1

UVRŠTAVANJE KONCEPTA MIGRACIJA I RAZVOJA U RELEVANTNE POLITIKE, PLANOVE I AKTIVNOSTI U BOSNI I HERCEGOVINI (BIH): DIJASPORA ZA RAZVOJ

(druga faza: decembar 2016 – decembar 2020)

Projektni dokument

decembar 2016.

Ministarstvo za ljudska prava i

izbjeglice Bosne i Hercegovine

2

Naziv projekta: Uvrštavanje koncepta migracija i razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u BiH: Dijaspora za razvoj (D4D)

Broj projekta: BIH10/00089307 (Award); 00095614 (Output)

Partner u implementaciji: Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) u BiH

Odgovorna strana: Međunarodna organizacija za migracije (IOM)

Početak / završetak: 05. decembar 2016 / 04. decembar 2020. (48 mjeseci)

Datum konsultativnog sastanka: 07. juli 2016.

Model implementacije: Direktna implementacija (DIM)

Kratki opis

Na temelju službenih podataka procjenjuje se da ukupan broj stanovnika, koji su porijeklom iz BiH, a žive u nekoj od zemalja prijema, približno iznosi oko 2 miliona (uključujudi i njihove potomke). Vedina iseljenika, unatoč tome što su napustili zemlju, i dalje imaju snažne emocionalne, finansijske i porodične veze s BiH. Istovremeno, zajednice dijaspore su uglavnom dobro integrirane i bolje stojede u odnosu na druge zajednice migranata u svojim zemljama prijema, sa potencijalom i spremnošdu da doprinesu razvoju svoje domovine. Međutim, saradnja je vedinom nestruktuirana i sporadična. Dijaspora se, opdenito, rijetko uključuje ili konsultira u izradi politika i procesima odlučivanja. Stoga, njihov vrijedan intelektualni kapital i svaki drugi doprinos, koji može pomodi u rješavanju izazova zemlje ili u promociji BiH na globalnom planu, u velikoj mjeri ostaje neiskorišten.

Projekat de doprinijeti poboljšanju socio-ekonomskih prilika i perspektiva za žene i muškarce u BiH, kao i unapređenju njihove kvalitete života kroz snažniju saradnju s dijasporom. Ovaj cilj de biti postignut kroz tri rezultata:

(1) Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) i Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) BiH u saradnji sa institucijama vlasti na svim nivoima, koriste i razvijaju instrumente za aktivno uvezivanje, razmjenu i saradnju s dijasporom i njihovim organizacijama.

(2) Lokalne vlasti usklađuju svoje razvojne strategije sa strateškim okvirom BiH za saradnju s dijasporom, istovremeno pružajudi vedi broj i bolje usluge članovima dijaspore te podržavajudi lokalne inicijative kojim se privlači znanje i investicije dijaspore.

(3) Partneri iz dijaspore prenose znanje i vještine i ostvaruju zajedničke investicije s privatnim sektorom u BiH, doprinosedi stvaranju novih radnih mjesta.

Projekat je zajednička inicijativa MLJPI, Ambasade Švicarske, UNDP-a i IOM-a.

Veza sa ciljevima održivog razvoja: 8, 9, 10

Veza sa procesom pristupanja EU: Indirektan doprinos Poglavlju 20 “Poduzetništvo i industrijska politika”

Veza sa UNDP Strateškim planom 2014-2017: Inkluzivno i demokratsko upravljanje i Održivi razvoj

Očekivani ishodi (UNDAF/CPD): Ishodi 4 i 6

Projekat: 00095614

Ukupni budžet: $ 5.692.538

Ukupno raspoloživa sredstva:

Vlada Švicarske $ 5.050.496

UNDP $ 461.513

IOM $ 180.529

Nefinansirani iznos budžeta:

N/A

3

SADRŽAJ

RAZVOJNI IZAZOV ................................................................................................................................................... 5

1. KONTEKST ....................................................................................................................................................... 5

1.1 Širi kontekst u zemlji ............................................................................................................................... 5

1.2 Sektorska analiza .................................................................................................................................... 5

1.3 Pokretači i kočničari promjena (analiza aktera) ..................................................................................... 8

1.4 Poveznice s domadim i međunarodnim strategijama i okvirima .......................................................... 10

2. NAJVAŽNIJI REZULTATI OGLEDNE FAZE PROJEKTA, NAUČENE LEKCIJE I SAZNANJA KORIŠTENA U RAZRADI PROJEKTA .............................................................................................................................................................. 11

2.1 Najvažniji rezultati ogledne faze projekta ............................................................................................ 11

2.2 Naučene lekcije ..................................................................................................................................... 12

Strategija ............................................................................................................................................................... 14

3. CILJEVI ........................................................................................................................................................... 14

3.1 Očekivani projektni učinak .................................................................................................................... 14

3.2 Hijerarhija ciljeva .................................................................................................................................. 15

Rezultati, pristup i partnerstva ............................................................................................................................. 17

4. ISHODI I REZULTATI ....................................................................................................................................... 17

5. STRATEGIJA PROVEDBE................................................................................................................................. 28

5.1 Glavni koncepti i definicije projekta ..................................................................................................... 28

5.2 Projektna logika, interna koherentnost i detaljan opis ........................................................................ 29

5.3 Metodološki pristup .............................................................................................................................. 30

5.4 Ciljani korisnici i očekivane koristi ........................................................................................................ 31

5.5 Geografsko područje intervencije......................................................................................................... 32

5.6 Rodna ravnopravnost ........................................................................................................................... 33

5.7 Potencijalna partnerstva i sinergije s drugim postojedim ili planiranim intervencijama...................... 33

5.8 Proširenje projektnog obuhvata ........................................................................................................... 34

UPRAVLJANJE I RUKOVOĐENJE............................................................................................................................. 35

6. ORGANIZACIJA, UPRAVLJANJE I ADMINISTRACIJA ....................................................................................... 35

6.1 Trajanje projekta ................................................................................................................................... 35

6.2 Upravljanje projektom .......................................................................................................................... 35

7. MONITORING, EVALUACIJA I IZVJEŠTAVANJE ............................................................................................... 38

8. SREDSTVA ...................................................................................................................................................... 39

8.1 Projektni budžet .................................................................................................................................... 39

8.2 Troškovna učinkovitost ......................................................................................................................... 39

9. ANALIZA RIZIKA ............................................................................................................................................. 39

PRAVNI KONTEKST ................................................................................................................................................ 43

10. PRAVNI KONTEKST ILI OSNOV ZA ODNOS .................................................................................................... 43

11. PRILOZI .......................................................................................................................................................... 44

4

POPIS SKRADENICA

B2B Business-to-business

BHAAAS Bosanskohercegovačko-američka akademija znanosti i umjetnosti

BiH Bosna i Hercegovina

EU Evropska unija

FIPA Agencija za promociju stranih ulaganja u BiH

GDP Bruto domadi proizvod

GMG Globalna migracijska grupa

IOM Međunarodna organizacija za migracije

ICT Infomaciono-komunikacijske tehnologije

ILDP Projekat integriranog lokalnog razvoja

JMDI Zajednička inicijativa za migracije i razvoja

LID Projekat „Lokalni integrirani razvoj“

M&E Monitoring i evaluacija

MVP Ministarstvo vanjskih poslova

MLJPI Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice

MPI Institut za migracijske politike

SIPPO Švicarski program promocije uvoza u EU i Švicarsku

UN Ujedinjeni narodi

UNDP Razvojni program Ujedinjenih naroda

USAID Američka agencija za međunarodni razvoj

5

RAZVOJNI IZAZOV

1. KONTEKST

1.1 Širi kontekst u zemlji

Dvadeset godina nakon završetka rata, BiH se i dalje suočava s brojnim razvojnim izazovima, uključujudi pad

privrede, porast siromaštva i socioekonomske nejednakosti.

Ustavna struktura, koja proizlazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, je složena. Naime, zemlja sa 3,8 miliona

stanovnika ima ukupno 13 ustava, 14 pravnih sistema i preko 140 ministarstava. Neučinkovita uprava i

glomazni javni sektor, što je dijelom rezultat strukture uprave, smanjuju učinkovitost javnih politika i otežavaju

reforme.

Iako je nedostizanje ključnih mjerila napretka u približavanju EU od 2008. godine dovelo do gotovo potpunog skretanja s kursa evropskih integracija, 2015. godina je, ipak, obilježena optimizmom spram evropske perspektive zemlje. Naime, vlasti na svim razinama su usvojile Reformsku agendu za razdoblje od 2015. do 2018. godine,1 čime je potvrđena opredjeljenost za evropski put i osiguran poticaj za neodložne reforme, posebno kad je riječ o privrednom rastu i zapošljavanju. U februaru 2016. godine, BiH je podnijela zahtjev za pokretanje pregovora s EU.

Unatoč razornim poplavama u 2014. godini, u 2015. godini je ostvaren pozitivan privredni rast od 3,2%, sa sličnim očekivanjima od 3,1% u 2017.2 Međutim, zemlja se suočava s teškim uslovima na tržištu rada, uz stopu nezaposlenosti od 25,4%,3 koja je posebno visoka među mladima (54,3%). Svako šesto domadinstvo je siromašno.4 Najvažniji prioritet za zemlju jeste otvaranje novih radnih mjesta, imajudi u vidu blisku vezu između nezaposlenosti i siromaštva. Finansijski prilivi, posebno kroz pomod i novčane doznake, dosada su poticali ekonomski rast temeljen na potrošnji. Međutim, s današnjim dohotkom po glavi stanovnika od oko 4.700 USD, BiH de trebati dvije decenije značajnog rasta da bi dostigla prosječni evropski životni standard.5 Poslovno okruženje je i dalje nepovoljno te otežava brži ekonomski rast. Prema Izvještaju Svjetske banke o poslovanju „Doing Business“ za 2017. godinu, 6 BiH je zauzela 81. mjesto, što za dva mjesta lošije u odnosu na prethodnu godinu. Perspektive za razvoj privrede u zemlji leže u njenoj blizini EU, odnosno najvedem svjetskom ekonomskom bloku.

Od 1991. godine do danas, broj stanovnika u zemlji se smanjio sa 4,3 na procijenjenih 3,8 miliona.7 Stopa nataliteta je negativna, stanovništvo ubrzano stari, uz značajno iseljavanje, posebno mladih ljudi.8 S ovakvim trendovima, očekuje se da de se broj stanovnika u BiH do 2050. godine umanjiti za gotovo 20%.9

1.2 Sektorska analiza

Bosanskohercegovačka dijaspora u svijetu

BiH ima dugu istoriju iseljavanja, sa tri glavna razdoblja: 1) razdoblje radnih emigracija od 1960. do 1970. godine, prije svega u Njemačku, Austriju, Švicarsku i Nizozemsku; 2) prisilne migracije uzrokovane ratom od 1992. do 1995. godine, kada je zemlju napustilo preko 1,2 miliona njenih stanovnika, a mnogi se nikada nisu ni vratili; i 3) emigracija uslijed loših ekonomskih i političkih uslova od 1995. godine.

Na temelju službenih podataka statističkih agencija zemalja prijema, kao i diplomatskih i konzularnih predstavništava BiH, MLJPI procjenjuje da ukupan broj stanovnika, koji su porijeklom iz BiH, a žive u nekoj od

1 http://europa.ba/wp-content/uploads/2015/09/Reform-Agenda-BiH.pdf.

2Growth recovers, risks heighten, Redovan ekonomski izvještaj za jugoistočnu Evropu, br. 8. Svjetska banka, 2015.

http://documents.worldbank.org/curated/en/2015/09/25763111/growth-recovers-risks-heighten. 3 Labour Force Survey, 2016, http://www.bhas.ba/ankete/LFS_saopcenje%20BOS.pdf.

4 Anketa o potrošnji domadinstava u BiH, 2011. godina, Agencija za statistiku BiH.

5 Rebalancing Bosnia and Herzegovina: A Systematic Country Diagnostics, Svjetska banka, 2015.

6 Reference: http://www.doingbusiness.org/rankings.

7 Preliminarni rezultati Popisa stanovništva iz 2013. godine: http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf

8 Samo u periodu od januara 1996. godine do kraja marta 2001. godine, oko 92,000 mladih ljudi napustilo je BiH, dok istraživanja

navode da bi oko 62% mladih napustilo zemlju ako bi imalo priliku. Izvještaj o humanom razvoju 2002. godina, UNDP: http://www.ba.undp.org/content/bosnia_and_herzegovina/en/home/library/nhdr/nhdr-2002.html 9 „Perspektiva svjetske populacije“, istraživanje UN-a iz 2015. godine: http://esa.un.org/unpd/wpp/Publications/

6

zemalja prijema, približno iznosi oko 2 miliona (uključujudi i njihove potomke).10 Ovo pokazuje da broj iseljenika u 50 zemalja prijema čini oko 53 % današnjeg stanovništva u BiH, što bh. dijasporu prema relativnoj veličini čini među najvedim u Evropi.

Najvedi broj iseljenika i osoba porijeklom iz BiH (više od 80%) živi u evropskim zemljama, odnosno u Hrvatskoj, Srbiji, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Švedskoj, Švicarskoj, potom u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi (oko 16 %), te u Australiji (oko 2,5%). Detaljni podaci o iseljenicima iz BiH u zemljama prijema širom svijeta, prema procjenama MLJPI-ja, sadržani su Prilogu 3. (Izvod iz Migracijskog profila BiH za 2015. godinu).

Povezanost dijaspore s BiH

Vedina iseljenika, unatoč tome što su napustili zemlju, i dalje ima snažne emocionalne, finansijske i porodične veze s BiH.11 Istovremeno, zajednice dijaspore su uglavnom dobro integrirane i bolje stojede u odnosu na druge zajednice migranata u svojim zemljama prijema, sa potencijalom i spremnošdu da doprinesu razvoju svoje domovine. Međutim, kod novih generacija ova povezanost i osjedaj pripadnosti zemlji porijekla slabe.

Unatoč naporima MLJPI-ja i jednog broja jedinica lokalne samouprave na održavanju kontakata, informiranju i angažiranju dijaspore na globalnoj razini, takva interakcija je sporadična i nestrukturirana. Dijaspora se, opdenito, rijetko uključuje ili konsultira u izradi politika i procesima odlučivanja. Stoga, njihov vrijedan intelektualni kapital, koji može pomodi u rješavanju izazova zemlje ili u promociji BiH na globalnom planu, u velikoj mjeri ostaje neiskorišten. Ovo navodi na zaključak da je potrebno uspostaviti dvosmjernu komunikaciju i snažnije veze sa dijasporom te potaknuti povezanost i ojačati njeno povjerenje u institucije u domovini. Bezbroj raspoloživih informacijskih i komunikacijskih alata, uključujudi računare, internet, televiziju, radio, društvene medije i dr. jesu način na koji institucije mogu omoguditi angažman dijaspore u razvoju zemlje. Međutim, iskustva drugih zemalja ukazuju na potrebu za strukturiranom komunikacijom vlasti, temeljenom na detaljnom mapiranju dijaspore.

Politike i institucionalno okruženje vezano za dijasporu

Još dosta toga je potrebno učiniti, unatoč rastu svijesti institucija o važnosti angažmana dijaspore, te strateškim okvirima u pripremi i uspješnim iskustvima s ciljem uključivanja dijaspore u razvojne procese.12 Prema odluci Vijeda ministara BiH, u ljeto 2016. uspostavljena je Radna grupa na čelu s MLJPI-jem, sa zadatkom da pripremi Politku saradnje sa dijasporom koja bi trebala biti usvojena do kraja 2016. godine. Ova politika saradnje s dijasporom de utvrditi jasnu viziju, prioritete ili načine za povezivanje sa i angažiranje dijaspore u razvoju njihove domovine. Definirat de mapu puta jasno pokazujudi u kojem pravcu de se kretati aktivnosti zemlje kad je riječ o angažmanu dijaspore. Ona de, takođe, opisati probleme koje treba riješiti, strateške ciljeve i prioritete, aktere, programe i područja intervencije, institucionalne strukture, konsultativne procese itd, čime se utvrđuje širi okvir za saradnju s dijasporom. Osim toga, između ostalih prioriteta, i Strategija u oblasti migracija i azila BiH i pratedi Akcioni plan (2016 - 2020) fokusira se na jačanje institucionalnih i političkih okvira u svrhu povezivanja migracija i razvoja.

Imajudi u vidu administrativno uređenje zemlje i činjenicu da različite institucije na različitim razinama vlasti imaju nadležnosti po pitanju saradnje s dijasporom, postoji potreba za međuinstitucionalnom koordinacijom i pristupom koji obuhvata sve nivoe vlasti. U skladu sa Zaključkom Vijeda ministara BiH o promociji veze između migracija i razvoja,13 MLJPI je zaduženo za koordinaciju komunikacije s dijasporom, u bliskoj saradnji s drugim relevantnim institucijama. Unatoč porastu kako vlasništva nad procesom tako i kapaciteta MLJPI-ja (konkretnije njegovog Sektora za iseljeništvo), institucije na svim razinama vlasti nemaju adekvatne strukture za pitanja koja se tiču dijaspore, niti temeljna znanja i alate za proaktivno uključivanje dijaspore u razvoj. Sa MLJPI-jem na čelu, urađeni su određeni napori kod oglednog integriranja migracija u strateške okvire na nižim nivoima. Uspješna iskustva vezana za uspostavu i osposobljavanje koordinatora za pitanja dijaspore postoje u

10

Međutim, prema procjenama Odjela Ujedinjenih naroda za ekonomska i socijalna pitanja iz 2015. godine, 1.504.971 iseljenika iz BiH žive izvan zemlje. 11

Jedan od indikatora snažnih veza također su i česte posjete dijaspore zemlji (npr. migranti naseljeni u EU posjeduju zemlju jednom ili dva puta godišnje, 3-4 puta godišnje iz zemalja bivše Jugoslavije, te do jednom godišnje iz prekookeanskih zemalja). 12

Neke aktivnosti, poput kantonalnih i lokalnih strategija uz uključenost dijaspore, podržane su u pilot fazi projekta (2013. do 2015. godine), koju je finansirala Vlada Švicarske, a proveo UNDP u saradnji s MLJPI-om. 13

43. sjednica Vijeda ministara BiH, 26. mart 2013. godine.

7

10 jedinica lokalne samouprave,14 što predstavlja priliku za postepeno povedanje i širenje takvih aktivnosti kako na lokalnom tako i na višim nivoima vlasti. Strategije razvoja u 10 jedinica lokalne samouprave i 7 kantona15 koje uključuju pitanja koja se tiču dijaspore predstavljaju izvrstan okvir politika za dalje napore, kako bi se olakšala saradnja i doprinos dijaspore u lokalnom i regionalnom razvoju.

Javne usluge koje su relevantne za dijasporu (npr. izdavanje dokumenata, registracija, dozvole, pladanje poreza, pristup informacijama, itd.) su vrlo ograničene i ne uzimaju u obzir perspektivu dijaspore u pogledu otežanog pristupa usljed udaljenosti. Međutim, stečena su određena iskustva u okviru oglednih 10 jedinica lokalne samouprave u smislu administrativnih i informacijskih usluga za dijasporu, a koja se mogu dodatno proširiti na druga mjesta širom zemlje. Ove aktivnosti je potrebno kombinirati sa proaktivnim, kredibilnim i usklađenim aktivnostima javnog informiranja i komunikacija s dijasporom, na čelu s MLJPI-jem i uz angažiranje relevantnih institucija vlasti.

Doprinos dijaspore kroz prijenos znanja16

Premda ne postoje sveobuhvatni podaci vezano za obrazovnu strukturu dijaspore u zemljama prijema, nepotpuni podaci pokazuju da dijaspora ima visok stepen obrazovanja, što predstavlja značajan potencijal kada su u pitanju ljudski kapital i prijenos znanja. Na primjer, 20,6% iseljenika u Australiji je visokoobrazovano, u SAD-u ih je 16,9%, dok je u Švedskoj 29% visokoobrazovanih osoba porijeklom iz naše zemlje.17 Naime, znanstvena dijaspora je također zainteresirana za doprinos, vjerujudi da mogu napraviti pozitivan utjecaj na napredak zemlje.18 Uprkos sporadičnim inicijativama19 nekih institucija, pojedinaca i organizacija iz dijaspore, još uvijek nema održivih mehanizama za prijenos znanja iz dijaspore u svrhu razvoja BiH.

Ekonomski doprinos dijaspore razvoju BiH

Ekonomski doprinos dijaspore temelji se na finansijskim (doznake, štednja, investicije) i ljudskim resursima. Samo se doznake iz dijaspore procjenjuju na 14,1% BDP-a u BiH.20 Nadalje, iznos štednje dijaspore u zemljama domadinima je i do nekoliko puta vedi od iznosa doznaka.

Osim uloge koju ima kada je riječ o pružanju novčane podrške, dijaspora može promovirati trgovinu i direktna strana ulaganja, pokretati poslovanje i poticati poduzetništvo, imajudi u vidu da je vedina iseljenika, osim što je obrazovana, isto tako i ekonomski aktivna. Statistike i istraživanja pokazuju da je nivo zaposlenosti radno sposobne dijaspore visok, u nekim zemljama i preko 80%.21 Sektori zapošljavanja su prvenstveno građevina, uslužne djelatnosti i turizam te proizvodni sektor, uz određene varijacije u odnosu na zemlje prijema.

Iako je 32% bh. dijaspore širom svijeta investiralo ili namjerava investirati u zemlje prijema, samo 6% je investiralo u BiH,22 i to uglavnom u mikro, mala i srednja poduzeda u sljededim sektorima: veleprodaja (uključujudi i trgovine, barove i kafide), nekretnine, proizvodnja, poljoprivreda i turizam. Prepreka vedim investicijama su opdenito nepovoljno okruženje za poslovanje u BiH, nedovoljna informiranost dijaspore, nedostatak sufinansiranja domadih institucija, nepostojede ili slabe poslovne organizacije dijaspore u zemljama domadinima koje imaju najvedi potencijal za ekonomsku razmjenu, kao i slabi poslovni kontakti između poduzeda u dijaspori i BiH.

14

Koordinatori za dijasporu su uspostavljeni u Jajcu, Ključu, Laktašima, Ljubuškom, Maglaju, Nevesinju, Posušju, Prijedoru, Sanskom Mostu i Velikoj Kladuši. 15

Bosansko-podrinjski, Srednjebosanski, Posavski, Sarajevski, Tuzlanski, Unsko-sanski i Zeničko-dobojski kanton. 16

„Razvojni resursi iseljeništva iz BiH“, MLJPI, februar 2015. godine. 17

http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Istrazivanja/default.aspx?id=5133&langTag=bs-BA. 18

The Scientific Diaspora as the Brain Gain Option: Exploring the Case of Bosnia and Herzegovina, Nikolid, S., Mraovid, B., Dosid, E., 2010. http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Istrazivanja/default.aspx?id=1812&langTag=bs-BA, pages 29-30. 19

Poput Programa ponovnog povezivanja koji se provodi od strane Bosanske zajednice (2001.); Kongresa znanstvenika iz dijaspore i BiH u organizaciji Vlade Kantona Sarajevo (2006. i 2008.); Bosanskohercegovačka medicinska inicijativa pokrenuta od strane Kliničkog centra Univerzitetu u Sarajevu koja povezuje medicinske radnike u zemlji i dijaspori; „Brain Gain“ program koji provode WUS Austria i IOM (2002.-2011.), koji povezuje predavače iz dijaspore s akademskom zajednicom u zemlji, omogudavajudi privremeni povratak stručnjaka; Prijenos znanja kroz povratak iseljenika na čelu s UNDP-om, UNV-om i IOM-om; Bosanskohercegovačka-američka akademija znanosti i umjetnosti, koja okuplja više od 270 doktora znanosti porijeklom iz BiH iz SAD-a i Kanade, itd. 20

http://cbbh.ba/index.php?id=1028. 21

Dijaspora i razvoj – ambasada Švicarske u BiH, 2014 22

https://publications.iom.int/system/files/pdf/iasci_bosnia_herzegovina_eng_final.pdf.

8

Ohrabrujude je da je 26% dijaspore spremno pokrenuti ili proširiti investiciju u BiH,23 uglavnom u svojim rodnim mjestima. Međutim, tek treba istražiti njihov potencijal u smislu poticanja konkurentnosti i tržišnog rasta bh. preduzeda, naročito kroz ciljano omogudavanje poslovnih odnosa, u čemu svoju ulogu treba da uzmu i jedinice lokalne samouprave. Vlasti, zajedno sa partnerima iz privatnog sektora, trebaju identificirati ekonomske prilike, unaprijediti administrativne okvire, podržati mentorstvo i obuku te osigurati poticaje za investicije dijaspore. Što se tiče mladih iz dijaspore, oni su također pokazali interes za doprinos razvoju svoje domovine kroz učešde na tržištu rada, pokretanje poslovanja, slanje doznaka, uspostavljanje poslovnih veza s poslovnim subjektima u BiH te besplatne konsultacije s vršnjacima i poslovnim subjektima u svojoj domovini.24

Organizacije i mreže dijaspore

Dijaspora danas ima sve vedu sposobnost samostalnog organiziranja u mreže koje mogu postati strateški važne u kontekstu razvoja. Prema podacima MLJPI-ja, postoji preko 217 obrazovnih, kulturnih, naučnih, poslovnih, sportskih i vjerskih organizacija, udruženja, klubova ili mreža dijaspore u dvadeset analiziranih zemalja prijema širom svijeta.25 Među navedenim organizacijama su i brojni zavičajni klubovi dijaspore, sa snažnim vezama s mjestima porijekla.

U mnogim slučajevima, organizacije dijaspore u zemljama prijema su podijeljene između različitih etničkih grupa. Međutim, pozitivan primjer dolazi iz Švicarske. U 2014. godini, Švicarska agencija za razvoj i saradnju počela je raditi s grupom od šest pripadnika dijaspore iz BiH, inicirajudi proces formiranja sveobuhvatne platforme dijaspore za BiH u Švicarskoj. Platforma ima za cilj povezivanje fragmentirane bh. dijaspore u toj zemlji, s ciljem pružanja informacija, poticanja razmjene i prijenosa znanja i vještina, kao i promicanje inicijativa dijaspore za razvoj zemlje porijekla. Platforma de djelovati u oblasti privrede, obrazovanja i kulture.

Poslovne organizacije dijaspore i mreže su dosta slabe, neformalne i nepovezane s privrednim subjektima u BiH.26 Potrebno je uložiti mnogo napora u jačanje kapaciteta i mobilizaciju poslovnih organizacija dijaspore, podizanje njihovog znanja, kao i opremanje bazama ekonomskih podataka i drugim alatima, kako bi oni postali poveznica za ostvarivanje uzajamnog interesa poduzetnika iz dijaspore i BiH. Takvi napori trebaju započeti utvrđivanjem prioritetnih poslovnih organizacija i udruženja u zemljama prijema s najvedim poslovnim subjektima dijaspore te samim tim i najvedim potencijalima za ekonomsku saradnju.

1.3 Pokretači i kočničari promjena (analiza aktera)

Angažiranje dijaspore u razvoju zemlje zahtijeva usklađene napore niza institucionalnih, nevladinih i privatnih aktera, koji mogu voditi ali i usporavati pozitivne promjene. U nastavku se daje pregled utjecajnih faktora oba tipa, odnosno onih koji mogu potaknuti iskorake u procesu, kao i one sa potencijalom da napredak osujete.

MLJPI je jedan od ključnih institucionalnih aktera, zadužen za interakciju s dijasporom te da u saradnji sa svim relevantnim partnerima, vodi proces izrade odgovarajudih politika i usluga. MLJPI je snažan i predan akter, koji djeluje kao pokretačka snaga u navedenoj oblasti. Njegova uloga se može dodatno osnažiti jačanjem kadrovskih i organizacijskih kapaciteta, posebno Sektora za iseljeništvo, kao i njegove pozicije kao vodede ustanove u upravljanju politikama angažmana dijaspore, strategiji i koordinaciji u zemlji. Nadalje, MLJPI ima važnu mogudnost pokretanja političke opredijeljenosti za aktivnosti u ovoj oblasti. Osim MLJPI-ja, ostale institucije na državnoj razini (uključujudi i one koji su ved učestvovale u izradi Smjernica za uvrštavanje migracija u proces izrade i provedbe javnih politika) i dalje de igrati važnu ulogu, posebno u pogledu izrade i implementacije politika vezanih za dijasporu, stvaranja poticajnog okruženja za angažman dijaspore i doprinos razvoju zemlje (npr. Predsjedništvo BiH, između ostalog, odgovorno za vanjsku politiku, Ministarstvo vanjskih poslova, odgovorno za vanjsku politiku i interakciju s dijasporom, uključujudi i putem ambasada i diplomatsko-konzularnih predstavništava, Ministarstvo civilnih poslova, nadležno za državljanstvo i koordinaciju u oblasti zdravstva, socijalne zaštite, znanosti i obrazovanja, rada i zapošljavanja, kulture i sporta, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, nadležno za koordinaciju kod ekonomskog razvoja, Agencija za promociju

23

Ibid. 24

„BiH ili ne BiH? Izvještaj o povratku mlade dijaspore na tržište rada u BiH“, Projekat zapošljavanja i zadržavanja mladih, MDG-F, Oruč, Alid, Barnes. 25

„Adresar organizacija, udruženja i klubova u BiH iseljeništvu“, MLJPI, 2013. godine. 26

Postoje, međutim, primjeri poslovnih udruženja iz dijaspore, poput Udruženja bosanskohercegovačko-američkog prijateljstva, Bosanskohercegovačkog biznis kluba u Holandiji, Australsko–bosanskohercegovačke privredne komore.

