) u

jednom pakovanju

FGD 1 4,1

8 Polutvrdi, punomasni sir sa komadićima

suhih smokvi FGD 1 3,1

9 Tvrdi masni sir sa majčinom dušicom FGD 4 /

10 Mladi sir sa mljevenim bademima FGD 4 /

11 Tvrdi polumasni sir sa origanom FGD 4 /

Tabela 2. Ideje generirane u okviru kategorije sirni namazi

Ideja Fgd Prosječna ocjena

1 Neutralan (neslani) sirni namaz sa

pekmezom od jabuka, u pakovanju koje

se sastoji od dvije spojene kutijice

FGD 1 3,7

2 Sirni namaz u tubi sa ključem za

navrtanje FGD 1 i FGD 4 4,4

3 Visokoproteinski sirni namaz pakovan u

kesici FGD 1 2,8

4 Sirni namaz sa sitno rendanim svježim

krastavcem, bijelim lukom i mentom FGD 1 5

5 Light sirni namaz sa pistacijama, u

pakovanju sa kašikicom FGD 1 3,8

6 Sirni namaz sa kiselim krastavčićima i

bijelom lukom FGD 1 3,7

7 Sirni namaz sa komadićima suhog mesa FGD 4 /

8 Sirni namaz sa brokulom FGD 4 /

Page 71: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 71 od 120

Tabela 3. Ideje generirane u okviru kategorije bezalkoholna pića

Ideja Fgd Prosječna ocjena

1 Voćni sok u pakovanju od 5 l FGD 2 2,7

2 Izvorska voda u ambalaži koja zadržava

temperature (voda duže ostaje hladna) FGD 2 3,4

3 Izvorska voda u ambalaži koja predstavlja

svojevrsnu termos bocu (iskoristiva i

poslije)

FGD 2 3,8

4 Gazirano piće koje je dugotrajno

gazirano, i nakon otvaranja FGD 2 3,7

5 Mineralna voda sa aromom jagode, u

staklenoj boci od 0,5 l FGD 2 4

6 Voćni sok u flaši sa ručkom i dozerom FGD 2 4,2

7 Gazirani sok sa šumskim voćem FGD 2 3,2

8 Ginger soda – bezalkoholno gazirano piće

sa đumbirom FGD 2 3,5

9 Izvorska voda sa dobrim bakterijama

(koje su u kapsuli u samom otvoru/čepu –

sistem otvaranja kao kod Cedevite)

FGD 2 4,2

10 Voćni sirup bez šećera, sa dodatkom

meda FGD 2 4,5

11 Tetrapak sok sa slamkom koja se izvlači

iz pakovanja i tako se otvara FGD 2 4,8

12 Mineralna voda, obogaćena Mg, Ca, I, sa

aromom ruže i hibiskusa FGD 4 /

13 Slabo gazirani sok, 50% udio voća, bez

dodanog šećera FGD 4 /

14 Hladno prešani sok od dinje u staklenoj

ambalaži FGD 4 /

15 Izvorska voda sa mentom – sa grančicom

mente u staklenoj boci FGD 4 /

Page 72: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 72 od 120

16 Izvorska voda sa đumbirom FGD 4 /

17 Prirodna, neprerađena mineralna voda FGD 4 /

18 Prirodni sok od celera FGD 4 /

19 Gazirani sok od maline FGD 4 /

20 Šerbe sok – sok na bazi ruže, karanfilića i

šećera FGD 4 /

Tabela 4. Ideje generirane u okviru kategorije pivo

Ideja Fgd Prosječna ocjena

1 Svijetlo pivo sa aromom jagode, 9 %

alkohola FGD 3 2,7

2 Niskokalorično pivo FGD 3 4,3

3 Svijetlo pivo sa aromom dinje, u staklenoj

boci od 1 l, sa ručkom FGD 3 4

4 Pivo sa Jägerom FGD 3 3,6

5 Crno pivo sa okusom mente, organskog

porijekla, upakovano u drveno burence FGD 3 4,3

6 Bezglutensko pivo FGD 3 i FGD 4 4,6

7 Svijetlo pivo sa okusom lubenice FGD 3 4,3

8 Gusto crveno pivo sa malim udjelom

pivskog kvasca (manje pjeni) FGD 3 4,6

9 Fit pivo – manji udio kvasa, blažeg okusa FGD 4 /

10 Pivo sa okusom krastavca FGD 4 /

11 Pivo sa okusom hrena FGD 4 /

12 Pivo sa okusom čilija FGD 4 /

Page 73: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 73 od 120

Tabela 5. Ideje generirane u okviru kategorije cider-i

Ideja Fgd Prosječna ocjena

1 Cider od jabuke sa malim udjelom šećera,

u boci od 0,5 l FGD 3 4,3

2 Cider od jagode FGD 3 3,6

3 Cider od dinje FGD 3 3,8

4 Negazirani cider od limuna i mente, nizak

udio šećera i 7 % alkohola

FGD 3 4,8

5 Cider sa aromom kokosa FGD 3 3,8

6 Cider sa okusom limete, u tamnoj boci i

sa manjim procentom alkohola FGD 3 3,6

7 Cider od jabuke i cimeta FGD 3 4,8

8 Cider od jagode i vanilije FGD 3 3,7

9 Cider od grejpfruta FGD 4 /

10 Cider na bazi crnog vina FGD 4 /

Page 74: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 74 od 120

POGLAVLJE 3

KVANTITATIVNO ISTRAŽIVANJE

EVALUACIJA IDEJA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

U TRI PREHRAMBENE KATEGORIJE

Page 75: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 75 od 120

1. Uvod i pozadina istraživanja

Po završetku kvalitativne faze istraživanja opisane u prethodnom poglavlju pristupilo se

kvantitativnom dijelu studije – koji za cilj ima evaluaciju dobivenih ideja za svaku pojedinu kategoriju.

Za svaku kategoriju testirane su 3–4 ideje za razvoj novog proizvoda. U kategoriji pivo i cideri, za

evaluaciju su odabrane samo ideje koje se odnose na pivo.

Svrha ovog dijela istraživanja je bila donijeti odluku o tome koja od ideja za razvoj novog proizvoda

u navedenim kategorijama pokazuje najviše potencijala za razvoj.

2. Metodologija istraživanja

Ciljnu populaciju u okviru ovog istraživanja predstavlja opća populacija građana Bosne i Hercegovine

u dobi od 15 i više godina starosti. Istraživanjem je obuhvaćeno N=1024 ispitanika u dobi od 15 i više

godina starosti sa područja cijele Bosne i Hercegovine. Uzorak je trostruko stratificiran i

reprezentativan za populaciju BiH navedene dobi po entitetu, regiji, tipu naselja spolu i dobi. Okvir

uzorka zasnovan je na podacima Popisa stanovništva BiH (2013. godine).1 Metodologija prikupljanja

podataka je CAPI2 anketiranje ispitanika licem u lice u domaćinstvu ispitanika, putem tablet uređaja.

Odabir ispitanika vršen je po slučaju u skladu sa Ipsos algoritmom za slučajan odabir. Prikupljanje

podataka realizirano je u periodu od 20. 4. do 09. 5. 2018. godine.

Ukupno je testirano 10 ideja za nove proizvode u navedenim kategorijama, koje su generirane od strane

konzumenata kategorije u prethodnoj, kvalitativnoj fazi istraživanja te finalno selektirane od strane

naručitelja istraživanja. Za testiranje ideja primijenjen je blok pristup izlaganja stimulusima.

U kategoriji sir i sirni namazi evaluirane su sljedeće ideje:

• Tvrdi sir sa orašastim plodovima (bademi, orasi)

• Tvrdi sir sa komadićima suhog voća (smokva, jabuka…)

• Sirni namaz u tubi sa ključem za navrtanje

U kategoriji bezalkoholnih pića evaluirane su sljedeće ideje:

• Izvorska voda sa mentom

• Izvorska voda sa aromom ruže i hibiskusa

• Mineralna – gazirana voda sa ukusom bobičastog voća (malina, jagoda, šumsko voće)

• Šerbe – sok na bazi ruže, karanfilića i šećera

1 Detaljan prikaz strukture uzorka naveden je u sekciji Prilog, na strani 103. 2 Computer Assisted Personal Interviewing

Page 76: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 76 od 120

U kategoriji pivo evaluirane su sljedeće ideje:

• Bezglutensko pivo

• Pivo u burencetu

• Pivo s okusom mente

3. Istraživački pristup

U evaluaciji je korišten „know – how“ Ipsos InnoQuest*Ideas globalnog licenciranog Ipsos-ovog alata

koji pripada paketu alata za razvoj novih proizvoda u industriji pakiranih potrošačkih proizvoda,

tačnije istovjetne mjere performansi ideja na kojima je zasnovan i glavni pokazatelj potencijala ideja

(tzv. Opportunity skor) – relevantnost, uvjerljivost i diferencijacija.

Uz navedene mjere evaluirana je i poticajna snaga svake ideje kroz pitanje o tome u kojoj mjeri ideja

potiče na kupovinu.

Ipsos je za potrebe ovog istraživanja formirao jedinstveni pokazatelj potencijala svake ideje

kombiniranjem svih navedenih mjera u indeks od 1 do 10, pri čemu veća vrijednost indeksa ukazuje

na veći potencijal same ideje.

Indeks je formiran na način da se svakoj od navedenih mjera dodjeljuje različita „težinska“ vrijednost

(ponder), polazeći od pretpostavke3 da relevantnost ima najveći utjecaj, jer je riječ o mjeri koja visoko

korelira sa konceptom stvarne potražnje na tržištu. Ostalim mjerama dodijeljeni su podjednaki ponderi,

uz izuzetak namjere kupovine, kojoj je dodijeljena najmanja težinska vrijednost.4

Ovaj indeks ima za cilj da ukaže na jasan poredak ideja s obzirom na rezultate evaluacije na više

različitih mjera.

Indeks je formiran na sljedeći način – relevantnosti je dodijeljen ponder od 40 %, uvjerljivosti i

diferencijaciji ponder od po 25 % te namjeri kupovine ponder od 10 %.

U ovom izvještaju prikazan je učinak ideja na svim pojedinačnim mjerama, no zaključci i preporuke

zasnovane su na indeksu koji obuhvaća sve mjere performansi.

4. Sažetak glavnih nalaza i preporuke

Građani Bosne i Hercegovine svjesni su važnosti kupovine domaćeg proizvoda, no kupovinu u velikoj

mjeri diktira cijena, osobito za građane slabije kupovne moći. Veću sklonost ka isprobavanju novih

proizvoda na tržištu pokazuju mladi, koji su i manje vjerni domaćim proizvođačima, dok je

3 Prema InnoQuest modelu relevantnost je najvažnija mjera Opportunity skora. 4 Direktne mjere potencijala poput namjere kupovine pokazuju slabiju prediktivnu moć performansi ideja u odnosu na

validirane mjere performansi relevantnosti, diferenciranosti i uvjerljivosti.

Page 77: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 77 od 120

orijentiranost ka domaćem porijeklu znatno prisutnija među starijim građanima i građanima Federacije

BiH, više nego među građanima Republike Srpske.

U okviru ovog dijela istraživanja evaluirano je ukupno 10 ideja za razvoj novih proizvoda u tri

prehrambene kategorije. Kombinacijom mjera relevantnosti, diferencijacije i uvjerljivosti ideje, skupa

sa mjerom poticajne snage ideje na kupovinu, za svaku je od ideja formiran jedinstveni indeks, kao

pokazatelj jačine potencijala odnosno privlačnosti ideja. Navedeni indeks formiran je na način da se

mjeri relevantnosti, kao onoj koja u najvećoj mjeri korelira sa konceptom consumer demand, pripisuje

i najveća težinska vrijednost, dok se mjeri poticajne snage ideje na kupovinu pripisuje najmanji ponder.

Analiza rezultata po kategorija pokazuje sljedeća „pobjednička“ rješenja:

• U kategoriji sir i sirni namazi – ideja koja se odnosi na sirni namaz u tubi sa ključem za

navrtanje pokazuje najveći indeks potencijala uz potrebu da se dodatno unaprijedi percepcija

diferencijacije ovog proizvoda u odnosu na konkurentske proizvode na tržištu.

• U kategoriji bezalkoholnih pića izvorska voda sa mentom te mineralna gazirana voda sa

ukusom bobičastog voća pokazuju najviše indekse potencijala.

• U kategoriji piva i cideri – pivo u burencetu je neprikosnoveni pobjednik, sa uvjerljivo

najvećom vrijednosti indeksa od svih testiranih ideja (iz svih predmetnih kategorija).

