42 43Franina i Jurina 2018. Franina i Jurina 2018.

Mirjana Pavletić

RASKOŠNO UKRAŠENA RUKOPISNA KNJIGA

Uz 650. godišnjicu Misala kneza Novaka

Među starim hrvatskim glagoljskim rukopisnim knjigama posebnom se ljepotom kaligrafije i ilumina-

cije ističe Misal kneza Novaka. Riječ je o najstarijem datiranom glagoljskom misalu koji je nastao prije 650 godina iz pera kra-ljevskoga viteza, kneza Novaka od Ostrovice Ličke, podrijetlom iz porodice Disislavića. Novak, knez Šolgovski u Erdelju i knez grada Nina u Dalmaciji, sin kneza Petra, odlučio je napisati ovaj misal za spas svoje duše i kao zavjetni dar crkvi u kojoj će jednoga dana biti pokopan. U kolofonu piše: „Let Gospod-njih 1368 ja knez Novak (…) napisah te knjige za svoju dušu i onoj crkvi da se dadu v koj legu vekivečnim ležanijem. (…) A sada pro-šu vsakoga popa i djaka ki budet va te knjige oficijati moli milostivoga i dragoga i slatkoga

gospodina Boga i vspomeni moju dušicu v molitvah svojih i moli gospodina Boga za nju.“

Taj, pisan na staroslavenskom jeziku (hrvatska redakcija) ustavnom glagoljicom, na finoj pergameni veličine 32 x 24,5 cm, dospio je u Istru 1405. godine kada su ga za potrebe svojih crkva sv. Jelene u Gornjoj i sv. Petra u Donjoj Nugli mještani otkupili od Novakova sina Petra s Krbave za „40 zlatnih ino 5“ (za 45 zlatnika). O tome izvještava dodatna rukopisna bilješka na posljednjem listu kodeksa, podno kolofona (impresu-ma), gdje je nepoznati pisac zapisao: „Va ime Božje i svete Marije, amen. Lêt Gospodnih 1405. va vrême gospodina patrijarhi Anto-na, gospodina i duhovnoga otca Svete Marije Oglêjske crikve ki bêše domaći gospodin po naturê deželi frjulske, kuplene bêše te knigi ot kneza Petra, kneza Novaka sina s Krba-ve, za 40 zlatnih ino 5. I kupi je dobar muž župan Ivan pridêvkom Pirih sin dobra muža Črnka i župan Marin pridêvkom Mišulin. I v to vrême bêše Pirih župan v Nuglê. I bêše obarčin i držitel blaga crikve Svete Eleni i Svetoga Petra v Nuglê. I platista je blagom Svete Eleni i Svetoga Petra v Nuglê. A sada, gospodo redovnici i djaki, ki budete va te kni-gi čteli, prosite milostivoga gospodina Boga i nega mater gospoju Svetu Dêvu Mariju za duše vse pravovêrne hrstjanske, a navlastno za duše vsêh onih ki su pustili ko blago malo ali veliko crkve Svete Eleni i Svetoga Petra v Nuglê. I takoe vspomenite v svoih molitvah dušu župana Ivana pridêvkom Piriha. I dušu župana Marina pridêvkom Mišulina ka te knigi pripravista v Nuglu v crkv Svete Eleni i Svetoga Petra kako je zgora rečeno.“

Zanimljivo je da Misal kneza Novaka sadrži još nekoliko naknadno unesenih tek-stova, među kojima i najstarije poznate hr-vatsko-čakavske stihove pisane glagoljicom:

I pomisli vsaki h(rst)janinda se svyt ništare ni,jere gdo ga veće ljubi,ta ga brže zgubi.Nu jošće pomisli vsaki sada:ča se najde ot nas tada,gda se d(u)ša strahom smete,a dila n(a)m skriti nete. 

Ti su stihovi ujedno i najstariji primjer hrvatske ritmičko-silabičke versifikacije, a tema o prolaznosti života pojavljuje se u Novakovu misalu čak više od stotinu godina ranije nego u europskim latinskim misalima (Dies irae).

Znamenit je i zapis („Vita!Vita! Štampa naša gori gre…“) žakna Jurja iz Roča, od 26. lipnja 1482. godine, kojim je, na posljednjoj stranici Novakova misala, Juri navijestio skori izlazak iz tiska hrvatskoga prvotiska, Misala po zakonu Rimskoga dvora (1483.).