9

stranih ulaganja, Agencija za statistiku, Centralna banka sa nadležnostima vezanim za monetarnu politiku, novčane doznake i štednju, Agencija za rad i zapošljavanje, Direkcija za ekonomsko planiranje te Vanjskotrgovinska komora).

Premda su opdenito zainteresirane za učešde dijaspore u razvoju, entitetskim vlastima i institucijama nedostaju znanja i alati za učinkovito djelovanje po tom pitanju. Oba entiteta, Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republika Srpska (RS) imaju relevantne institucije s generalnom odgovornošdu za ovo pitanje. Dok su ministarstva nadležna za privredni razvoj, finansije, poljoprivredu, turizam, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu zaštitu, relevantna za napore na angažmanu dijaspore, uključujudi i politike vezane za dijasporu, entitetska ministarstava izbjeglica i raseljenih su od posebnog značaja, imajudi u vidu njihove kompetencije u smislu održivog povratka. Dok je u RS mandat ovog ministarstva definiran u širem smislu, u FBiH ono ima zaseban Sektor za raseljene, povratnike, izbjeglice, readmisiju i dijasporu, sa aktivnostima koje uključuju i prikupljanje podataka o dijaspori i interakciju i saradnju sa dijasporom. S obzirom na obim projekta s jedne strane i nadležnosti entitetskih vlada za organizaciju i realizaciju sektorske politike s druge, ostala relevantna entitetska ministarstva uključuju Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, kao i Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske i Agenciju za razvoj malih i srednjih preduzeda Republike Srpske. Također su relevantne i razvojne banke, koje zajedno s resornim ministarstvima entiteta mogu biti angažirane kao partneri u pružanju finansijskih poticaja privatnom sektoru. Dakle, s odgovarajudim političkim alatima i finansijskim sredstvima, entitetske institucije mogu biti pokretačka snaga koja doprinosi angažmanu dijaspore u razvoju zemlje. Međutim, one mogu biti i ograničavajudi faktor, ukoliko se ne uključe u definiranje vizija politika za cijelu zemlju u ovoj oblasti ili ukoliko ne promoviraju cjelovit pristup dijaspori bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. Imajudi to na umu, projekat de osigurati fleksibilan pristup, dok se istovremeno oslanja na cjelokupni politički angažman Vijeda ministara BiH. Također de proaktivno nastojati uključiti sve razine vlasti u svoj rad, uključujudi pripremu i realizaciju politika i mjera koje se odnose na dijasporu, uz potpuno poštivanje njihovih ovlaštenja i odgovornosti i fokusiranje na aktivnosti orijentirane na rezultate, a koje pokazuju potencijal angažmana dijaspore u razvoju zemlje mimo političkih i etničkih barijera. Brčko distrikt de također biti uključen u sveukupni proces razvoja Strategije koji de podržati projekat.

Opdine najvedim dijelom imaju opredjeljenje i ostaju ključni akteri zainteresirani za unaprjeđenje njihove interakcije i povezanosti s dijasporom, kao i da doprinos dijaspore stave u funkciju lokalnog razvoja. Stoga se u kontekstu projekta opdine smatraju glavnim pokretačima promjena, također zbog činjenice da je povezivanje na lokalnoj razini zapravo temeljeno na emocionalnim vezama s rodnim krajem. Iskustva stečena u oglednoj fazi projekta također pokazuju da uspješne lokalne samouprave mogu jednostavno prenijeti ideje i motivaciju te angažitati i druge aktere da sarađuju s dijasporom. Kantonalne vlasti, također, su relevantni akteri uglavnom zainteresirani za poboljšanje saradnje s dijasporom, a na osnovu ranijih aktivnosti koje su se odnosile na uvrštavanje migracija u kantonalne strategije razvoja u sklopu prethodne faze projekta. Njihovo učešde u projektu de biti ograničeno na dio podrške razvoju kapaciteta usmjerenih na jedinice lokalne samouprave, kao i kroz ispitivanje mogudnosti za decentraliziranu ili teritorijalnu saradnju s ciljem poticanja angažmana dijaspore.

Predstavnici dijaspore u svijetu, također, se smatraju pokretačkom snagom, ukoliko vlasti u BiH uspostave ukupne povoljne uslove, te se promijeni ukupna retorika i percepcija među ljudima i institucijama u BiH o ulozi i doprinosu dijaspore. Pokretački potencijal dijaspore se može osloboditi tek onda ako postoje odgovarajudi mehanizmi za angažman, ukoliko su osnažene njihove organizacije i predstavnička tijela da postanu dio odnosa povjerenja između dijaspore, institucija i šire javnosti u zemlji.

Osim toga, ambasade i diplomatsko-konzularna predstavništva BiH u odabranim zemljama odredišta de imati važnu ulogu u procesu konsolidacije, uspostavljanja i jačanja predstavničkih tijela dijaspore, podržavajudi i mapiranje dijaspore i promociju mogudnosti prijenosa znanja.

Organizacije i udruženja dijaspore predstavljaju glas pripadnika dijaspore u zemljama domadinima i mogu imati važnu ulogu u strateškim procesima odlučivanja u BiH, ali i pokrenuti vrijedne inicijative u socijalnoj, ekonomskoj i intelektualnoj interakciji između dijaspore i BiH. Dok, uglavnom, održavaju bliske veze s domovinom, njihov angažman je do sada vedinom bio usmjeren na kulturne, obrazovne i humanitarne djelatnosti. Međutim, sve više organizacija dijaspore se počinje fokusirati na potencijale ekonomskog razvoja. Osim toga, oni se pri tome često suočavaju s izazovima u smislu njihove organizacije i predstavljanja, kao i kapaciteta za takvo djelovanje. Dakle, za učinkovito djelovanje u svojstvu faktora koji je dugoročno vezivne

10

prirode, organizacije dijaspore trebaju biti konsolidirane i osnažene. U tom procesu, organizacije dijaspore trebaju također vidjeti iskren i kredibilan pristup od strane institucija u BiH, koji de također doprinijeti izgradnji povjerenja i motivirati njihove dalje aktivnosti, a koje se često u potpunosti temelje na dobrovoljnom opredjeljenju da podrže svoju domovinu.

I-platforma, organizacija dijaspore u Švicarskoj, osnovana uz podršku Švicarske razvojne agencije, bit de uključena u projekat kako bi se iz njenog iskustva naučilo više o procesu uspostave predstavništva dijaspore u inostranstvu. Takođe, ova organizacija može pomodi provedbi drugih projektnih aktivnosti, kao što je mapiranje, uspostavljanje sistema za prenos znanja i crowd-sourcing kao i uključivanje dijaspore u ekonomski razvoj.

Privatni sektor u BiH (uključujudi i poduzetnike i njihove organizacije i mreže) se, također, smatra snažnim pokretačem promjena. Poslovni subjekti ved prepoznaju potencijale dijaspore kad je riječ o promociji poduzetništva i poslovnom razvoju. Ved postoje brojni primjeri koji ilustriraju doprinos dijaspore u razvoju privatnog sektora u BiH kroz prijenos znanja, ulaganja ili promociju izvoza (kao što je, na primjer, u sektoru IT, turizmu, odnosno izvozno orijentiranim industrijama). Stoga, jačanje interakcije s poduzedima iz dijaspore kroz rad institucija na svim razinama vlasti koji ulijeva povjerenje, te ciljane poticaje, mogude je dodatno osloboditi potencijal privatnog sektora da doprinese privrednom razvoju i otvaranju novih radnih mjesta. U tom kontekstu, važna je uloga koju igraju institucije i organizacije za podršku ekonomskom razvoju u BiH, kao što su privredne komore, agencije za promociju ulaganja, lokalne i regionalne razvojne agencije, tehnološki parkovi i poslovni akceleratori. Oni su sve aktivniji i imat de ključnu ulogu u olakšavanju poslovne razmjene između poslovnih subjekata iz dijaspore i iz zemlje, kao i kod podrške inicijativama ekonomskog razvoja i zapošljavanja. S obzirom na njihovu prirodu, profesionalni interes, akumulirana znanja i iskustva u ekonomskom razvoju i poticanju ulaganja, percipira ih se kao pokretače promjene, uz, naravno, primjenu perspektive dijaspore u njihovom radu.

Mediji mogu odigrati važnu ulogu u podizanju svijesti javnosti o potencijalima i doprinosu dijaspore kod razvoja zemlje. Oni su također snažan kanal za pristup dijaspori od strane više aktera iz vladinog sektora, uz potencijalni doprinos snažnijim vezama između dijaspore i BiH.

1.4 Poveznice s domadim i međunarodnim strategijama i okvirima

Uz razumijevanje veze između migracija i razvoja, uključujudi i angažman dijaspore, kao koncepta koji je primarno orijentiran na razvoj, projekat ima izrazitu relevantnost u kontekstu postojedih strateških potreba BiH, posebno onih koje se odnose na borbu protiv visoke stope nezaposlenosti i poticanje privrednog rasta. Dakle, projekat de doprinijeti postizanju strateških ciljeva utvrđenih u okviru Reformske agende 2015. - 2018, kao i Strateškog okvira za BiH, posebno u smislu privrednog rasta i otvaranja novih radnih mjesta.

Projekat de, također, izravno doprinijeti realizaciji Strategije za migracije i azil BiH i pratedeg Akcionog plana 2016. - 2020, konkretnije, strateškom cilju 6. koji se odnosi na jačanje institucionalnih kapaciteta za povezivanje migracija i razvoja.

Štaviše, ulaganjem u kapacitete i mjere za provedbu politika jedinica lokalne samouprave, projekat de izravno podržati provedbu strateških prioriteta definiranih lokalnim razvojnim strategijama, posebno onih koji se odnose na stavljanje potencijala dijaspore u funkciju lokalnog razvoja.

Premda se nadovezuje na postignuda ogledne faze, projekat je u potpunosti u skladu sa Strategijom za saradnju Švicarske u BiH 2013. -2016, kao i Programom partnerstva u oblasti migracija između BiH i Švicarske 2012. - 2015.27

Projekat je u skladu s UNDP-ovim Programskim dokumentom za BiH 2015. - 2019, kao i Okvirom razvojne pomodi UN-a u BiH 2015. - 2019, posebno imajudi u vidu projektni fokus na poticanju ekonomskog razvoja i otvaranju novih radnih mjesta i jačanje relevantnih politika i strateških kapaciteta.

Nadalje, projekat je relevantan u kontekstu Strategije jugoistočne Europe do 2020, kao i Ciljevima održivog razvoja do 2030 te doprinosi ostvarivanju cilja broj 8: “Promovisati inkluzivan i održiv

27

Švicarska provodi Program partnerstva u oblasti migracija s BiH od 2009. godine, pomažudi učinkovite strukture upravljanja migracijama u skladu s evropskim normama, na temelju redovnog dijaloga između dviju zemalja. Migracije za razvoj su jedan od koncepata proisteklih iz ovog programa.

11

ekonomski rast, puno i produktivno zapošljavanje i dostojanstven rad za sve”, cilja broj 9: “Izgraditi izdržljivu infrastrukturu, promovirati inkluzivnu i održivu industrijalizaciju te podsticati inovacije”, kao i cilja broj 10: „Smanjiti nejednakost između i unutar država”. Projekat doprinosi i Poglavlju 20: “Poduzetništvo i industrijska politika” pravne stečevine EU, sa pozicije poboljšanja konkurentnosti privatnog sektora, podrške povoljnom poslovnom okruženju, kao i privlačenja stranih investicija.

2. NAJVAŽNIJI REZULTATI OGLEDNE FAZE PROJEKTA, NAUČENE LEKCIJE I SAZNANJA KORIŠTENA U RAZRADI PROJEKTA

2.1 Najvažniji rezultati ogledne faze projekta

Ogledna, odnosno pilot faza Projekta uvrštavanja migracija i razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u BiH provedena je od 2013. do 2015. godine, zahvaljujudi sredstvima Vlade Švicarske, a implementirao ju je UNDP u saradnji s MLJPI-jem. Ostali partneri su nadležna državna i entitetska ministarstva, 10 jedinica lokalne samouprave, dijaspora i akademska zajednica.

Kao rezultat projekta, po prvi put je u praksu planiranja u BiH uključen aspekt angažmana i doprinosa dijaspore lokalnom razvoju kroz lokalne razvojne strategije 10 partnerskih jedinica lokalne samouprave, odnosno Jajca, Ključa, Laktaša, Ljubuškog, Maglaja, Nevesinja, Posušja, Prijedora, Sanskog Mosta i Velike Kladuše. Važno je istadi da su uspostavljene i funkcije koordinatora za pitanja dijaspore u navedenim jedinicama lokalne samouprave, sa potrebnim znanjem da mogu na odgovarajudi način komunicirati i usmjeriti saradnju s dijasporom. Također su uvedene lokalne administrativne i informacijske usluge za dijasporu, doprinosedi da pružanje usluga na lokalnoj razini ima u vidu i potrebe dijaspore. Osim toga, ogledne lokalne intervencije s ciljem uključivanja dijaspore u lokalni razvoj su doprinijele stvaranju i zadržavanju 70 radnih mjesta i unapređenju prihoda od poljoprivrede za 477 domadinstava, kroz ukupno oko 1,3 miliona KM dodatnih godišnjih prihoda. U završnoj evaluaciji projekta se navodi da je „...rad na lokalnom nivou doprinio lokalnom razvoju kroz stvaranje ili očuvanje radnih mjesta i kroz osiguranje stabilnih prihoda za širu grupu korisnika. Novi prihodi, nastali kao rezultat projekta, kroz višestruke efekte (tj. kroz povedanje lokalne potrošnje), imaju potencijal za jačanje privrede na lokalnom nivou. Drugi značajan efekat projekta je povedana potražnja lokalnog stanovništva za sličnim intervencijama nadležnih lokalnih vlasti i interes za komunikaciju sa dijasporom“. Međutim, završna evaluacija je također istaknula da „...izostanak posebnog fokusa projekta, u smislu na koje se socioekonomske oblasti treba usmjeriti i koja sredstva dijaspore treba mobilizirati, jesu nedostatak, jer ne omoguduju odgovarajude „podudaranje“ između potreba zemlje, razvojnih mogudnosti koje nudi dijaspora i aktivnosti projekta. S obzirom na „oglednu“ i „istraživačku“ prirodu projekta, takav stepen neodređenosti na početku projekta je prihvatljiv. Bududi projekti trebaju ipak imati oštriji fokus“.

Osim toga, lokalno strateško planiranje koje uključuje dijasporu u 10 jedinica lokalne samouprave pokrenulo je interes kantona u FBiH, a do kraja projekta sedam kantona je uvrstilo koncept migracija i razvoja u svoje strategije razvoja. Važno je istadi da je ostvareno vertikalno usklađivanje politika i prioriteta za angažman dijaspore spuštanjem prioriteta utvrđenih u Strategiji u oblasti migracija i azila BiH na lokalni i kantonalni nivo.

Na nivou politika, pripremljene su Smjernice za uvrštavanje koncepta migracija za razvoj u izradu i provedbu javnih politika u BiH, kao rezultat nastojanja međuinstitucionalne Radne grupe koja obuhvata institucije na državnoj razini. Iako su ved korištene u razvoju Politike za dijasporu, Smjernice treba dodatno promovirati, uz prihvatanje od strane institucija na svim razinama vlasti, kako bi se olakšalo uključivanje dijaspore u javne politike i mjere. Osim toga, prema preporukama završne evaluacije projekta, MLJPI, kao vodeda institucija u oblasti angažmana dijaspore u BiH treba da „... uvjeri druge unutrašnje i vanjske aktere da: (i) angažman dijaspore ne podrazumijeva samo iskorištenje novčanih doznaka i štednje dijaspore kroz apeliranje na njihov sentiment, ved najvedim dijelom podrazumijeva ulaganja; (ii) postoji veliki potencijal u mrežama migranata

12

(npr. trgovačke veze, položaj migranta unutar poslovnih subjekata ili struktura vlasti u zemljama prijema ili unutar akademskih ili obrazovnih institucija, itd.) koji treba uključiti u razvojne napore u zemlji; i (iii) postoji vrijedno znanje koje je dijaspora akumulirala (npr. poduzetničke, radne, organizacijske, profesionalne i naučne vještine, potencijal za istraživanje i inovacije, itd.) koje može koristiti razvoju BiH“.

2.2 Naučene lekcije

Tokom ogledne faze projekta, stečene su brojne naučene lekcije i iskustva, a koje, uz određene vrijedne pouke iz globalnih praksi u ovoj oblasti, osiguravaju dobar osnov za formuliranje relevantnijih i učinkovitijih pratedih intervencija.

Lokalne razvojne strategije koje uključuju dijasporu i strukture za saradnju s dijasporom doprinose učinkovitim lokalnim inicijativama uz angažman dijaspore

Ogledna iskustva na 10 lokaliteta pokazuju da lokalni strateški okviri koji uključuju dijasporu omogudavaju ne samo sistematičniji rad u ovoj oblasti, ved i obilje konkretnih praksi uz opipljiv doprinos lokalnom razvoju. Uključivanjem aktivnosti koje unaprijeđuju povezivanje s dijasporom, uspostavljanjem administrativnih i informativnih usluga prilagođenih dijaspori, kao i drugih mjera za oživljavanje poslovne, kulturne, intelektualne i društvene saradnje, opdine ne samo da se povezuju s dijasporom, ved i utječu na njihov vrijedan doprinos lokalnom razvoju. Uspostavljanje funkcije koordinatora za dijasporu u 10 jedinica lokalne samouprave jeste dobar model za poticanje sličnih aktivnosti u drugim jedinicama lokalne samouprave u cijeloj zemlji. Mreža lokalnih koordinatora za dijasporu je temelj za potencijalno šire tematsko umrežavanje i omogudavanje razmjene ideja i praksi. Svi ti elementi mogu biti dodatno prošireni i replicirani i drugdje, čime bi se omogudilo sistematičnije provođenje politika saradnje s dijasporom, jačanje administrativnih struktura i znanja na lokalnom nivou.

Institucionalni kapaciteti za odnose s dijasporom su nedovoljni na svim nivoima vlasti

Neposredna stečena iskustva iz prve faze projekta pokazuju da svi nivoi vlasti mogu učiniti više na uklanjanju prepreka i stvaranju uslova za dijasporu da se uključi u razvoj, kroz unaprjeđenje relevantnih strateških okvira; izgradnju čvrstih odnosa s mrežama dijaspore i olakšavanje njihovog učešda u razvoju zemlje; poticanju osjedaja pripadnosti i povezanosti dijaspore sa BiH, te poticanje transfera znanja. Za sve navedeno, institucije i njihove kontakt osobe trebaju imati bolje razumijevanje i znanje.

Diskusija o politikama koje se tiču dijaspore u BiH može biti izrazito politizirana

Imajudi u vidu uzroke iseljavanja, kao i činjenicu da su iseljenici iz BiH podijeljeni po nacionalnoj osnovi, tema dijaspore ima svoje političke konotacije. Nacionalna podjela je također jedan od glavnih faktora krhkosti cjelokupnog političkog sistema zemlje. Ipak, Vijede ministara BiH je poduzelo aktivnosti kako bi se MLJPI angažiralo na pripremi nacrta Politike saradnje s dijasporom, za koju se očekuje da de biti predmet odobravanja do kraja 2016. U slučaju da Politika ne bude odobrena, ili njeno odobravanje bude odgođeno iz političkih razloga, projekat može započeti saradnju sa MLJPI i drugim zainteresiranim stranama u cilju jačanja kapaciteta u smislu angažmana dijaspore, kao i provedbe relevantnih mjera predviđenih Strategijom za migracije i azil BiH 2016-2020. Osim toga, projekat de se značajnije angažirati na polju ekonomskog razvoja, prijenosu znanja za institucije i poslovni sektor te na inkluzivnom dijalogu s dijasporom, ublažavajudi tako potencijalnu politizaciju svojih ciljeva.

Saradnja sa dijasporom treba biti uzajamna

Okvir u kojem dijaspora može djelovati kao učinkovit akter razvojnih procesa ovisi o njenom interesu, mogudnostima i kapacitetima. Neki predstavnici dijaspore „pomažu“ domovini iz emotivnih razloga bez da traže puno zauzvrat. Međutim, globalna iskustva pokazuju da su politike koje se tiču dijaspore najdjelotvornije kada je saradnja s dijasporom dvosmjerna, odnosno gdje sve strane od nje vide jasnu korist. Stoga je izgradnja povjerenja nužna za jačanje odnosa između BiH i dijaspore.

Potreba poznavanja dijaspore

Kako bi se moglo doprijeti do dijaspore, vlasti na svim nivoima trebaju poznavati zajednice dijaspore širom svijeta, što podrazumijeva sistemsko i sveobuhvatno prikupljanje podataka i mapiranje dijaspore; popis vještina i iskustva

13

dijaspore te kontakte sa širokim spektrom predstavnika dijaspore kako bi se što bolje razumjelo šta je to što dijaspora ima za ponuditi, šta je spremna ponuditi i šta zauzvrat očekuje od domadih vlasti.

Dijaspora ima snažan potencijal da doprinese lokalnom ekonomskom razvoju

Jedna od glavnih lekcija naučenih iz ogledne faze projekta je da dijaspora može doprinijeti stvaranju radnih mjesta i egzistenciji na lokalnom nivou. Dosadašnja iskustva na terenu također otkrivaju neiskorišten potencijal u smislu povezivanja ekonomskog kapitala i znanja dijaspore s razvojem poduzetništva i prilikama za ekonomski razvoj zemlje. Za uspješnost ovakvih nastojanja, potreban je snažniji, informirani i ciljani obuhvat i facilitiranje, od strane lokalnih, ali i viših nivoa vlasti, kao i poslovnih udruženja dijaspore i organizacija koje u BiH rade na podršci ekonomskom razvoju.

Potreba dugoročne razvojne pomodi za transformacijske promjene

Iskustva prethodnih intervencija Vlade Švicarske i UNDP-a u BiH pokazuju da intervencije usmjerene na promjene sistema i svijesti zahtijevaju duže od jedne decenije da bi se uspješno primile ukoliko se provode u okruženju sa finansijskom i političkom nestabilnošdu. Stoga, za poticanje dovoljnog interesa, uspostavljanje minimalne razine znanja i struktura u sistemu uprave, izradu i provedbu politika i strategija koje uključuju dijasporu, te njegovanje produktivne interakcije i međusobnog povjerenja između dijaspore, vlasti i poslovnih subjekata koji de ih potom pretočiti u razvojne rezultate, intervencijama je potreban dugoročniji vremenski okvir, koji prevazilazi trajanje jednog projekta.

Nedovoljna poveznica s relevantnim globalnim mrežama znanja i iskustava

Postojede globalne prakse, znanja i mreže su nedovoljno iskorištene tokom ogledne faze projekta. Stoga, projekat predviđa intenzivniju razmjenu i prijenos uspješnih praksi i pristupa,28 stečenih u okviru Zajedničke inicijative za migracije i razvoj (JMDI) - www.migration4development.org, koja predstavlja globalnu partnersku inicijativu Ujedinjenih naroda, Evropske komisije, Švicarske agencije za razvoj i saradnju i Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Projekt de se također oslanjati na iskustva i najbolje prakse Globalnog projekta za uvrštavanje migracija u planiranje razvoja, koji provode UNDP i IOM,29 a finansira Švicarska agencija za saradnju, posebno u procesu izrade politika koje se tiču dijaspore i razvoja institucionalnih kapaciteta za angažman dijaspore.

Imajudi u vidu sve uspjehe i naučene lekcije, kreiran je pozitivan momentum da se na osnovu uspješnih praksi i osnovne vizije za javnu politiku nastavi sa radom na poboljšanju strateških i praktičnih okvira koji omoguduju učinkovit doprinos dijaspore u razvoju zemlje.

28

U smislu korištenja relevantnih postojedih programa obuke ili provjerenih pristupa u angažiranju dijaspore i drugih relevantnih aktera na lokalnoj razini za socioekonomski razvoj. 29

Tri od osam zemalja koje učestvuju u projektu pokriva Regionalni ured IOM-a u Beču, tako da de stručnjaci i znanja stečena u ovim zemljama biti dostupni projektu u BiH.

14

STRATEGIJA

3. CILJEVI

3.1 Očekivani projektni učinak

Očekivani projektni učinak definiran je na sljededi način: Strategija za saradnju s dijasporom osnažena kroz unaprijeđene institucionalne kapacitete, strukture za saradnju s dijasporom, mehanizme koordinacije i prilagođene usluge na svim nivoima vlasti, pružaju okruženje pogodno za angažman dijaspore u razvoju njihove domovine.

Na temelju sveobuhvatnog mapiranja dijaspore, intenzivirana dvosmjerna komunikacija, proaktivno djelovanje vlasti, strukturirani dijalog između dijaspore i BiH, te prepoznavanje doprinosa dijaspore od strane vlasti, dovodi do izgradnje povjerenja, jačanja povezanosti dijaspore s domovinom i međusobne povezanosti. Podržana razmjena i prijenos znanja između dijaspore i institucija i poslovnih subjekata u BiH maksimizira podršku dijaspore održivom razvoju i daje vrijedan doprinos rješavanju najhitnijih potreba ekonomskog razvoja zemlje poticanjem ulaganja i otvaranjem novih radnih mjesta.

Promjene u BiH se dešavaju polako, posebno u pogledu politika, reformi ili svijesti. Stoga, efekti promjena predviđenih u okviru projektnog učinka su dugoročni željeni efekti, koji de nastati kao rezultat sistemskog rada, temeljenog na politikama i u saradnji s institucijama, dijasporom i njenim organizacijama, privatnim sektorom, jedinicama lokalne samouprave i medijima.

Kako bi se osiguralo pogodno okruženje za angažman dijaspore u razvoju BiH, potrebna je relevantna strategija za saradnju s dijasporom, koja jasno pokazuje volju vlasti za interakcijom s dijasporom i oslikava viziju o tome kako to postidi kroz različite mjere, alate i resurse. Usvajanje strategije vezane za dijasporu bi predstavljalo važan poticaj daljim aktivnostima. Međutim, ako institucije na svim razinama vlasti nemaju osnovna znanja, vještine i resurse da pretoče strategiju u programe i mjere, te institucionalnu infrastrukturu koja osigurava „koordinaciju sa dijasporom na puno radno vrijeme“, kao i međuinstitucionalnu koordinaciju, strategija de ostati tek slovo na papiru. Nastojanja da se bolje upozna dijaspora de doprinijeti izgradnji povjerenja i istinskom angažmanu dijaspore u razvoju njihove domovine. Ti napori trebaju biti osnaženi odgovarajudim uslugama prilagođenim dijaspori, koje im omogudavaju lakši pristup. Sve ove aktivnosti de omoguditi da se saradnji s dijasporom pristupi na način da se uključuju sve razine vlasti, uspostavljajudi širi strateški okvir, institucionalne kapacitete i usluge, što zauzvrat stvara okruženje pogodno za strukturni angažman dijaspore u razvoju domovine. U tom procesu, projekat de uzeti u obzir sve relevantne faktore i primjenjivati mjere za ublažavanje političkih rizika.

Snažnija povezanost dijaspore s BiH osigurava se dugoročno samo kroz ciljano i otvoreno djelovanje vlasti, uz redovnu dvosmjernu komunikaciju i angažman dijaspore u donošenju odluka i strateškim procesima. Navedeno može biti uspješno samo ako vlasti znaju ko je dostupan da doprinese i s kojom vrstom znanja i stručnosti. Mogudnost koja bi se ponudila dijaspori da intelektualno doprinese razvoju domovine povedava njihov osjedaj pripadnosti BiH, dok istovremeno gradi povjerenje između dijaspore širom svijeta i domadih institucija. U tom procesu, vlasti bi trebale naučiti kako prepoznati i istaknuti doprinos dijaspore, te usvojiti komunikacijske pristupe koji grade čvrste veze i idu mimo dominatne paradigme o dijaspori kao „pošiljatelju novca“. Da bi se mogao osigurati više strukturiran i učinkovit angažman dijaspore u domadim strateškim diskusijama i donošenju odluka, vlasti moraju omoguditi jačanje organizacija dijaspore u zemljama prijema, što podrazumijeva ne samo osnaživanje i proširenje postojede mreže, ved i poticanje konsolidacije i povezivanje raznih podgrupa i zajednica dijaspore u zemljama odredišta. U te svrhe, mogude je koristiti savremene informacijske i komunikacijske tehnologije, ali i formalnu postojedu mrežu diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u svijetu.