U daljnjim koracima razvoja proizvoda preporuka proizvođačima bi se svakako zasnivala na daljnjoj

eksploraciji navedenih ideja, kroz razvoj u koncepte te evaluaciju tako formiranih koncepata kroz neki

od globalno validiranih pristupa koji omogućuju i predviđanje prodajnog potencijala u najmanje prvoj

godini nakon lansiranja proizvoda na tržište.

5. Rezultati istraživanja

5.1. Sir i sirni namazi

Udio konzumenata5 kategorije sir i sirni namazi u BiH kreće se oko 86 % unutar opće populacije

građana BiH u dobi od 15 i više godina starosti. Navedena kategorija je kategorija visoke frekvencije

konzumacije – 6 od 10 građana BiH starijih od 15 godina konzumira proizvode navedene kategorije

najmanje nekoliko puta sedmično. Sir i sirni namazi se kao kategorija češće konzumiraju među

građanima Federacije BiH (oko dvije trećine građana konzumira neki od proizvoda iz navedene

kategorije barem nekoliko puta sedmično), nego među građanima Republike Srpske, gdje bilježimo

oko 44 % građana starijih od 15 godina koji ovu kategoriju konzumiraju jednako često. Udio

konzumenata sira i sirnih namaza je općenito veći u Federaciji BiH (94 % onih koji barem ponekad

konzumiraju) nego u Republici Srpskoj (86 % barem ponekad konzumiraju).

5 Konzumenti kategorije definirani su kao osobe koje kategoriju konzumiraju barem jednom mjesečno.

Page 78: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 78 od 120

Slika 1. Grafički prikaz frekvencije konzumacije kategorije sir i sirni namazi među građanima BiH

starijim od 15 godina

Promatrajući performanse evaluiranih ideja po mjerama diferencijacije, relevantnosti, uvjerljivosti i

motivacije na kupovinu, dolazimo do sljedećih zaključaka:

Diferencijacija: sve tri ideje su po učinku na razini prosjeka (prosječna ocjena diferencijacije za

kategoriju je 6.1 na skali od 1 – uopće nije jedinstven/drugačiji do 10 – u potpunosti je

jedinstven/drugačiji). Za ideju tvrdi sir sa orašastim plodovima prosječna ocjena diferencijacije iznosi

6.2, kao i za sirni namaz u tubi sa ključem za navrtanje, dok za tvrdi sir sa komadićima suhog voća

prosječna ocjena diferencijacije iznosi 6.0.

Gledano prema mjesečnim prihodima ispitanika, primjetno je da konzumenti kategorije sa

iznadprosječnim mjesečnim primanjima (901 – 2.000 KM mjesečno) daju statistički značajno veće

ocjene diferencijacije ideji tvrdi sir sa orašastim plodovima (7.0) u odnosu na prosjek ispitane ciljne

populacije6, baš kao što je to slučaj i sa idejom tvrdi sir sa komadićima suhog voća (prosječna ocjena

6 Sir / Sirni namaz – U kojoj mjeri svaku od sljedećih ideja za novi proizvod smatrate jedinstvenom – Tvrdi sir sa orašastim

plodovima

Baza: 86 % ciljne populacije

Lična primanja u KM

Do 300 301 – 700 701 – 900 901 – 2.000 Preko 2.000 Odb.

N 271 233 88 64 5 223

Prosječna ocjena 6 6 6,3 7 7,1 6,2

20% 36% 17% 9% 5% 4% 9%

23%

42%

15%

7%

3% 3%

6%

17%

27%

17%

10%8% 7%

14%

Svaki dan 2 - 3 puta

sedmično

Jednom

sedmično

Jednom u 15

dana

Jednom

mjesečno

Rjeđe od

jednom

mjesečno

Ne

konzumiram

Koliko često Vi lično konzumirate sir ili sirni namaz?

Baza: Svi ispitanici – N=1024

Total Federacija BiH Republika Srpska

Page 79: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 79 od 120

6.7 za navedenu skupinu ispitanika).7 Što se tiče ideje koja se odnosi na sirni namaz u tubi sa ključem

za navrtanje, razlike po ličnim mjesečnim primanjima u smislu ocjena diferencijacije nisu statistički

značajne. Sve razlike po prihodima testirane su t – testom.

Relevantnost: najbolje performanse pokazuje ideja koja se odnosi na sirni namaz (u tubi sa ključem

za navrtanje) sa prosječnom ocjenom relevantnosti od 5.9, a najlošije performanse tvrdi sir sa

komadićima suhog voća, sa prosječnom ocjenom relevantnosti 5.0. Performanse ideje tvrdi sir sa

orašastim plodovima na mjeri relevantnosti su prosječne, sa ocjenom od 5.3. Prosječna relevantnost

ideja u kategoriji ocijenjena je sa 5.4 na skali od 1 – uopće ne odgovara mojim potrebama do 10 – u

potpunosti odgovara mojim potrebama.

Presjek rezultata relevantnost ideja po ličnim mjesečnim prihodima govori u prilog statistički značajno

viših ocjena relevantnosti za sve tri ideje među konzumentima sa iznadprosječnim mjesečnim

primanjima (901 – 2.000 KM).8

Uvjerljivost: najbolje performanse po pitanju uvjerljivosti ponovno pokazuje ideja koja se odnosi na

sirni namaz sa ključem za navrtanje, sa prosječnom ocjenom 6.2, dok najmanje povoljne performanse

pokazuje ideja tvrdi sir sa komadićima suhog voća, sa prosječnom ocjenom uvjerljivosti od 5.4.

7 Sir / Sirni namaz – U kojoj mjeri svaku od sljedećih ideja za novi proizvod smatrate jedinstvenom – Tvrdi sir sa

komadićima suhog voća

Baza: 86 % ciljne populacije

Lična primanja u KM

Do 300 301 – 700 701 – 900 901 – 2.000 Preko 2.000 Odb.

N 271 233 88 64 5 223

Prosječna ocjena 6 5,9 5,9 6,7 7,7 5,8

8 Sir / Sirni namaz – Koliko svaka od sljedećih ideja odgovara vašim potrebama?

Baza: 86 % ciljne populacije

Lična primanja u KM

Do 300 301 – 700 701 – 900 901 – 2.000 Preko 2.000 Odb.

N 271 233 88 64 5 223

Prosječna ocjena – Tvrdi sir sa

orašastim plodovima 5,1 5,1 5,9 6,2 7 5,3

Prosječna ocjena – Tvrdi sir sa

komadićima suhog voća 4,9 4,8 5,2 5,8 6,2 4,9

Prosječna ocjena – Sirni namaz u

tubi sa ključem za navrtanje 5,9 6 5,7 6,6 7,8 5,5

Page 80: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 80 od 120

Performanse treće ideje – tvrdi sir sa orašastim plodovima, kreću se u rangu prosjeka kategorije, koji

iznosi 5.8 na skali uvjerljivosti od 1 – uopće ne djeluje uvjerljivo do 10 – djeluje veoma uvjerljivo.

Presjek po ličnim mjesečnim prihodima ne rezultira statistički značajnim razlikama u ocjenama

uvjerljivosti testiranih ideja.

Poticaj na kupovinu: motivacijska snaga ideja evaluirana je putem pitanja o tome u kojoj mjeri se

ideja percipira kao poticajna na kupovinu, a ocjene su date na skali od 1 – uopće ne potiče na kupovinu

do 10 – veoma potiče na kupovinu. Kao i kad je riječ o relevantnosti i uvjerljivosti, i na ovoj mjeri

performanse ideja govore u korist sirnog namaza u tubi sa ključem za navrtanje, sa najvećom

prosječnom ocjenom od 6.1, dok se najmanje poticajnom na kupovinu smatra tvrdi sir sa komadićima

suhog voća, sa prosječnom ocjenom 5.2. Performanse tvrdog sira sa orašastim plodovima su u skladu

sa prosjekom kategorije koji iznosi oko 5.6 jedinica na spomenutoj skali, te se kreće oko 5.5.

Kada se rezultati ocjena poticaja na kupovinu u kategoriji sir i sirni namaz promatraju kroz prizmu

ličnih mjesečnih prihoda konzumenata kategorije, ponovno se oni sa iznadprosječnim mjesečnim

prihodima (901 – 2.000 KM) izdvajaju po statistički značajno višim ocjenama koje pridaju poticaju na

kupovinu pojedine ideje, i to za sve tri testirane ideje.9 S druge strane, konzumenti kategorije sa

prosječnim mjesečnim prihodima do 300 KM osobito se ističu po statistički značajno nižoj ocjeni

poticajne moći ideje koja se odnosi na tvrdi sir sa orašastim plodovima.

Rezultati evaluacije ideja u kategoriji sir i sirni namazi prikazani su na slici 2.

9 Sir / Sirni namaz – U kojoj mjeri svaka od sljedećih ideja Vas lično potiče na kupovinu?

Baza: 86 % ciljne populacije

Lična primanja u KM

Do 300 301 – 700 701 – 900 901 – 2.000 Preko 2.000 Odb.

N 271 233 88 64 5 223

Prosječna ocjena – Tvrdi sir sa

orašastim plodovima 5,2 5,5 5,7 6,2 7,5 5,7

Prosječna ocjena – Tvrdi sir sa

komadićima suhog voća 5 5 5,5 5,8 7 5,1

Prosječna ocjena – Sirni namaz u

tubi sa ključem za navrtanje 6,1 6,2 6,2 6,8 8 5,7

Page 81: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 81 od 120

Slika 2. Grafički prikaz performansi evaluiranih ideja u kategoriji sir i sirni namazi na mjerama

diferencijacije, relevantnosti, uvjerljivosti i stupnja motivacije na kupovinu

Na upit o tome da izdvoje jednu od navedene tri ideje koja im se čini općenito najprivlačnijom,

konzumenti kategorije se u najvećoj mjeri opredjeljuju za ideju koja se odnosi na sirni namaz u tubi sa

ključem za navrtanje (34 %) a potom slijede tvrdi sir sa orašastim plodovima (32 %), i naposljetku

tvrdi sir sa komadićima suhog voća (16 %), što je u skladu i sa nalazima pojedinačnih evaluacija koje

su prethodno opisane. Oko 18 % konzumenata niti jednu od evaluiranih ideja ne smatra privlačnom.

Vrijednosti indeksa koji obuhvaća mjere diferencijacije, relevantnosti, uvjerljivosti i poticaja na

kupovinu u jedan jedinstveni indikator „snage“ ideje, u skladu su sa svim prethodno dobivenim

rezultatima poretka pojedinačnih ideja u kategoriji sir i sirni namazi.

Na skali od 0 do 100, najveću vrijednost indeksa pokazuje ideja sirni namaz u tubi sa ključem za

navrtanje (I=56.2), a slijede ju: tvrdi sir sa orašastim plodovima (I=51.7) te naposljetku tvrdi sir sa

komadićima suhog voća (I=48.2).

Sudeći prema svim dobivenim pokazateljima potencijala, među ispitanim idejama se najviše ističe

sirni namaz u tubi sa ključem za navrtanje, te stoga ovu ideju možemo smatrati „pobjedničkom“ u

kategoriji sir i sirni namazi.

0,1

-0,2

0,1

-0,1

-0,4

0,5

0,0

-0,4

0,4

-0,1

-0,4

0,5

Tvrdi sir sa orašastim plodovima (bademi, orasi)

Tvrdi sir sa komadićima suhog voća (smokva, jabuka...)

Sirni namaz u tubi sa ključem za navrtanje

Odstupanje prosječnih ocjena od prosjeka kategorije

Baza: Konzumenti kategorije N=884

Diferencijacija Relevantnost Uvjerljivost Motivira na kupovinu

Page 82: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 82 od 120

Ova ideja pokazuje statistički značajno veći indeks potencijala među građanima Federacije BiH

(I=57.6) nego među građanima Republike Srpske (I=53). Razlike u prosječnim ocjenama testirane su

t – testom za dva nezavisna uzorka10. Ova ideja je statistički značajno privlačnija osobama u dobnoj

kategoriji od 15 do 35 godina starosti (I=58.3) i osobama od 36 do 55 godina (I=59.2) nego starijima

od 56 godina (I=50.7). Razlike su testirane analizom varijance u slučaju poređenja po dobnim

skupinama11, a korišten je i post-hoc Scheffe-ov test koji za cilj ima usporedbe po pojedinačnim

parovima dobnih kategorija12.