Iste godine dodana je i sekvenca o dva-naest apostola, a 1512. godine tadašnji je ročki župnik Šimun Greblo, izuzetan pisac, kaligraf, prepisivač i prevoditelj, u Novakov misal dodao tri molitve za mrtve te jednu cijelu misu u čast sv. Jelene.

Uz Misal kneza Novaka, koji ima 270 stranica (folija) pergamene, ispisanih u dva stupca, privezana su još dva lista pergame-ne, jedan na početku, a drugi na kraju knji-ge. Oni sadrže dijelove brevijara (brevijar = časoslov, zbirka molitva za zajedničko ili pojedinačno moljenje i pjevanje svećenika) iz 13. stoljeća.

Misal je, kao što i sam naziv kazuje, zbirka misa, liturgijskih tekstova koji se či-taju na misi, središnjem obredu kršćanskoga bogoštovlja. To je temeljna liturgijska knjiga Katoličke crkve. Ona sadrži obredne teksto-ve za sve vrste misa (nedjeljne, jutarnje, ve-černje, zavjetne, mise za mrtve, za pojedine blagdane i euharistijska slavlja…), uključujući upute za svećenika. Kroz povijest su se ra-zvijali različiti tipovi misala, a od 13. st. pre-vladava tip tzv. rimskog misala, koji je svoju konačnu verziju dobio nakon Tridentskog koncila i kao „Missale secundum consuetu-dinem Romanae Curiae“ (Misal po zakonu rimskoga dvora) od 1570. postao obvezan za cijelu Katoličku crkvu, sve do 1970. godine kada ga zamjenjuje Misal po preporukama i smjernicama 2. vatikanskog sabora.

I Novakov rukopis spada u rimske mi-sale. Sadrži sve propisane dijelove: Temporal (skup misnih obrazaca za pojedine nedjelje i blagdane u crkvenoj godini), Ordinarij (fiksni dijelovi mise, oni koji se nikad ne mijenjaju), Kanon (crkvene odredbe, pravi-la, zavjetne mise, mise za mrtve), Sanktoral (uz blagdane svetaca i mučenika), Komunal (zajednički dio) i druge obredne tekstove.

Ono što Novakov misal čini posebnim i izuzetno raskošnim jesu njegove ilumi-nacije: 480 inicijala i 6 minijatura. Na tim minijaturnim likovnim remek-djelima pre-vladavaju crvena, plava i zlatna boja te niz filigranskih uresa. Inicijali su ukrašeni plete-rima, viticama, palmetama, nizovima rom-ba, krugova i kockica, te motivima srdaca, sunaca, cvjetova, listova, trolistova, sjemen-ki. A minijature, koje prikazuju likove evan-đelista Mateja, Marka, Luke i Ivana, te motiv Raspeća i lik Isusa okrunjena trnovim vijen-cem, smještene su u okvire bogato ukraše-ne posebnim ornamentima. Dvije potonje minijature izrađene su preko cijele stranice. O minijaturama u Misalu kneza Novaka znanstvenu su studiju izradili povjesničari umjetnosti Kruno Prijatelj (HAZU, Split) i Ivana Prijatelj – Pavičić (FPMZ i OP, Split).

Misal kneza Novaka najstariji je datira-ni hrvatskoglagoljski misal koji, osim dataci-je, sadrži i ime osobe koja ga je pisala. Ostali hrvatskoglagoljski rukopisni misali, Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića (1404.), Berlin-ski misal (1402.), I. i II. Vrbnički misal (1456. i 1462.) i Newyorški misal (15. st.) nešto su mlađi, i isto su tako raskošno iluminirani, naročito Hrvojev misal koji je ukrašen s 94 minijature i 384 inicijala.

Danas se Misal kneza Novaka čuva u zbirci rukopisa i inkunabula u trezoru Austrijske nacionalne knjižnice u Beču (Österreichische Nationalbibliothek, Wien), kamo je dospio 1820. godine. Tadašnja

Nacionalna biblioteka u Beču u kojoj se čuva Misal kneza Novaka.

Jedna od minijatura u Misalu kneza Novaka.