Mobiliziranje i maksimiziranje podrške dijaspore u razvoju BiH je zahtjevna i dugoročna vizija, za koju su potrebni ozbiljni i usklađeni napori domadih institucija, poslovnih subjekata u zemlji i dijaspori. Ovaj željeni učinak je blisko povezan s uspostavljanjem šireg institucionalnog okruženja i politika, kao i s odnosom povjerenja između BiH i dijaspore. Iako je dijaspora danas još uvijek neodlučna kod investiranja ili proširenja poslovanja u domovini, takav potencijal postoji i može se iskoristiti kroz facilitiranje intenzivirane interakcije temeljene na interesima između poduzetnika u zemljama prijema i BiH. U tom procesu, poslovne organizacije dijaspore igraju ključnu ulogu, kao i ciljani pristup lokalnih ili viših nivoa vlasti. Prijenos znanja je drugi sastavni dio takve interakcije, imajudi u vidu velika intelektualna i tehnološka znanja dijaspore. Fokusirani prijenos

15

znanja i vještina može neizmjerno doprinijeti rješavanju najhitnijih razvojnih potreba BiH, odnosno privrednom rastu i zapošljavanju.

Ilustracija očekivanog projektnog učinka prikazana je kako slijedi:

3.2 Hijerarhija ciljeva

Opdi cilj projekta je: poboljšati socio-ekonomske prilike i perspektive za žene i muškarce u BiH te unaprijediti njihov kvalitet života kroz snažniju saradnju s dijasporom.

Iako je intervencija trenutačno jedina u zemlji koja podržava rad u oblasti saradnje s dijasporom u domenu javnih politika i ekonomskog razvoja, ona ne treba biti shvadena kao zamjena za napore nadležnih domadih institucija ili preuzmanje potpune odgovornosti za postizanje učinkovitog i produktivnog angažmana dijaspore u razvoju zemlje. Dakle, intervencija je i komplementarna i katalitička u odnosu na napore koje poduzima MLJPI, druge institucije i akteri iz privatnog sektora u BiH, kao i drugi donatori.

UNDP i IOM de kombinirati resurse, znanje i stručnost za provedbu projekta, u bliskoj saradnji i partnerstvu s MLJPI-jem kao vodedom institucijom u BiH, odgovornom za okvir politika i saradnju s dijasporom.

Pregled strukture projekta prikazan je u nastavku.

16

Opdi cilj: Poboljšati socio-ekonomske prilike i perspektive za žene i muškarce u BiH te unaprijediti njihov

kvalitet života kroz snažniju saradnju s dijasporom.

Ishod 1.

MLJPI i MVP u saradnji s institucijama vlasti na svim nivoima, koriste i

razvijaju instrumente za aktivno uvezivanje,

razmjenu i saradnju s dijasporom i njihovim

organizacijama.

Ishod 2. Lokalne vlasti usklađuju svoje

razvojne strategije sa strateškim okvirom BiH za saradnju s

dijasporom, istovremeno pružajudi vedi broj i bolje usluge članovima dijaspore te podržavajudi lokalne

inicijative kojim se privlači znanje i investicije iz dijaspore.

Ishod 3.

Partneri iz dijaspore prenose znanje i

vještine i ostvaruju zajedničke investicije s privatnim sektorom u

BiH, doprinosedi stvaranju novih radnih

mjesta.

Strategija saradnje s dijasporom, akcioni plan i okvir za monitoring i evaluaciju razrađeni i u primjeni

kroz pristup koji uključuje sve nivoe vlasti.

Rezultati

Opdine osposobljene odgovarajudim strukturama,

kapacitetima i alatima za komunikaciju, umrežavanje i

saradnju s dijasporom.

Opdine pružaju usluge i sarađuju s članovima dijaspore na prenosu

znanja i vještina te provedbi lokalnih razvojnih prioriteta,

doprinosedi stvaranju radnih mjesta i generiranju prihoda.

Poslovni subjekti iz dijaspore i BiH sarađuju

kroz prenos znanja i razvoj tržišno orijentiranih

vještina.

Investicije i ekonomska saradnja dijaspore

unaprijeđeni i doprinose stvaranju radnih mjesta.

Potvrđena koordinaciona uloga MLJPI-ja za saradnju s

dijasporom, uz ojačane kapacitete relevantnih državnih i entitetskih

ministarstava uključenih u izradu i provedbu Strategije

saradnje s dijasporom te sistemsko prikupljanje i korištenje podataka o

iseljeništvu.

Dijaspora organizirana u predstavnička tijela u do dvije

ogledne zemlje sarađuje s diplomatsko-konzularnim

predstavništvima BiH i vlastima u zemljama prijema te

učestvuje u dijalogu o javnim politikama u BiH.

Socijalni, znanstveni i finansijski resursi se mobiliziraju kroz

mapiranje potencijala dijaspore u 10 odabranih zemalja,

uspostavljenu platformu za crowdsourcing kao i mehanizam

za prenos znanja kojim se dijaspora povezuje s BiH.

17

REZULTATI, PRISTUP I PARTNERSTVA

4. ISHODI I REZULTATI

Projekat ima tri glavna ishoda, kako slijedi:

Ishod 1. MLJPI i MVP u saradnji s institucijama vlasti na svim nivoima, koriste i razvijaju instrumente za aktivno uvezivanje, razmjenu i saradnju s dijasporom i njihovim organizacijama.

Ishod 2. Lokalne vlasti usklađuju svoje razvojne strategije sa strateškim okvirom BiH za saradnju s dijasporom, istovremeno pružajudi vedi broj i bolje usluge članovima dijaspore te podržavajudi lokalne inicijative kojim se privlači znanje i investicije iz dijaspore.

Ishod 3. Partneri iz dijaspore prenose znanje i vještine i ostvaruju zajedničke investicije s privatnim sektorom u BiH, doprinosedi stvaranju novih radnih mjesta.

Očekivani rezultati u okviru Ishoda 1 uključuju participatornu izradu Strategije saradnje s dijasporom za BiH, kao prvi okvir politika te vrste za zemlju, s ciljem osiguranja šire platforme za djelovanje javnih aktera kroz pristup koji uključuje sve razine vlasti.30 Strategija de operacionalizirati Politiku saradnje s dijasporom koju je pripremila Radna grupa, koja je bila otvorena za sve predstavnike svih relevantnih institucija vlasti na nivou BiH, entiteta i Brčko distrikta, a koja je uspostavljena u skladu s odlukom Vijeda ministara iz 2015. godine.31 U tom procesu, uloga i kapacitet MLJPI-ja de se ojačati, kako bi kod domadih aktera i među dijasporom bilo prepoznato kao koordinator u domeni saradnje s dijasporom. Aktivnosti u okviru ovog ishoda de prvenstveno biti usmjerene na državne, entitetske i kantonalne razine vlasti, uz intenzivnije informiranje šire javnosti u zemlji. U konačnici, strategija saradnje s dijasporom de se uspješno prevesti u konkretne akcije, u okviru međuinstitucionalne koordinacije na čelu s MLJPI-jem, a koju provode državne, entitetske i kantonalne institucije (također zastupljene u Radnoj grupi za strategiju saradnje sa dijasporom)32 i koje su osnažile svoje osnovne institucionalne kapacitete, uspostavile koordinatore za dijasporu unutar svojih struktura i uzele učešda u razmjenama iskustava između službenika. Postepeno, kroz podizanje svijesti i redovne obuke o načinima i sredstvima angažmana dijaspore u razvoju BiH,33 predstavnici ciljanih institucija (uključujudi i kreatore politika i tehničko osoblje) postat de svjesni potencijala dijaspore za razvoj BiH te de modi izraditi i provoditi politike i poticajne mjere usmjerene na dijasporu. Aktivnosti planirane za postizanje tog ishoda nisu namijenjene da u potpunosti osposobe cijeli javni aparat po pitanju saradnje s dijasporom. Umjesto toga, one doprinose postavljanju temelja za osnovne okvire politika, koordinaciju i institucionalne kapacitete, koji su potrebni za dalje širenje i pojačane intervencije u ovoj oblasti. Akcije u okviru ovog ishoda de nastojati osposobiti i osnažiti organizacije dijaspore, čime bi se osigurao njihov produktivan rad u javnim strateškim debatama i učvrstio njihov položaj kao predstavničkih tijela u zemljama prijema, ali i u odnosu na vlasti u BiH, tako da se njihovi prijedlozi i potrebe mogu prepoznati. Doprinosi ovih predstavničkih tijela, ali i drugih udruženja dijaspore de biti, po prvi puta, službeno priznati od strane organa vlasti (uključujudi i kroz politiku saradnje s dijasporom), iako neki od njih ved cijelu deceniju sarađuju s BiH. Da bi se otvorila održiva dvosmjerna komunikacija i interakcija između dijaspore i domadih institucija, MLJPI, uz podršku IOM-a, provesti de sveobuhvatno mapiranje dijaspore i sarađivati s dijasporom na ciljani način. Na temelju navedenih informacija o dijaspori, MLJPI, u saradnji s ostalim relevantnim tijelima i akterima u BiH, te u zemljama prijema, olakšat de prenos znanja i vještina koji su razvojno orijentirani, čime se izravno doprinosi jačanju ljudskog kapitala i konačno, ostvarivanju prioritetnih razvojnih ciljeva zemlje. Crowdsourcing34 de se osloniti na društvene i kulturne resurse dijaspore. Vrlo važan faktor koji de se razmatrati u nastojanjima da se postigne Ishod 1 odnosi se na političku opredjeljenost relevantnih institucija da se uključe i produktivno rade na stvaranju boljeg okruženja za angažman dijaspore. Važno je napomenuti da de projekat podržati i ojačati MLJPI u njihovoj ulozi vodede vladine agencije za saradnju s dijasporom. Da bi MLJPI mogao učinkovito preuzeti

30

Ovaj pristup integrira saradnju vladinih ministarstava i agencija za postizanje jedinstva u naporima ka ostvarenju zajedničkog cilja. 31

Osim toga, Vijede ministara BiH ved je donijelo odluku o utvrđivanju pravnog i okvira politika kako bi se unaprijedio sistem za ukupnu i intenzivnu saradnju s dijasporom, olakšalo ostvarivanje i zaštita prava dijaspore, poboljšala kvaliteta dvosmjernog protoka podataka između BiH i zajednica njezine dijaspore, ali i da se dijaspora uključi u društvene i ekonomske procese u zemlji, kroz bolju zastupljenost dijaspore, kako u BiH, tako i zemljama odredišta. 32

Navedene institucije de raditi na provedbi politika u svojoj nadležnosti. Osim članova na državnom, entitetskom i nivou Brčko Distrikta, Radna grupa za strategiju saradnje s dijasporom de uključiti i predstavnike akademske zajednice i dijaspore. Spisak članova Radne grupe je dostupan u odjeljku 1.3. (analiza aktera). 33

Izgled i realizacija obuka temelji se na tri „P“ (engl. 3 T): prenos znanja, prenos društvenih resursa i prenos finansijskih sredstava. 34

Crowdsourcing podrazumijeva iskorištenje intelektualnog kapitala šire javnosti, često putem interneta i bez naknade.

18

ulogu koordinatora, projekat de morati ulagati u osposobljavanje i obuku drugih institucija vlasti na državnoj, entitetskoj, kantonalnoj i lokalnoj razini, tako da cijeli pristup koji uključuje sve nivoe vlasti može biti funkcionalan.

Očekivani rezultati u okviru Ishoda 2 imaju za cilj unaprijediti kapacitete odabranih opdina za saradnju i angažiranje njihove dijaspore u lokalnom razvoju, što de aktivirati kontribuciju dijaspore za investiranje i poboljšanje standarda življenja u ciljnim zajednicama. S tim u skladu, aktivnosti u okviru Ishoda 2 de biti prvenstveno usmjerene na odabrane jedinice lokalne samouprave, njihove poslovne subjekte i dijasporu i doprinijet de daljoj uspostavi ili jačanju koordinacijske funkcije za dijasporu te proširiti znanja po ovom pitanju i na druge jedinice lokalne samouprave. Kao rezultat, lokalne samouprave de osjetno unaprijediti komunikaciju s dijasporom i njihovim organizacijama, a imat de priliku da rade na razvoju partnerstava između lokalnih/regionalnih vlasti iz BiH i u zemljama prijema s najbrojnijom dijasporom. Sastavni dio ovog procesa su unaprijeđeni administrativni, informacijski i komunikacijski alati koji omoguduju lokalnim vlastima da dopru do svoje dijaspore na ciljani način, i to posebno do poslovnih subjekata. Osim toga, osigurat de se uvrštavanje pitanja koja se odnose na migracije/iseljeništvo u lokalne razvojne strategije, kao i podrška konkretnim inicijativama koje povezuju dijasporu s njihovim lokalnim zajednicama i doprinose lokalnom ekonomskom razvoju. Fokus de biti na poticanju investicija dijaspore ili doprinosu lokalnom ekonomskom razvoju, generiranju prihoda i stvaranju radnih mjesta. Predviđena je ograničena finansijska podrška za sve partnerske opdine na temelju kvalitetnih projektnih prijedloga. Projektno znanje i najbolje prakse de se diseminirati kroz mrežu praktičara, čime de se omoguditi „prelijevanje“ učinaka, ne samo na ciljna područja, ved i šire. Saradnja s dijasporom može doprinijeti razvoju zajednice na brojne načine, kroz njeno jačanje, prenos znanja, investicije ili njeno otvaranje ka svijetu.

Rezultati u okviru Ishoda 3 de maksimizirati doprinos dijaspore ekonomskom razvoju BiH, kroz prenos znanja i vještina između poslovnih subjekata, kao i interakciju na temelju interesa i saradnju između poslovnih subjekata iz dijaspore i BiH, što u konačnici vodi do novih radnih mjesta i investicija. Svi poslovni subjekti registrirani u BiH de modi uživati pogodnosti projektne podrške. Ovaj ishod je u cjelosti osmišljen da stimulira, olakša i doprinese konkretnim rezultatima ekonomskog razvoja, putem angažiranja širokog spektra relevantnih domadih institucija i organizacija, poslovnih mreža iz dijaspore i BiH, tehnoloških parkova, poslovnih inkubatora i start-up-a. U širem smislu, očekuje se da de ove aktivnosti, također, doprinijeti povezivanju i jačanju povjerenja između dijaspore i ljudi u BiH.

Ishod 1. MLJPI i MVP u saradnji s institucijama vlasti na svim nivoima, koriste i razvijaju instrumente za

aktivno uvezivanje, razmjenu i saradnju s dijasporom i njihovim organizacijama.

Rezultat 1.1. Strategija saradnje s dijasporom, akcioni plan i okvir za monitoring i evaluaciju razrađeni i u primjeni kroz pristup koji uključuje sve nivoe vlasti.

Projekat de podržati participatoran pristup u izradi Strategije saradnje s dijasporom koji uključuje predstavnike relevantnih državnih i entitetskih ministarstava i Brčko Distrikta (Radna grupa), kao i akademske zajednice i dijaspore u okviru tri radionice, koje de tematski pripremiti i moderirati MLJPI i IOM. Cilj ovih radionica je podizanje svijesti među kreatorima politika o razvojnim prednostima uključivanja dijaspore i važnosti međuagencijske koordinacije u tom procesu. Radnu grupu de podržati tim sastavljen od tri domada stručnjaka (stručnjak za pravna pitanja i izradu politika/vođa tima, stručnjaka za ekonomski razvoj i stručnjak za društveni razvoj) i jednog međunarodnog stručnjaka sa iskustvom u razvoju strategija saradnje s dijasporom.

Stručnjaci de raditi na izradi analize stanja, razvit de Strategiju saradnje s dijasporom na osnovu okvira datog kroz Politiku saradnje s dijasporom i predložit de odgovarajudi akcioni plan (uključujudi pregled potrebnih finansijskih sredstava) s okvirom za monitoring i evaluaciju (uključujudi početno stanje, ciljeve i indikatore za strateške ciljeve i rezultate, kao i definirane odgovornosti i vremenske okvire).

Također, ovi stručnjaci de učestvovati u tri radionice radi konsultacija sa zainteresiranim stranama na temu saradnje s dijasporom te de prikupiti njihove preporuke na nacrt pripremljenih dokumenata. Istovremeno, dijaspora u svijetu, kao i druge zainteresirane strane (uključujudi opdine) de imati priliku da učestvuju u javnim raspravama o nacrtu Strategije putem web stranice MLJPI-ja namijenjene dijaspori. MLJPI de, o svom trošku, organizirati okrugli stol za javnu raspravu o nacrtu Strategije saradanje s dijasporom. Uzimajudi u obzir

19

preporuke Radne grupe i komentare iz procesa javnih konsultacija s dijasporom, dokument strategije i akcioni plan de do kraja 2017. godine biti finalizirani te dostavljeni Vijedu ministara BiH na razmatranje.

Projekat de također razmotriti i finalizirati Smjernice za uvrštavanje koncepta migracija i razvoja u izradu i provedbu javnih politika u BiH, koje su pripremljene u oglednoj fazi ovog projekta od strane Radne grupe, koju su činili predstavnici MLjPI-ja i relevantnih institucija na državnoj razini, uz podršku tima stručnjaka. Smjernice de se promovirati i distribuirati na svim obukama kao jedan od glavnih alata koji pomaže institucijama na državnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini da razmotre koncept migracija i razvoja, kao i angažman dijaspore, u okviru procesa izrade i provedbe politika. Konkretno, na radionicama Radne grupe, članovi de razmotriti smjernice u procesu izrade Strategije saradnje s dijasporom. Rezultat 1.2. Potvrđena koordinaciona uloga MLJPI-ja za saradnju s dijasporom, uz ojačane kapacitete relevantnih državnih i entitetskih ministarstava uključenih u izradu i provedbu Strategije saradnje s dijasporom te sistemsko prikupljanje i korištenje podataka o iseljeništvu.

Aktivnosti u okviru ovog rezultata se fokusiraju na izgradnju kapaciteta na razini tehničkog osoblja institucija zastupljenih u okviru Radne grupe zadužene za izradu Strategije saradnje s dijaspore. Ključno je izgraditi bazu znanja unutar ovih institucija na razini i kreatora politika i tehničkog osoblja, a kako bi se omogudio dosljedan rad na uvrštavanju pitanja dijaspore u odgovarajude sektorske strategije i dokumente politika, te osposobile kontakt osobe za dijasporu unutar institucija ali i unutar šire mreže profesionalaca. Imenovane javne službenike de obučavati MLJPI i IOM, koristedi međunarodne standardizirane materijale za obuku na temu angažmana dijaspore, uključujudi i Smjernice za uvrštavanje koncepta migracija i razvoja u izradu i provedbu javnih politika u BiH, s ciljem unaprjeđenja razumijevanje o načinima kako uključiti dijasporu u razvoj BiH i kako osnažiti saradnju s dijasporom. Kao dio okvira za monitoring i evaluaciju saradnje s dijasporom, popis indikatora za različite sektore uprave s praktičnim stručnim preporukama (Bijela knjiga) de pomodi državnim službenicima u mjerenju uspješnosti rada njihove institucije u pogledu ispunjavanja domadih strateških prioriteta, ali i ciljeva održivog razvoja, kroz angažman dijaspore.

Koordinatori za dijasporu, odnosno osoblje na tehničkoj razini koje zaduže njihove institucije, članice Radne grupe, uspostavit de neformalnu mrežu radi osiguranja kontinuirane usklađenosti na tehničkoj razini. Ovoj mreži kontakt osoba za dijasporu de se pridružiti kontakt osobe za dijasporu sa kantonalne razine, a koji de biti obučavani zajedno s lokalnim vlastima u okviru Ishoda 2. Kao dio mreže, oni de imati koristi od kontinuirane obuke za kontakt osobe za dijasporu te de s višim razinama vlasti modi koordinirati njihove aktivnosti uključivanja dijaspore i doprinijeti provedbi Strategije saradnje s dijasporom. Projekat de ih podržati sa godišnjim sastancima za kontinuirano usavršavanje i razmjenu informacija i saradnju različitih institucija vlasti na izradi politika. Za sveobuhvatnu osnovu za procjenu utjecaja, predviđa se provođenje procjene među koordinatorima za dijasporu, kako bi se utvrdilo polazno znanje i potrebe. Također de se provesti i procjena kapaciteta nakon provedenih aktivnosti, a kako bi se procijenilo povedanje kapaciteta. Od koordinatora za dijasporu de se tražiti da komuniciraju s MLJPI-jem (putem predloška izvještaja koje de pripremiti MLJPI i IOM) i obavještavaju MLJPI o dešavanjima i informacijama vezanim za uvrštavanje pitanja dijaspore u strateške dokumente i politike, prikupljanje podataka o dijaspori, kao i o saradnji s dijasporom.

Imajudi u vidu da se odgovarajude politike mogu pripremati samo na utemeljenim dokazima, projekat de unaprijediti kapacitete MLJPI-ja i drugih relevantnih aktera vlasti na prikupljanju i razmjeni podataka o iseljeništvu i dijaspori kroz pripremu, između ostalog, nužne osnovne terminologije o iseljavanju i dijaspori, te utvrđivanju vrste podataka koji se trebaju prikupljati na redovnoj osnovi radi uvrštavanja u proces izrade Strategije, njene provedbe i monitoringa. Mapirat de se postojedi izvori podataka i sagledati njihov potencijal za generiranje pouzdanih statističkih podataka o iseljavanju i dijaspori. Navedena aktivnost de rezultirati izvještajem sa konkretnim preporukama o mogudim izvorima podataka i indikatorima, uključujudi i potencijalne nove izvore podataka. Nakon provođenja međuagencijske obuke (kao dijela niza seminara na tehničkoj razini), što de također uključivati obuku o podacima vezanim za iseljavanje i dijasporu, također de se izraditi protokol za razmjenu podataka i predložak za prikupljanje podataka, a kako bi se omogudilo nesmetano prikupljanje podataka prema popisu indikatora od strane kontakt osoba za dijasporu koje su zadužile institucije članice Radne grupe. Prikupljeni podaci de se koristiti za izradu migracionog profila za 2017. godinu, posebno u dijelu koji se tiče dijaspore.

20

Rezultat 1.3. Dijaspora organizirana u predstavnička tijela u do dvije ogledne zemlje sarađuje s diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH i vlastima u zemljama prijema te učestvuje u dijalogu o javnim politikama u BiH.

Premda su aktivnosti u okviru rezultata 1.1. i 1.2. usmjerene na jačanje kapaciteta institucija vlasti za učinkovitu saradnju s dijasporom, aktivnosti u okviru Rezultata 1.3. de se fokusirati na uspostavljanje odnosa povjerenja između dijaspore i vlasti u zemljama porijekla i odredišta, čime se dodatno promovira angažman dijaspore među svim zainteresiranim stranama: vlastima i vladama na svim razinama u BiH, dijaspori, civilnom društvu i široj javnosti.

U okviru ovog rezultata de se pokrenuti godišnje konferencije za dijalog o javnim politikama s dijasporom, i to kao trodnevna dešavanja izražene vidljivosti s ciljem omogudavanja tematskog dijaloga o politikama između dijaspore i vlasti u BiH, jačanja kapaciteta dijaspore za zastupanje, organizaciju i komunikaciju, te promociju dijaspore u njihovoj domovini. Ovakva dešavanja de okupiti predstavnike dijaspore iz 10 izabranih zemalja odredišta, uključujudi i predstavnička tijela (organizacije ili udruženja) koja de biti formirana u do dvije ogledne zemlje, predstavnike institucija iz Radne grupe koji rade na provedbi Strategije saradnje s dijasporom, predstavnike medija, aktere na lokalnoj razini te organizacije civilnog društva iz BiH.

Po prvi put se u okviru projekta planira organiziranje ovakvih konferencija za dijalog o javnim politikama sa dijasporom u ovim razmjerama, s tim da je dijaspora iz BiH ved samostalno pokrenula organizaciju okupljanja dijaspore, često uz podršku, premda ograničenu, od strane MLJPI-ja. Organizacija ovakvih konferencija vedih razmjera sa strateškim dijalogom de nadopuniti i donijeti više formalnosti i redovnosti ved postojedim skupovima dijaspore koji se održavaju svake godine.35 Bududi da se ovi skupovi smatraju ključnim za izgradnju povjerenja i dijaloga sa zajednicom dijaspore, MLJPI de nastaviti tu praksu sa svojim raspoloživim sredstvima uz udruživanje sa sredstvima iz vanjskih izvora, prema potrebi, uključujudi i sredstva udruženja dijaspore. Za razliku od drugih skupova dijaspore koji se redovno odvijaju u zemlji, MLJPI de obratiti pažnju da sastanci dijaspore u okviru dijaloga o politikama i dalje imaju određeni tematski fokus svake godine i proizvode konkretne rezultate koji su relevantni za dalji razvoj/prilagođavanje i provedbu Strategije saradnje s dijasporom.

Nadalje, projekat de podržati uspostavljanje predstavničkih tijela dijaspore u do dvije ogledne zemlje prijema (Njemačka i Austrija), koja mogu predstavljati zajednicu dijaspore vis-a-vis vladinih i nevladinih partnera zemlje domadina, ali i organa vlasti u BiH. Ove dvije zemlje su odabrane zbog značajnog broja dijaspore, broja prisutnih diplomatsko-konzularnih predstavništava i nivoa trenutne organiziranosti i podrške za organizacije dijaspore. Aktivnost de prvo biti provedena u Njemačkoj pa de se, ako bude uspješna, realizirati i u Austriji.

Ove aktivnosti de predvoditi MLJPI i MVP BiH, koji de organizirati sastanke s udruženjima uz pomod diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u ovim zemljama. Tim sastancima de prisustvovati i predstavnici i-platforme iz Švicarske, kako bi podijelili svoja iskustva kad je riječ o uspostavljanju platforme bh. dijaspore u Švicarskoj.

Na zahtjev MLJPI, MVP de pozvati postojeda udruženja i organizacije dijaspore i sve zainteresirane pojedince iz redova dijaspore u ciljnim zemljama da se sastanu u ambasadi radi razmjene informacija. Na prvom sastanku predstavnici MLJPI de detaljno objasniti i prodiskutirati sa prisutnima ideju formiranja predstavničkog tijela koje bi zastupalo zajednice dijaspore u zemljama odredišta vis-a-vis državnih i nedržavnih partnera tih zemalja kao i u odnosu prema vlastima BiH. Učesnici de razmotriti nekoliko modela uspostave predstavničkog tijela za dijasporu (npr. kreiranje krovne asocijacije koja uključuje sve postojede organizacije dijaspore ili formiranje nove organizacije/asocijacije), formalne zahtjeve za njegovu uspostavu, modus operandi, način odlučivanja, obavljanja konsultacija, kao i održivost. Predstavnici dijaspore de biti informirani o mogudnostima predviđenim Strategijom saradnje s dijasporom (konferencije za dijalog o Politici saradnje s dijasporom, obuke, umrežavanje sa organizacijama dijaspore iz drugih zemalja, mehanizmi za prenos znanja, crowdsourcing, poticaji za promociju saradnje na planu ekonomskog razvoja itd.), a razgovarat de se i podršci koja se u ovim procesima može očekivati od relevantih diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH. Učesnici de između sebe nominirati članove iz različitih organizacija dijaspore da učestvuju u radu predstavničkog tijela.

35

Neki od njih uključuju godišnje sastanke pisaca dijaspore (održavaju se zadnjih 12 godina); potom Dane BHAAAS-a (održavaju se zadnjih sedam godina) koji su do sada promovirali prenos znanja u području medicine, a namjera je da se sada prošire i na još dodatne i druge sektore; susrete Svjetskog saveza bh. dijaspore i poslovnog foruma sa svojom sekcijom namijenjenoj ženskom poduzetništvu u zajednicama u dijaspori, gdje MLJPI svojim ograničenim sredstvima pokriva troškove smještaja i/ili putne troškove predstavnika dijaspore.

21

Na sljededem sastanku, imenovani članovi predstavničkog tijela de formulirati svoj opis zadataka, uz pomod MLJPI. Opis zadataka de definirati svrhu i ciljeve rada ovog tijela, kao i odgovornosti, prava, članstvo i obuhvat aktivnosti. Tredi sastanak de služiti da se protokolarno ozvaniči uspostava reprezentativnog tijela, u saradnji s relevantnim diplomatskim misijama BiH, MLJPI i MVP, uz pozivanje predstavnika vlasti zemlje prijema.