Gledano prema ličnim mjesečnim prihodima13, konzumenti kategorije sa iznadprosječnim mjesečnim

primanjima izdvajaju se od prosjeka po statistički značajno višim prosječnim indeksima potencijala za

ideje tvrdi sir sa orašastim plodovima (I=60.4) i tvrdi sir sa komadićima suhog voća (I=56.3).

10

t-test za testiranje statističke značajnosti razlika u aritmetičkim sredinama

t

broj stupnjeva

slobode

p

(značajnost)

Razlika u aritmetičkim

sredinama

Sirni namaz u tubi sa

ključem za navrtanje

2,224 857 0,026* 4,56712

*. Razlika u aritmetičkim sredinama je statistički značajna na razini 0.05.

11 F omjer analize varijance=8.064, broj stupnjeva slobode N=2, p parametar statističke značajnosti = 0.001. 12

Scheffe-ov test višestrukih usporedbi

Zavisna varijabla (I) Dob (J) Dob

Razlika u aritmetičkim

sredinama (I-J) P (značajnost)

Sirni namaz u tubi sa ključem za navrtanje

15 – 35 36 – 55 -0,85487 0,932

56+ 7,65164* 0,005

36 – 55 15 – 35 0,85487 0,932

56+ 8,50651* 0,001

56+ 15 – 35 -7,65164* 0,005

36 – 55 -8,50651* 0,001

*. Razlika u aritmetičkim sredinama je statistički značajna na razini 0.05.

13 Prosječna ocjena indeksa potencijala ideje

Lična primanja u KM

Do 300 301 – 700 701 – 900 901 – 2.000 Preko 2.000 Odb.

N 309 251 94 68 6 261

Tvrdi sir sa orašastim plodovima 48,9 50,2 55,7 60,4 67,8 52,2

Tvrdi sir sa komadićima suhog voća 46,9 46,9 50,3 56,3 66,3 47,7

Sirni namaz u tubi sa ključem za navrtanje 57,3 57,1 54,1 62 72,6 52,7

Page 83: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 83 od 120

5.2. Bezalkoholna pića

Udio konzumenata kategorije bezalkoholna pića među općom populacijom građana BiH starijih od 15

godina kreće se također oko 86 %, kao i kad je riječ o kategoriji sir i sirni namazi. I ova kategorija

bilježi visoku učestalost konzumacije – 58 % građana BiH starijih od 15 godina konzumira

bezalkoholne napitke najmanje nekoliko puta sedmično. Proizvode iz kategorije bezalkoholna pića

statistički značajno češće konzumiraju mlađe generacije građana 15 – 35 godina (70% njih konzumira

najmanje nekoliko puta sedmično), u odnosu na građane starije od 56 godina (40 % njih koji

konzumiraju proizvode iz kategorije bezalkoholnih pića barem nekoliko puta sedmično).

Slika 3. Grafički prikaz frekvencije konzumacije kategorije bezalkoholna pića među građanima BiH

starijim od 15 godina

Promatrajući performanse evaluiranih ideja po mjerama diferencijacije, relevantnosti, uvjerljivosti i

motivacije na kupovinu, dolazimo do sljedećih zaključaka:

Diferencijacija: od četiri evaluirane ideje u kategoriji bezalkoholnih pića najviši stupanj

diferencijacije pokazuje ideja koja se odnosi na izvorsku vodu sa mentom, iako je odstupanje od

prosjeka diferencijacije za cijelu kategoriju relativno malo (oko 0.2 jedinice na skali od 1 – uopće nije

jedinstven/drugačiji do 10 – u potpunosti je jedinstven/drugačiji). Jednaku vrijednost samo sa

negativnim predznakom pokazuje ideja izvorska voda sa aromom ruže i hibiskusa, što znači da se ova

ideja smatra, uvjetno rečeno, najmanje jedinstvenom. Ostale dvije ideje – mineralna, gazirana voda sa

ukusom bobičastog voća te šerbe – sok na bazi ruže, karanfilića i šećera – pokazuju prosječan stupanj

diferencijacije (prosjek kategorije kreće se oko 6.1). Vrijednosti ocjena diferencijacije po pojedinim

idejama, poredane po visini ocjene su: za izvorsku vodu sa mentom 6.3, za mineralnu gaziranu vodu

29% 29% 16% 9% 3% 5% 8% 1%

35% 35%

13%

5%

1% 2%

8%

0%

34%29%

14%

11%

2%5% 5%

1%

17%

23% 19%

12%

7%

8% 12%

1%

Svaki dan 2 - 3 puta

sedmično

Jednom

sedmično

Jednom u 15

dana

Jednom

mjesečno

Rjeđe od

jednom

mjesečno

Ne

konzumiram

NZ/BO

Koliko često Vi lično konzumirate bezalkoholna pića?

Baza: Svi ispitanici – N=1024

Total 15 - 35 god. 36 - 55 god. 56+ god.

Page 84: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 84 od 120

sa ukusom bobičastog voća i šerbe – sok na bazi ruže, karanfilića i šećera 6.2, te naposljetku, za

izvorsku vodu sa aromom ruže i hibiskusa 5.9.

Gledano prema ličnim prihodima konzumenata, jedino kad je riječ o ideji koja se odnosi na izvorsku

vodu sa aromom ruže i hibiskusa, bilježimo statistički značajne razlike u ocjeni diferencijacije. Pritom

se izdvajaju konzumenti kategorije sa ličnim mjesečnim prihodima do 300 KM kao oni koji pridaju

statistički značajno višu prosječnu ocjenu diferencijacije ovoj ideji u odnosu na ostatak ciljne

populacije.14

Relevantnost: najbolje performanse pokazuje ideja koja se odnosi na izvorsku vodu sa mentom, sa

prosječnom ocjenom relevantnosti 5.8, a najlošije performanse izvorska voda s aromom ruže i

hibiskusa, sa prosječnom ocjenom relevantnosti 5.2. Performanse ostale dvije ideje na mjeri

relevantnosti su prosječne. Za ideju mineralna gazirana voda sa ukusom bobičastog voća prosječna

ocjena diferencijacije je 5.6, a za ideju šerbe – sok na bazi ruže, karanfilića i šećera prosječna ocjena

relevantnosti je oko 5.4. Prosječna relevantnost ideja u kategoriji ocijenjena je sa 5.5 na skali od 1 –

uopće ne odgovara mojim potrebama do 10 – u potpunosti odgovara mojim potrebama.

Ako promatramo pojedinačne ocjene relevantnosti ideja po ličnim mjesečnim primanjima

konzumenata kategorije, primjetno je da kod ideja izvorska voda sa mentom i šerbe bilježimo

statistički značajne razlike. Naime, konzumenti sa iznadprosječnim mjesečnim primanjima (901 –

2.000 KM) ističu se po statistički značajno višoj prosječnoj ocjeni relevantnosti (6.7) koju pridaju ovoj

ideji15.

14 Bezalkoholna pića – U kojoj mjeri svaku od sljedećih ideja za novi proizvod smatrate jedinstvenom – Izvorska voda sa

aromom ruže i hibiskusa

Baza: 86 % ciljne populacije

Lična primanja u KM

Do 300 301 – 700 701 – 900 901 – 2.000 Preko 2.000 Odb.

N 276 227 87 64 5 222

Prosječna ocjena 6,2 5,9 5,5 5,6 6,1 5,9

15 Bezalkoholna pića – Koliko svaka od sljedećih ideja odgovara vašim potrebama – Izvorska voda sa mentom

Baza: 86 % ciljne populacije

Lična primanja u KM

Do 300 301 – 700 701 – 900 901 – 2.000 Preko 2.000 Odb.

N 276 227 87 64 5 222

Prosječna ocjena 5,7 6 6,2 6,7 6,1 5,3

Page 85: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 85 od 120

S druge strane, konzumenti kategorije sa ličnim mjesečnim prihodima do 300 KM ocjenjuju statistički

značajno većom prosječnom ocjenom relevantnosti ideju koja se odnosi na šerbe (5.7), u usporedbi sa

ostatkom ciljne populacije.16

Uvjerljivost: najbolje performanse po pitanju uvjerljivosti ponovno, uvjetno rečeno, pokazuje ideja

koja se odnosi na izvorsku vodu sa mentom, sa prosječnom ocjenom 6.2, te mineralna gazirana voda

sa ukusom bobičastog voća sa jednakom ocjenom, premda je odstupanje od prosjeka za obje navedene

ideje relativno malo (oko 0.2 jedinice na skali od 1 – uopće ne djeluje uvjerljivo do 10 – djeluje veoma

uvjerljivo). Najmanje uvjerljivom procjenjuje se ideja koja se odnosi na izvorsku vodu sa aromom ruže

i hibiskusa, sa prosječnom ocjenom uvjerljivosti od 5.7, dok se razina uvjerljivosti za ideju koja se

odnosi na šerbe kreće oko prosjeka i iznosi 5.9. Prosječna ocjena uvjerljivosti ideja u kategoriji

bezalkoholna pića iznosi 6.0.

Kad je riječ o usporedbi ocjena uvjerljivosti ideja s obzirom na lična primanja konzumenata kategorije,

bilježimo statistički značajne razlike za ideju izvorska voda sa mentom. Pritom konzumenti sa

prosječnim mjesečnim primanjima između 901 i 2.000 KM pridaju u prosjeku statistički značajno veću

ocjenu uvjerljivosti ove ideje (6.9) u odnosu na ostatak ciljne populacije.17

Poticaj na kupovinu: i na ovoj mjeri najbolje performanse pokazuje ideja izvorska voda sa mentom

sa prosječnom ocjenom 6.1, a pozitivno se ističe i mineralna gazirana voda sa okusom bobičastog voća

sa prosječnom ocjenom 6.0. Najslabije motivira na kupovinu izvorska voda sa aromom ruže i hibiskusa

sa prosječnom ocjenom od 5.5, a relativno slabe performanse pokazuje i šerbe – sok na bazi ruže,

karanfilića i šećera sa prosjekom od 5.6. Prosječna ocjena poticaja ideje na kupovinu, na skali od 1 –

16 Bezalkoholna pića – Koliko svaka od sljedećih ideja odgovara vašim potrebama – Šerbe – sok na bazi ruže, karanfilića

i šećera

Baza: 86 % ciljne populacije

Lična primanja u KM

Do 300 301 – 700 701 – 900 901 – 2.000 Preko 2.000 Odb.

N 276 227 87 64 5 222

Prosječna ocjena 5,7 5,6 5,4 5,2 5,7 5

17 Bezalkoholna pića – U kojoj mjeri svaka od sljedećih ideja djeluje uvjerljivo – Izvorska voda sa mentom

Baza: 86 % ciljne populacije

Lična primanja u KM

Do 300 301 – 700 701 – 900 901 – 2.000 Preko 2.000 Odb.

N 276 227 87 64 5 222

Prosječna ocjena 6,3 6,1 6,6 6,9 5,3 6

Page 86: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 86 od 120

uopće ne motivira na kupovinu do 10 – veoma potiče na kupovinu, za cijelu kategoriju kreće se oko

5.8 jedinica.

Presjek rezultata po ličnim mjesečnim prihodima ponovno izdvaja ideju izvorska voda sa mentom, u

smislu statističke značajnosti u prosječnim ocjenama između konzumenata različitih kategorija ličnih

primanja. Naime konzumenti kategorije prosječnih mjesečnih primanja između 701 i 900 KM

ocjenjuju statistički značajno većom prosječnom ocjenom poticajnu moć ove ideje na kupovinu (6.6)

u odnosu na ostatak ciljne populacije.18

Rezultati evaluacije ideja u kategoriji bezalkoholna pića prikazani su na slici 4.

18 Bezalkoholna pića – U kojoj mjeri svaka od sljedećih ideja Vas lično potiče na kupovinu – Izvorska voda sa mentom

Baza: 86 % ciljne populacije

Lična primanja u KM

Do 300 301 – 700 701 – 900 901 – 2.000 Preko 2.000 Odb.

N 276 227 87 64 5 222

Prosječna ocjena 6 6,2 6,6 6,5 6,5 5,6

Page 87: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 87 od 120

Slika 4. Grafički prikaz performansi evaluiranih ideja u kategoriji bezalkoholna pića na mjerama

diferencijacije, relevantnosti, uvjerljivosti i stupnja motivacije na kupovinu

Na upit o tome da izdvoje jednu od navedene četiri evaluirane ideje, mineralnu vodu sa okusom

bobičastog voća (28 %) te izvorsku vodu sa mentom (27 %) bira kao najprivlačnije podjednak udio

konzumenata kategorije, što je uglavnom u skladu sa podacima dobivenim gledano po pojedinačnim

ocjenama na ključnim mjerama performansi opisanim prethodno. Trećeplasirana po stupnju

privlačnosti je ideja koja se odnosi na šerbe (20 %), dok je najmanje privlačna izvorska voda sa

aromom ruže i hibiskusa (11 %). Za 12 % konzumenata kategorije niti jedna od predloženih ideja nije

privlačna.

Rezultati indeksa koji integriše mjere diferencijacije, relevantnosti, uvjerljivosti i poticaja na kupovinu

u jedan jedinstveni indikator „snage“ ideje, u skladu su sa prethodno dobivenim rezultatima poretka

pojedinačnih ideja u kategoriji bezalkoholna pića.

Na skali od 0 do 100 najveću vrijednost indeksa pokazuje ideja izvorska voda sa mentom (I=56.3), a

slijede ju: mineralna gazirana voda sa ukusom bobičastog voća (I=55.0), potom šerbe – sok na bazi

ruže, karanfilića i šećera (I=53.0) te naposljetku izvorska voda sa aromom ruže i hibiskusa (I=50.3).

Sumirajući sve mjere performansi ideja u kategoriji bezalkoholna pića, među ispitanim idejama se

najviše ističu izvorska voda sa mentom, u prvom redu, a u stopu ju prati ideja mineralna gazirana voda

sa ukusom bobičastog voća.

0,2

-0,2

0,0

0,0

0,3

-0,4

0,1

-0,1

0,2

-0,3

0,2

-0,1

0,3

-0,3

0,2

-0,2

Izvorska voda sa mentom

Izvorska voda sa aromom ruže i hibiskusa

Mineralna - gazirana voda sa ukusom bobičastog voća

(malina, jagoda, šumsko voće)

Šerbe - sok na bazi ruže, karanfiličića i šećera

Odstupanje prosječnih ocjena od prosjeka kategorije

Baza: Konzumenti kategorije N=882

Diferencijacija Relevantnost Uvjerljivost Motivira na kupovinu

Page 88: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 88 od 120

Gledano prema ličnim prihodima konzumenata kategorije, bilježimo statistički značajne razlike u

vrijednostima indeksa potencijala za ideju izvorska voda sa mentom i šerbe. Naime, konzumenti

kategorije sa prosječnim mjesečnim primanjima između 901 i 2.000 KM pokazuju statistički značajno

odstupanje od prosjeka u smjeru viših vrijednosti indeksa potencijala za ideju izvorska voda sa mentom

(I=63.2), dok konzumenti sa prosječnim mjesečnim primanjima do 300 KM statistički značajno više

potenciraju ideju koja se odnosi na šerbe (I=55.7) u usporedbi sa ostatkom ciljne populacije.19

Izvorska voda sa mentom pokazuje statistički značajno veći indeks potencijala među građanima

Federacije BiH (I=57.7), baš kao i mineralna gazirana voda sa ukusom bobičastog voća (I=56.3) nego

što je to slučaj među građanima Republike Srpske (I=53.5 za izvorsku vodu sa mentom te I=52.6 za

opciju sa bobičastim voćem). Razlike u prosječnim indeksima po entitetu testirane su t – testom za dva

nezavisna uzorka.20

Mineralna gazirana voda sa ukusom bobičastog voća statistički značajno veći indeks bilježi među

mlađim generacijama (15 – 35 godina starosti; I=57.3) nego među starijim generacijama (I=50.6).

19 Prosječna ocjena indeksa potencijala ideje

Lična primanja u KM

Do 300 301 – 700 701 – 900 901 – 2.000 Preko 2.000 Odb.

N 309 251 94 68 6 261

Izvorska voda sa mentom 56,1 56,8 60,2 63,2 54,7 52,4

Izvorska voda sa aromom ruže i

hibiskusa 51,8 50,7 46,6 50,8 58,1 49

Mineralna – gazirana voda sa ukusom

bobičastog voća 56,4 54,7 55,7 52,3 54,7 53,9

Šerbe – sok na bazi ruže, karanfilića i

šećera 55,7 54,9 52,2 48,4 52,5 49,1

20

t-test za testiranje statističke značajnosti razlika u aritmetičkim sredinama

t broj stupnjeva slobode p (značajnost) Razlika u aritmetičkim sredinama

Izvorska voda sa mentom

2,245 859 0,025* 4,19340

*. Razlika u aritmetičkim sredinama je statistički značajna na razini 0.05.

t-test za testiranje statističke značajnosti razlika u aritmetičkim sredinama

t broj stupnjeva slobode p (značajnost) Razlika u aritmetičkim sredinama

Mineralna – gazirana

voda sa ukusom

bobičastog voća

2,085 859 0,037* 3,70398

*. Razlika u aritmetičkim sredinama je statistički značajna na razini 0.05.

Page 89: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 89 od 120

Razlike su testirane analizom varijance21 uz korištenje Scheffe-ovog post-testa za višestruke usporedbe

prosječnih vrijednosti indeksa po dobi22.

5.3. Pivo i cider

Udio konzumenata kategorije pivo ili cideri među općom populacijom građana BiH starijih od 15

godina kreće se također oko 38 %. Oko 7 % građana pivo ili cidere konzumira svakodnevno, oko 12

% njih nekoliko puta sedmično, oko 9 % njih jednom sedmično, dok ostalih 10 % rjeđe od jednom

sedmično, no barem jednom mjesečno. Više od polovice građana (54 %) pivo ili cidere nikako ne

konzumira. Pivo i cideri je kategorija koja se statistički značajno češće konzumira među pripadnicima

muškog spola (60 % konzumenata naspram 18 % konzumenata ženskog spola), među zaposlenima

(oko 50 % konzumenata naspram 32 % među nezaposlenima) te među građanima Republike Srpske

(49 % konzumenata naspram 32 % u Federaciji BiH).

U donjoj su tabeli prikazani podaci o frekvenciji konzumacije piva ili cidera s obzirom na socio-

demografske varijable kod kojih se bilježe statistički značajne razlike u konzumaciji.23

21 F omjer analize varijance=6.110, broj stupnjeva slobode N=2, p parametar statističke značajnosti = 0.002.

22

Scheffe-ov test višestrukih usporedbi

Zavisna varijabla (I) Dob (J) Dob

Razlika u aritmetičkim sredinama (I-J) p (značajanost)

Mineralna – gazirana voda sa

ukusom bobičastog voća

15 – 35 36 – 55 0,83645 0,915

56+ 6,70670* 0,005

36 – 55 15 – 35 -0,83645 0,915

56+ 5,87025* 0,018

56+ 15 – 35 -6,70670* 0,005

36 – 55 -5,87025* 0,018

*. Razlika u aritmetičkim sredinama je statistički značajna na razini 0.05.

23 Ćelije tabele su obojane u plavo, tj. crveno, ako je vrijednost u njima značajno iznad, tj. ispod prosjeka. Koriste se dvije

nijanse plave, odnosno crvene boje, za dva nivoa značajnosti: svjetlija nijansa za odstupanja značajna na nivou 0.05, a

tamnije nijanse plave i crvene za nivo značajnosti od 0.01. razlike su testirane t – testom proporcija.

Page 90: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 90 od 120

Slika 5. Tabelarni prikaz frekvencije konzumacije kategorije pivo ili cideri među građanima BiH

starijim od 15 godina

Koliko često konzumirate pivo ili cider?

Baza: Total ciljna populacija. Podaci su prikazani u %

Total Spol Radni status

FBiH RS

D.

Brčko Muško Žensko Zaposleni Nezaposleni Odb.

N 1024 634 365 24 498 526 325 650 49

sig 0 0 0

Svaki dan 7,4 6 9 21 13 2 9 6 14

2-3 puta

sedmično 11,8 9 16 14 21 3 17 10 7

Jednom sedmično 9,3 8 12 4 14 5 14 7 14

Jednom u 15 dana 5,8 6 6 7 7 4 7 5 7

Jednom mjesečno 4,1 3 6 0 5 4 4 4 2

Rjeđe 6 5 7 3 6 6 7 5 9

Ne konzumiram 54,3 61 43 51 33 74 41 62 44

NZ/BO 1,1 2 0 0 1 1 1 1 3

Promatrajući performanse evaluiranih ideja po mjerama diferencijacije, relevantnosti, uvjerljivosti i

motivacije na kupovinu u kategoriji pivo ili cideri, već na prvi pogled jasno je da ideje u ovoj kategoriji

pokazuju najveći stepen međusobne diferencijacije obzirom na evaluaciju. Naime, odstupanja

pojedinačnih ocjena o prosjeka kategorije po svim ključnim mjerama su najveća, u usporedbi sa

prethodne dvije opisane kategorije. Pivo u burencetu pokazuje nedvojbeno najbolje performanse po

svim ispitanim kriterijima evaluacije u odnosu na bezglutensko pivo i pivo s okusom mente.

Diferencijacija: najbolje performanse po pitanju percepcije jedinstvenosti ideje pokazuje pivo u

burencetu (pozitivno odstupanje od prosjeka kategorije za 0.7 jedinica na skali od 1 – uopće nije

jedinstven/drugačiji do 10 – u potpunosti je jedinstven/drugačiji) uz prosječnu ocjenu diferencijacije

od 6.7. Prosjek kategorije za mjeru diferencijacije iznosi 6.0. Stupanj diferencijacije piva s okusom

mente kreće se oko prosjeka i kreće se oko 5.8, dok se uvjerljivo najslabije diferenciranom idejom

smatra bezglutensko pivo sa prosječnom ocjenom diferencijacije od 5.5.

Page 91: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 91 od 120

Ako rezultate diferencijacije promatramo po ličnim prihodima konzumenata kategorije, primjetno je

da postoje statistički značajna odstupanja između konzumenata različitih kategorija ličnih mjesečnih

primanja u vezi sa idejom koja se odnosi na bezglutensko pivo. Naime, ova ideja je ocijenjena

statistički značajno višom prosječnom ocjenom diferencijacije među konzumentima sa prosječnim

mjesečnim primanjima između 901 i 2.000 KM (6.6) nego što iznose prosječne ocjene ostalih

kategorija konzumenata.24

Relevantnost: ova mjera je ujedno i adut ideje pivo u burencetu s obzirom na najbolju prosječnu ocjenu

među svim idejama te među svim mjerama (diferencijacija, relevantnost, uvjerljivost) na kojima

počiva InnoQuest Ipsos-ov model za evaluaciju ideja. Sa prosječnom ocjenom relevantnosti od 6.5 na

skali (od 1 – uopće ne odgovara mojim potrebama do 10 – u potpunosti odgovara mojim potrebama)

te odstupanju od čak 1.4 jedinice od prosjeka ocjene relevantnosti za predmetnu kategoriju, pivo u

burencetu je apsolutni lider u pogledu relevantnosti za konzumente kategorije. Uvjerljivo najslabije

performanse relevantnosti predstavlja bezglutensko pivo sa prosječnom ocjenom od 4.2, a relativno

slabe performanse po ovom pitanju pokazuje i treća ideja – pivo s okusom mente sa prosječnom

ocjenom od 4.5.

Promatrajući ocjene relevantnosti ideja po ličnim mjesečnim prihodima konzumenata kategorije,

statistički značajne razlike bilježimo kad je riječ o ideji koja se odnosi na pivo u burencetu. Pritom,

konzumenti sa iznadprosječnim mjesečnim primanjima (901 – 2.000 KM) daju u prosjeku statistički

značajno veću ocjenu relevantnosti ove ideje (7.4) u odnosu na prosjek ispitane populacije.25

Uvjerljivost: pivo u burencetu je očiti favorit i kad je u pitanju ocjena performanse po pitanju

uvjerljivosti, sa prosjekom od 7.0 na skali od 1 – uopće ne djeluje uvjerljivo do 10 – djeluje veoma

uvjerljivo. Ostale dvije ideje podjednako podbacuju na kriteriju uvjerljivosti (prosječne ocjene manje

24 Pivo / Cider – U kojoj mjeri svaku od sljedećih ideja za novi proizvod smatrate jedinstvenom – Bezglutensko pivo

Baza: 39 % ciljne populacije

Lična primanja u KM

Do 300 301 – 700 701 – 900 901 – 2.000 Preko 2.000 Odb.