Ako predstavničko tijelo u Njemačkoj ne bude oformljeno, iz razloga opisanih u analizi rizika, projekat de se fokusirati na saradnju s organizacijama i predstavnicima dijaspore, sastajudi se na mjestima neutralnijim od ambasada BiH.36

Novoformirana predstavnička tijela de imati priliku učestvovati u godišnjim konferencijama koje organizira MLJPI u svojstvu predstavničkih tijela u okviru dijaloga o javnim politikama (prvi dan), ali i u obukama na temu njihove uloge i odgovornosti (drugi dan) zajedno s udruženjima dijaspore iz drugih zemalja, a kad je riječ o organizaciji, zastupanju, prikupljanju sredstava i pripremi projekata, kao i komunikaciji za učinkovitiju saradnju sa BiH.

Kako bi se osiguralo formalno priznanje pripadnika dijaspore za njihov izuzetan doprinos razvoju BiH (tredi dan konferencije), predviđa se izrada jasno definiranih kriterija odabira i uspostavljanje nezavisne stručne komisije sa zadatkom da odabere kandidate iz dijaspore radi dodjele priznanja za njihov vrijedan doprinos u razvoju zemlje. Nominacije de se prikupljati od dijaspore širom svijeta i interesnih grupa iz BiH putem web platforme za dijasporu, koja de svake godine blagovremeno najavljivati nominacije i godišnje konferencije.

Ovakva trodnevna dešavanja de okupiti sve zainteresirane strane uključene u razvoj BiH, te pružiti mogudnosti za promotivne kampanje u cijeloj zemlji i na međunarodnom planu. U te svrhe, uputit de se poziv predstavnicima radio, TV i štampanih medija da učestvuju i osiguraju pokrivenost kroz intervjue s predstavnicima vlasti i dijaspore za TV i radio, pisanje članaka i blogova za štampu i društvene medije o temama o kojima se raspravljalo na ovim događajima, a posebno o ceremoniji dodjele priznanja dijaspori. Uz ove promotivne komponente tokom godišnje konferencije, šira javnost u zemlji de biti redovno informirana o pozitivnim učincima angažmana dijaspore u razvoju domovine.

Za održavanje interaktivne dvosmjerne komunikacije s dijasporom, predviđa se pokretanje web platforme uz podršku projekta. Kroz web platformu de se: 1) promovirati i olakšati prenos znanja između stručnjaka iz dijaspore i institucija iz BiH kojima je potrebna podrška u provedbi ciljeva Strategije saradnje s dijasporom; 2) postaviti platforma za crowdsourcing koja de povezati članove dijaspore sa raznim akterima u BiH, uključujudi institucije vlasti, ali i civilno društvo i privatni sektor, kao i znanstvenike i opdenito stručnjake radi razmjene usluga, ideja ili sadržaja, ali i omogudavanje finansiranja / realizacije projekatnih ideja kroz doprinos šire online zajednice dijaspore, gdje se pojedinačni doprinosi kombiniraju kako bi se postigao vedi rezultat; 3) osigurati kontinuirana promocija angažmana dijaspore i među dijasporom u svijetu, ali i široj javnosti u BiH kroz izvještavanje o najvažnijim vijestima i pričama o uspjehu kod angažmana dijaspore na svim razinama vlasti; 4) pružiti glavni komunikacijski kanal između dijaspore i vlasti u BiH kad je riječ o provedbi Strategije saradnje s dijasporom pokretanjem online konsultacija ili online ankete za stalno prikupljanje podataka u okviru mapiranja dijaspore. MLJPI de imati pomod domadeg stručnjaka za izradu i dizajn novog portala za dijasporu, uz obučavanje za rad i održavanje navedenog portala. Stručnjak de također izraditi plan održivosti kao i komunikacijsku strategiju s relevantnim osobljem MLJPI-ja, kako bi se osiguralo da se web portal održi kao aktivan, dinamičan i vjerodostojan izvor informacija za dijasporu na globalnoj razini.

Rezultat 1.4. Socijalni, znanstveni i finansijski resursi se mobiliziraju kroz mapiranje potencijala dijaspore u 10 odabranih zemalja, uspostavljenu platformu za crowdsourcing kao i mehanizam za prenos znanja kojim se dijaspora povezuje s BiH.

Aktivnosti u okviru ovog rezultata de se fokusirati na mapiranje geografske zastupljenosti i nivoa vještina dijaspore, kako bi se osigurale informacije potrebne za rad na mobilizaciji dijaspore za doprinos održivom razvoju BiH.

Aktivnost mapiranja dijaspore predviđena je u 10 glavnih zemalja odredišta u cilju pribavljanja informacija o broju i profilu migranata iz BiH, te informacija o organizacijama dijaspore. Međunarodni stručnjak de provoditi

36

Iskustva IOM-a u Moldaviji, Albaniji i na Kosovu po pitanju uspostavu udruženja dijaspore pokazala su da je uloga organizacija dijaspore i pojedinaca u organiziranju sastanaka ključna te da je potencijal ovih organizacija da mobiliziraju članstvo velika. Pilot faza je ved pokazala da je kroz saradnju s opdinama u BiH mogude stupiti u kontakt s predstavnicima različitih zavičajnih udruženja i etničkih grupa u zemljama odredišta te da ih je mogude okupiti oko zajedničkog cilja.

22

sistematično istraživanje u glavnim zemljama odredišta,37 uz podršku IOM-ovih kontakt osoba za dijasporu koji de koristiti široku lepezu dostupnih metodoloških instrumenata i metode prikupljanja podataka, uključujudi i fokus grupe s ciljanim grupama i dubinske intervjue s domadim, stranim dužnosnicima i stranim državljanima koji imaju pristup širokoj bazi članova zajednice, te distribuciju i prikupljanje upitnika unutar zajednice dijaspore. Diplomatske misije BiH de biti uključene u razmjene opdih informacija i angažman dijaspore (dostupnost za intervjue, pomod kod zakazivanja sastanaka, distribuciju upitnika i sl.).

Mapiranje dijaspore de ponuditi pregled socioekonomskog profila i profila potreba dijaspore u zemljama odredišta obuhvadenim istraživanjem, uz prikupljanje sveobuhvatnih demografskih, socioloških, ekonomskih i sociokulturnih podataka. Poseban naglasak de biti na mapiranju dijaspore u pogledu ekonomskih potencijala (npr. poslovni subjekti u vlasništvu dijaspore ili na čijem čelu se nalazi dijaspora, članovi dijaspore na menadžerskim ili stručnim pozicijama u privredi, istraživačkim i akademskim institucijama, industrije koje zapošljavaju dijasporu, njihov interes i sposobnost za ulaganje i/ili doprinos putem prijenosa znanja).38 Istraživanja de dati sintetski pregled nalaza, kao i informacije koje se razlikuju po zemlji prebivališta, uz ispitivanje stavova među članovima dijaspore prema BiH o samom migracijskom fenomenu, opisujudi razvoj dijaspore, stepen integracije, stepen samoupravljanja i na kraju, osigurati vlastima BiH preporuke u smislu unaprjeđenja interakcije i polaznih osnova za saradnju s dijasporom. Svi prikupljeni podaci de se podvesti pod postojedi registar dijaspore u vlasništvu MLJPI-ja.

Na temelju nalaza mapiranja dijaspore, u okviru projekta mogude je pokrenuti dvije prioritetne aktivnosti MLJPI-ja koje su također sadržane u nacrtu Politike saradnje s dijasporom, i to: i) uspostavljanje mehanizma koji de povezati stručnjake iz dijaspore sa institucijama prijema u BiH, kako bi pružili podršku provođenju Strategije saradnje s dijasporom tokom jednomjesečnog razdoblja kroz organizirane privremene/kratkoročne angažmane; i ii) uspostavljanje platforme za crowdsourcing na web platformi za dijasporu kojom upravlja MLJPI.

Za pokretanje mehanizama povezivanja insitucija sa stručnjacima iz dijaspore, bide potrebno uspostaviti mrežu IOM-ovih kontakt osoba za dijasporu u svakoj od 10 glavnih zemalja odredišta, kao i osigurati upravljanje tim mehanizmom u IOM-u Sarajevo (u bliskoj saradnji s MLJPI-jem). Dok de IOM i MLJPI biti zaduženi za procjenu potreba, povezivanje i identifikaciju institucija prijema i pradenje zaduženja, 10 IOM-ovih kontakt osoba, zajedno s predstavnicima diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u odabranim zemljama de primarno biti odgovorni za interakciju s grupama iz dijaspore i njihovo upoznavanje s mogudnostima kratkoročnog angažmana u BiH. MLJPI i IOM de biti zaduženi za izradu radnih instrukcija za IOM-ove kontakt osobe za dijasporu u zemljama odredišta, set dokumenata koji se odnose na prijenos znanja (obrazac prijave, informativni obrazac, obrazac za opis poslova i nacrt ugovora), njihov prevod i distribuciju u glavnim zemljama odredišta. IOM de voditi brigu o svim logističkim pitanjima, uključujudi i putovanja do i od mjesta projekta, osiguranje, pomod u pronalaženju odgovarajudeg smještaja i pladanje mjesečne naknade životnih troškova.

IOM i MLJPI de razviti zajedničku metodologiju za provođenje kratkoročnih aktivnosti procjene potreba u bliskoj saradnji s organima vlasti (članovima Radne grupe) i nevladinim partnerima, gdje su im potrebni specifični inputi i pomod od stručnjaka iz dijaspore u provedbi politike saradnje sa dijasporom. Stoga, shema za prijenos znanja koju de uspostaviti MLJPI de podržati izgradnju kapaciteta institucija vlasti za provedbu politika saradnje s dijasporom na izrazito ciljani način. Konkretni opisi poslova/zadatak koje koji su potrebni ciljanim institucijama vlasti de biti objavljeni na web portalu namijenjenom dijaspori, a kojim upravlja MLJPI.

Čim stručnjaci iz dijaspore budu dodijeljeni u institucije prijema u BiH, MLJPI i IOM de vršiti nadzor zaduženja, dok de se održavati kontakt sa resursnim osobama i institucijama prijema tokom cijelog trajanja zaduženja. Po završetku zadatka, sve resursne osobe de napisati izvještaj o svojim aktivnostima, dužnostima i rezultatima, dok de institucije prijema osigurati evaluacijski izvještaj za MLJPI. Potom, MLJPI, IOM i institucije prijema de ocijeniti sve angažmane nakon njihovog završetka. Sa svim učesnicima de biti obavljeni razgovori. Tokom angažmana, MLJPI i IOM de obavljati posjete institucijama prijema radi monitoringa, odnosno provjere samog toka angažmana i razgovora o mogudim izazovima. Utjecaj zaduženja de se mjeriti i na mikrorazini (konkretne institucije prijema), ali i na sektorskoj razini, ukoliko su bili mogudi klasteri angažmana kao rezultat procjene potreba.

37

Aktivnost mapiranja dijaspore za 10 odabranih glavnih zemalja odredišta de slijediti IOM-ov model kod mapiranja dijaspore koji je primijenjen u 2013. godini u Moldaviji. 38

Prikupljene informacije de se ugraditi u aktivnosti predviđene u okviru ishodâ 2 i 3.

23

IOM-ove kontakt osobe za dijasporu u 10 glavnih zemalja odredišta de organizirati sastanke s ambasadama i diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u inostranstvu, u zemljama EU-a i Švicarske, kako bi predstavili projekat i osigurali podršku u promociji sheme za prenos znanja među zajednicama iz dijaspore. IOM de uspostaviti kontakte i organizirati sastanke s grupama i organizacijama iz dijaspore, te s pojedincima koji žive u SAD-u i Australiji, potom u ciljanim zemljama EU-a kroz MLJPI-jeve kontakte, kontakte ambasada, vlastitu mrežu IOM-a i pretraživanje interneta. Također, kontakti s članovima dijaspore de se uspostaviti putem društvenih medija kao što su Facebook, Xing i LinkedIn. U Švicarskoj de se promotivne aktivnosti provoditi u bliskoj saradnji s i-platformom kao sveobuhvatnom platformom za dijasporu u nastajanju.

I u zemljama odredišta i u BiH, IOM de raditi kako bi se osiguralo da su vlasti, institucionalno osoblje (uključujudi MLJPI) i osoblje ambasada BiH u zemljama odredišta angažirani i obučeni o tome kako upravljati mehanizmom za povezivanje (matching), kako bi se moglo nastaviti funkcioniranje takve sheme i nakon životnog vijeka projekta. Stvarna promocija i povezivanje de se vršiti prvenstveno preko platforme za crowdsourcing koja je namijenjena da postane podloga za stručnjake iz dijaspore i institucije prijema da dogovore prenos znanja, koji de potom biti logistički podržan od strane konzulata BiH. Međunarodni stručnjak za crowdsourcing de pomodi MLJPI-ju da osmisli i pokrene atraktivnu i interaktivne platformu za crowdsourcing, i to na temelju nalaza mapiranja dijaspore, te dati upute o tome kako upravljati i održavati ovu platformu. Dakle, osoblje MLJPI-ja de biti uključeno od samog početka u planiranje i provedbu platforme. Uloga MLJPI-ja, kao vlasnika platforme, jeste da facilitira provedbu inicijativa, koje de biti pokrenute putem platforme uz logističku podršku koja im se može pružiti u saradnji s ambasadama BiH u zemljama odredišta. Njihova uloga nije nužno da provedu sve inicijative, nego da koordiniraju njihovu provedbu između svih uključenih institucija vlasti.39

Ishod 2. Lokalne vlasti usklađuju svoje razvojne strategije sa strateškim okvirom BiH za saradnju s dijasporom, istovremeno pružajudi vedi broj i bolje usluge članovima dijaspore te podržavajudi lokalne inicijative kojim se privlači znanje i investicije iz dijaspore.

Iako su prisutni na svim nivoima, uticaji, izazovi i mogudnosti vezane za migracije i njihova veza s razvojem se najprije osjete na lokalnoj razini (u smislu tržišta rada, pokretanja novih poduzeda, integracije, isl.). U tom smislu, opdine i gradove su najbolja adresa za njihovo rješavanje. Istovremeno, inicijative koje opdine i gradovi promoviraju ili podržavaju također imaju utjecaj na druge nivoe vlasti i širi kontekst zemlje.

Stoga, dok se Ishod 1 fokusira se na jačanje okvira politika, saradnju i institucionalne kapacitete viših razina vlasti za snažniju saradnju s dijasporom, ovaj ishod je usmjeren na omogudavanje lokalnim vlastima da se učinkovito povežu s dijasporom i njihovim organizacijama, osiguraju javne usluge kako bi odgovorili na potrebe dijaspore, provedu relvantne mjere i olakšaju doprinos dijaspore u lokalnom ekonomskom razvoju.

Rezultat 2.1. Opdine osposobljene odgovarajudim strukturama, kapacitetima i alatima za komunikaciju, umrežavanje i saradnju s dijasporom.

Projekat de izravno podržati najmanje 15 jedinica lokalne samouprave koje imaju značajnu populaciju migranata i dijaspore u inostranstvu40 za učinkovitu interakciju s dijasporom i njihovom zavičajnim udruženjima, osiguravajudi njihovo suštinsko uključivanje i doprinos razvoju njihovih zajednica porijekla. Ovo de uključivati pokretanje i/ili jačanje kapaciteta imenovanih kontakt osoba za dijasporu.41 Projekat de procijeniti potrebe za osposobljavanjem partnerskih jedinica lokalne samouprave i uzeti u obzir postojede programe obuke (uključujudi i one koji su ved pripremljeni u BiH u okviru prethodne faze projekta, JMDI Toolbox42, kao i ostale relevantne

39

Inicijativa BHAAAS udruženja dijaspore koja je ved započela prije sedam godina s shemom prijenosa znanja na temelju vlastite inicijative u oblasti medicine ilustrira vrstu inicijativa koje platforma za crowdsourcing želi u bududnosti okupiti i pomodi im da zažive. 40

Pored 10 jedinica lokalne samouprave koje su bile obuhvadene u prethodnoj fazi projekta, odabrat de se dodatnih pet partnerskih jedinica lokalne samouprave, u saradnji sa MLJPI-jom i u bliskoj saradnji s projektom Lokalnog integriranog razvoja (LID), kojeg finansira EU a provodi UNDP, s naglaskom na lokalno strateško planiranje i upravljanje razvojem. 41

Navedeno ne podrazumijeva otvaranje novih radnih mjesta, pa čak ni formalizaciju u smislu interne organizacije i sistematizacije radnih mjesta, nego dodjeljivanje funkcija u smislu redovne komunikacije s dijasporom, kao i koordinaciju relevantnih aktivnosti u okviru opdina. 42

JMDI Toolbox nude opsežan program obuke u oblasti migracija i lokalnog razvoja, a koji se sastoji od jednog zajedničkog modula i 5 tematskih modula (Upravljanje vezom između migracija i razvoja; Uspostavljanje partnerstva, saradnje i dijaloga o migracijama i razvoju na lokalnoj razini; Osnaživanje migranata na teritorijalnoj razini, Otvaranje radnih mjesta i ekonomskih prilika na lokalnoj razini;

24

materijale), kako bi se pripremili i realizirali prilagođeni paketi obuke za ciljane kontakt osobe za dijasporu i drugo relevantno osoblje iz jedinica lokalne samouprave (na primjer, članovi lokalnih razvojnih timova, službenici za komunikacije, itd.), čime se širi svijest i znanje o migracijama i razvoju unutar lokalnih uprava, ali i stvaraju temelji za ostale aktivnosti projekta. Aktivnosti razvoja kapaciteta za jedinice lokalne samouprave također de uključivati predstavnike kantonalnih vlasti. U partnerstvu sa JMDI, projekat de ponuditi obuku za izvođače obuke na temu migracija i lokalnog razvoja, kako bi se doprinijelo razvoju domadeg tržišta obuke u ovoj domeni.

Partnerske jedinice lokalne samouprave de također dobiti podršku u njihovim nastojanjima da identificiraju, dopru do i povežu se s dijasporom kroz inovativne pristupe, alate i komunikacijske kanale (npr. mapiranje dijaspore43 i registri, uključujudi i informacije o dijaspori i njihovim zavičajnim udruženjima; interakcija putem društvenih medija; pod-domena za dijasporu na službenim web stranicama jedinica lokalne samouprave, osiguravanje redovnih e-novosti dijaspori o najnovijim zbivanjima u lokalnim zajednicama na temelju njihovog interesa; organizacija zajedničkih događanja/dana dijaspore i prepoznavanje doprinosa dijaspore lokalnom razvoju; itd.). UNDP de osigurati/angažirati podršku za partnerske opdine i gradove (obuka, tehnička podrška, itd.).

Nadalje, projekat de podržati partnerske jedinice lokalne samouprave da produktivno posreduju u razvojnoj interakciji i uspostavljanju veza između dijaspore i njihovih mreža sa jedne, i privrednih aktera u svojim lokalnim zajednicama, s druge strane. Navedeno može podrazumijevati i mapiranje lokalnih poslovnih subjekata (pregled lokalnih poslovnih subjekata, potrebne vještine, izvozni potencijali, dostupna javna imovina, popis prioritetnih projekata i oblasti pomodi koje de se promovirati kod dijaspore i organizacija dijaspore, ali i investitora opdenito), na temelju kojeg je mogude potpomodi dalju privrednu razmjenu; pružanje podrške za konkretnu poslovnu (B2B) razmjenu koja uključuju dijasporu i lokalne poslovne subjekte; facilitiranje i podrška za posredovanje lokalne samouprave kod investicija iz dijaspore; promocija i podrška umrežavanju dijaspore, uključujudi i među poslovnim subjektima iz dijaspore i njihovim organizacijama; itd. UNDP de osigurati ili angažirati pomod partnerskim opdinama i gradovima (u obliku specifične ekspertize za mapiranje, izradu analiza, tehničku podršku, itd.). Također de biti pokrenut i natječaj, gdje de najuspješnija jedinica lokalne samouprave u smislu privlačenja dijaspore ili podrške investicijama dijaspore biti nagrađena / promovirana.

Jačanjem i širenjem profesionalne mreže praktičara iz lokalne samouprave u oblasti migracija za razvoj, projekat de podržati razvoj kapaciteta, razmjenu znanja i širenje dobrih praksi među jedinicama lokalne samouprave u cijeloj zemlji, dok de se istovremeno osigurati poveznice s globalnim mrežama (npr. učešde u Globalnom forumu načelnika o mobilnosti, migracijama i razvoju,44 razmjeni znanja, uključenost istaknutih stručnjaka za migracije i razvoj kao predavača na događajima u okviru mreže praktičara, itd). MLJPI de preuzeti proaktivnu ulogu u ovakvim događanjima za umrežavanje. Imajudi na umu da migranti djeluju kao most između zemalja porijekla i odredišta, projekat de istražiti mogudnosti za decentraliziranu ili teritorijalnu saradnju s ciljem poticanja angažmana dijaspore, tako što de se fokusirati na pojedine lokacije u zemljama odredišta s najvedom koncentracijom članova dijaspore koji dolaze iz partnerskih jedinica lokalne samouprave.45 Za takve modalitete saradnje također de biti predviđeni i kantoni u FBiH, na temelju konkretnih prioriteta identificiranih u kantonalnim strategijama razvoja. Da bi se olakšala takva interakcija, projekat može osigurati podršku kod troškova putovanja, angažmana stručnjaka, osiguranja prostora, smještaja i prijevoda za zainteresirane lokalne ili kantonalne vlasti. Aktivnosti potencijalne saradnje de biti povezane s drugim intervencijama projekta, kao što su razmjena između poslovnih subjekata (B2B), umrežavanje dijaspore, poticanje investicija, itd.

Povedanje utjecaja na razvoj kroz integraciju i reintegraciju). Više informacija dostupno na: http://www.migration4development.org/en/resources/toolbox/training. 43

Opdine de uspostaviti ili ažurirati svoje registre dijaspore kroz proaktivan pristup svojim dijasporama. U mjeri u kojoj je to mogude, lokalni registri dijaspore de biti uključeni u centralni registar dijaspore kojim upravlja MLJPI. Ovi napori de upotpuniti mapiranje dijaspore koje se provodi u 10 odabranih zemalja odredišta, dok de se istovremeno osigurati redovna razmjena podataka između MLJPI-ja i službenika zaduženih za dijasporu unutar opdina. 44

Godišnji forum načelnika je globalna inicijativa na čijem čelu su gradovi, a koju podržava Institut Ujedinjenih naroda za obuku i istraživanje i njegovi partneri. Forum okuplja čelnike gradova iz cijelog svijeta na osmišljavanju strategije i prijedloga novih i inovativnih pristupa urbanom upravljanju u kontekstu vede raznolikosti. Polazna osnova kod Foruma načelnika je zajedničko uvjerenje da su migracije prije svega pozitivan, urbani fenomen, te da su gradovi najatraktivnija pokretačka snaga. 45

Decentralizirana ili teritorijalna saradnja podrazumijeva saradnju između lokalnih i regionalnih vlasti u zemlji porijekla i u zemljama odredišta putem zajedničkih aktivnosti za angažman dijaspore. Globalna iskustva pokazuju da dijaspora može odigrati ulogu u povezivanju lokalnih i regionalnih vlasti i aktera sa teritorije porijekla i odredišta, u cilju izgradnje partnerstva i razmjene stručnosti u oblastima u rasponu od lokalnog ekonomskog razvoja i lokalnih usluga do institucionalne izgradnje i razvoja kapaciteta za državne službenike. Projekat de razmotriti online kanale kao što su YouTube za teme za koje se organiziraju redovni online sastanci (Hangout, Skype).

25

Aktivnosti de se provoditi uz analitičku i stručnu podršku te izvođenje obuka. Temeljit de se na relevantnim postignudima u oglednoj fazi projekta i omoguditi prilagođenu podršku, kako bi se najbolje odgovorilo na potrebe partnerskih opdina i gradova.

Rezultat 2.2. Opdine pružaju usluge i sarađuju s članovima dijaspore na prenosu znanja i vještina te provedbi lokalnih razvojnih prioriteta, doprinosedi stvaranju radnih mjesta i generiranju prihoda.

U okviru ovog rezultata, partnerske jedinice lokalne samouprave i njihovi koordinatori za dijasporu de dobiti podršku kod provođenja ankete među dijasporom, kako bi se dobio što tačniji uvid u potrebe dijaspore, a koji bi poslužio kao platforma za prilagođavanje ili uspostavljanje novih lokalnih javnih usluga u skladu s prioritetima dijaspore. Uložit de se dalji napori na popunjavanju lokalnih registara dijaspore, kao temelja za učinkovitu komunikaciju s dijasporom. Predviđa se prilagođena podrška za širenje i unaprjeđenje lokalnih administrativnih i informacijskih usluga namijenjenih dijaspori, a koje omogudavaju njihovo snažnije povezivanje sa svojim rodnim mjestima (npr. virtualni matičar, online servis za pitanja i odgovore, redovni informativni materijali usmjereni na dijasporu, uključujudi i poslovne subjekte iz dijaspore, informiranje dijaspore putem lokalnih medija, itd.). Između partnerskih jedinica lokalne samouprave iz prethodne faze projekta i novoodabranih bide osigurana razmjena i prijenos znanja i alata. U okviru ovih aktivnosti, UNDP de osigurati/angažirati podršku jedinicama lokalne samouprave (u obliku specifične ekspertize, nabavke softwarea/hardvera, tehničke podrške, itd.) na temelju specifičnih potreba.

Projekat de ponuditi prilagođenu tehničku pomod za uvrštavanje migracija u lokalne strateške okvire za razvoj kod najmanje 5 novih partnerskih jedinica lokalne samouprave. Podrška (tematski stručnjak kojeg osigurava projekat) de biti dijelom tekudih i predstojedih procesa strateškog planiranja koje podržava Projekat integriranog lokalnog razvoja (ILDP), koji prvenstveno finansira Vlada Švicarske, a provodi UNDP, kao i Projekat „Lokalni integrirani razvoj“ (LID), koji prvenstveno finansira EU, a provodi UNDP.46 Bit de usmjerena na glavne strukture za planiranje na lokalnoj razini, odnosno: i) predstavnike lokalnih razvojnih timova, koji su glavno tijelo odgovorno za izradu integriranih strategija lokalnog razvoja, ii) predstavnike sektorskih radnih grupa (socijalne, ekonomske i ekološke) koji doprinose izradi projekata/programa koji de biti uključeni u lokalne strategije te iii) predstavnike lokalnih nevladinih organizacija, grupa građana, itd. Ograničena tehnička podrška de biti ponuđena Hercegovačko-neretvanskom kantonu kod uvrštavanja migracija u njihovu kantonalnu strategiju razvoja koja je u pripremi.

Osim toga, projekat de ponuditi tehničku podršku i poticajna sredstva (seed funding) za partnerske jedinice lokalne samouprave za operacionalizaciju prioriteta koji proizilaze iz njihovih strategija. Fokus de biti na poticanju izravnih investicija dijaspore ili doprinos lokalnom ekonomskom razvoju, očuvanju i otvaranju radnih mjesta, kao i inicijativama za teritorijalnu saradnju po pitanjima dijaspore između partnerskih lokalnih samouprava i relevantnih aktera sa lokacija u zemljama odredišta s najvedom koncentracijom dijaspore, ili u svakom slučaju, s mogudnostima za povezivanje ekspertize sa razvojnim potrebama u BiH. Nadalje, moguda je ograničena podrška inicijativama koje unapređuju veze dijaspore s njihovim mjestima porijekla (npr. ogledni kursevi jezika, posjete lokacijama kulturno-historijskog nasljeđa, ljetni kampovi za mlade, itd., posebno oni koji omogudavaju povezivanje između druge i trede generacije dijaspore s njihovom domovinom i rodnim krajem). Finansijska pomod (u obliku bespovratnih sredstava) osigurat de se na ravnopravnoj osnovi za svaku partnersku jedinicu lokalne samouprave u iznosu od oko 30.000 USD, na temelju odgovarajudih projektnih prijedloga. Očekuje se da de svaka partnerska jedinica lokalne samouprave učestvovati u finansiranju svojih projekata sa najmanje 25% od iznosa pomodi koja se osigurava kroz projekat. Također de se poticati sufinansiranje od strane dijaspore, kao i angažman i saradnja s višim razinama vlasti u provedbi lokalnih prioritetnih intervencija.

Za podršku inicijativama na čijem čelu je dijaspora i iskorištenje potencijala dijaspore za ulaganja u svojim zajednicama porijekla, projekat de sarađivati s partnerskim opdinama i organizacijama dijaspore, te ponuditi tehničku pomod za ispitivanje mogudnosti za uspostavljanje finansijskih mehanizama (npr. inicijative za grupno finansiranje (crowdfunding) podržane kroz internetske platforme, mikrokreditni garantni program namijenjen dijaspori za start-up ili slično) koji de omoguditi predstavnicima dijaspore s ograničenim finansijskim sredstvima da učestvuju u procesima lokalnog razvoja, kao i da jednostavno prate utrošak sredstava.