N 96 96 51 36 3 113

Prosječna ocjena 5,6 5,1 4,8 6,6 4,7 5,5

25 Pivo / Cider – Koliko svaka od sljedećih ideja odgovara vašim potrebama – Pivo u burencetu

Baza: 39 % ciljne populacije

Lična primanja u KM

Do 300 301 – 700 701 – 900 901 – 2.000 Preko 2.000 Odb.

N 96 96 51 36 3 113

Prosječna ocjena 6,6 6,5 6,7 7,4 8,2 6

Page 92: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 92 od 120

za oko 0.7 jedinica od prosjeka kategorije). Konkretno, za pivo s okusom mente prosječna ocjena

uvjerljivosti iznosi 5.1, dok je za bezglutensko pivo 5.0. Prosječna ocjena uvjerljivosti ideja u

kategoriji piva iznosi 5.7.

Ne bilježimo statistički značajne razlike u prosječnim ocjenama uvjerljivosti ideja po kriteriju različitih

mjesečnih primanja konzumenata kategorije.

Poticaj na kupovinu: i na ovoj mjeri najbolje performanse pokazuje ideja pivo u burencetu, sa

iznadprosječnom ocjenom (6.8) motivacije na kupovinu od čak 1.5 jedinica više od prosjeka kategorije

(5.3 na skali od 1 – uopće ne motivira na kupovinu do 10 – veoma potiče na kupovinu). Ostale dvije

ideje ocijenjene su znatno lošije. Pivo sa okusom mente ocijenjeno je prosječnom ocjenom od 4.6, a

bezglutensko pivo prosječnom ocjenom 4.5.

Ne bilježimo statistički značajne razlike u prosječnim ocjenama poticajne moći ideja na kupovinu po

kriteriju različitih mjesečnih primanja konzumenata kategorije.

Rezultati evaluacije ideja u kategoriji pivo prikazani su na slici 6.

Page 93: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 93 od 120

Slika 6. Grafički prikaz performansi evaluiranih ideja u kategoriji pivo na mjerama diferencijacije,

relevantnosti, uvjerljivosti i stupnja motivacije na kupovinu

Pivo u burencetu je najprivlačnija od svih testiranih ideja u kategoriji pivo za dvije trećine

konzumenata kategorije. Za pivo s okusom mente opredjeljuje se tek 13 % a za bezglutensko pivo 11

% ciljne populacije konzumenata. Oko 12 % konzumenata niti jednu od navedenih ideja ne izdvaja

kao najprivlačniju.

Indeks potencijala ideje koji objedinjuje mjere diferencijacije, relevantnosti, uvjerljivosti i poticaja na

kupovinu u jednu mjeru, pokazuje prosječnu vrijednost od I=63.4 za pivo u burencetu, što je daleko

veći indeks u odnosu na preostale dvije ideje (pivo s okusom mente I=44.1 te bezglutensko pivo

I=41.5), čime se i finalno potvrđuje pobjednički status piva u burencetu kao ideje koja se

konzumentima najviše svidjela.

-0,5

0,7

-0,2

-0,9

1,4

-0,6

-0,7

1,3

-0,6

-0,8

1,5

-0,7

Bezglutensko pivo

Pivo u burencetu

Pivo s okusom mente

Odstupanje prosječnih ocjena od prosjeka kategorije

Baza: Konzumenti kategorije N=395

Diferencijacija Relevantnost Uvjerljivost Motivira na kupovinu

Page 94: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 94 od 120

Razlike u prosječnim vrijednostima indeksa potencijala svake pojedine ideje testirane su t – testom za

zavisne uzorke, budući da su svi konzumenti kategorije procjenjivali sve tri ideje vezane za pivo.26

Razlike u indeksu potencijala ideja iz kategorije pivo/cideri nisu statistički značajne po pitanju kriterija

različitih mjesečnih primanja konzumenata.

5.4. Kupovne navike

U okviru istraživanja obuhvaćeno je i ispitivanje općenitih kupovnih navika prehrambenih proizvoda

među građanima BiH. Ovaj dio istraživanja zasnovan je na bateriji od 20 čestica koje opisuju različite

stavove i kupovne navike, a na koje su ispitanici odgovarali na skali slaganja od 1 – uopće se ne slažem

do 5 – u potpunosti se slažem.

S obzirom na velik broj čestica, sprovedena je najprije faktorska analiza kako bi se reducirao broj

tvrdnji te na taj način olakšala interpretacija rezultata. Faktorska analiza generirala je ukupno 5 faktora

koji skupa objašnjavaju oko 60 % ukupne varijance. Od izdvojenih 5 faktora, 3 su ključna i na samo

ova tri otpada oko 45 % varijance. Stoga će u analizi podrobnije biti opisana i elaborirana upravo ova

tri faktora.

Faktor 1 – objašnjava oko 20 % varijance. Ovo je faktor koji visoko korelira sa sljedećim tvrdnjama:

Nastojim kupovati one vrste proizvoda koje su popularne među ljudima sa kojima se družim.

Ako se priča o novom i atraktivnom proizvodu, potruditi ću se da ga nabavim.

Nastojim kupovati one proizvode koji će drugima govoriti nešto o meni.

Kad kupujem uvijek pazim da proizvod svojim izgledom odgovara mojoj ličnosti.

26

T - test za zavisne uzorke

Razlike među parovima

t – test Stupnjevi slobode p (značajnost) Aritmetička

sredina Std. Devijacija

Par 1 Bezglutensko pivo –

Pivo u burencetu -21,92295 31,89791 -13,656 394 ,000*

Par 2 Bezglutensko pivo –

Pivo s okusom mente -2,64592 24,34426 -2,160 394 ,031*

Par 3 Pivo u burencetu – Pivo

s okusom mente 19,27703 30,14872 12,705 394 ,000*

*. Razlika u aritmetičkim sredinama je statistički značajna na razini 0.05.

Page 95: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 95 od 120

Volim se okružiti proizvodima koji drugima poručuju kakav je moj položaj u društvu.

Ako naiđem na proizvod koji izgleda kao da je stvoren baš za mene, kupit ću ga.

Volim eksperimentirati, kupovati marke koje još nisam upoznao/la.

Razmatrajući suštinu ovog faktora, možemo ga opisati kao „Ličnost“.

Faktor 2 – objašnjava oko 16 % varijance. Ovo je faktor koji visoko korelira sa sljedećim tvrdnjama:

Kad god mogu uvijek radije kupujem domaće nego strane proizvode.

Radije biram proizvode bosanskohercegovačkog porijekla nego strane/uvozne proizvode.

Imam više povjerenja u domaće nego u strane/uvozne proizvode

Trudim se kupovinom domaćih proizvoda pomoći bosanskohercegovačkoj

ekonomiji/gospodarstvu.

Razmatrajući suštinu ovog faktora, možemo ga opisati kao „Domaći proizvod“.

Faktor 3 – objašnjava oko 11 % varijance. Ovo je faktor koji visoko korelira sa sljedećim tvrdnjama:

Prednost gotovo uvijek dajem proizvodima s nižom cijenom.

Radije kupujem jeftinije proizvode trgovačkih marki nego skuplje proizvode poznatih

proizvođača.

Kada biram među sličnim proizvodima, cijena je osnovni kriterij mog odabira.

Kupujući robne marke trgovačkih lanaca štedim dosta novca.

Imajući u vidu gore navedeno, jasno je da treći faktor možemo ukratko opisati kao „Cijena“.

U donjoj tabeli prikazani su rezultati vezani za kupovne navike građana BiH, pri čemu su tvrdnje koje

se odnose na faktor 1 – „Ličnost“, obojane u sivo, tvrdnje koje se odnose na faktor 2 – „Domaći

proizvod“ obojane su u narandžasto, a tvrdnje koje se vezuju za faktor 3 – „Cijena“ u žuto.

Page 96: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 96 od 120

Slika 7. Tabelarni prikaz rezultata kupovnih navika građana BiH sa presjekom prema entitetu i tipu

naselja

U kojoj mjeri se slažete sa sljedećim tvrdnjama?

Prosječne vrijednosti ocjena (1 – 5); Baza: Total ciljna populacija

Total Entitet Tip naselja

FBiH RS D. Brčko Urbano Ruralno

N 1024 634 365 24 437 587

Kad god mogu uvijek radije kupujem

domaće nego strane proizvode. 4 4,1 4 3,7 4 4

Radije biram proizvode

bosanskohercegovačkog porijekla nego

strane/uvozne proizvode.

4 4,1 3,8 3,7 4 4

Imam više povjerenja u domaće nego u

strane/uvozne proizvode 4 4,1 3,9 3,7 4 4

Trudim se kupovinom domaćih proizvoda

pomoći bosanskohercegovačkoj

ekonomiji/gospodarstvu.

3,9 4,1 3,7 3,6 3,9 3,9

Pri izboru proizvoda gotovo uvijek dajem

prednost markama koje dobro poznajem. 3,9 3,9 3,8 3,7 3,9 3,9

Kada biram među sličnim proizvodima,

kvaliteta je osnovni kriterij mog odabira. 3,7 3,7 3,7 3,6 3,8 3,6

Jako mi je važno da su sirovine koje se

koriste za proizvode koje konzumiram,

organskog porijekla.

3,6 3,5 3,6 3,5 3,5 3,6

Ako naiđem na proizvod koji izgleda kao da

je stvoren baš za mene, kupit ću ga. 3,5 3,5 3,5 3,5 3,4 3,5

Odlazak u trgovinu za mene je pravo

zadovoljstvo. 3,3 3,4 3,3 3,1 3,3 3,4

Prednost gotovo uvijek dajem proizvodima s

nižom cijenom. 3,2 3,2 3,2 3,7 3,2 3,3

Kada biram među sličnim proizvodima,

cijena je osnovni kriterij mog odabira. 3,2 3,2 3,3 3,7 3,2 3,3

Page 97: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 97 od 120

Kupujući robne marke trgovačkih lanaca

štedim dosta novca. 3,2 3,2 3,2 3,6 3,2 3,2

Ako se priča o novom i atraktivnom

proizvodu, potruditi ću se da ga nabavim. 3,1 3,1 3 3,4 3 3,1

Volim eksperimentirati, kupovati marke

koje još nisam upoznao/la. 3,1 3,2 3 3,2 3,1 3,1

Radije kupujem jeftinije proizvode

trgovačkih marki nego skuplje proizvode

poznatih proizvođača.

3,1 3,1 3,1 3,8 3,1 3,1

Nastojim kupovati one vrste proizvoda koje

su popularne među ljudima sa kojima se

družim.

2,9 2,9 2,9 3,7 2,8 3

Kad kupujem uvijek pazim da proizvod

svojim izgledom odgovara mojoj ličnosti. 2,9 3 2,9 3,3 2,8 3

Robne marke trgovačkih lanaca su loše

kvalitete. 2,8 2,8 2,9 3,1 2,8 2,9

Nastojim kupovati one proizvode koji će

drugima govoriti nešto o meni. 2,6 2,7 2,5 3,2 2,5 2,7

Volim se okružiti proizvodima koji drugima

poručuju kakav je moj položaj u društvu. 2,6 2,6 2,5 3,2 2,4 2,7

Iz gornje je tabele vidljivo najprije da među građanima BiH postoji, barem na deklarativnom nivou,

jasna usmjerenost na domaći proizvod prije svega. Ova svijest o važnosti kupovine domaćih proizvoda

osobito je prisutna među građanima Federacije BiH. Faktor kupovine diktirane cijenom je drugi

najvažniji kriterij kupovine, sudeći prema prosječnim ocjenama slaganja sa tvrdnjama koje se mogu

pripisati ovom faktoru. Pritom se ne bilježe značajnije razlike među građanima različitih entiteta27.

Kupovina u skladu sa osobinama ličnosti je, prema prosječnim ocjenama slaganja sa tvrdnjama koje

opisuju ovaj faktor, najmanje važna za građane BiH. Statistički značajne razlike po ovom faktoru

bilježimo s obzirom na tip naselja, gdje su građani iz ruralnih područja podložniji utjecaju kupovine

proizvoda koji su u skladu sa njihovom ličnošću nego građani iz urbanih sredina.

27 Rezultati dobiveni na građanima Distrikta Brčko neće biti uzeti u obzir prilikom interpretacije statistički značajnih razlika

zbog relativno malog poduzorka građana iz ove regije (N=24).

Page 98: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 98 od 120

Slika 8. Tabelarni prikaz rezultata kupovnih navika građana BiH sa presjekom prema spolu i dobi

U kojoj mjeri se slažete sa sljedećim tvrdnjama?