46

Ovi napori de predstavljati nadogradnju na „Priručnik za uvrštavanje migracija u lokalne razvojne strategije u BiH“, a koji je izrađen u okviru prethodne faze projekta. Uzede se u obzir i Standardizirana metodologija za planiranje lokalnog razvoja (MiPro).

26

Ishod 3. Partneri iz dijaspore prenose znanje i vještine i ostvaruju zajedničke investicije s privatnim sektorom u BiH, doprinosedi stvaranju novih radnih mjesta.

Poslovni subjekti, poduzetnici i inovatori iz dijaspore imaju potencijal za stvaranje ekonomskih prilika i pomaka što u konačnici može doprinijeti ekonomskom razvoju BiH. Osim toga, uspješni poduzetnici iz dijaspore su često spremni da se „oduže“ svojoj domovini i rodnom kraju prenošenjem znanja i vještina, pokretanjem novih ili proširenjem postojedih poslovnih subjekata iz zemlje u kojoj žive, čime se doprinosi stvaranju novih radnih mjesta. Pored opdih prepreka za pokretanje biznisa u BiH, dijaspora se susrede i s nekim specifičnim problemima, kao što je nedostatak podrške bh. institucija na svim nivoima, nepostojanje kanala za prenos znanja i vještina te nedostatak ciljanih poticaja za investicije. Takođe, nedostatak povjerenja u vladine institucije je često prisutan kao prepreka za privlačenje ljudskog i finansijskog kapitala iz dijaspore. U te svrhe, u okviru Ishoda 3, projekat de podržati interakciju i saradnju između članova iz dijaspore, organizacija i poslovnih subjekata s jedne, te privatnog sektora u BiH, s druge strane, kako bi se omogudili prenos znanja i vještina, investicije i promocija izvoza.

Rezultat 3.1. Poslovni subjekti iz dijaspore i BiH sarađuju kroz prenos znanja i razvoj tržišno orijentiranih vještina.

Projekat de pomodi u identificiranju prilika i olakšati saradnju između privatnog sektora u BiH i dijaspori. Na temelju mapiranja dijaspore u 10 glavnih zemalja odredišta predviđenih u sklopu Ishoda 1, projekat de proširiti postojedi registar dijaspore MLJPI-ja sa novim podacima koji se odnose na npr. poslovne organizacije dijaspore, poslovne subjekte u vlasništvu ili na čijem čelu se nalaze predstavnici dijaspore, članove dijaspore na rukovodedim ili stručnim pozicijama u privredi, institucijama u oblasti istraživanja i nauke, vrste industrija koje zapošljavaju dijasporu, interes i sposobnosti dijaspore da doprinese kroz ulaganja, transfer znanja, promociju izvoza, sadašnje i potencijalne investitore iz dijaspore, itd. Nadalje, interakcija i razmjena između privatnog sektora u BiH i dijaspori de biti olakšana kroz identifikaciju sektora u BiH u okviru kojih postoje konkretne mogudnosti saradnje s dijasporom, izradu kompendija mogudnosti ulaganja za dijasporu u prioritetnim ekonomskim sektorima,47 organiziranje ciljanih i sektorsko specifičnih događaja između predstavnika privatnog sektora (B2B) u BiH i inostranstvu, mapiranje potencijala za širenje izvoza kao i identifikacija prilika za finansiranje u zemljama odredišta za poduzetnike iz dijaspore.

Projekat de inicirati ciljano poslovno posredovanje i pripremu prijedloga mogudih investicija, služedi se mapiranjem dijaspore u 10 ključnih zemalja prijema te radedi u saradnji s relevantnim organizacijama za podršku poduzetništvu (dijaspore) (kao što su, na primjer: Naša perspektiva, RESTART, INTERA Technology Park, NETWORKS Start-up Accelerator, ICBL Business Incubator, etc.). Najizglednije prilike za investicije mogu biti prihvatljive kao korisnici podrške u okviru tematskih shema podrške u okviru projekta, na način kako se to navodi u nastavku.

U okviru ovog rezultata, projekat de također podržati prenos znanja i vještina dijaspore / njihovih poslovnih subjekata za preduzeda u BiH, s fokusom na najkonkurentnije i izvozno orjentirane industrije (npr. ICT, metalna/automobilska, drvna/namještaj). Najmanje 30 poslovnih subjekata (minimum 30% u vlasništvu žena) de imati koristi od sticanja novih vještina, potrebnih znanja koja se odnose na upravljanje i proizvodnju, što de za rezultat imati produktivne poslovne veze s dijasporom, doprinosedi uvođenju novih tehnologija, unapređenju konkurentnosti, rastu tržišta, poslovnoj ekspanziji i stvaranju novih radnih mjesta.

Ova podrška de biti provedena putem javnog poziva, koji de objaviti i kojim de upravljati UNDP. Odabrane korisnike (poslovni subjekti ili poslovna udruženja registrirana u BiH, kao i njihovi partneri iz dijaspore) de potvrditi Projektni odbor/Investicioni komitet, u kojem de učestvovati i Ambasada Švicarske i UNDP. Prioritet de biti dat prijavama koje se odnose na izvozno orjentirane poslove u najkonkurentnijim industrijama, poslove u vlasništvu žena/mladih osoba ili one koji djeluju u nerazvijenim regijama.48 Imajudi u vidu aspekt prenosa znanja domadim akterima kao i aspekt održivosti, projekat de sarađivati s organizacijama koje pružaju podršku

47

Kompendij de se pripremiti u saradnji s FIPA-om i privrednim komorama i bit de distribuiran organizacijama i poslovnim subjektima u dijaspori. 48

Detalji sistema podrške bit de elaborirani nakon početka projekta. Podržane inicijative trajat de između jednog i šest mjeseci, dok de prihvatljivi troškovi uključivati putne (međunarodni i domadi), putno osiguranje; smještaj (u inostranstvu i u BIH), prostorije za radionice/obuke i opremu za obuke/pisane materijale/ software, komunikacije i internet.

27

razvoju poslovanja (orijentiranim ka dijaspori), kao što su razvojne agencije, Agencija za promociju izvoza BiH, privredne komore, centri znanja (“knowledge hubs“), tehnološki parkovi itd. Također, istražit de se mogudnost saradnje sa Švicarskim programom za promociju uvoza u EU i Švicarsku (SIPPO).

Konkretne aktivnosti mogu uključivati specijalističku obuku, mentorstvo, obuku na radnom mjestu i stručno savjetovanje, razmjene između praktičara koje obuhvataju tehničke i upravljačke probleme, i događaje za umrežavanje u BiH, studijske i posjete za razmjenu znanja, platforme za mentorstvo i razmjenu znanja, unapređenje dizajna proizvoda, uvođenje sistema kontrole kvalitete i međunarodnih standarda, specifične aktivnosti za promociju izvoza u pojedinim sektorima, promociju „nostalgičnih proizvoda“ u zemljama prijema itd.

Ukupna podrška u ovu svrhu iznosit de oko 470.000 USD za cijelo trajanje projekta. Podrška odabranim podnositeljima prijava de se kretati u rasponu između 5.000 i 20.000 USD, a sufinansiranje od strane podnositelja prijave de biti najmanje 20% osigurane podrške. Doprinos partnera iz dijaspore može biti nefinansijski (npr. poduzetnik iz dijaspore može poslati jednog ili dvoje uposlenika na mjesec dana u partnersku firmu u BiH kako bi pomogli da se proizvodni proces optimizira).

Dugoročni efekti podrške kod prenosa znanja i vještina de se pratiti do kraja projekta, a kako bi se evidentirali ekonomski efekti za korisnike i pozitivni pomaci nakon interakcije s preduzedima ili pojedincima iz dijaspore. Ovako ostvarena saradnja i njeni rezultati de se snažno promovirati u BiH i dijaspori.

Rezultat 3.2. Investicije i ekonomska saradnja dijaspore unaprijeđeni i doprinose stvaranju radnih mjesta.

Projekat de osigurati podršku za promociju investicija, a kako bi se olakšale investicije dijaspore u saradnji s poslovnim subjektima u BiH (uključujudi, ali ne ograničavajudi se na joint venture49, trgovačka partnerstva, ugovore o saradnji itd). Kako bi se umanjio postojedi nedostatak finansija za pokretanje novih biznisa, podrška de se osigurati i za start-up preduzeda, uz učešde dijaspore. Očekuje se da de ovakva podrška za rezultat imati najmanje 15 novih investicija i 250 novih radnih mjesta u zemlji.

Podrška de se pružiti na konkurentskoj osnovi, u saradnju s postojedim Finansijskim mehanizmom za lokalni razvoj kojim upravljaju ti relevantna ministarstva, Ambasada Švicarske i UNDP (u okviru Investicijskog komiteta). Entitetske razvojne banke / ministarstva de operativno upravljati shemom, vršiti pregled i odobravati prijave, pratiti provedbu projekta i osigurati kvalitetu i učinkovito upravljanje. Tako de se osigurati domade vlasništvo nad cijelim procesom, omogučide se mobiliziranje domadih finansijskih resursa, a doprinijet de i se održivosti i mogudnosti širenja finansijskih poticaja za investiranje iz dijaspore. Očekuje se da nakon završetka projekta entitetske razvojne banke / ministarstva nastave sa provođenjem ovakvih shema podrške, gdje se kontribucija Vlade Švicarske može nadomjestiti ili kreditnim sredstvima razvojnih banaka ili iz grantova entitetskih vlada.

Podrškom start-up inicijativama upravljade UNDP, a podrška de biti provedena od strane postojedih poslovnih inkubatora, akceleratora ili centara znanja (npr. BIZOO Business Start-up akcelerator and Angel Network, HUB387, Tehnološki park INTERA, NETWORKS startup akcelerator, Inkubator društvenih inovacija „Munja“ , Poslovni park SPARK, Poslovni inkubator ICBL, i dr), po mogudnosti osiguravajudi dodatna sredstva iz srodnih intervencija kao što su SECO Program za razvoj poduzetništva i SDC Projekat zapošljavanja mladih. Ovakav pristup de osigurati korištenje kapaciteta i jačanje postojedih organizacija koje provode programe razvoja start-up ideja. Na ovaj način de se, također, izbjedi da se iste vrste inicijativa vrše od strane različitih aktera.

Podrška de biti pružena za joint venture, green-field ili brownfield investicije putem kupovine stalnih sredstava, obuke/stažiranja, due diligence analize, studija izvodljivosti, infrastrukturu, etc. Start-up ideje mogu dobiti podršku kako bi napredovale do stadija razvoja proizvoda i/ili testiranja tržišta, kroz blisku saradnju s dijasporom/poslovnim subjektima iz dijaspore kroz mentorstvo, sufinansiranje, promociju i/ili investicijsko posredništvo.50

Prilikom selekcije posebno de se uzeti u obzir sljedede: investicije sa najvedim potencijalom za rast, očekivani broj novih radnih mjesta (uključujudi za žene, mlade i socijalno isključene), posebno u lokalitetima sa visokim stepenom nezaposlenosti; investicije poslovnih subjekata u vlasništvu žena/mladih; investicije koje prati prenos znanja i vještina; investicije sa osiguranim finansijskim sredstvima iznad traženog minimuma, itd.

49

Joint venture je oblik udruživanja u kojem se dva ili više partnera dogovore da udruže sredstva radi ostvarivanja specifičnog cilja. 50

Prihvatljivi tročkovi mogu uključivati putne (međunarodne i domade), opremu/ materijale / software/ alate, komunikacije i internet, poslovne prostorije, dizajn proizvoda, testiranje proizvoda I poslovno tutorstvo.

28

Ukupna vrijednost podrške je oko 1.300.000 (oko 1.200.000 USD za podršku investicijama i oko 100.000 USD za start-up ideje). Podrška za pojedinačne vede investicije nede prelaziti oko 150.000 USD (privatni sektor de trebati sufinansirati investiciju s najmanje 60% ukupne investicije) i oko 20.000 USD za start-up-e (s 20% sufinansiranja od strane podnosioca zahtjeva). Pokušat de se mobilizirati i dodatno sufinansiranje entitetskih i opdinskih vlasti.

Zavičajna/poslovna udruženja i mreže iz dijaspore bit de važan partner u provedbi opisanih aktivnosti. Konkretno, oni de u zemljama prijema širiti infomaciju o dostupnosti mogudnosti za finansiranje, a olakšat de i susrete poslovnih subjekata iz iste branše (B2B).

Razmjena informacija među organizacijama/firmama koje djeluju u domenu saradnje sa dijasporom, a posebno onih koje se fokusiraju na ekonomski razvoj, bit de olakšana kroz neformalno umrežavanje potaknuto ovim projektom, a kroz koje de se omoguditi saradnja i međusobno nadopunjvanje.51

Također se predviđa procjena utjecaja programa ekonomske podrške u okviru Ishoda 3.

Važno je napomenuti da de projekat razviti komunikacijsku strategiju koja de obuhvatiti sve aktivnosti, dešavanja i publikacije proizašle iz projekta, kako bi se o projektnim rezultatima po sva tri ishoda upoznala šira javnost.

5. STRATEGIJA PROVEDBE

5.1 Glavni koncepti i definicije projekta

Migracije i razvoj

Migracije i razvoj su međusobno izrazito zavisni procesi. Međunarodne migracije u razvojnom kontekstu se odnose i na one koji su sami odabrali preseljenje, kao i na prisilne migranate koji mogu doprinijeti svojoj zemlji preseljenja i eventualno, zemlji porijekla. Razvoj je, opet, dinamičan proces koji podrazumijeva rast, napredovanje, osnaživanje i napredak, s ciljem povedanja ljudskih kapaciteta, proširivanja obima ljudskih izbora, te stvaranje sigurnog okruženja u kojem građani mogu živjeti dostojanstveno i jednako. U razvojnom procesu, važno je proširenje produktivnosti, kreativnosti i izbora ljudi, te stvaranje prilika. Stoga, veza između migracija i razvoja, poznata i kao neksus migracija i razvoja, sve više se prepoznaje kao ključna oblast za razvoj. Ovo ima za rezultat da se sve više definiraju politike i aktivnosti za povedanje pozitivnih utjecaja migracija na razvoj kako u područjima porijekla tako i odredišta, za smanjenje njihovih negativnih efekata, a kako bi se migracije učinile dostojanstvenim iskustvom. U kontekstu ovog projekta, diskurs vezan za migracije i razvoj fokusira se prvenstveno na iseljeništvo ili angažman dijaspore, odnosno, na potencijal koji dijaspora ima kada je u pitanju razvoj BiH.

Dijaspora

Premda usko vezano s diskursom oko migracija i razvoja, ne postoji univerzalno usaglašena definicija pojma dijaspore. Radna definicija dijaspore prema prijedlogu IOM-a i Instituta za migracijske politike jeste: „Iseljenici i njihovi potomci, koji žive izvan zemlje rođenja ili porijekla, bilo privremeno ili trajno, a koji ipak zadržavaju emotivne i materijalne veze sa svojim zemljama porijekla“.52 Ova definicija služi potrebama projekta jer prepoznaje veze dijaspore sa svojim područjem porijekla (bilo da se radi o zajednici, regiji ili BiH kao zemlji). Priznavanje veza s područjem porijekla (makar samo simbolično) se stoga smatra najvažnijom značajkom dijaspore u ovom projektu, bez obzira na broj generacija od kada je došlo do migracije. Važno je naglasiti da premda se čini da termin „dijaspora“ podrazumijeva jedinstvo među svojim pripadnicima, projekat prepoznaje da je dijaspora iz BiH često organizirana i podijeljena po etničkoj pripadnosti u različite grupe, organizacije ili mreže.

51

Ova ideja je predočena od strane raznih aktera tokom konsultacijskog procesa. Kroz predloženo umrežavanje okupile bi se organizacije / kompanije ili inicijative koje djeluju u cilju uključivanja dijaspore u ekonomski razvoj. Također, ono bi omogudilo razmjenu nformacija, dobrih praksi, a pomoglo bi da se izbjegne ponavljanje istih intervencija. 52

Međunarodna organizacija za migracije / Institut za migracijske politike, izrada Mape puta za uključivanje dijaspore u razvoj: Priručnik za donositelje politika i praktičare u zemljama porijekla i domadina (2012. godina).

29

5.2 Projektna logika, interna koherentnost i detaljan opis

Cjelokupna strategija provedbe projekta je definirana sa tri međusobno podupirude i isprepletene komponente. Dok se aktivnosti u okviru Ishoda 1 fokusiraju na razinu politika i rad s državnim i entitetskim institucijama, Ishod 2 fokusira se na odabrane jedinice lokalne samouprave (i kantonalne vlasti u ograničenoj mjeri) i Ishod 3 na privatni sektor u zemlji. Udruženja i predstavnici dijaspore de biti ključni partner u provedbi sva tri ishoda.

Na razini politika (Ishod 1), MLJPI i IOM de facilitirati izradu Strategije saradnje s dijasporom kroz participatorni proces. U tom procesu, predviđa se podrška za niz radionica među-institucionalne Radne grupe koja okuplja predstavnike na razini donositelja odluka, kako bi se doprinijelo učinkovitijoj izradi politika vezano za dijasporu. Nakon toga, realizacijom prilagođenih obuka, IOM de ojačati institucionalne kapacitete za angažman dijaspore kod relevantnih državnih i entitetskih institucija na razini tehničkog osoblja. Svaki član Radne grupe de dodijeliti po jednog od njegovih obučenih saradnika na razini tehničkog osoblja, za djelovanje u svojstvu kontakt osoba za dijasporu unutar institucija koje predstavljaju. Ove kontakt osobe za dijasporu de formirati tematsku mrežu koja obuhvata predstavnike na državnoj i entitetskoj razini, uz podršku MLJPI i aktivno djelovati tokom cijele provedbe projekta. Tematskoj mreži de se pridružiti i kantonalni predstavnici (eventualno zaduženi kao kontakt osobe za dijasporu), a koji de također biti uključeni u aktivnosti razvoja kapaciteta pod Ishodom 2. Paralelno s tim, kroz provođenje mapiranja dijaspore u odabranim zemljama odredišta (na čelu s IOM-om, uključujudi i njegove strukture kontakt osoba u odabranim zemljama), projekat de osigurati ažurirane informacije za ciljanu komunikaciju s dijasporom, prenos znanja između stručnjaka iz dijaspore i institucija iz BiH i uspostavljanje platforme za crowdsourcing koja povezuje dijasporu s naučnicima, stručnjacima, predstavnicima civilnog društva u BiH. Rezultati mapiranja dijaspore de također pružiti ključne informacije za ciljani razvoj i provedbu aktivnosti u okviru Ishoda 2 (s namjerom jačanja veza između lokalnih vlasti i zajednica dijaspore) i Ishoda 3 (s namjerom povezivanja predstavnika dijaspore, poslovnih subjekata i udruženja s privatnim sektorom u BiH). Nakon finalizacije Strategije saradnje s dijasporom, te pod vodstvom MLJPI-ja, projekat de aktivno podržavati jačanje povezanosti i povjerenja između dijaspore i vlasti u BiH, uključujudi i kroz pojačanu interakciju putem medija i namjenske web platforme, godišnje konferencije za dijalog o javnim politikama s dijasporom, podršku uspostavljanju predstavničkih tijela dijaspore u odabranim zemljama odredišta, kao i formalno uručivanje priznanja pojedincima iz dijaspore za njihov doprinos u razvoju zemlje. IOM i MLJPI de posvetiti posebnu pažnju učvršdivanju i jačanju organizacija dijaspore u prioritetnim zemljama odredišta. Snažnije organizacije dijaspore de tada proaktivnije doprinijeti uspješnoj realizaciji aktivnosti u okviru svih projektnih ishoda i unaprijediti angažman dijaspore u vezi s prenosom znanja, prenosom društvenih resursa i ekonomskim razvojem.

Na lokalnom nivou (Ishod 2), projekat de također graditi odgovarajude kapacitete, politike i usluge za angažman dijaspore, ali s posebnim naglaskom na 15 jedinica lokalne samouprave u zemlji. UNDP de provoditi aktivnosti na lokalnoj razini. Projekat de povezati strateški okvir za saradnju s dijasporom i lokalne razvojne planove, a potom i podržati njihovu provedbu kroz inicijative za angažman dijaspore na nivou lokalne zajednice. Glavne politike, pristupi i alati za usluge namijenjene dijaspori, a koji su razvijeni i korišteni na višim razinama vlasti, de biti korišteni i spušteni na nivo jedinica lokalne samouprave (kao što su registri podataka o dijaspori, komunikacijski alati za dijasporu, razvoj kapaciteta izabranih zvaničnika i osoblja, itd.). Unaprijeđena komunikacija i usluge jedinica lokalne samouprave za dijasporu jesu dodatna vrijednost ukupnih nastojanja projekta kako bi se pojačala povezanost i povjerenje između dijaspore i vlasti u BiH. Napori na razvoju kapaciteta koji su usmjereni na opdine također de uključivati predstavnike kantonalnih vlasti. Lokalne vlasti de koristiti mapiranje dijaspore koje su proveli MLJPI i IOM za potrebe povezivanja sa svojom dijasporom, dok de podaci generirani na lokalnoj razini biti uvršteni u registar dijaspore MLJPI-ja. Opdine de biti podržane u proširenju svoje interakcije sa zajednicama dijaspore tokom cijelog projekta. Posebna pažnja de se posvetiti poticanju poslovnih veza između dijaspore i lokalnih poslovnih subjekata, u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave. Pod vodstvom MLJPI-ja, projekat de podržati razmjenu znanja između praktičara na nivou opdina, osiguravajudi bliske veze s aktivnostima na razvoju kapaciteta i mrežom praktičara na višim razinama vlasti. Kako bi se dodatno podržala realizacija strateških ciljeva koji se odnose na saradnju s dijasporom, ali i postojedih lokalnih i kantonalnih razvojnih strategija koje uvrštavaju pitanja dijaspore, projekat de ispitati mogudnosti za angažman dijaspore kroz međuinstitucionalnu saradnju između lokalnih/regionalnih (kantonalnih) vlasti u zemljama odredišta i onima u BiH.

Kad je riječ o aktivnostima koje se odnose na stavljanje doprinosa dijaspore u funkciju ekonomskog razvoja BiH (Ishod 3), glavne ciljne grupe su predstavnici privatnog sektora u zemlji i dijaspori. UNDP de provoditi ove aktivnosti u saradnji s dijasporom i njihovim organizacijama, kao i relevantnim institucijama na nivou države /

30

entiteta te poslovnim organizacijama. Projekat de iskoristiti potencijal poduzeda ili poduzetnika iz dijaspore potičudi prenos znanja i vještina na domada preduzeda, a kako bi se doprinijelo produktivnosti i rastu. Informacije o poduzedima i poslovnim udruženjima iz dijaspore de dolaziti iz sveobuhvatnog mapiranja dijaspore u 10 odabranih glavnih zemalja odredišta koje de se provoditi u okviru Ishoda 1. Organizacije dijaspore podržane u okviru Ishoda 1 de biti dalje angažirane, koliko je to mogude, u povezivanju poslovnih subjekata i investitora iz zemalja odredišta i BiH. Osim toga, bit de osigurana interakcija sa širokim spektrom centara znanja i poslovnih inkubatora u BiH. Projekat de izdvojiti značajan dio svojih resursa za privlačenje investicija dijaspore u BiH, te osigurati ciljani obuhvat poduzeda i poduzetnika iz dijaspore, čime se omogudava učinkovita provedba aktivnosti predviđenih u Ishodu 3, koji je usmjeren na stavljanje potencijala dijaspore u funkciju privrednog razvoja. Izvanredan doprinos dijaspore i dobre ekonomske razvojne prakse de se podijeliti i promovirati kroz formalni mehanizam domadih vlasti za priznanje dijaspore, pokrenut u okviru Ishoda 1.

Posmatrajudi kroz petogodišnji period, najvažnije promjene do kojih de dodi kao rezultat djelovanja projekta mogu se rezimirati kako slijedi: a) Strategija saradnje s dijasporom de osigurati okvir za angažman dijaspore u BiH, dok de dokumenti sektorskih politika na različitim nivoima vlasti sve više odražavati doprinos dijaspore razvoju BiH; ii) MLJPI de biti prepoznat od strane dijaspore i različitih socioekonomskih aktera kao vodeda institucija u upravljanju izradom i provedbom strategije za saradnju s dijasporom u zemlji, te iii) cijeli niz uspješnih praksi i investicija dijaspore de ilustrirati dragocjeni doprinos dijaspore u razvoju zemlje i doprinijeti izgradnji povjerenja između dijaspore i institucija u BiH.

Osim toga, kako bi se osigurala održivost rezultata, promjena svijesti i sistemska transformacija, projekat planira imati četverogodišnju fazu konsolidacije (phase-out), koja de se fokusirati na cjelovito podizanje relevantnih institucionalnih kapaciteta za saradnju sa dijasporom na svim nivoima vlasti; dalju provedbu politike i strategije saradnje s dijasporom i institucionalizirani dijalog između dijaspore i vlasti na svim razinama u BiH.

Svi događaji i postignuda projekta de biti aktivno medijski popradeni i promovirani, tako da se naglase pozitivne priče i rezultati iz angažmana dijaspore u razvoju domovine.

5.3 Metodološki pristup

Projekat prepoznaje da su privredni rast, stvaranje radnih mjesta i bolji životni uslovi među glavnim prioritetima vlasti na svim razinama u BiH. Projekat namjerava da resurse dijaspore stavi u funkciju tih nastojanja.

U cilju uspostavljanja osnovnih okvirnih politika i administrativnih kapaciteta koji omogudavaju snažniju sistemsku i dinamičniju interakciju između dijaspore i institucija na svim razinama vlasti, projekat de osigurati politički i etnički nepristrasan pristup. Predviđa se angažman vlasti i socioekonomskih aktera kako bi se osigurala interakcija cijele zemlje s dijasporom širom svijeta, za razliku od fragmentiranog ili isključivo etnički baziranog dijaloga. Imajudi u vidu postojanje političkih ograničenja u smislu mogudnosti projekta da u potpunosti bude uspješan s ovakvim pristupom, nastojanja su usmjerena na uključivanje najviše motiviranih partnera iz organa vlasti, koji poštuju ovakav sveobuhvatan princip. Pored rada sa širokim spektrom institucionalnih aktera, glavni partneri u projektu su MLJPI, kao i 15 partnerskih jedinica lokalne samouprave.

Projekat de imati dijasporu u središtu svojih nastojanja, ne samo radi usmjerenijeg pristupa, ved i radi uspostavljanja odnosa između dijaspore i BiH, na temelju uzajamnog povjerenja. Projekat de stoga potaknuti prepoznavanje, angažman i rješavanje potreba dijaspore u svojim oblastima rada, s ciljem postepene promjene percepcije među akterima u zemlji o dijaspori kao „pošiljateljima novca“.

Napori na jačanju šireg okvira javnih politika, institucionalnog okvira i okvira vezanog za usluge, u cilju uključenja dijaspore, bit de osnaženi kroz razvoj kapaciteta, tehničku podršku i facilitiranje. Projektni pristup temelji se na snažnom vlasništvu svih uključenih aktera, posebno MLJPI-ja, dijaspore i partnerskih jedinica lokalne samouprave.

Nadalje, sve projektne aktivnosti u tom smislu de se temeljiti na poticanju zajedničke interakcije, koordinacije vlasti i izgradnje mreža za angažman dijaspore. Svi ti akteri zajedno, kada su visokomotivirani, mogu izazvati značajne pozitivne promjene i transformacije za razvoj zemlje.

31

Važno je istaknuti da de projekat zagovarati konsolidaciju zajednica dijaspore unutar i između postojedih mreža, kao i poticati interakciju između običnih ljudi, bez obzira na etničko porijeklo dijaspore i zajednice u domovini.

Komunikacija de biti prilagođena i interaktivna, kako bi se motivirali projektni akteri i omogudila šira promocija i priznavanje doprinosa dijaspore razvoju domovine, kroz ilustraciju konkretnih razvojnih rezultata te u bliskoj saradnji s medijima.

Uvažavajudi najhitnije razvojne potrebe zemlje, projekat de pokušati ugraditi ekonomsku perspektivu u sve svoje aktivnosti, tj. prenos znanja i vještina, umrežavanje, dijalog vezan za politike i administrativne i informacijske usluge, čime se omogudava doprinos dijaspore razvoju njihove domovine. Ekonomski razvoj je u fokusu projekta, posebno Ishoda 2 i 3, i bit de osnažen kroz olakšavanje poslovne interakcije, otvaranje novih radnih mjesta i nove investicije uz doprinos dijaspore.