Prosječne vrijednosti ocjena (1 – 5); Baza: Total ciljna populacija

Total Spol Dob

Muško Žensko 15-35 36-55 56+

N 1024 498 526 344 342 338

Kad god mogu uvijek radije kupujem domaće

nego strane proizvode. 4 4 4,1 3,8 4,1 4,2

Radije biram proizvode bosanskohercegovačkog

porijekla nego strane/uvozne proizvode. 4 3,9 4 3,9 4 4,1

Imam više povjerenja u domaće nego u

strane/uvozne proizvode 4 4 4 3,8 4 4,2

Trudim se kupovinom domaćih proizvoda

pomoći bosanskohercegovačkoj

ekonomiji/gospodarstvu.

3,9 3,9 3,9 3,8 4 4

Pri izboru proizvoda gotovo uvijek dajem

prednost markama koje dobro poznajem. 3,9 3,8 3,9 3,9 3,8 4

Kada biram među sličnim proizvodima, kvaliteta

je osnovni kriterij mog odabira. 3,7 3,7 3,7 3,7 3,7 3,6

Jako mi je važno da su sirovine koje se koriste za

proizvode koje konzumiram, organskog

porijekla.

3,6 3,5 3,6 3,5 3,5 3,7

Ako naiđem na proizvod koji izgleda kao da je

stvoren baš za mene, kupit ću ga. 3,5 3,4 3,6 3,6 3,4 3,5

Odlazak u trgovinu za mene je pravo

zadovoljstvo. 3,3 2,9 3,7 3,4 3,4 3,3

Prednost gotovo uvijek dajem proizvodima s

nižom cijenom. 3,2 3,2 3,3 3,2 3,2 3,4

Kada biram među sličnim proizvodima, cijena je

osnovni kriterij mog odabira. 3,2 3,2 3,3 3,1 3,3 3,3

Page 99: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 99 od 120

Kupujući robne marke trgovačkih lanaca štedim

dosta novca. 3,2 3,1 3,3 3,2 3,1 3,3

Ako se priča o novom i atraktivnom proizvodu,

potruditi ću se da ga nabavim. 3,1 3 3,1 3,2 3 3

Volim eksperimentirati, kupovati marke koje još

nisam upoznao/la. 3,1 3 3,2 3,3 3,1 3

Radije kupujem jeftinije proizvode trgovačkih

marki nego skuplje proizvode poznatih

proizvođača.

3,1 3,1 3,2 3 3,2 3,2

Nastojim kupovati one vrste proizvoda koje su

popularne među ljudima sa kojima se družim. 2,9 2,9 2,9 3 2,8 2,9

Kad kupujem uvijek pazim da proizvod svojim

izgledom odgovara mojoj ličnosti. 2,9 2,9 3 3 2,9 2,9

Robne marke trgovačkih lanaca su loše kvalitete. 2,8 2,9 2,8 2,9 2,8 2,8

Nastojim kupovati one proizvode koji će

drugima govoriti nešto o meni. 2,6 2,6 2,6 2,6 2,6 2,6

Volim se okružiti proizvodima koji drugima

poručuju kakav je moj položaj u društvu. 2,6 2,6 2,5 2,5 2,6 2,6

Gledano prema spolu i dobi, vidljivo je da postoje razlike u stavovima vezanim za kupovinu

prehrambenih proizvoda, kao što je to naznačeno u tabeli 8. Naime, orijentiranost ka kupovini domaćih

proizvoda znatno je prisutnija među starijom populacijom (56 i više godina) nego među mlađima (15

– 35 godina starosti). Stariji su također osjetljiviji na pitanje organskog porijekla namirnica te su manje

skloni rizicima kad je riječ o novim markama. Kada govorimo o faktoru cijene, i ovdje je prisutna

razlika u stavovima između mlađih i starijih građana. Naime, stariji pokazuju statistički značajno viši

stupanj cjenovne osjetljivosti te su sklonijim trgovačkim markama. Za mlađe je pak važniji utjecaj

okoline, pa su tako skloni kupovini onih proizvoda koji su popularni među osobama kojima su

okruženi, znatno više nego ostale dobne skupine (36 i više godina).

Ako promatramo razlike po spolu, treba istaći da je kupovina kao aktivnost znatno češće izvor užitka

za žene, nego za muškarce, te da su žene one koje općenito češće isprobavaju nove marke i kupuju

proizvode za koje smatraju da su u skladu sa njihovom ličnosti.

Page 100: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 100 od 120

Slika 9. Tabelarni prikaz rezultata kupovnih navika građana BiH sa presjekom prema obrazovnom i

radnom statusu

U kojoj mjeri se slažete sa sljedećim tvrdnjama?

Prosječne vrijednosti ocjena (1 – 5); Baza: Total ciljna populacija

Total Obrazovanje Radni status

Bez

škole,

osnovna

škola

Srednja

škola

Viša,

fakultet,

postdipl.

Odb. Zapos

leni

Nezapo

sleni Odb.

N 1024 297 578 138 10 325 650 49

Kad god mogu uvijek radije

kupujem domaće nego strane

proizvode.

4 4,2 4 3,9 3,6 4 4,1 3,7

Radije biram proizvode

bosanskohercegovačkog

porijekla nego strane/uvozne

proizvode.

4 4,2 3,9 3,8 3,8 3,9 4,1 3,7

Imam više povjerenja u

domaće nego u strane/uvozne

proizvode

4 4,2 4 3,9 3,9 4 4,1 3,5

Trudim se kupovinom

domaćih proizvoda pomoći

bosanskohercegovačkoj

ekonomiji/gospodarstvu.

3,9 4,1 3,9 3,9 3,5 3,8 4 3,5

Pri izboru proizvoda gotovo

uvijek dajem prednost

markama koje dobro

poznajem.

3,9 4 3,8 3,9 4,2 3,8 3,9 3,8

Kada biram među sličnim

proizvodima, kvaliteta je

osnovni kriterij mog odabira.

3,7 3,5 3,7 3,8 3,3 3,7 3,7 3,6

Jako mi je važno da su

sirovine koje se koriste za 3,6 3,6 3,5 3,5 3 3,4 3,7 3,3

Page 101: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 101 od 120

proizvode koje konzumiram

organskog porijekla.

Ako naiđem na proizvod koji

izgleda kao da je stvoren baš

za mene, kupit ću ga.

3,5 3,4 3,5 3,6 3,5 3,4 3,5 3,5

Odlazak u trgovinu za mene

je pravo zadovoljstvo. 3,3 3,5 3,2 3,5 2,9 3,2 3,4 3

Prednost gotovo uvijek dajem

proizvodima s nižom

cijenom.

3,2 3,5 3,2 3 3,4 3,1 3,3 3,3

Kada biram među sličnim

proizvodima, cijena je

osnovni kriterij mog odabira.

3,2 3,4 3,2 3 3,3 3,2 3,3 3,3

Kupujući robne marke

trgovačkih lanaca štedim

dosta novca.

3,2 3,4 3,1 3 3,4 3 3,3 3,3

Ako se priča o novom i

atraktivnom proizvodu,

potruditi ću se da ga nabavim.

3,1 3 3,1 3,1 3,7 3 3,1 3,5

Volim eksperimentirati,

kupovati marke koje još

nisam upoznao/la.

3,1 3 3,1 3,4 3,2 3,1 3,1 3,5

Radije kupujem jeftinije

proizvode trgovačkih marki

nego skuplje proizvode

poznatih proizvođača.

3,1 3,5 3 3 2,4 3 3,2 2,7

Nastojim kupovati one vrste

proizvoda koje su popularne

među ljudima sa kojima se

družim.

2,9 2,9 2,9 2,9 3 2,8 2,9 2,9

Kad kupujem uvijek pazim da

proizvod svojim izgledom

odgovara mojoj ličnosti.

2,9 2,9 2,9 3,1 2,8 2,9 3 2,7

Robne marke trgovačkih

lanaca su loše kvalitete. 2,8 2,8 2,9 2,8 3,4 2,8 2,9 2,7

Page 102: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 102 od 120

Nastojim kupovati one

proizvode koji će drugima

govoriti nešto o meni.

2,6 2,7 2,6 2,6 2,6 2,6 2,6 2,6

Volim se okružiti

proizvodima koji drugima

poručuju kakav je moj

položaj u društvu.

2,6 2,7 2,5 2,6 2,7 2,4 2,6 2,6

Promatrajući rezultate prema stupnju obrazovanja i radnom statusu građana vidljive su također očite

razlike u stavovima prema kupovini. Naime, kupovina domaćeg proizvoda osobito je važna za građane

sa nižim obrazovnim statusom, i nezaposlene, dok se građani sa višim stupnjevima obrazovanja ističu

prema otvorenosti ka eksperimentiranju sa novim proizvodima. Građani nižih obrazovnih statusa kao

i nezaposlene osobe pokazuju značajno višu cjenovnu osjetljivost pri kupovini u odnosu na osobe višeg

obrazovnog statusa i zaposlene.

Page 103: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 103 od 120

6. Prilog

Tabela 1. Prikaz strukture uzorka

Uzorak N=1024 N %

Regija

Federacija BiH 634 61,9

Republika Srpska 365 35,7

Distrikt Brčko 24 2,4

Tip naselja Grad 437 42,7

Selo 587 57,3

Dob

15 – 35 godina 344 33,6

36 – 55 godina 342 33,4

56+ godina 338 33

Spol M 498 48,6

Ž 526 51,4

Obrazovanje

Primarno 297 29,0

Sekundarno 578 56,5

Tercijarno 138 13,5

Odbijanje 10 1,0

Radni status

Zaposleni 325 31,7

Nezaposleni 650 63,5

Odbijanje 49 4,8

Lična mjesečna primanja

Do 300 KM 318 31,0

301 – 700 KM 255 24,9

701 – 900 KM 96 9,4

901 – 2.000 KM 68 6,6

Preko 2.000 KM 6 0,6

Odbijanje 282 27,5

Page 104: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 104 od 120

POGLAVLJE 4

KVANTITATIVNO ISTRAŽIVANJE

EVALUACIJA IDEJA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

U KATEGORIJI BEZALKOHOLNA PIĆA

Page 105: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 105 od 120

1. Uvod i pozadina istraživanja

Pošto je kvalitativna faza istraživanja okončana te izvršena selekcija ideja koje će se evaluirati u

kvantitativnoj fazi, primijenjen je Ipsos-ov globalni licencirani model za evaluaciju ideja u ranoj fazi

razvoja novog proizvoda – tzv. InnoQuest*Ideas, i to u kategoriji bezalkoholnih pića.

Svrha ovog istraživanja je donijeti odluku o tome koja od ideja za razvoj novog proizvoda u kategoriji

bezalkoholnih pića najviše opravdava daljnja ulaganja i razvoj u koncept/proizvod.

U ovom izvještaju prikazani su rezultati primjene InnoQuest*Ideas istraživačkog alata.

2. Metodologija istraživanja

Ciljnu populaciju u okviru ovog dijela istraživanja predstavljaju konzumenti kategorije od interesa –

bezalkoholnih pića (najmanje jednom u posljednjih mjesec dana). Istraživanjem je obuhvaćeno N=205

ispitanika u dobi od 15 do 54 godine starosti sa područja cijele Bosne i Hercegovine. Uzorak je

reprezentativan za online populaciju konzumenata kategorije po regiji, spolu i dobi. Okvir uzorka

zasnovan je na podacima Popisa stanovništva BiH (2013. godine). 28

Metodologija prikupljanja podataka je CAWI29 na Ipsos Online panelu. Prikupljanje podataka

realizirano je u periodu od 24. do 28. 4. 2018. godine.

Ukupno je testirano 10 ideja za nove proizvode u kategoriji bezalkoholnih pića, a koji su generirani od

strane konzumenata kategorije u prethodnoj, kvalitativnoj fazi istraživanja. Za testiranje ideja

primijenjen je blok pristup izlaganja stimulusa.

Evaluirane su sljedeće ideje:

• Izvorska voda sa mentom

• Izvorska voda sa đumbirom

• Izvorska voda sa dobrim bakterijama (probiotik)

• Izvorska voda sa aromom ruže i hibiskusa

• Izvorska voda u staklenoj boci sa dodatkom za izolaciju

• Mineralna – gazirana voda u staklenoj boci sa cilindričnim izolatorom koji održava piće

hladnim

• Mineralna – gazirana voda sa ukusom bobičastog voća (malina, jagoda, šumsko voće)

28 Detaljan prikaz strukture uzorka naveden je u sekciji Prilog, na strani 119. 29 Computer Assisted Web Interviewing

Page 106: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 106 od 120

• Mineralna – gazirana voda sa đumbirom

• Šerbe – sok na bazi ruže, karanfilića i šećera

• Šerbe – (sok na bazi ruže, karanfilića i šećera) u staklenoj boci sa cilindričnim izolatorom koji

održava piće hladnim

Za evaluaciju je primijenjen standardizirani Ipsos InnoQuest*Ideas upitnik, kojim su obuhvaćene

sljedeće sekcije:

• Selekcijski dio – odabir ispitanika

• Izlaganje idejama i evaluacija po ključnim mjerama performansi – relevantnost, uvjerljivost,

diferencijacija i dubinska dijagnostika.