Premda se projekat nede izričito fokusirati na podršku socijalno isključenim grupama, neke od njegovih aktivnosti de doprinijeti poboljšanju kvalitete života, posebno kroz lokalne inicijative s ciljem unaprjeđenja ostvarivanja prihoda, kao i intervencije koje podržavaju investicije i otvaranje novih radnih mjesta, s naglaskom na nezaposlene mlade ili druge intervencije koje bi mogle biti predstavljene kroz platformu za crowdsourcing od strane MLJPI. Dalje de se održavati i replicirati cijeli niz primjera dobrih praksi i uspješnih pristupa akumuliranih kroz oglednu fazu projekta na lokalnom nivou.

Sve u svemu, projekat namjerava stvoriti poticajno okruženje za promjenu stavova, pružajudi najvedu podršku liderima takvih promjena, te tako umanjujudi eventualne političke posljedice njihovog angažmana. Koncept projekta podržava sistemski i samoupravljački pristup učinkovitom, djelotvornom i održivom funkcioniranju shema podrške koje de uspostaviti, uz dobar potencijal za replikaciju u drugim domenama javnih politika.

Osim toga, projekat de nastojati stvoriti ogledne mehanizme angažmana dijaspore (kao što su, na primjer, prenos znanja, poticaj za investicije, poslovne razmjene i stvaranje radnih mjesta, teritorijalna saradnja, itd.), koje de provoditi institucije ili organizacije, kako u BiH, tako i u zemljama prijema.

5.4 Ciljani korisnici i očekivane koristi

Tabela u nastavku daje naznaku broja korisnika koji de biti izravno uključeni u projekat na različitim razinama.

32

Direktni projektni korisnici

BiH i entitetske vlasti

Broj uposlenika s državne i entitetske razine vlasti 95

Kantonalne vlasti

Broj uposlenika iz kantonalnih vlasti koji su uključeni u projekat 10

Jedinice lokalne samouprave i njihovi uposlenici

Broj jedinica lokalne samouprave

15

(10,4 % jedinica

lokalne

samouprave)

Broj izabranih zvaničnika i uposlenika jedinica lokalne samouprave uključenih u razvoj

kapaciteta i razmjenu iskustava između praktičara (engl. peer-to-peer) 60

Privatni sektor

Broj predstavnika lokalnih poslovnih subjekata koji ostvaruju koristi u okviru projekta 125

Broj poljoprivrednika i poljoprivrednih proizvođača koji ostvaruju koristi u okviru projektne

pomodi 100

Broj novouposlenih 400

Dijaspora

Broj organizacija i mreža iz dijaspore koje ostvaruju koristi u okviru projekta 30

Broj predstavnika dijaspore s kojima je ostvaren kontakt kroz konsultacije, kao i usluge

informiranja i administrativne usluge (uključujudi web platformu) 100.000

Broj predstavnika poslovnih subjekata dijaspore koji ostvaruju koristi u okviru projektne

pomodi 90

Institucije koje pružaju podršku ekonomskom razvoju

Privredne komore, regionalne i lokalne razvojne agencije, tehnološki parkovi 10

5.5 Geografsko područje intervencije

Projekat de raditi sa skupinom od najmanje 15 jedinica lokalne samouprave, i to sa deset (10) jedinica lokalne samouprave koje su učestvovale u prvoj fazi projekta te najmanje pet (5) novih partnerskih jedinica lokalne samouprave sa značajnom dijasporom, odabranim među partnerima unutar Projekta „Lokalni integrirani razvoj“ (LID), kojeg prevashodno finansira EU, a provodi UNDP, kao i u konsultacijama s MLJPI-jem.53 Takav pristup ne samo da de osigurati teritorijalne sinergije između dvije intervencije, ved i udruživanja finansijskih sredstava, posebno u smislu lokalnog strateškog planiranja, privredne infrastrukture, ulaganja i otvaranja novih radnih mjesta. Ovih 15 partnerskih jedinica lokalne samouprave de biti izravni korisnici pomodi u okviru Ishoda 2.

S obzirom na naglasak na učešde dijaspore, projekat de također raditi s zajednicama dijaspore u 10 odabranih glavnih zemalja odredišta: Austrija, Švicarska, Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Australija, Hrvatska, Srbija, Švedska, Italija i Nizozemska. U Njemačkoj i Austriji, MLJPI, u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova BiH, de podržati uspostavljanje predstavničkih tijela dijaspore koja mogu predstavljati zajednice dijaspore u odnosima sa akterima u zemljama odredišta, ali i zainteresiranim stranama u BiH (vlasti i civilno društvo). Aktivnost de prvo biti provedena u Njemačkoj pa de se, ako bude uspješna, realizirati i u Austriji.

53

Partnerske jedinice lokalne samouprave su Banja Luka, Bijeljina, Čelinac, Doboj, Foča, Goražde, Gradiška, Konjic, Mostar, Maglaj, Modriča, Novi Grad, Odžak, Orašje, Prijedor, Srebrenik, Šamac, Tuzla, Vareš, Žepče i Živinice.

33

5.6 Rodna ravnopravnost

Projekat de osigurati perspektivu rodne ravnopravnosti u svim aktivnostima. Posebna pažnja de se posvetiti ravnopravnom učešdu žena i muškaraca u javnoj raspravi o strategiji, kao i u svim aktivnostima razvoja institucionalnih kapaciteta u BiH i angažmana dijaspore u zemlji i zemljama prijema.

Osim toga, posebna pažnja de se posvetiti ekonomskom osnaživanju žena putem poticaja za mogudnosti otvaranja novih radnih mjesta za žene (s naglaskom na mlade nezaposlene žene) u okviru projektnih inicijativa koje se odnose na podršku investicijama i startup-ima. Nadalje, rodno osjetljiva perspektiva de također biti uzeta u obzir kod podrške privrednom rastu putem angažmana dijaspore, posebno kroz zahtjev za učešdem domadih poslovnih subjekata na čijem čelu su žene, kao i onih iz dijaspore. Važno je da žene i njihove poslovne organizacije budu ohrabrene da učestvuju i doprinesu prenosu znanja i vještina, dok de poslovne žene iz dijaspore i uspješne poduzetnice biti angažirane kao mentori mladih profesionalaca iz BiH.

Nadalje, projekat predviđa specifične rodno osjetljive pokazatelje, kroz koje je mogude mjeriti konkretne rezultate tokom kratkoročnog i dugoročnog ciklusa projekta.

5.7 Potencijalna partnerstva i sinergije s drugim postojedim ili planiranim intervencijama

Nadograđujudi se na rezultate prethodne faze, projekat de težiti sinergijama s Projektom integriranog lokalnog razvoja (ILDP), koji je zajednička inicijativa Vlade Švicarske i UNDP-a. Kao što je prethodno objašnjeno, komplementarnosti su također predviđene sa Projektom „Lokalni integrirani razvoj“ (LID), kojeg prevenstveno finansira EU (razdoblje 2016. do 2018. godine), posebno u pogledu odabira zajedničkih partnerskih jedinica lokalne samouprave i ostvarivanja dodatnih razvojnih utjecaja kroz ciljano djelovanje u oblastima strateškog planiranja, ekonomske infrastrukture, korištenja potencijala dijaspore za ekonomski razvoj i ulaganja.

Interakcija de se osigurati s Projektom opdinskog okolišnog i ekonomskog upravljanja (MEG),54 započetim sredinom 2016. godine (kojeg finansira Vlada Švicarske, a provodi UNDP), posebno u pogledu prenosa dobrih praksi i pristupa u oblasti upravljanja za razvoj privrede. Gdje je to mogude, komplementarnosti de se osigurati s Projektom jačanja uloge mjesnih zajednica u BiH (razdoblje 2015. do 2018. godine, kao partnerska inicijativa Vlade Švicarske i Vlade Švedske, koju provodi UNDP), posebno u smislu udruživanja sredstava za podršku kod pružanja javnih usluga na zajedničkim lokacijama.55 Razmjena podataka, promocija investicijskih mogudnosti i potencijalno udruživanje sredstava za privlačenje investicija dijaspore za start-up de se uspostaviti sa SECO programom za razvoj poduzetništva.56 Istražit de se mogudnosti za sinergije i udruživanje resursa za podršku zapošljavanju, razvoju radne snage i investicijama u saradnji s dijasporom u okviru švicarskog projekta usmjerenog na vještine za zapošljavanje „Skills-for-Jobs“57, Projektom zapošljavanja mladih (YEP)58 i projektom „MarketMakers“.59

Koordinacija de biti uspostavljena i sa GIZ-om i ADA-om po pitanju uspostavljanja predstavničkih tijela dijaspore u Njemačkoj i Austriji.

Također de se razmotriti dalja saradnja s planiranim intervencijama u oblasti migracija za ekonomski razvoj Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), posebno u smislu izrade politike za investicije dijaspore, kao i u pogledu povezivanja potencijalnih investitora iz dijaspore ili poduzetnika s ciljanim kreditno-garantnim fondovima raspoloživim putem komercijalnih banaka u BiH.60

54

Projekat de osigurati pomod za 18 jedinica lokalne samouprave u cilju unaprjeđenja demokratskog upravljanja i pružanja javnih

usluga na inkluzivan, učinkovit i djelotvoran način, s posebnim naglaskom na usluge koje se odnose na sektore privrede i okoliša. 55

Partnerske jedinice lokalne samouprave su Bijeljina, Brčko distrikt, Gračanica, Gradačac, Gradiška, Ključ, Kotor Varoš, Laktaši, Petrovo, Sanski Most, Stari Grad Sarajevo, Tešanj i Žepče. 56

http://www.swisscontact.org/en/macedonia/projects/projects/p/Project/show/entrepreneurship-programme.html. 57

Cilj projekta je unaprjeđenje zapošljivosti učenika strukovnih škola i tražitelja zaposlenja, posebno mladih žena, te jačanje kompetencija zaposlenika kroz tržišno orijentiranu izgradnju kapaciteta u okviru inicijalnog i kontinuiranog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

58 Cilj projekta je zapošljavanje značajnog broj nezaposlenih mladih ljudi i onih koji su napustili školovanje, putem niza savjetodavnih mjera i mjera posredovanja u radu. Projekat de blisko sarađivati sa zavodima za zapošljavanje, kroz izgradnju njihovih kapaciteta za adekvatnije i učinkovitije obavljanje njihove uloge posredovanja.

59 http://www.marketmakers.ba.

60 http://www.novabanka.com/Krediti-za-pravna-lica/1390/Krediti--obezbjedjeni--garancijama-USAIDSIDA.shtml.

34

Projekat de, također, sarađivati s odgovarajudim intervencijama izvan BiH, uključujudi i Zajedničku inicijativu za migracije i razvoj (JMDI) koja se provodi na globalnoj razini,61 kao i Projekat angažmana dijaspore u ekonomskom razvoju (DEED),62 koji se provodi na Kosovu, posebno kada je u pitanju razmjena i prenos uspješnih praksi i pristupa.

Projekat de se također oslanjati na iskustva i najbolje prakse Globalnog projekta za uvrštavanje migracija u planiranje razvoja kojeg provodi UNDP i IOM,63 a finansira Švicarska agencija za saradnju, posebno u procesu formuliranja strategije saradnje sa dijasporom i razvoja institucionalnih kapaciteta za angažman dijaspore.

5.8 Proširenje projektnog obuhvata

Ova faza projekta se smatra intervencijom nakon ogledne faze koja de proširiti neke od svojih inicijalnih rezultata, posebno one povezane s uvrštavanjem aspekta angažmana dijaspore u lokalne razvojne strategije, te povedanje broja jedinica lokalne samouprave koje pružaju informacije i administrativne usluge za dijasporu. Uz angažman kantonalnih i viših nivoa vlasti, projekat ima potencijal za dalje proširenje, izvan planirane faze (kroz sljededu fazu konsolidacije), u pravcu šireg utjecaja kod institucionalnih i strateških okvira vezanih uz angažman dijaspore te stavljanja potencijala dijaspore u funkciju ekonomskog razvoja i stvaranja radnih mjesta. Projekat također pokrede raznovrsne inovativne aktivnosti s fokusom na privatni sektor, a koje imaju jak potencijal za dalje proširenje.

61

JMDI projekat se provodi u Bangladešu, Ekvadoru, na Jamajci, Kirgistanu, Republici Moldaviji, Maroku, Srbiji i Tunisu. 62

http://www.ks.undp.org/content/kosovo/en/home/operations/projects/poverty_reduction/DEED.html 63

Tri od osam zemalja koje učestvuju u projektu pokriva Regionalni ured IOM-a u Beču, tako da de stručnjaci i znanja stečena u ovim zemljama biti dostupni projektu u BiH.

35

UPRAVLJANJE I RUKOVOĐENJE

6. ORGANIZACIJA, UPRAVLJANJE I ADMINISTRACIJA

6.1 Trajanje projekta

Ukupno predviđeno trajanje projekta je četiri godine (48 mjeseci).

6.2 Upravljanje projektom

UNDP djeluje kao vodeda agencija odgovorna za programsko i finansijsko upravljanje tokom provedbe projekta. UNDP de djelovati u partnerstvu sa IOM-om, MLJPI-jem kao i usko sarađivati s Ambasadom Švicarske.

Tokom gotovo decenije rada u zemlji, zajedno s partnerima na svim razinama vlasti, UNDP je vrlo aktivan u oblasti lokalne samouprave i lokalnog razvoja, sa sve vedim fokusom na ekonomski razvoj. Najvažniji projekti koje je proveo UNDP, uključujudi uspješnu oglednu fazu Projekta uvrštavanja migracija i razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u BiH, pružaju snažan temelj za dalju nadogradnju i repliciranje u okviru ovog projekta. Prisustvo UNDP-a na terenu i iskustvo su od posebne važnosti, kao i sve veda interakcija i povezivanje s privatnim sektorom u BiH. Osim toga, rad UNDP-a podržavaju globalne mreže znanja, uključujudi i oblast migracija za razvoj, razvoj privatnog sektora, lokalne uprave, itd., uz korištenje relevantnih najboljih praksi iz različitih zemalja južne i istočne Evrope, Afrike i Azije.

Premda IOM nije bio izravno angažiran kao partner projekta u oglednoj fazi projekta, UNDP i MLJPI zajednički su odlučili proširiti partnerstvo za provedbu druge faze projekta s IOM-om, imajudi u vidu njegovu direktnu ekspertizu, globalne prakse i znanja u oblasti politika i institucionalnog okvira za angažman dijaspore. Posebno je vrijedno globalno iskustvo IOM-a, prvenstveno za aktivnost mapiranja dijaspore, kao i interakcije i povezivanja s zajednicama dijaspore BiH u zemljama odredišta. Štaviše, rad IOM-a je podržan kroz njegovu globalnu mrežu znanja, posebno u oblasti migracija za razvoj, angažmana dijaspore, lokalnog razvoja, te koristi relevantne najbolje prakse iz različitih zemalja, prije svega u regiji jugoistočne Evrope, istočne Evrope i središnje Azije.

MLJPI je glavni institucionalni partner i „vlasnik“ rezultata projekta ispred domadih organa vlasti. Samim time, UNDP, kao glavni projektni partner u provedbi (s naglaskom i odgovornošdu za projektne ishode 2 i 3) i IOM, kao partner u provedbi za projektni Ishod 1, de blisko sarađivati s MLJPI-jem i osigurati prenos znanja i kapaciteta, kao i dalje pozicioniranje MLJPI-ja kao vodede koordinacijske institucije odgovorne za angažman dijaspore u BiH.

Primijenit de se modalitet direktne provedbe (DIM), s obzirom da institucionalni i administrativni kapaciteti nacionalnih aktera (resornih ministarstava, lokalnih uprava) još uvijek nisu dostatni da preuzmu ključne funckije i aktivnosti, a imajudi u vidu da ovaj modalitet ima veliki potencijal za osiguranje maksimalne rentabilnosti i namjenski prilagođen i fleksibilan razvoj kapaciteta institucionalnih partnera. Međutim, UNDP i IOM de u svim mogudim slučajevima zahtijevati snažan angažman različitih partnera, uz fokus usmjeren na MLJPI i partnerske opdine, koje, uz odogovarajude kapacitete, mogu preuzeti provedbu projektnih komponenti i pod-projekata (npr. poticajna sredstva za lokalne projekte) putem postupka podugovaranja ili preuzimanje odgovornosti za provedbu, što omogudava postepen prelaz na modalitet pune domade provedbe (NIM). UNDP i IOM de osigurati da se svi partneri i podugovarači odaberu transparentno i kroz konkurentan proces uz dokazanu: i) vezu sa predviđenim načinom provedbe komponenti vezanih za izradu politika, ii) troškovnu efikasnost i iii) održivost mjera razvoja kapaciteta.

Upravljanje i rukovođenje projektom

Projektni odbor je zadužen za donošenje upravljačkih odluka o projektu uz konsenzus njegovih članova. Projektni odbor odobrava godišnje planove rada, nadzire cjelokupni napredak provedbe i odobrava bilo koja veda odstupanja. Također osigurava strateške smjernice i daje konačnu saglasnost na odabrana strateška i operativna pitanja, osigurava da se dodijele potrebni resursi i arbitrira u svim sukobima unutar projekta ili dogovara rješenje problema između projekta i vanjskih tijela. Projektni odbor se sastaje najmanje dva puta godišnje ili po potrebi, na prijedlog voditelja projekta. Članovi Projektnog odbora su viši predstavnici MLJPI-ja, Ministarstva vanjskih poslova, Ambasade Švicarske u BiH, jedinica lokalne samouprave, i-platforme, UNDP-a i IOM-a. UNDP djeluje i kao sekretarijat Projektnog odbora, odgovoran je za upudivanje pozivnica za sastanke Projektnog odbora, pripremu dnevnog reda i materijala za sastanak, kao i izradu zapisnika sastanaka.

36

UNDP je odgovoran za učinkovito i nepristrasno upravljanje i finansijsko izvještavanje, zaprima donatorska sredstva, ispladuje sredstva IOM-u, te objedinjuje periodične finansijske izvještaje i završne finansijske izvještaje. UNDP je, takođe, odgovoran za koordinaciju programskih aktivnosti, uključujudi koordinaciju i sastavljanje godišnjih radnih planova i narativnih izvještaja, pradenje godišnjih ciljeva, sazivanje i izvještavanje na sastancima Projektnog odbora, omogudavanje evaluacija i izvještavanje Projektnog odbora. Osim vodede koordinacijske uloge, UNDP de biti posebno zadužen za provedbu aktivnosti u okviru projektnih ishoda 2 i 3.

IOM de biti odgovoran za provedbu aktivnosti u okviru projektnog ishoda 1. IOM djeluje u uskoj saradnji s UNDP-om, kako bi se osigurala koordinarana provedba projekta.

MLJPI, kao vodeda domada institucija u oblasti saradnje sa dijasporom, jeste partner projekta i nositelj projekta te shodno tome određuje višerangiranu kontakt osobu ispred domadih organa vlasti za projekat, a koja predstavlja MLJPI u Projektnom odboru. Relevantno osoblje MLJPI-ja de također biti uključeno u provedbu projekta zajedno sa osobljem IOM-a te de na taj način dobiti obuku (na radnom mjestu), kada je u pitanju facilitiranje i davanje inputa za koordinacijske sastanke, susrete s udruženjima dijaspore povodom politike saradnje sa dijasporom te seminare za državne službenike u okviru rezultata 1.1 i 1.2. Osoblje MLJPI-ja de biti na čelu aktivnosti kod uspostavljanja predstavničkih tijela dijaspore u okviru Rezultata 1.3., te de biti osposobljeni za provođenje mapiranja dijaspore, uspostavljanje sheme za prenos znanja i platforme za crowdsourcing, kao i održavanje web platforme namijenjene dijaspori. Osoblje MLJPI-ja de također biti uključeno u provedbu aktivnosti predviđenih u okviru drugih rezultata (posebno kada je u pitanju razvoj kapaciteta, razmjena iskustava između praktičara, osiguravanje povezanosti između aktivnosti koje se odnose na politiku na višim razinama vlasti i onih na lokalnoj / kantonalnoj razini, ali i promocije rezultata, kao i promocije doprinosa dijaspore u razvoju zemlje).

Funkcija osiguranja projekta podržava Projektni odbor u provođenju objektivnog nadzora i pradenja projekta. Ova uloga osigurava upravljanje i postizanje odgovarajudih značajnih rezultata projekta. Osiguranje projekta je nezavisno od voditelja projekta. Funkciju osiguranja projekta vrši voditelj UNDP-ovog Sektora za ruralni i regionalni razvoj, uz podršku administrativnog saradnika. Na tehničkoj razini, predstavnici UNDP-a, IOM-a i

1 viši i 1 niži saradnik za ekonomski razvoj

(UNDP, 100%)

1 viši i 1 niži saradnik za lokalnu upravu

(UNDP, 100%)

1 domadi koordinator projekta

(IOM, 100%)

Projektni odbor

Vlada Švicarske

UNDP

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH

Ministarstvo za vanjske poslove BiH

Predstavnici partnerskih JLS

i-platforma

Osiguranje projekta Voditelj projekta

(UNDP, 100%)

IOM

1 saradnik na projektu

(UNDP, puno radno vrijeme)

1 saradnik na razvoju inst. kapaciteta

(IOM, 80%)

1 projektni saradnik za finansije

(IOM, 75%)

37

MLJPI-ja de imati redovne (mjesečne) sastanke, kako bi se osigurala koordinacija i razmjena informacija u vezi s napretkom implementacije, projektnih događanja, te razmatranja sinergija i relevantnih ideja.

Struktura projektnog tima

Voditelj projekta je na čelu projektnog tima (puno radno vrijeme), zadužen za sveukupnu koordinaciju projekta i svakodnevno upravljanje Ishodima 2 i 3, te osigurava da projekat ostvaruje navedene rezultate, u skladu sa traženim korporativnim standardima i unutar ograničenja vremena i troškova.

Kod projektnog tima osigurava se redovna komunikacija i interakcija, posebno među osobljem koje se nalazi pri UNDP-u i uredu IOM-a.

Domadi koordinator za projekte (pri uredu IOM-a, puno radno vrijeme) odgovoran je za koordinaciju svakodnevne provedbe aktivnosti u okviru Ishoda 1 i djeluje u bliskoj saradnji s MLJPI-jem, te ostatkom projektnog tima (pri uredu UNDP-a). Glavne odgovornosti de uključivati: a) pružanje tehničke podrške, nadzor i osiguravanje pravovremene isporuke aktivnosti i utroška sredstava koji se odnose na rezultate iz Ishoda 1.; ii) nabavka usluga prikupljanja podataka i istraživanja; iii) provođenje procjene kapaciteta; iv) organiziranje obuhvata različitih grupa aktera; v) priprema inputa za sastanke Projektnog odbora; vi) izrada izvještaja o provedbi Ishoda 1., u skladu s logičkim okvirom projekta i pokazateljima napretka.

IOM-ov savjetnik za politike i razvoj kapaciteta (pri uredu IOM-a, na nepuno radno vrijeme), Regionalni ured Beč / osoblje IOM-a djeluje kao facilitator i trener u aktivnostima izgradnje kapaciteta; revidira izvještaje i pruža inpute za strateške dokumente; pruža stručne savjete u skladu s mandatom i oblastima stručnosti IOM-a; podržava međuresorni i mehanizam ili mehanizme koordinacije više aktera (uključujudi i pripremu za sastanak, značajne inpute i popratne aktivnosti).

Jedan viši i jedan niži domadi saradnik za lokalnu upravu (pri uredu UNDP-a, puno radno vrijeme) podržavaju i upravljaju provedbom aktivnosti u okviru Ishoda 2. Najvažnije odgovornosti višeg saradnika za lokalnu upravu uključuju: i) pružanje ukupnih smjernica i tehničkih savjeta voditelju projekta i partnerskim lokalnim vlastima u njihovim nastojanjima da ojačaju znanja i alate za bavljenje pitanjima dijaspore, kao i za uvođenje pitanja koja se odnose na dijasporu u lokalne strategije i javne poticajne mjere; ii) usmjeravanje pripreme paketa tehničke podrške i obuke za partnerske jedinice lokalne samouprave; iii) pružanje tehničke podrške jedinicama lokalne samouprave u procesu povezivanja s drugim opdinama, gradovima ili regijama u zemljama s velikim brojem dijaspore, kao i sa dijasporom i lokalnim poslovnim subjektima; iv) priprema izvještaja o provedbi Ishoda 2, u skladu s logičkim okvirom projekta i njegovim pokazateljima napretka; v) koordiniranje aktivnosti projekta i pristupa sa širim timom za lokalnu upravu unutar UNDP-a. Niži domadi saradnik za lokalnu upravu (pri uredu UNDP-a, puno radno vrijeme) podržava voditelja projekta i višeg službenika za lokalnu upravu u pružanju projektne podrške partnerskim jedinicama lokalne samouprave, i posebno je odgovoran za: i) vođenje koordinacije, umrežavanje i interakciju među lokalnim vlastima u oblasti angažmana dijaspore za lokalni razvoj; ii) podržava realizaciju obuke i tehničke podrške i osiguranje kvalitete; iii) sarađuje s jedinicama lokalne samouprave kod identificiranja i provedbe lokalnih projekata uz angažman dijaspore; iv) pomod kod uvrštavanja koncepta učešda dijaspore u lokalnim strategijama.

Aktivnosti u okviru Ishoda 3 provode jedan viši i jedan niži saradnik za ekonomski razvoj (pri uredu UNDP-a, puno radno vrijeme). Glavne funkcije višeg saradnika za ekonomski razvoj uključuju: i) pripremu i osiguranje kvalitete kod realizacije pomodi u vezi s aktivnostima u okviru Ishoda 3; ii) projektiranje i upravljanje podrškom za prijenos znanja u privatnom sektoru; iii) proaktivno identificiranje i olakšavanje poslovnih veza i interakcije između poslovnih subjekata i organizacija iz dijaspore i poslovnih subjekata u BiH; iv) priprema i upravljanje podrškom u vezi s ulaganjima dijaspore u zemlji i oglednim start-up inicijativama; v) identificiranje i korištenje mogudnosti za sinergiju s drugim relevantnim inicijativama za ekonomski razvoj na lokalnoj razini. Mlađi domadi saradnik za ekonomski razvoj de podržati voditelja projekta i višeg službenika za ekonomski razvoj u pružanju podrške projektnim akterima iz privatnog sektora i posebno je odgovoran za: a) koordinaciju, umrežavanje i interakciju među poslovnim subjektima iz BiH i dijaspore; ii) pružanje podrške u osmišljavanju i provedbi tematskih grantova / finansijske pomodi s ciljem poticanja razmjene kod privatnog sektora i angažmana dijaspore u ekonomskom razvoju zemlje; iii) pradenje i osiguravanje kvalitete kod provedbe podrške za dijasporu i privatni sektor; iv) podrška razmjeni najboljih praksi u oblasti doprinosa dijaspore ekonomskom razvoju BiH; v) podrška procesu jačanja kapaciteta poslovnih organizacija/mreža iz dijaspore.

Glavni tehnički savjetnik (pri UNDP-u, 15% radnog vremena) podržava ishode 2 i 3.

38

Ukupnu finansijsku, administrativnu i logističku podršku osigurava jedan projektni saradnik (pri UNDP-u, puno radno vrijeme), jedan projektni saradnik za razvoj institucionalnih kapaciteta (pri IOM-u, 80% radnog vremena) i jedan projektni saradnik za finansije (pri IOM-u, 60% radnog vremena), uz ograničenu podršku za provođenje nabavki i administrativno upravljanje.

U skladu s okvirom UNDP-a za upravljanja kvalitetom, pomod u provedbi osigurava i službenik za podršku programskim operacijama (pri UNDP-u, 25% radnog vremena), a ograničena podrška de se osigurati za upravljanje resursima (IOM ured, 10% radnog vremena).

Projekat de također angažirati honorarno stručnjaka za monitoring i evaluacije (pri UNDP-u, 20% radnog vremena), kao i stručnjaka za komunikacije / odnose s javnošdu (pri UNDP-u, 40% radnog vremena).

Osim toga, projekat de kratkoročno angažirati nekoliko ključnih nacionalnih i međunarodnih stručnjaka za podršku provedbi projekta, među kojima i stručnjake za migracije i razvoj; prikupljanje i razmjenu podataka o iseljavanju; politikama u oblasti dijaspore; crowdsourcing; web portal i komunikacijsku strategiju; angažman dijaspore; komunikacijske i informacijske tehnologije; upravljanje i politike.

Upravljanje sredstvima

Administrativni agent / MPTF ured de: (i) uspostaviti zaseban račun u skladu sa svojim finansijskim propisima i pravilima za uplate i isplate sredstava dobivenih od donatora u skladu s Administrativnim sporazumom; (ii) upravljati računom u skladu s propisima, pravilima, smjernicama i postupcima koji se na njega primjenjuju, uključujudi i one koje se odnose na kamate; (Iii) vršiti isplate UNDP-u i IOM-u sa zajedničkog računa projekta, u skladu s budžetom utvrđenim u projektnom dokumentu.

UNDP i IOM: (i) preuzimaju punu programsku i finansijsku i svaku drugu odgovornost za sredstva ispladena od administrativnog agenta / MPTF ureda; (ii) uspostavljaju poseban račun za uplate i upravljanje sredstvima; (iii) odgovaraju za zaprimljena sredstva za finansiranje njihovih komponenti projekta u skladu sa svojim finansijskim propisima i pravilima; (iv) upravljaju kamatama na sredstva u skladu sa njihovim finansijskim propisima i pravilima, kao što je dokumentovano u Standardnom administrativnom sporazumu potpisanom s donatorom.

Odvojeni računi podliježu isključivo postupcima interne i eksterne revizije utvrđene u finansijskim propisima, pravilima, smjernicama i postupcima koji se primjenjuju na UNDP i IOM. Neutrošena sredstva po zatvaranju projekta vradaju se donatoru.

MPTF ured napladuje naknadu kao administrativni agent od jedan posto (1%) od ukupnih doprinosa zajedničkom projektu. UNDP i IOM de odbiti 7% za troškove od ukupno dodijeljenih sredstava koje zaprime.

7. MONITORING, EVALUACIJA I IZVJEŠTAVANJE

Monitoring

Monitoring i evaluacija projekta se vrše u skladu s korporativnim standardima UN-a i specifičnim zahtjevima Švicarske agencije za razvojnu saradnju. Monitoring projekta karakterizira rodno osjetljiv pristup. Glavni alati za organiziranje sistema monitoringa projekta uključuju:

rodno osjetljiv logički okvir (opisan u Prilogu 1. Projektnog dokumenta);

analizu rizika projekta.

Evaluacije

Projekat de biti predmet nezavisne evaluacije u zadnjem kvartalu četverogodišnjeg ciklusa, što de direktno organizirati i finansirati Ambasada Švicarske.

Izvještavanje

Na temelju inputa IOM-a, UNDP (kao vodeda agencija) objedinjava narativne izvještaje, kao i detaljne finansijske izvještaje u skladu sa zahtjevima Ambasade Švicarske.

39

MPTF ured de: (i) pripremiti konsolidirane narativne i finansijske izvještaje, na temelju konsolidiranog narativnog izvještaja koje priprema UNDP-ov ured u BiH i finansijskih izvještaja dostavljenih od strane UNDP-a i IOM-a; (ii) dostaviti konsolidirane izvještaje Ambasadi Švicarske / SDC-u (Projektnom odboru, UNDP-u u BiH i IOM-u). Navedeni izvještaji de uključivati:

godišnje narativne izvještaje o napretku;

narativne finansijske izvještaje;

certificirane godišnje finansijske izvještaje;

certificirane završne finansijske izvještaje.

8. SREDSTVA

8.1 Projektni budžet

Ukupni budžet projekta iznosi 5.692.538 USD, od čega finansijski doprinos Vlade Švicarske iznosi 5.050.496

USD.

UNDP i IOM de zajedno osigurati sufinansiranje u iznosu jednakom gotovo 12.7% doprinosa Vlade Švicarske.

MLJPI de osigurati nematerijalni doprinos projektu s troškovima osoblja i organizacije jednog okruglog stola za

predstavljanje i javnu raspravu oko nacrta politike saradnje sa dijasporom. Osim toga, MLJPI de biti domadin

četiri sastanaka kontakt osoba za dijasporu i seminara za tehničku izgradnju kapaciteta, uz osiguranje

prostorija za sastanke i opreme za simultano prevođenje. U finansijskom smislu, doprinos MLJPI-ja iznosi

ukupno oko 56.593 USD (izračunava se na temelju angažmana tri djelatnika na 20% radnog vremena).

Očekuje se da de opdine doprinijeti sa oko 115.000 USD (što predstavlja 25% od projektom predviđenih

poticajnih sredstava). Očekivano paralelno finansiranje kroz privatni sektor iznosi približno 2 miliona USD.

8.2 Troškovna učinkovitost

Projekat de implementirati brojne mjere kako bi se postigla troškovna učinkovitost. Što se tiče nabavki, angažiranje vanjskih usluga de se temeljiti na transparentnom i konkurentnom procesu, kao i na načelu vrijednosti za novac.

Projekat de nastojati ostvariti ekonomiju razmjera investicija kombiniranjem, gdje je to mogude, finansijskih sredstava s drugim postojedim intervencijama na ciljanim lokacijama (poput, na primjer, projekta LID) ili javnih sredstava viših razina vlasti.

Štaviše, sva pomod kod obuke i razvoja kapaciteta osigurava se kroz okupljanje partnerskih jedinica lokalne samouprave u klastere, u cilju osiguranja ekonomije razmjera. Projekat de nastojati iskoristiti nematerijalni doprinos partnera kao domadina kod prostora, ugostiteljske i transportne troškove za događanja i obuke. Za dalje troškovne učinkovitosti, projekat de iskoristiti postojede relevantne programe obuke, čime se smanjuju troškovi izrade programa obuke.

9. ANALIZA RIZIKA

U nastavku se navode najvažniji rizici povezani s provedbom projekta, zajedno s vjerovatnodom javljanja, vrstom učinka na projekat, kao i odgovarajudih mjera za ublažavanje.

Sve u svemu, razina rizika za ovaj projekat se ocjenjuje kao umjerena do visoke i pripisuje se uglavnom političkim faktorima.

Opdi rizici Vjerovatnoda Vrsta/utjecaj Odgovor projekta

40

Opdi rizici Vjerovatnoda Vrsta/utjecaj Odgovor projekta

Nedovoljno povjerenje između dijaspore i domadih institucija

Srednja do visoka

Institucionalni / umjeren

(nedostatak povjerenja u

institucije vlasti u BiH može uticati na

izgradnju funkcionalnih

odnosa)

Projekat de poticati proaktivnu komunikaciju s

dijasporom i to na svim razinama vlasti, a što

bi vremenom doprinijelo vradanju povjerenja

dijaspore u domade vlasti. Dijaspora de

također biti pozvana da učestvuje u

donošenju odluka i procesu izrade javnih

politika. Projekat može koristiti i odnose i

partnerstva koja je uspostavila Švicarska

razvojna agencija i implementacioni partneri;

postojedi oblici saradnje s organizacijama

dijaspore kao što je i-platforma u Švicarskoj,

koju podržava Švicarska razvojna agencija,

mogu poslužiti kao model za uspostavljanje

neutralnih odnosa koji uživaju povjerenje šire

zajednice dijaspore u zemlji prijema.

Etnička polarizacija dijaspore

Visoka

Politički / visok (ograničen obuhvat dijaspore, teškode

kod angažiranja dijaspore različitog etničkog porijekla u

izradu strategije, kao i u dijalog o javnim

politikama; ograničena motivacija organizacija dijaspore

da učestvuju usljed etničkih i vjerskih

razlika)

Projekat de doprinijeti izgradnji mostova i

kohezije kroz uspostavu novih kanala za

komunikaciju i učešde dijaspore. Osigurat de

se podrška kod uspostavljanja predstavničkih

tijela dijaspore u jednoj oglednoj zemlji

odredišta, koja mogu predstavljati zajednice dijaspore vis-a-vis vladinih i nevladinih

partnera zemlje prijema ili vis-a-vis vlasti u

BiH. Ukoliko se pokaže uspješnim, model de

biti repliciran u drugoj zemlji prijema u okviru

projekta. U tom procesu, MLJPI de blisko

sarađivati s Ministarstvom vanjskih poslova

BiH i diplomatsko-konzularnim

predstavništvima, uz uvođenje inkluzivnog

pristupa i učešde udruženja dijaspore, grupa i

pojedinaca svih etničkih pripadnosti u ciljanim

zemljama. Oni de samostalno odlučiti o

mehanizmima, oblicima i obuhvatu saradnje.

Iskusva i prinicip i-platforme iz Švicarske de se

uzeti u obzir. Primijenit de se pristup koji se

nede baviti dnevnopolitičkim pitanjima, ved se

umjesto toga fokusirati na zajednička pitanja

koja nisu kontraverzna, uz istovremeno

transparentni i participatorni način rada.

Nedovoljan interes i podrška bh. diplomatsko-konzularnih predstavništava u zemljama prijema

Niska

Institucionalni / nizak

(Ograničen pristup članovima dijaspore, nedostatak podrške u

uspostavljanju predstavničkih tijela

dijaspore)

I MLJPI i MVP su opredijeljeni da sarađuju s ambasadama u ciljanim zemljama, kako bi se unaprijedilo razumijevanje i osigurao proaktivniji angažman njihovih zaposlenih, što je potvrdio i ministar vanjskih poslova. Projekat de sarađivati s organizacijama dijaspore za jači angažman ambasada. Promovirat de se iskustva koja se odnose na angažman ambasade (diplomatsko-konzularnog predstavništva) u uspostavi predstavničkog tijela u odabranoj

41

Opdi rizici Vjerovatnoda Vrsta/utjecaj Odgovor projekta

zemlji, kako bi se unaprijedilo razumijevanje i osigurao interes drugih bh. diplomatsko-konzularnih predstavništava.

Nedostatak transparentnosti i učešda u procesu konsultacija za uspostavu predstavničkih tijela, kao i u okviru aktivnosti koje su predviđene u BiH (npr. godišnje konferencije)

Niska do srednja

Institucionalni / nizak (ukoliko proces nominiranja predstavnika u predstavničko tijelo u zemljama prijema nije fer i transparentan za sve, vrlo je vjerovatno da organizacije dijaspore nede biti motivirane da podrže njihovo uspostavljanje i aktivnosti)

Imajudi u vidu krhko povjerenje među organizacijama dijaspore u zemljama prijema, ali i između pojedinaca različitog etničkog porijekla, komunikacija de biti vrlo važna poluga implementacije projekta (komunikacijska strategija). U konsultacijama s organizacijama dijaspore/pojedincima, članovi predstavničkih tijela de se pažljivo izabrati. Uloge i odgovornosti de biti definirani protokolom koji de potpisati diplomatska predstavništva i predstavnička tijela u prisustvu MVP, MLJPI i predstavnika vlasti zemlje prijema, kao potvrda formalne uspostave.

Različiti politički interesi i odgađanje ili neusvajanje Politike saradnje s dijasporom

Srednja

Politički / visok (samo neki nivoi vlasti uključeni u

aktivnosti projekta; kašnjenja u

donošenju Politike i njenoj provedbi na

svim razinama vlasti)

MLJPI de nastojati osigurati učešde predstavnika vlasti sa različitih nivoa kako bi se prevazišla odgađanja kod usvajanja i implementacije Politike, koja je polazna osnova za Strategiju saradnje s dijasporom. Ukoliko Politika ne bi bila usvojena, ili entiteti (RS) bili nezainteresirani za učešde u Strategiji saradnje s dijasporom, projekat de pripremiti i implementirati mjere koje su dijelom Akcionog plana Strategije za migracije i azila za period 2016.-2020, kao što su: Jačanje kapaciteta MLJPI i podrška drugim institucijama na različitim nivoima vlasti i civilnom sektoru kako bi se uključio doprinos dijaspore razvoju BiH i Razvoj sistema za pradenje trendova iseljavanja. Sve projektom predviđene aktivnosti mogu biti realizirane u okviru naprijed navedenih mjera, osim aktivnosti koje se odnose na izradu Strategije. Također, kroz druge intervencije koje de se implementirati u okviru projekta (npr. entitetske finansijske mehanizme u bliskoj saradnji s entitetskim ministarstvima), bit de učinjeni napori da se osigura podrška entitetskih vlasti za rad na politikama.

42

Opdi rizici Vjerovatnoda Vrsta/utjecaj Odgovor projekta

Lokalni izbori 2016. i Opdi izbori 2018. godine mogu predstavljati određene rizike za provedbu projekta, zbog promjena u političkim rukovodstvima na razini lokalnih i viših razina vlasti i njihovog opredjeljenja za pitanje angažmana dijaspore

Srednja

Politički /umjereni (zastoj kod politika koje se odnose na

saradnje sa dijasporom)

U saradnji s MLJPI-jem, novoizabrani dužnosnici i kreatori politika sa viših razina vlasti de se upoznati sa svrhom projekta, te de ih se motivirati da se uključe u njegovu provedbu. Koliko god je to mogude, institucionalne funkcije (kontakt osobe za dijasporu) de biti formalizirane, a informacije, web stranice, alati, itd. de biti promovirani kod institucija vlasti na lokalnoj, kantonalnoj, entitetskoj i državnoj razini.

Poslovni subjekti iz dijaspore nerado ulažu u BiH

Srednja

Finansijski / visok (teškode u realizaciji ulaganja dijaspore u

zemlji)

Projekt de omoguditi interakciju i partnerstvo između poslovnih subjekata u zemljama prijema i BiH, u kombinaciji s proaktivnom komunikacijom vlasti i poticajnim mjerama koje potiču poslovne subjekte iz dijaspore da ulažu u BiH. Ovi napori de biti osnaženi poboljšanjem lokalnih usluga i informacija za dijasporu, kao i uspješnim dijalogom između dijaspore i vlasti u zemlji, promocijom uspješnih priča na platformi za crowdsourcing i transparentnim informiranjem o mogudnostima za investicije.

43

PRAVNI KONTEKST

10. PRAVNI KONTEKST ILI OSNOV ZA ODNOS

Okvir Ujedinjenih naroda za razvojnu pomod u BiH (UNDAF) za razdoblje 2015. do 2019. predstavlja osnov za aktivnosti svih razvojnih agencija UN-a u zemlji. Ovaj zajednički projekt de doprinijeti uglavnom u UNDAF-ovoj oblasti fokusa 2. Održiv i pravedan razvoj i zapošljavanje, te posebno ishodima 4. i 6:

Ishod 4. Do 2019. ekonomske, socijalne i teritorijalne razlike smanjene kroz koordinirani pristup nacionalnih i lokalnih aktera.

Ishod 6. Do 2019. bolje artikulirane i koordinirane politike i programi u oblasti zapošljavanja, obrazovanja i nauke omogudavaju vedi pristup mogudnostima produktivnog zapošljavanja i prihoda.

Što se tiče pojedinačnih uključenih organizacija, ovaj zajednički projekat uključuje njihovu individualnu saradnju i/ili sporazume o saradnji s organima vlasti BiH, koji su pravni temelji za njihove odnose s Vladom. Aktivnosti svake agencije u sklopu ovog projekta regulirane su odgovarajudim primjenjivim temeljnim i drugim sporazumima agencija.

Uključene UN agencije Sporazumi

UNDP

Sve aktivnosti UNDP-a u BiH pravno su utemeljene u Standardom osnovnom sporazumu za pomod (SBAA) između Vijeda ministara BiH i UNDP-a, potpisanog 7. decembra 1995, UNDAF-om za razdoblje 2015. - 2019, potpisanim od strane Vijeda ministara BiH i Ujedinjenih naroda 15. juna 2015, kao i važedim Programskim dokumentom UNDP-a za BiH (CPD) za razdoblje od 2015. do 2019. godine.

IOM

Ured IOM-a je uspostavljen u skladu s „Ugovorom o saradnji između Republike BiH i Međunarodne organizacije za migracije“, koji je potpisan 21. juna 1995. a tu je i postojedi UNDAF za razdoblje 2015. do 2019. potpisan od strane Vijeda ministara BiH i Ujedinjenih naroda 15. juna 2015.

44

11. PRILOZI

PRILOG 1. LOGIČKI OKVIR

Redoslijed ciljeva

Strategija intervencije Ključni indikatori

Izvori podataka Načini verifikacije

Pretpostavke

Opdi cilj Indikatori cilja

Poboljšati socio-ekonomske prilike i perspektive za žene i muškarce u BiH te unaprijediti njihov kvalitet života kroz snažniju saradnju s dijasporom.

Indikator: Broj muškaraca i žena koje imaju korist od prilika za zapošljavanje ili generiranje prihoda zahvaljujudi doprinosu dijaspore.64

Početno stanje: 790 žena i 810 muškaraca imalo je koristi kroz zapošljavanje ili generiranje prihoda zahvaljujudi doprinosu dijaspore.

Cilj: 3.000 građana (najmanje 30-40% žena) ima koristi od prilika za zapošljavanje ili generiranje prihoda zahvaljujudi doprinosu dijaspore.

Izvještaji relevantnih institucija i opdina.

Projektne baze i izvještaji.

Izvještaji medija o datoj temi.

Finalna projektna evalucija.

Ishodi Indikatori ishoda Pretpostavke

Ishod 1:

MLJPI i MVP u saradnji s institucijama vlasti na svim nivoima, koriste i razvijaju instrumente za aktivno uvezivanje, razmjenu i saradnju s dijasporom i njihovim organizacijama.

Indikator: Mjera do koje su institucije sposobne da odgovore na potrebe dijaspore kroz adekvatne strategije, strukturna prilagođavanja i usluge na svim nivoima vlasti u BIH.

Početno stanje: Institucijama nedostaje kapaciteta, mehanizama i okvira da odgovore na potrebe dijaspore.

Cilj: Povedan nivo institucionalne podrške prikazane kroz strategije, institucionalne

Formalno usvojene strategije razvijene uz učešde dijaspore, a koje uključuju pitanja migracija i razvoja na državnom i ostalim nivoima vlasti.

Službeni glasnici na svim razinama vlasti.

Zapisnici sa

Politika saradnje s dijasporom sa jasno definiranim obuhvatom aktivnosti usvojena na Vijedu ministara BiH do kraja 2016.

Institucije na državnom i entitetskom nivou prepoznaju potrebu za boljom političkom usklađenošdu i sa vodedom

64

Početno stanje i cilj su definirani na osnovu prethodne projektne faze provedene od 2013. do 2015.

45

strukture, usluge prilagođene dijaspori i mreže organizacija dijaspore.

Indikator: Broj institucija na svim nivoima vlasti koje doprinose koordiniranoj i sveobuhvatnoj provedbi Strategije saradnje s dijsporom.

Početno stanje: Ad-hoc koordinacija među institucijama vlasti.

Cilj: 35 institucija predvođenih MLJPI-jem čine stalni koordinacioni mehanizam između svih nivoa vlasti.

Indikator: Broj predstavnika dijaspore uključenih u dijalog o javnim politikama, umrežavanje i prenose znanja kroz platformu za crowdsourcing i predstavnička tijela.

Početno stanje 1: Interakcija između aktera u BiH i dijaspore se bazira na pojedinačnim prilikama i odvija se neorganizirano, vedinom između pojedinaca.

Cilj 1: Najmanje 1.000 predstavnika dijaspore doprinosi dijalogu između vlasti i dijaspore, kao i identifikaciji razvojnih rješenja; najmanje 50 predstavnika dijaspore uključeno u profesionalni prenos znanja za institucije u BiH.

Početno stanje 2: 0

Cilj 2: Postoji najmanje jedno funkcionalno predstavničko tijelo u jednoj od zemalja sa značajnim brojem bh. dijaspore koje sarađuje sa bh. diplomatskim predstavništvom; broj

koordinacionih sastanaka na temu dijaspore koji uključuju različite nivoe vlasti.

Izvještavanje institucija o provedbi Strategije saradnje s dijasporom.

On-line platforma za crowdsourcing.

Potpisani protokoli o saradnji između diplomatskih predstavništava, predstavničkih tijela i MLJPI.

Zapisnici i odluke sa godišnjih sastanaka između vlasti i dijaspore.

Izvještaji MLJPI o efektima institucionalnog prenosa znanja.

Osnivački dokumenti za predstavnička tijela dijaspore.

Godišnji izvještaji MLJPI-ja o stanju bh. dijaspore.

koordinirajudom ulogom jedne od institucija po pitanju efikasnije saradnje sa dijasporom.

Relevantne institucije vlasti ostvaruju kontakte s dijasporom i pokazuju političku volju i znanje da uključe koncept saradnje s dijasporom u svoje razvojne politike i strategije.

46

uspješno ostvarenih saradnji.

Ishod 2:

Lokalne vlasti usklađuju svoje razvojne strategije sa strateškim okvirom BiH za saradnju s dijasporom, istovremeno pružajudi vedi broj i bolje usluge članovima dijaspore te podržavajudi lokalne inicijative kojim se privlači znanje i investicije iz dijaspore.

Indikator: Broj opdina s novim i raznovrsnijim uslugama i platformama za povezivanje s dijasporom i % predstavnika dijaspore koji koriste ove usluge.

Početno stanje: 5% predstavnika dijaspore (od ukupno procijenjenog broja ljudi u dijaspori porijeklom iz datih opdina) direktno ima koristi od 17 novih ili proširenih usluga u 10 opdina.

Cilj: 10% povedanje predstavnika dijaspore koji koriste najmanje 20 poboljšanih usluga koje nudi 15 opdina.

Indikator: Broj lokalnih inicijativa, baziranih na lokalnim strategijama i provedenih od strane opdina uz podršku dijaspore, koje doprinose boljem kvalitetu života.

Početno stanje: 14 inicijativa u 10 opdina.

Cilj: Najmanje 15 dodatnih inicijativa u 15 opdina koje povezuju dijasporu s njihovim rodnim krajem i doprinose boljoj kvaliteti života za preko 300 domadinstava.

Web stranice opdina i interna dokumentacija.

Službena komunikacija dijaspore s opdinama.

Alati koje lokalne vlasti koriste za komunikaciju sa dijasporom putem društvenih i drugih medija.

Projektna dokumentacija i izvještaji.

Direktna komunikacija sa projektnim korisnicima.

Organizacije dijaspore aktivne i spremne na saradnju. Opdine prepoznaju važnost sistemskog rada na lokalnoj razini na povezivanju i saradnji s dijasporom.

Poslovni subjekti iz dijaspore imaju povjerenja u jedinice lokalne samouprave kao facilitatore ekonomske saradnje.

Ishod 3:

Partneri iz dijaspore prenose znanje i vještine i ostvaruju zajedničke investicije s privatnim sektorom u BiH, doprinosedi stvaranju novih radnih mjesta.

Indikator: Obim investicija omogudenih ili realiziranih od strane dijaspore kao rezultat projektne podrške kroz finansijske mehanizme na nivou entiteta uspostavljene u saradnji s ILDP-om.

Početno stanje: n/a.

Cilj: Najmanje 3.000.000 KM investicija iz

Projektna dokumentacija i izvještaji.

Podaci privatnog sektora, korisnika projekta.

Direktna komunikacija sa projektnim korisnicima.

Dijaspora i njene organizacije su spremne da se uključe u prenos znanja, vještina i tehnologija za poslovne subjekte iz BiH.

Relevantni regulatorni okvir i

47

dijaspore u BiH.

Indikator: Broj novih radnih mjesta kreiranih u BiH kao rezultat doprinosa dijaspore i saradnje između poslovnih subjekata.

Početno stanje: n/a.

Cilj: Najmanje 320 novih radnih mejsta u BiH (minimum od 30 % za žene).

Indikator: Broj BiH poduzeda koja imaju koristi od prenosa znanja i vještina koje de se pretočiti u produktivne veze sa poslovnim subjektima u dijaspori, uvođenje novih tehnologija, nova tržišta i poslove.

Početno stanje: n/a.

Cilj: Najmanje 30 bh. poduzeda (minimum 30 % u vlasništvu žena).

politike za strane investicije pogoduju investicijama dijaspore u BiH.

Rezultati prema ishodu Indikatori rezultata Izvori podataka Načini verifikacije

Pretpostavke

Ishod 1: MLJPI i MVP u saradnji s institucijama vlasti na svim nivoima, koriste i razvijaju instrumente za aktivno uvezivanje, razmjenu i saradnju s dijasporom i njihovim organizacijama.

Troškovi ciljeva prema Ishodu 1: USD 643.616 (bez indirektnih troškova)

Rezultat 1.1:

Strategija saradnje s dijasporom, akcioni plan i okvir za monitoring i evaluaciju razrađeni i u

Indikator: Razina učešda i podrške svih razina vlasti u fazi izrade i usvajanja Strategije saradnje s dijasporom.

Polazište: Saradnja s dijasporom se razmatra samo na ad hoc i nedosljednoj osnovi

CIlj: Međuresorsna Radna grupa imenovana je od strane Vijeda ministara BiH i sastaje se kvartalno kako bi razgovarala o prioritetima saradnje s dijasporom,

Zapisnici sa sastanaka radne grupa na čelu s MLJPI.

Izvještaji o napretku projekta.

Službene novine.

Strategija i plan za

Političko i institucionalno

vlasništvo nad Politikom

saradnje s dijasporom na

svim razinama vlasti.

Radna grupa za izradu

Strategije

48

primjeni kroz pristup koji uključuje sve nivoe vlasti.

koji se uvrštavaju u Strategiju.

Indikator: Postojanje i razina provedbe Strategije saradnje s dijasporom.

Polazište: Strategija saradnje s dijasporom ne postoji.

Cilj: Strategija saradnje s dijasporom izrađena na participativan način i dostavljena Vijedu ministara BiH, a godišnji izvještaji o provedbi od strane MLJPI-ja pokazuju napredak u njenoj realizaciji.

Indikator: Postojanje i upotreba okvira za monitoring i evaluaciju napretka provedbe Strategije i širih efekata doprinosa dijaspore.

Polazište: Okvir za monitoring i evaluaciju ne postoji.

Cilj: Postoji participatorni okvir za monitoring i evaluaciju i koristi se za mjerenje kako nivoa provedbe Strategije tako i razvojnih efekata.

monitoring i evaluaciju.

Izvještaj o provedbi Strategije.

Projektni izvještaji.

institucionalizirana, sa

jasnim opisom poslova.

Rezultat 1.2:

Potvrđena koordinaciona uloga MLJPI-ja za saradnju s dijasporom, uz ojačane kapacitete relevantnih državnih i entitetskih ministarstava uključenih u izradu i provedbu Strategije saradnje s dijasporom te

Indikator: Broj institucija sposobnih da u svojim strategijama i planovima uvrste koncept migracija i razvoja.

Polazište: 25 institucija učestvuju u izradi Smjernica za uvrštavanje koncepta migracija i razvoja u izradu i provedbu javnih politika, 8 kantona i 10 opdina.

Cilj: 35 institucija, 10 kantona i 15 opdina.

Indikator: Broj kontakt osoba za dijasporu u državnim institucijama koje učestvuju u međuagencijskoj koordinacijskoj mreži za saradnju s dijasporom te aktivno razmjenjuju informacije s MLJPI i mrežom o pitanjima saradnje s dijasporom. Polazište: 0. Cilj: najmanje 11 (50% žena).

Upitnici za evaluaciju prije i nakon obuke koje popunjava tehničko osoblje.

Popis imena kontakt osoba za dijasporu.

Godišnji izvještaj MLJPI o stanju bh. dijaspore i migracioni profil.

Popis indikatora relevantnih za saradnju s dijasporom za svaku instituciju vlasti zastupljenu u Radnoj grupi (Bijela knjiga).

Svi članovi Radne grupe imenuju posvedeno tehničko osoblje za obuku i djelovanje u svojstvu kontakt osoba za dijasporu unutar svojih institucija Svi članovi radne grupe spremni na saradnju i koordinaciju sa MLJPI na razmjeni podataka o iseljeništvu.

49

sistemsko prikupljanje i korištenje podataka o iseljeništvu.

Indikator: Redovitost i sveobuhvatnost prikupljanja i razmjene podataka o iseljavanju i dijaspori iz identificiranih izvora podataka koji sarađuju s MLJPI. Polazište: Trenutno postoji tek ad hoc prikupljanje podataka o iseljeništvu na lokalnoj razini i od strane MLJPI za migracioni profil i na ograničenom broju indikatora, što je otežano nedostatkom mehanizma za razmjenu podataka. Cilj: Sistematično i redovno (godišnje) prikupljanje podataka i razmjena seta prioritetnih podataka koji se odnose na iseljavanje i dijasporu, posebno od strane Agencije za zapošljavanje BiH i statističkih agencija i zavoda u BiH, uz koordinaciju od strane MLJPI.

Rezultat 1.3:

Dijaspora organizirana u predstavnička tijela u do dvije ogledne zemlje sarađuje s diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH i vlastima u zemljama prijema te učestvuje u dijalogu o javnim politikama u BiH.

Indikator: Stopa učešda na godišnjim konferencijama i dijalogu o javnim politikama relevantnim za dijasporu u BiH. Polazište: 10 predstavnika dijaspore po manjim okruglim stolovima, sa ukupno 50 učesnika. Cilj: Najmanje 30 predstavnika dijaspore (40% žena) po konferenciji / dijalogu o javnim politikama i sa 100 učesnika po svakoj godišnjoj konferenciji ukupno.

Indikator: Broj predstavničkih tijela dijaspore koja kao takva sarađuju sa vlastima u BiH i zemljama prijema.

Polazište: 0.

Cilj: Najmanje 1 (Njemačka, Austrija).