3. Istraživački pristup – Ipsos InnoQuest*Ideas

Ipsos InnoQuest*Ideas je globalni licencirani Ipsos-ov alat koji pripada paketu alata za razvoj novih

proizvoda u industriji pakovanih proizvoda. InnoQuest*Ideas primjenjuje se u ranoj fazi razvoja novog

proizvoda, a namijenjen je evaluaciji ideja za razvoj novog proizvoda.

Ovaj alat nam, ukratko, omogućuje sljedeće:

• Rangiranje ideja i određivanje prioritetnih ideja s obzirom na pokazatelje najboljeg

potencijala za razvijanje u koncepte

• Odbacivanje ideje iz procesa ideacije koje ne pokazuju dobar potencijal već u ranoj fazi

razvoja novog proizvoda

• Stavljanje naglaska samo na najbolje ideje povećava se vjerojatnost da će se na kraju

proizvodnog procesa razviti proizvod sa najvećim tržišnim potencijalom – ušteda resursa

Page 107: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 107 od 120

Slika 1. Ključne mjere performansi ideja mjerene InnoQuest*Ideas alatom

Glavni indikator potencijala evaluiranih ideja je tzv. Opportunity score, ili pak „Indikator prilike“

koji se dobiva kombinacijom ocjene relevantnosti, diferenciranosti i uvjerljivosti ideje koja se testira,

te predstavlja indirektnu mjeru „snage“ ideje.

Slika 2. Opportunity skor i njegovi sastavni dijelovi

Na temelju Opportunity skora selektira se manji broj ideja (koje pokazuju najveće skorove) a koje se

dalje razvijaju u sljedećem stadiju razvoja novog proizvoda – koncepti.

Page 108: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 108 od 120

Uz Opportunity skor, koji je glavni indikator na temelju kojega se vrši daljnja selekcija ideja za razvoj

u koncepte inovacije, Innoquest*Ideas rezultira i kategorizacijom ideja u tzv. arhetipove30. Specifična

primjena arhetipova u praksi je određivanje usklađenosti „naravi“ inovacije (npr. niša, „Breaktrough“

itd.) sa strategijom brenda koji stoji iza razvoja novog proizvoda odnosno postojećim portfeljem

proizvoda. Svakoj ideji dodjeljuje se tzv. arhetip, baziran na Ipsos algoritmu koji identificira profil

proizvoda. Arhetip daje odgovore na sljedeća pitanja: jesu li ideje kojima raspolažete u skladu sa

strategijom proizvođača, imate li dovoljno inovacija koje će „uzdrmati“ tržište („Breakthrough“ ili

„svijetu nove“ inovacije) te kako možete maksimizirati potencijal istovremeno upravljajući rizikom.

Arhetipovi su grupirani u 3 kategorije:

a) koncepti/ideje koje su „obećavajuće“

b) koncepti/ideje čiji potencijal ovisi o strategiji

c) Koncepti/ideje kojima treba oprezno upravljati.

Cilj svakog proizvođača je imati ideje koje će biti klasificirane kao „obećavajuće“.

Slika 3. Definicija Ipsos arhetipova

30 Ipsosovi Arhetipovi osvojili su bronzanu medalju na globalnom natjecanju Research and Business Optimization in the

Edison Awards 2014. god.

Page 109: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 109 od 120

I naposljetku, Evaluator ideja je zaseban modul, koji omogućuje uvid u način na koji se percipiraju

sami izrazi koji se koriste u testiranoj ideji – izdvajaju se 4 kategorije: dijelovi ideje koji su za ciljnu

populaciju najrelevantniji, potom oni najmanje relevantni, oni koji se percipiraju nečim novim i

drugačijim te dijelovi koji ne djeluju uvjerljivo. Cilj primjene ovog modula je optimizacija ideje prije

razvoja koncepta.

4. Sažetak glavnih nalaza i preporuke

U okviru ovog istraživanja istraživačkim postupkom primjene Ipsos InnoQuest*Ideas alata evaluirano

je ukupno 10 ideja za razvoj novog proizvoda u kategoriji bezalkoholnih pića na uzorku od 205

konzumenata kategorije u Bosni i Hercegovini. Sumirajući sve nalaze evaluacije može se zaključiti da

se izdvajaju dvije ideje kao one sa najviše potencijala za razvoj u uspješan koncept/proizvod. To su

mineralna gazirana voda u staklenoj boci sa dodatkom za izolaciju koji održava piće hladnim, te

ekstenzija ove linije na izvorsku vodu. Od svih 10 testiranih ideja, ovo su jedine dvije koje

zadovoljavaju po svim kriterijima akcijskog standarda za razvoj novog proizvoda – relevantnosti za

potrošače, uvjerljivosti i stupnja diferenciranosti u odnosu na postojeće konkurentne proizvode. Riječ

je o idejama koje prema svom profilu arhetipa ideja zahtijevaju minimum optimizacije prije prelaska

u sljedeću fazu razvoja inovacije. U komunikacijskom smislu, ključan termin opisa ideje je „izolator“.

Određeni potencijal za razvoj u uspješan koncept, uz nešto više resursa koji bi bili potrebni za

optimizaciju, pokazuje i ideja izvorska voda sa mentom. Za razvoj ove ideje u snažan koncept

optimizacija bi trebala ići u smjeru bolje diferencijacije proizvoda. Ostale ispitane ideje trenutno ne

pokazuju dobar potencijal za razvoj u novi proizvod, barem ne formi u kojoj su evaluirane, te bi

zahtijevale značajno veća ulaganja resursa za optimizaciju u snažne koncepte.

5. Rezultati istraživanja

5.1. Opportunity Score (Indikator prilike)

Vrijednost Opportunity skora od 100 jedinica smatra se granicom ispod koje su performanse ideja

ispodprosječne, dok se, s druge strane, vrijednosti skora iznad 100 ukazuju na ideje sa dobrim

potencijalom za razvoj u koncepte. Što je vrijednost skora veća od 100, to su i performanse ideje bolje

i obratno. Rezultati istraživanja koji se odnose na mjeru Opportunity skora ukazuju na tri ideje od

testiranih 10, koje ostvaruju skorove veće od 100 jedinica. Riječ je o idejama:

Mineralna – gazirana voda u staklenoj boci sa cilindričnim izolatorom koji održava piće

hladnim

Izvorska voda u staklenoj boci sa dodatkom za izolaciju

Izvorska voda sa mentom

Page 110: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 110 od 120

Slika 4. Grafički prikaz Opportunity skorova evaluiranih ideja

Page 111: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 111 od 120

Od tri navedene ideje osobito se izdvajaju prve dvije navedene, kao ideje sa izvrsnim performansama

po pitanju Opportunity skora, dok izvorska voda sa mentom pokazuje izvjesni potencijal no traži

dodatne optimizacije (na nekoj od tri ključne mjere performansi).

Ostale ispitane ideje podbacuju s obzirom na vrijednosti Opportunity skora (sve vrijednosti manje od

graničnih 100 jedinica). Ideje koje svakako najviše podbacuju su, kako slijedi: izvorska voda sa

aromom ruže i hibiskusa, šerbe – sok na bazi ruže, karanfilića i šećera, gazirana mineralna voda sa

okusom bobičastog voća, šerbe u staklenoj flaši sa dodatkom za izolaciju te mineralna gazirana voda

sa đumbirom.

5.2. Detaljan pregled performansi ideja po ključnim mjerama – Opportunity skor, relevantnost,

diferencijacija i uvjerljivost te arhetip

Pregledom svih ključnih indikatora performansi evaluiranih ideja, moguće je zaključiti kako se jedino

ideje: mineralna voda i izvorska voda u staklenoj boci sa dodatkom za izolaciju izdvajaju kao

„pobjednički“ arhetipovi ideja – odnosno oni čiji profil ukazuje na potencijal koji je iznad očekivanja

tržišta. Ovo su, u pravilu, ideje sa iznadprosječnim performansama na svim ispitanim mjerama –

relevantnost, diferencijacija i uvjerljivost. „Pobjednički“ arhetipovi zahtijevaju minimum optimizacije

prije prelaska na sljedeću fazu razvoja novog proizvoda. Treća ideja, koja se izdvojila po vrijednosti

Opportunity skora većoj od 100 jedinica – izvorska voda sa mentom pokazuje slabije performanse po

pitanju mjere diferencijacije (percepcije da ideja nudi jedinstvene benefite). U kombinaciji sa

iznadprosječnim performansama na ostale dvije mjere – relevantnost i uvjerljivost, arhetip ove ideje

je tzv. Me too. Govorimo o profilu koji ukazuje na ideju koja je u osnovi solidnog potencijala za razvoj

u novi proizvod, no ipak ideju koja zadovoljava one potrebe potrošača za koje već postoje na tržištu

konkurentski proizvodi koji zadovoljavaju istu tu potrebu. Osim ako upravo ovakav profil proizvoda

nije u skladu sa strategijom proizvođača ili portfeljem već postojećih proizvoda proizvođača, ideje

okarakterisane kao „Me too“ arhetip moraju se dodatno optimizirati kako bi se povećale šanse za dobre

performanse na tržištu.

Slika 5. Performanse TOP 3 ideje na ključnim mjerama te pripadajući arhetip profila ideja

Page 112: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 112 od 120

Sve ostale testirane ideje profilirane su kao ideje koje zahtijevaju znatno veći obim optimizacije po

pitanju više indikatora performansi, odnosno znatno veća ulaganja resursa u svrhu jačanja potencijala

za razvoj u koncepte novih proizvoda, te samim tim i potencijala za bolji učinak na tržištu.

5.3. Dubinska analiza ideja prema učinku na ključnim mjerama performansi

S obzirom na poziciju svake pojedine testirane ideje u kognitivnoj mapi koja u odnos stavlja mjere

relevantnost i diferencijacija (Slika 6), možemo zaključiti kako tek ideje mineralna gazirana voda te

izvorska voda u staklenim bocama sa izolatorom pokazuju visoku pozicioniranost. Izvorska voda s

mentom zahtijeva određenu doradu po pitanju diferencijacije dok ideje izvorska voda sa đumbirom i

izvorska voda sa probioticima pokazuju solidnu i podjednaku razinu relevantnosti, no ipak nešto veći

obim optimizacije po pitanju diferencijacije. Ostale ideje su u ovom koordinatnom sustavu

pozicionirane ispodprosječno s obzirom na obje mjere (relevantnost i diferenciranost), osim ideje šerbe

u staklenoj boci sa izolatorom, koja pokazuje relativno dobru diferencijaciju, no značajno podbacuje

na mjeri relevantnosti.

Slika 6. Grafički prikaz pozicioniranosti ideja u koordinatnom sustavu relevantnost vs. diferencijacija

Kada govorimo o pozicioniranosti ideja s obzirom na kognitivnu mapu koja u odnos stavlja mjere

diferencijacije i uvjerljivosti, primjećujemo da se ponovno izdvajaju ideje koje se odnose na vodu

(izvorsku ili gaziranu mineralnu) u staklenoj boci sa izolatorom, kao jedine dvije ideje koja u

potpunosti zadovoljavaju sve akcijske standarde za razvijanje u daljnjim fazama inoviranja. Ideja koja

se odnosi na izvorsku vodu sa mentom pokazuje vrlo dobar učinak po pitanju uvjerljivosti no, kao što

je već nekoliko puta naglašeno, stupanj diferencijacije ove ideje je ono što negativno utječe na ukupni

potencijal ove ideje da se razvije u uspješan koncept/proizvod. Ostale ideje pokazuju značajno slabije

performanse, kao što je to vidljivo i na slici 7.

Page 113: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 113 od 120

Slika 7. Grafički prikaz pozicioniranosti ideja u koordinatnom sustavu diferencijacija vs. uvjerljivost

Naposljetku, promatrajući ideje u kontekstu odnosa relevantnosti i uvjerljivosti, možemo donijeti

jednake zaključke o pobjedničkim idejama koje su već nekoliko puta istaknute (Slika 8).