Indikator: Broj saopdenja za medije, radio intervjua, televizijskih nastupa, vijesti na društvenim medijima i članaka u štampanim medijima u vezi s godišnjom konferencijom za dijalog na temu javnih politika sa dijasporom. Polazište: 5.

Zapisnici s godišnje konferencije za dijalog na temu javnih politika, koju je facilitiralo MLJPI.

Saopštenja za medije o uspostavljanju novih udruženja i mreža dijaspore kao predstavničkih tijela vis-a-vis vlasti u BiH i zemaljama prijema.

Dodijeljena priznanja.

Saopdenja za medije, intervjui u štampanim medijima, radio emisije, TV nastupi, s prepoznatljivim predstavnicima dijaspore vezano za godišnju

MVP sarađuje s MLJPI na organizaciji predstavničkih tijela bh. dijaspore u odabranim zemljama prijema. MVP sarađuje s MLJPI na organizaciji godišnjih dešavanja za dodjelu priznanja na nominiranju udruženja dijaspore ili pojedinaca u skladu s definiranim kriterijima odabira.

Ministar na čelu MLJPI odobrava koncept i dizajn nove web stranice za dijasporu sa svim njenim funkcionalnostima kako

50

Cilj: 30 po godini.

Indikator: Razina funkcionalnosti web portala za dijasporu kojim upravlja MLJPI. Polazište: Nedostatak učinkovitog internet komunikacijskog kanala za saradnju s dijasporom.

Cilj: Web portal koji omoguduje učinkovitu komunikaciju s dijasporom, uključujudi i putem društvenih medija, s najmanje 1.000 mjesečnih posjeta.

konferenciju za dijalog na temu javnih politika sa dijasporom.

Web stranica MLJPI, dio namijenjen dijaspori, statistike i web statistike na novoj web stranici.

bi postala interaktivna platforma za razmjenu informacija i komunikaciju između domadih vlasti i bh. dijaspore.

Rezultat 1.4:

Socijalni, znanstveni i finansijski resursi se mobiliziraju kroz mapiranje potencijala dijaspore u 10 odabranih zemalja, uspostavljenu platformu za crowdsourcing kao i mehanizam za prenos znanja kojim se dijaspora povezuje s BiH.

Indikator: Broj institucija koje imaju koristi od prenosa znanja od stručnjaka iz dijaspore vezano za provedbu Strategije saradnje s dijasporom. Polazište: 10 institucija godišnje prvenstveno u području medicine. Cilj: Do 50 stručnjaka iz dijaspore s profesijama koje osiguravaju koristi institucijama prijema, prije svega u javnom sektoru i na provedbi Strategije saradnje s dijasporom. Indikator: Broj izvještaja o mapiranju dijaspore. Polazište: Inicijalno mapiranje dijaspore urađeno za Švicarsku. Cilj: 10 mapiranja (prema spolu) dijaspore za odabrane zemlje prijema pružaju konkretne informacije o vrsti resursa (znanja i drugog) koji se mogu mobilizirati za razvoj BiH.

Indikator: Broj inicijativa koje uključuju dijasporu, a koje su ostvarene kroz platform za crowdsourcing.

Polazište: Nije primjenljivo

Cilj: Najmanje 5.

Izvještaji o provedbi stručnih angažmana dijaspore. Izvještaji o mapiranju dijaspore za 10 glavnih zemalja prijema.

Saopdenja za javnost i medijsko izvještavanje o provedenim inicijativama putem platforme za crowdsourcing.

Institucije prijema podnose dovoljan broj zahtjeva za stručnjacima iz dijaspore te je mogude utvrditi i spojiti stručnjake iz dijaspore s institucijama prijema. Udruženja bh. dijaspore i MVP mobiliziraju bh. dijasporu da učestvuje u mapiranju dijaspore.

Bh. institucije i organizacije civilnog društva i predstavnici dijaspore sarađuju u uspostavljanju platforme za crowdsourcing, doprinosedi svojim projektnim idejama i resursima s kojima se ove projektne ideje mogu realizirati.

51

Ishod 2: Lokalne vlasti usklađuju svoje razvojne strategije sa strateškim okvirom BiH za saradnju s dijasporom, istovremeno pružajudi vedi broj i bolje usluge članovima dijaspore te podržavajudi lokalne inicijative kojim se privlači znanje i investicije iz dijaspore.

Troškovi ciljeva prema Ishodu 2: USD 1.422.912 (bez indirektnih troškova)

Rezultat 2.1:

Opdine osposobljene odgovarajudim strukturama, kapacitetima i alatima za komunikaciju, umrežavanje i saradnju s dijasporom.

Indikator: Broj opdinskog osoblja koje posjeduje suštinska i praktična znanja u oblasti migracija i razvoja. Polazište: 20. Cilj: 40, a među kojima je najmanje 30% žena (2019. god.).

Indikator: Broj opdinskog osoblja uključenog u razmjenu iskustava kad je riječ o migracijama i razvoju. Polazište: 16 članova lokalne mreže migracija za razvoj.

Cilj: Najmanje 60 predstavnika opdinskih vlasti (među kojima je najmanje 30% žena) uključeno u mrežu te ostvaruje koristi razmjene iskustava, kako u BiH, tako i inostranstvu.

Indikator: Broj poslovnih sastanaka (B2B), novih investicija i radnih mjesta kao rezultat saradnje s dijasporom u kojoj su posredovale lokalne vlasti. Polazište: 4 poslovna susreta (B2B), 1 nova investicija i 10 radnih mjesta65 kao rezultat saradnje s dijasporom u kojoj su posredovale lokalne vlasti. Cilj: Najmanje 25 poslovnih susreta, dvije nove investicije i 20 novih radnih mjesta kao rezultat kao rezultat saradnje s dijasporom u kojoj su posredovale lokalne vlasti.

Formalna dokumentacija i izvještaji lokalnih vlasti.

Web stranice opdina i interna dokumentacija.

Ocjene učesnika prije i nakon obuke; evidencija prisutnih učesnika.

Registri lokalnih vlasti o dijaspori.

Protokoli sa poslovnih sastanaka.

Izvještaji lokalnih medija.

Izvještaji o projektu.

Korisnici projekta s novim radnim mjestima.

Fotografije poslovnih objekata.

Visokomotivirano i proaktivno osoblje jedinica lokalne samouprave potiče nove ideje i pokrede saradnju s dijasporom.

Nedovoljna razina povjerenja između dijaspore i njihovih organizacija i lokalnih vlasti i poduzeda. Opdine, lokalne zajednice i poduzeda, razumiju potencijalne izravne i neizravne doprinose dijaspore u razvoju i spremni su na uključivanje u projekat.

Rezultat 2.2:

Opdine pružaju usluge i sarađuju

Indikator: Broj novouvedenih / poboljšanih lokalnih administrativnih i/ili informacijskih usluga usmjerenih

Web stranice jedinica lokalne samouprave.

Članovi dijaspore nerado se registriraju u

65

Ovo polazište odnosi se samo na nova ulaganja u 10 partnerskih jedinica lokalne samouprave u okviru prve faze projekta.

52

s članovima dijaspore na prenosu znanja i vještina te provedbi lokalnih razvojnih prioriteta, doprinosedi stvaranju radnih mjesta i generiranju prihoda.

na dijasporu. Polazište: 17 administrativnih i/ili informacijskih usluga usmjerenih na dijasporu. Cilj: Najmanje 20 novih ili poboljšanih administrativnih i/ili informacijskih usluga uvedenih u 15 jedinica lokalne samouprave. Indikator: Broj lokalnih strategija koje uključuju migracije i prepoznaju potencijale saradnje s dijasporom u lokalnom razvoju. Polazište: 10 lokalnih strategija. Cilj: Najmanje 15 lokalnih razvojnih strategija usvojenih u konsultacijama s dijasporom, a koje uključuju migracije i prepoznaju potencijale saradnje s dijasporom u lokalnom razvoju. Indikator: Broj inicijativa koje u saradnji s dijasporom provode jedinice lokalne samouprave, a proizilaze iz lokalnih strategija, kao i broj novih radnih mjesta odnosno domadinstava koja imaju koristi od povedanog izvora prihoda. Polazište: 14.

Cilj: Najmanje 15 projekata, koji povezuju dijasporu sa njihovim lokalnim zajednicama porijekla i doprinose lokalnom ekonomskom razvoju, kreiranju najmanje 80 radnih mjesta (30% za žene) i osiguravaju povedane prihode za 300 domadinstava.

Službene evidencije jedinica lokalne samouprave. Alati lokalnih samouprava na društvenim i drugim medijima (Facebook stranice, specijalizirani bilteni, radio i TV emisije i slično) koji su usmjereni na dijasporu. Usvojene lokalne razvojne strategije i odgovarajude odluke opdinskih vijeda/skupština opština. Službene evidencije lokalne samouprave i godišnji izvještaji. Izvještaji projekta.

registrima dijaspore koje vode jedinice lokalne samouprave. Jedinice lokalne samouprave imaju ograničeno znanje o vrsti usluga koje su potrebne dijaspori. Nedostatak inovativnih ideja i pristupa od strane jedinica lokalne samouprave o tome kako pokrenuti inicijative koje omoguduju doprinos dijaspore lokalnom ekonomskom razvoju.

Ishod 3: Partneri iz dijaspore prenose znanje i vještine i ostvaruju zajedničke investicije s privatnim sektorom u BiH, doprinosedi stvaranju novih radnih mjesta.

Troškovi ciljeva prema Ishodu 3: USD 2.046.799 (bez indirektnih troškova)

53

Rezultat 3.1:

Poslovni subjekti iz dijaspore i BiH sarađuju kroz prenos znanja i razvoj tržišno orijentiranih vještina.

Indikator: Broj poslovnih ideja i potencijalnih investicija identificiranih od strane organizacija koje sarađuju sa dijasporom. Polazište: Nije pimjenljivo. Cilj: Najmanje 10. Indikator: Broj predstavnika privatnog sektora iz dijaspore i BiH koji imaju koristi od olakšanog prenosa znanja, koji doprinosi uvođenju novih tehnologija, novih vještina, novih radnih mjesta i novih tržišta za domada poduzeda. Polazište: Nema ciljanih i facilitiranih mehanizama za prenos znanja privatnom sektoru. Cilj: Najmanje 150 predstavnika privatnog sektora (među kojima je najmanje 30% žena).

Izvještaji projekta. Povratne informacije od korisnika (privatni sektor). Izvještaji projekta. Evidencije sa obuka/događaja za razvoj kapaciteta. Povratne informacije članova organizacija dijaspore.

Poduzeda iz dijaspore i BiH imaju ograničen pristup i informacije, ukoliko ih uopde imaju, shemama za prenos znanja. Nepovoljne ekonomske prilike u BiH mogu ograničiti širenje ili modernizaciju korisnika poticaja za prenos znanja.

Rezultat 3.2:

Investicije i ekonomska saradnja dijaspore unaprijeđeni i doprinose stvaranju radnih mjesta.

Indikator: Broj investicija dijaspore ostvarenih u BiH i broj novih radnih mjesta kao rezultat istih. Polazište: Nije primjenjivo Cilj: Najmanje 15 investicija dijaspore kroz koje se kreira 250 novih radnih mjesta. Indikator: Broj javnih finansijskih mehanizama kroz koje se potiče angažman dijaspore u ekonomskom razvoju BiH, a koji ujedno doprinose provedbi Strategije. Polazište: Jedna sa MLJPI. Cilj: Najmanje 2.

Izvještaji projekta. Službeni podaci korisnika iz privatnog sektora. Izvještaji projekta. Službeni podaci korisnika iz privatnog sektora.

Poslovni subjekti iz dijaspore postepeno vradaju povjerenje u institucije u BiH i spremni su ulagati u svoju zemlju.

Aktivnosti za Rezultat 1.1 Inputi

1.1.1. Podrška participatornoj izradi Strategije saradnje s dijasporom

3 sastanka članova Radne grupe Međunarodni i 3 domada eksperta: konsultantske naknade uz 3x putni troškovi i dnevnice za međunarodne eksperte 3x putni troškovi za međunarodnog stručnjaka

54

Troškovi smještaja (35 osoba) Logistika za obuku: 35 ljudi, 2 dana Iznajmljivanje opreme za simultano prevođenje i prevod Uposlenici / eksperti IOM-a (IOM RO Beč, put i dnevnice)

1.1.2. Finalizacija, promocija i podjela Smjernica za uvrštavanje koncepta migracija i razvoja u proces izrade i realizacije javnih politika u BiH

Pregled od strane stručnog tima IOM-a (nije relevantno za budžet) Prevod i objavljivanje Smjernica

Aktivnosti za Rezultat 1.2 Inputi

1.2.1. Organizacija seminara na tehničkom nivou na temu migracija i razvoja za državne službenike iz institucija koje de biti uključene u međusektorski koordinacioni mehanizam

6 seminara za domade tehničko osoblje: 2 godišnje 2 međunarodna stručnjaka (IOM), putni troškovi i smještaj (35 osoba) Putni troškovi u BiH za učesnike obuka: 25 osoba Troškovi logistike obuka za 35 osoba Prevod i oprema za simultani prevod

1.2.2. Osnivanje i jačanje mreže koordinatora za dijasporu u institucijama koje sarađuju (ili imaju za to potencijal) s dijasporom u okviru svog mandata

Troškovi smještaja (15 osoba) Putni troškovi (u BiH) za učesnike treninga: 13 osoba Materijal za obuku: 15 učesnika Hrana i smještaj: 15 osoba Prevoditelji: 2 osobe Iznajmljivanje opreme za simultano prevođenje.

1.2.3. Poboljšanje kapaciteta MLJPI i drugih relevantnih državnih aktera i razvoj metodologije i rješenja za prikupljanje i razmjenu podataka o iseljavanju i dijaspori u cilju izrade, provedbe i monitoringa politika na osnovu jasnih činjenica

Međunarodni stručnjak (20 radnih dana) Naknade za domade stručnjake (30 radnih dana) Izvještaja (prikupljanje podataka, prevođenje, lektorisanje): 100 strana Prevoditelj (pomod međunarodnom stručnjaku tokom intervjua i obuke) Računarska oprema.

Aktivnosti za Rezultat 1.3 Inputi

1.3.1. Pokretanje konferencija za dijalog sa dijasporom u BiH Putni troškovi (IOM eksperti/facilitatori za tematske inpute) za 3 konferencije o javnim politikama relevantnim za dijasporu Putni troškovi (međunarodno): 24 osoba Putni troškovi domadih učesnika: 56 Logistika: 80 osoba, 3 konferencije Usluge prevođenja, iznajmljivanje prostora

1.3.2. Uspostava predstavničkih tijela BiH dijaspore u zemljama odredišta

3 uposlena MLJPI-ja *3 sastanka *2 zemlje = 18 putovanja

1.3.3. Uspostava zvaničnog web portal u vlasništvu države Dizajn i izrada web stranice, komunikacijska strategija

55

kao glavnog kanala komunikacije između BiH vlasti i BiH dijaspore širom svijeta

IT podrška za održavanje web stranice

Aktivnosti za Rezultat 1.4 Inputi

1.4.1. Mapiranje dijaspore u 10 zemalja prijema Međunarodni ekspert: 70 dana Domadi ekspert: 70 dana

1.4.2. Uspostava mehanizma za povezivanje stručnjaka iz dijaspore sa institucijama/opdinama koje potražuju njihovu ekspertizu u BiH a koje radi na provedbi politike/strategije saradnje s dijasporom

Logistika za strane IOM misije (odabir kandidata, pregovori, organizacija puta) Putni troškovi za učesnike pilot sheme: 50 osoba

1.4.3. Na osnovu mapiranja uspostaviti platformu za crowdsourcing u okviru web stranice za dijasporu u vlasništvu MLJPI

Međunarodne konsultantske usluge za izradu crowdsourcing platforme Tehnička oprema za MLJPI Novinske konferencije: 2 Prevod: 70 dana

Aktivnosti za Rezultat 2.1 Inputi

2.1.1. Uspostaviti funkcije, osposobiti i zvanično pokrenuti pozicije koordinatora za dijasporu u opdinama

Tehnička pomod na zahtjev Obuka, uključujudi i standardizirane materijale za obuku koje MLJPI i IOM stave na raspolaganje, kao i moduli iz JMDI alata Konsultanti za obuku Putni troškovi, prevod Glavni tehnički savjetnik za javnu upravu, viši i niži saradnik za lokalnu upravu

2.1.2. Podržati opdine da identifikuju I povežu se sa dijasporom kroz inovativne pristupe, alate i kanale za komunikaciju

Prilagođena tehnička pomod za svaku partnersku jedinicu lokalne samouprave Softver, IKT / društveni mediji za podršku, savjete i alate Radionice, dešavanja u partnerskim opdinama: 15 Publikacije, bilteni, video zapisi Putni troškovi

2.1.3. Podrška opdinama da produktivno olakšaju saradnju u cilju ekonomskog razvoja između dijaspore i dijasporskih mreža (poslovne i zavičajne organizacije) i ekonomskih aktera u ciljanim lokacijama

Razvoj kapaciteta za jedinice lokalne samouprave (mapiranje uslova poslovanja, identifikacija prioritetnih projekata, podrška za poslovne sastanke, itd.) Radionice, događaji Specifična tehnička pomod za istraživanje tržišta, itd. Putni troškovi, promocija Viši i niži saradnik za ekonomski razvoj

2.1.4. Podrška umrežavanju i strukovnoj (peer-to-peer) razmjeni između djelatnika na lokalnom nivou u BiH i mreža

Radionice, događaji: 7 sa prosjekom od 40 posjetilaca Logistika za obuku: 10 ljudi

56

globalno Putni troškovi (u zemlji i međunarodni) Publikacije, video zapisi, prevod

Aktivnosti za Rezultat 2.2 Inputi

2.2.1. Proširiti i poboljšati portfoljo javnih usluga koje pružaju opdine

Specifična tehnička pomod za pojedinačne slučajeve: 5 dana za 15 opdina (ukupno 75) Softver, IKT Promocija i materijali za publikaciju, putni troškovi

2.2.2. Podrška opdinama za uključivanje koncepta migracija u strateške okvire i poticaj za provedbu prioriteta proisteklih iz lokalnih strategija.

Konsultanti za pomod lokalnim vlastima kod uvrštavanja aspekta migracija u lokalne strategije Projektni fond (podrška za operacionaliziranje prioriteta iz lokalnih strategija) Putni troškovi Publikacije (najbolje prakse) i video priče

Aktivnosti za Rezultat 3.1 Inputi

3.1.1. Identifikacija prilika za saradnju i olakšanje razmjene između privatnog sektora u BIH i iz dijaspore

Međunarodna ekspertiza za razvoj privatnog sektora Posredovanje kod investiranja Tehnička pomod za identifikaciju najbitnijih sektora u BiH Radionice i događaji (tematske konferencije, poslovni sastanci, uključujudi u inostranstvu) Publikacije, video materijali Putni troškovi

3.1.2. Podrška ciljanom transferu znanja i vještina iz dijaspore i njenih organizacija poslovnim subjektima i pojedincima u BiH s ciljem doprinosa ekonomskom razvoju

Shema za podršku prenosu znanja Evaluacija ekonomskog učinka Prevod, publikacija Putni troškovi

Aktivnosti za Rezultat 3.2 Inputi

3.2.1. Podrška realizaciji investicija dijaspore u BiH Shema za podršku investicijama i start-up idejama Međunarodna ekspertiza za podršku investiranju i izvozu Info dani, promocija, putni troškovi

57

PRILOG 2: PROJEKTNI BUDŽET

Priložena tabela prikazuje sažetu verziju projektnog budžeta. Detaljan budžet je priložen uz projektni dokument.

Ishod 1: MLJPI i MVP u saradnji s institucijama vlasti na svim nivoima, koriste i razvijaju instrumente za aktivno uvezivanje, razmjenu i saradnju s dijasporom i njihovim organizacijama.

1.1. Strategija saradnje s dijasporom, akcioni plan i okvir za monitoring i evaluaciju razrađeni i u primjeni kroz pristup koji uključuje sve nivoe vlasti.

101,129

1.1.1. Podrška participatornoj izradi Strategije saradnje s dijasporom 95,819

1.1.2. Finalizacija, promocija i podjela Smjernica za uvrštavanje koncepta migracija i razvoja u proces izrade i realizacije javnih politika u BiH

5,309

1.2. Potvrđena koordinaciona uloga MLJPI-ja za saradnju s dijasporom, uz ojačane kapacitete relevantnih državnih i entitetskih ministarstava uključenih u izradu i provedbu Strategije saradnje s dijasporom te sistemsko prikupljanje i korištenje podataka o iseljeništvu.

81,187

1.2.1. Organizacija seminara na tehničkom nivou na temu migracija i razvoja za državne službenike iz institucija koje de biti uključene u međusektorski koordinacioni mehanizam

35,586

1.2.2. Osnivanje i jačanje mreže koordinatora za djasporu u institucijama koje sarađuju (ili imaju za to potencijal) s dijasporom u okviru svog mandata

18,289

1.2.3. Poboljšanje kapaciteta MLJPI i drugih relevantnih državnih aktera i razvoj metodologije i rješenja za prikupljanje i razmjenu podataka o iseljavanju i dijaspori u cilju izrade, provedbe i monitoringa politika na osnovu jasnih činjenica

27,312

1.3. Dijaspora organizirana u predstavnička tijela u do dvije ogledne zemlje sarađuje s diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH i vlastima u zemljama prijema te učestvuje u dijalogu o javnim politikama u BiH.

166,064

1.3.1. Pokretanje konferencija za dijalog sa dijasporom u BiH 122,814

1.3.2. Uspostava predstavničkih tijela BiH dijaspore u zemljama odredišta 37,797

1.3.3. Uspostava zvaničnog web portal u vlasništvu države kao glavnog kanala komunikacije između BiH vlasti i BiH dijaspore širom svijeta

5,452

1.4. Socijalni, znanstveni i finansijski resursi se mobiliziraju kroz mapiranje potencijala dijaspore u 10 odabranih zemalja, uspostavljenu platformu za crowdsourcing kao i mehanizam za prenos znanja kojim se dijaspora povezuje s BiH.

295,237

1.4.1. Mapiranje dijaspore u 10 zemalja prijema 65,895

1.4.2. Uspostava mehanizma za povezivanje stručnjaka iz dijaspore sa institucijama/opdinama koje potražuju njihovu ekspertizu u BiH a koje radi na provedbi politike/strategije saradnje s dijasporom

203,026

1.4.3. Na osnovu mapiranja uspostaviti platform za crowdsourcing u okviru web stranice za dijasporu u vlasništvu MLJPI

26,316

Ishod 2: Lokalne vlasti usklađuju svoje razvojne strategije sa strateškim okvirom BiH za saradnju s dijasporom, istovremeno pružajudi vedi broj i bolje usluge članovima dijaspore te podržavajudi lokalne inicijative kojim se privlači znanje i investicije iz dijaspore.

2.1. Opdine osposobljene odgovarajudim strukturama, kapacitetima i alatima za komunikaciju, umrežavanje i saradnju s dijasporom.

792,495

2.1.1. Uspostaviti funkcije, osposobiti i zvanično pokrenuti pozicije koordinatora za dijasporu u opdinama 372,257

2.1.2. Podržati opdine da identifikuju I povežu se sa dijasporom kroz inovativne pristupe, alate i kanale za komunikaciju

42,754

2.1.3. Podrška opdinama da produktivno olakšaju saradnju u cilju ekonomskog razvoja između dijaspore i dijasporskih mreža (poslovne i zavičajne organizacije) i ekonomskih aktera u ciljanim lokacijama

315,509

2.1.4. Podrška umrežavanju i strukovnoj (peer-to-peer) razmjeni između djelatnika na lokalnom nivou u BiH i mreža globalno

61,975

2.2. Opdine pružaju usluge i sarađuju s članovima dijaspore na prenosu znanja i vještina te provedbi lokalnih razvojnih prioriteta, doprinosedi stvaranju radnih mjesta i generiranju prihoda.

630,416

2.2.1. Proširiti i poboljšati portfoljo javnih usluga koje pružaju opdine 52,301

2.2.2. Podrška opdinama za uključivanje koncepta migracija u strateške okvire i primjenu posebnih javnih shema poticaja za provedbu prioriteta proisteklih iz lokalnih strategija.

578,116

Ishod 3: Partneri iz dijaspore prenose znanje i vještine i ostvaruju zajedničke investicije s privatnim sektorom u BiH, doprinosedi stvaranju novih radnih mjesta.

3.1. Poslovni subjekti iz dijaspore i BiH sarađuju kroz prenos znanja i razvoj tržišno orijentiranih vještina. 655,227

3.1.1. Identifikacija prilika za saradnju i olakšanje razmjene između privatnog sektora u BIH i iz dijaspore 147,024

58

3.1.2. Podrška ciljanom transferu znanja i vještina iz dijaspore i njenih organizacija poslovnim subjektima i pojedincima u BiH sa ciljem doprinosa ekonomskom razvoju

508,203

3.2. Investicije i ekonomska saradnja dijaspore unaprijeđeni i doprinose stvaranju radnih mjesta. 1,391,572

3.2.1. Podrška realizaciji investicija dijaspore u BiH 1,391,572

Vođenje projekta i operativni troškovi UNDP 660,924

Vođenje projekta i operativni troškovi IoM 544,177

GMS 374,111

GRAND TOTAL 5,692,538

59

PRILOG 3. IZVOD IZ MIGRACIJSKOG PROFILA ZA BIH, 2015. GODINA

Zemlja prijema Broj iseljenika iz BiH Izvori podataka i referentna

godina

Albanija 29.077 UN66, 2013.

Australija 41.449 UN67, 2015.

Austrija 149.755 Eurostat68, 2015.

Belgija 450 Eurostat, 2015.

Bolivija 10 UN, 2015.

Brazil 82 UN, 2015.

Bugarska 107 Eurostat, 2015.

Kanada 39,583 UN, 2015.

Čile 12 UN, 2015.

Republika Hrvatska 409.357 Eurostat, 2015.

Kipar 96 Eurostat, 2015.

Češka Republika 2.928 Eurostat, 2015.

Danska 17.858 Eurostat, 2015.

Dominikanska Republika 5 UN, 2015.

Egipat 70 UN, 2015.

Estonija 2 Eurostat, 2015.

Finska 585 Eurostat, 2015.

Francuska 13.958 Eurostat, 2015.

Njemačka 159.380 Eurostat, 2015.

Grčka 456 Eurostat, 2015.

Mađarska 506 Eurostat, 2015.

Irska 1.200 Eurostat, 2015.

Island 153 UN, 2015.

Italija 27.726 Eurostat, 2015.

Izrael 53 UN, 2013.

66

Ujedinjeni narodi, Odjel za ekonomska i socijalna pitanja (2013. godina). Trendovi u međunarodnom pregledu migracija: Migranti prema odredištu i porijeklu (baza podataka Ujedinjenih naroda). 67

Ujedinjeni narodi, Odjel za ekonomska i socijalna pitanja (2013. godina). Trendovi u međunarodnom pregledu migracija: Migranti prema odredištu i porijeklu (baza podataka Ujedinjenih naroda). 68

Statistički bilteni Eurostata – Stanovništvo EU, izdanje za 2015. godinu; Podaci Eurostata vezano za zemlju rođenja, godina 2011.

60

Zemlja prijema Broj iseljenika iz BiH Izvori podataka i referentna

godina

Jordan 64 UN, 2015.

Letonija 4 Eurostat, 2015.

Libija 329 UN, 2015.

Luksemburg 2.232 Eurostat, 2015.

Makedonija 8.713 UN, 2015.

Malta 159 Eurostat, 2015.

Crna Gora 34.259 UN, 2015.

Norveška 13.453 Centralni statistički ured Kraljevine

Norveške, 2015.

Novi Zeland 626 UN, 2013.

Poljska 3.741 Eurostat, 2015.

Portugal 111 Eurostat, 2015.

Rumunija 60 Eurostat, 2015.

Rusija 515 UN, 2015.

Slovačka 321 Eurostat, 2015.

Slovenija 96.921 Eurostat, 2015.

Španija 3.510 Eurostat, 2015.

Srbija 335.992 UN, 2015.

Švedska 56.477 Eurostat, 2015.

Švicarska 57.542 UN, 2015.

Južna Afrika 184 UN, 2015.

Nizozemska 25.440 Statistički godišnjak – Agencija za

statistiku Nizozemske, 2013.

Turska 3.507 UN, 2015.

Sjedinjene Američke Države 132.255 UN, 2013.

Velika Britanija 7.880 Eurostat, 2015.

Venecuela 24 UN, 2015.

UKUPAN BROJ ISELJENIKA 1.679.177

61

PRILOG 4. ORGANIZACIONA STRUKTURA

Sporazum između SDC i UNDP Memorandum o razumijevanju SDC, MLJPI, UNDP i IOM

Sporazum između UNDP i IOM

3

3

3

3