Slika 8. Grafički prikaz pozicioniranosti ideja u koordinatnom sustavu relevantnost vs. uvjerljivost

Sumirajući na kraju sve nalaze dobivene po ključnim mjerama performansi te na osnovu arhetipskih

profila evaluiranih ideja, možemo preporučiti dvije ideje kao one sa najviše potencijala da budu

razvijene u jake koncepte proizvoda, odnosno one koje pokazuju najviše šansi za dobre performanse

na tržištu. To su ujedno ideje koje zahtijevaju najmanje dodatnih resursa za optimizaciju – mineralna

gazirana voda u staklenoj boci sa izolatorom te izvorska voda u staklenoj boci sa izolatorom.

Page 114: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 114 od 120

Dubinska semantička analiza poruka koje evaluirane ideje šalju ciljnoj populaciji konzumenata

pokazuje koji dijelovi same ideje predstavljaju specifične „snage“ odnosno slabosti, odnosno koji

dijelovi komunikacije zahtijevaju razmatranje dodatnih „korekcija“ sa ciljem uspješnijeg targetiranja

potrošača. Rezultati ove analize prikazani su u nastavku izvještaja.

5.4. Dubinska semantička analiza ideja – Evaluator ideja

Zaseban modul InnoQuest*Ideas alata za evaluaciju ideja predstavlja tzv. Evaluator ideja, koji za cilj

ima utvrditi na koji način je semantika ideje percipirana od strane ciljne populacije. Evaluator ideja

zasniva se na 4 pitanja koja se postavljaju za svaku ideju od interesa:

1. Koji dio opisa (ideje) Vam je najvažniji? – pozitivni aspekt poruke, koji je u strateškom smislu

potrebno naglašavati u promotivnom dijelu razvoja novog proizvoda.

2. Koji dio opisa (ideje) Vam je najmanje važan? – negativni aspekt poruke, koji je u strateškom smislu

potrebno izbjegavati ili preinačiti.

3. U koji dio opisa (ideje) Vam je posebno teško povjerovati? – negativni aspekt poruke, za koji je

potrebno razmotriti načine da ih se učini uvjerljivijima za potrošače.

4. Što je, po Vama, unutar opisa (ideje) posebno novo i drugačije? – pozitivni aspekt poruke, USP koji

treba koristiti kao konkurentsku prednost.

Veličina fonta riječi u samoj ideji proporcionalna je snazi ili slabosti poruke unutar ideje. Praktična

primjena rezultata Evaluatora ideja ogleda se u optimizaciji komunikacijskog dijela ideje s ciljem

razvoja uspješnijeg koncepta. Još je veća vrijednost ove analize u fazi testiranja koncepata, gdje

najčešće već postoji formiran preliminarni komunikacijski sadržaj u marketinškom smislu.

Uzmimo za primjer ideju koja u ovom istraživanju pokazuje najveći potencijal, sudeći prema

vrijednosti Opportunity skora (Slika 9).

Page 115: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 115 od 120

Slika 9. Evaluator ideje mineralna gazirana voda u staklenoj boci sa cilindričnim izolatorom koji

održava piće hladnim

Iz gornjeg je prikaza već na prvi pogled vidljivo koji dio opisa ideje, odnosno koje riječi pobuđuju

najviše reakcija kod ciljne populacije – „izolator“, „cilindričan“, „hladno“. Sagledavajući sva 4

kvadranta skupno, moglo bi se zaključiti da je „izolator“ ključan pojam koji je specifična „snaga“ ove

ideje, no u daljnjoj fazi, kada će ideja biti razvijena u koncept ili proizvod, trebat će se povesti računa

o načinu na koji će biti komuniciran prema ciljnoj populaciji jer kao pojam ne djeluje dovoljno

uvjerljivo. Daljnja preporuka bi vjerojatno išla u smjeru preinake pojma „cilindričan“ ili potpunog

izostavljanja ovog pojma iz opisa ideje/koncepta, budući da djeluje neuvjerljivo, a pritom se vrlo jasno

izdvaja i kao najmanje relevantan dio opisa za ciljnu populaciju. Naposljetku, pojam „hladno“ svakako

je potrebno zadržati u opisu ideje jer najjasnije komunicira benefite koje bi proizvod pružao potrošaču.

Kako je drugoplasirana ideja, prema vrijednosti Opportunity skora, zapravo vrlo slična prethodno

opisanoj (samo je u pitanju izvorska voda umjesto mineralne gazirane), to su i nalazi Evaluatora vrlo

slični, pa ćemo za sljedeći primjer uzeti opis neke druge ideje koja je podrobnije opisana, kao npr.

šerbe – sok na bazi ruže, karanfilića i šećera.

Page 116: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 116 od 120

Slika 10. Evaluator ideje šerbe – sok na bazi ruže, karanfilića i šećera

Razmatrajući gornji primjer, može se zaključiti da ključne pojmove u opisu predstavljaju pojmovi:

„šerbe“, „šećer“, „ruža“, „karanfilić“. Šerbe je kao pojam „nosilac“ ideje, što je jasno iz nalaza da se

ovaj pojam izdvaja kao najvažniji dio opisa ideje te kao specifični USP. Iako se donekle ističe i u

kvadrantu „Neuvjerljivo“, treba imati u vidu da gotovo polovica ispitanih nije okarakterisala niti jedan

pojam u opisu kao neuvjerljiv. S druge strane, pojam „šećer“ je za potrošače najmanje važna stavka

opisa, pa bi u daljem koraku razvoja novog proizvoda komunikacija prema ciljnoj populaciji trebala

biti prilagođena na način koji će ovaj sastojak staviti u drugi plan. Ono što se još percipira kao

potencijalna konkurentska prednost jest „ruža“, a za potrošače je važan dio opisa i „karanfilić“.

5.5. Namjera kupovine

Pitanje o namjeri kupovine još uvijek je vrlo često korištena tradicionalna direktna mjera potencijala

ideja ili koncepata u fazi razvoja novog proizvoda. Indikator namjere kupovine nije integralni dio

Opportunity skora, ali je u istraživanje uključen kao dodatna mjera potencijala ideja. Na slici 9 grafički

su prikazani rezultati namjere kupovine proizvoda koji bi bili razvijeni na temelju evaluiranih ideja.

Namjera kupovine mjerena je direktnim putem na skali od 1 – uopće ne bih bio/la motiviran/a (na

kupovinu) do 10 – izuzetno motiviran/a (na kupovinu).

Page 117: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 117 od 120

Slika 11. Grafički prikaz rezultata u vezi sa namjerom kupovine proizvoda razvijenih na temelju

evaluiranih ideja

Prema ovoj analizi, najpovoljniji rezultat pokazuje ideja koja se odnosi na izvorsku vodu u staklenoj

boci sa dodatkom za izolaciju, gdje preko polovice ispitane ciljne populacije ocjenjuje ovu ideju

motivirajućom na kupovinu (ocjene 8.9 i 10 na skali od 1 do 10). Ovaj je rezultat u skladu sa InnoQuest

indikatorima potencijala. Ono što je zanimljivo jest da prema ovom pokazatelju (namjera kupovine)

nadalje slijede upravo ideje sa nižim, ispodprosječnim vrijednostima Opportunity skorova. Stoga se

dovodi u pitanje koliko tradicionalne mjere potencijala ideja/koncepata, kao što je to jednostavno

pitanje o namjeri kupovine, zaista koreliraju sa in-market performansama proizvoda u konačnici te

kakav je odnos između ovakvih direktnih indikatora i izvedenih mjera potencijala (kao što je

Opportunity skor). Naime, Ipsos InnoQuest ključne mjere performansi zasnovane su na tzv. RED

mjerama (Relevance, Expensiveness i Differentitation). Ove mjere primjenjujemo sustavno od rane do

11%

12%

18%

30%

24%

32%

33%

26%

39%

33%

58%

54%

50%

42%

40%

37%

35%

33%

31%

30%

Izvorska voda u staklenoj boci sa dodatkom za

izolaciju

Izvorska voda sa aromom ruže i hibiskusa

Izvorska voda sa mentom

Izvorska voda sa đumbirom

Izvorska voda sa dobrim bakterijama

(probiotik)

Mineralna - gazirana voda sa ukusom

bobičastog voća

Šerbe u staklenoj boci sa cilindričnim

izolatorom koji održava piće hladnim

Mineralna-gazirana voda u staklenoj boci sa

cilindričnim izolatorom koji održava piće…

Šerbe - sok na bazi ruže, karanfilića i šećera

Izvorska voda sa dobrim bakterijama

(probiotik)

Namjera kupovine - Molimo Vas da navedete u kojoj mjeri biste bili

motivirani na kupovinu proizvoda poput ovoga, na skali od 1 do 10, gdje je:

1 = Uopšte/uopće ne bih bio/la motiviran/a

10 = Izuzetno motiviran/a

Donje 3 ćelije Gornje 3 ćelije

Page 118: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 118 od 120

kasnijih faza razvoja novog proizvoda, što osigurava konzistenciju kroz različite metodologije

istraživanja. Ovisno o fazi razvoja novog proizvoda, pitanja u osnovi RED mjera prilagođavaju se na

način da se uvijek mjeri ista pojava (npr. kod ideja je Expensiveness zamijenjen za Uvjerljivost). RED

mjere su validirani koncept koji dokazano uspješnije predviđa performanse proizvoda na tržištu u

odnosu na samu namjeru kupovine. Relevantnost je mjera koja je podložna marketinškim utjecajima,

dok namjera kupovine nije. Diferencijacija je snažan indikator performansi proizvoda. Nediferencirani

proizvodi mogu imati sasvim solidne performanse na indikatoru namjere kupovine, no najčešće

podbacuju na samom tržištu, jer im nedostaje USP.31 Stoga su RED mjere znatno „osjetljiviji“

prediktor uspjeha inovacije na tržištu nego što je to namjera kupovine kao jedina mjera. RED mjere

detektiraju tzv. „breakthrough“ inovacije bolje od namjere kupovine. Naposljetku, namjera kupovine

nije dijagnostička mjera – ne daje uvid u mogućnosti optimizacije ideja/koncepata, dok RED mjere

pružaju konkretne smjernice za poboljšanje ideja/koncepata. Zbog navedenih razloga, namjera

kupovine se u današnje vrijeme uglavnom koristi kao suplementarna mjera performansi testiranih

stimulusa, a sve rjeđe kao jedina relevantna mjera.

6. Zaključak

Evaluacija ideja za razvoj novog proizvoda ili više njih u kategoriji bezalkoholnih pića rezultiralo je

izdvajanjem vode (gazirane mineralne ili negazirane izvorske) u boci sa izolatorom za održavanje

temperature kao jedine ideje sa visokim potencijalom razvoja u uspješne koncepte/proizvode. Ključna

tačka diferencijacije ove ideje je izolator, što je strateški važan podatak za razvoj komunikacije koja

će se vezati za sam koncept/proizvod. Solidan potencijal za razvoj inovacije predstavlja i izvorska

voda sa mentom, no ova ideja zahtijeva više angažmana odnosno resursa za dodatnu optimizaciju

naročito u pogledu diferencijacije spram već postojećih konkurentskih proizvoda na tržištu. Ovaj

proizvod ne bi bio percipiran kao prava inovacija na tržištu već kao ekstenzija već postojećih linija

flaširane vode. Ostale ideje značajno podbacuju u pogledu potencijala za razvoj u uspješne

koncepte/proizvode, te zahtijevaju znatno veća ulaganja u optimizaciju, da bi ih se uzelo u razmatranje

za razvoj u daljnjim koracima inoviranja.

31 Unique selling point

Page 119: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 119 od 120

7. Prilog

Tabela 1. Prikaz strukture uzorka po primijenjenim kvotama – populacija konzumenata kategorije

bezalkoholnih pića u posljednjih mjesec dana

Uzorak N=1024 N %

Regija

Federacija BiH 129 63

Republika Srpska 72 35

Distrikt Brčko 4 2

Dob

15 – 25 godina 51 25

26 – 45 godina 103 50

46 – 54 godina 51 25

Spol

M 102 50

Ž 103 50

Page 120: UVOĐENJEM INOVATIVNIH PROIZVODA U KATEGORIJI...10.32. Proizvodnja sokova od voća i povrća 10.39. Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 10.41. Proizvodnja ulja i masti 10.42

IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

NA TRŽIŠTU HRANE I PIĆA

Finalni izvještaj

Stranica 120 od 120