dipl. in. ZLATKO LISJAK~

UZGOJ GLJIVA

aSh

I

AUGUST ENOA ZAGREB

.IZDAVAC:

IGP AUGUST ENOA

-

ZAGREB, ILICA 35

ZA IZDAVACA:

,I

NEDEUKO

STOJNIC

I

UREDNIK:

MARIJAN SINKOVICRECENZENT!:

Prof. dr JOSIP KIPATIC Dr MILICA TORTIC

I

ILEKTOR:I

.

ILIJANA MILENKOVICI

)

.IIKOREKTOR:

SNJEANA MARKOTIC

VANJSKA OPREMA:

~

ERVIN ILIC

1tece izdanje, 1991.

j

.

/

.

h

j

..

Shii-take

134

Shii-take Lentinus edo des (Berk.) Sing. Ta veoma' poznata japanska gljiva zasluuje zbog svojih specificnosti da je upoznamo i opiemo mogucnost njenog uzgoja. Shii-take, uz ampinjone, ubrajaju se medu gljive najvie uzgajane u svijetu. U Japanu se uzgaja vec vie od dvije hiljade godina i vana je stavka u izvozu Japana. Karakteristicno je da se, unatoc mnogobrojnim institutima koji se bave gi.jivama i proucavanjem optimalnih uvjeta supstrata i sorti, gljiva shii-take jo mnogo uzgaja na najprimitivniji, prvobitni nacin, poznat iz daleke povijest. Gljiva shii-take nama je posve nepoznata. Ona raste na sruenim stablima i panjevima samo u jugoistocnoj Aziji sve do Himalaje i Filipina. Masovno se gaji uglavnom u Japanu, i to ne samo plantano nego i u domacinstvima. Klobuk naraste 5 do 10 cm, svijetlosmede je do tamnosmede boje s bjelkastim ornamentima. Listici i strucak su u mladosti bjelkasti, a kasnije smedaste boje. Meso je bijele boje. Japanci gljivu shii-take dre eliksirom ivota. Smatraju da ima mnoga ljekovita svojstva: od sprecavanja najobicnije prehlade, smanjenja masnoce u krvi pa do antikanceroznog djelovanja. Dodamo li tim fantastttnim svojstvima i podatak da je to izvan-

"

redno ukusna gljiva, nije cudno da su je Evropljani, osim toga to su je uvozili u velikim kolicinama, nastojali proizvesti i u svom podnebiju. Danas se shii-take vec uzgaja u nekim evropskim zemljama. Dodue, ne tako uspjeno kao u Japanu, ali se primjecuje da se gljiva postepeno prilagoduje i evropskoj klirni. Zato cemo i mi opisati nacin koji se primjenjuje u tim pokuajima uzgoja u Njemackoj i Austriji, i koji je amaterski, ali uspjeno, primijenjen i u Jugoslaviji. UZGOJ NA DRVU Za uzgoj gljive shii-take upotrebljava se hrastovo, brezovo ili drvo pitomog kestena. Drvo mora biti svjee posjeceno, najvie dva do tri mjeseca prije cijepljenja. Pripreme se oblice 10 do 15, najvie do 20 cm promjera, 1 do 1,5 m duge. Drvo se prije upotrebe treba navlaiti. U Japanu se za cijepljenje upotrebljavaju drveni cepovi kao nosioci micelija. Oni se ukucavaju u buotine na svakoj oblici. Mi cemo za tu gljivu najvjerojatnije nabaviti micelij na podlozi itarica. Za cijepljenje takvim micelijem u Evropi se primjenjuje metoda reza. Oblice se zareu na dva nasuprptna kraja duboko ali da jo ostanu cvrste. Npr.: ako je oblica dugacka 1,5 m zaree se 0,5 m od kraja sa jedne 135

~

.

,... ~'

~

.Shematski prikaz zarezivanja oblica . . .

f

~

-ii?

. . . i spremanja

u inkubaciju

J;.136

1

..

strane i 0,5 m s drugoga kraja i nasuprot prethodnom rezu. Tako ce isti razmak od 0,5 m biti i izmed dva nasuprotna reza. Ti se rezovi ispune micelijem i na poznaJi nacin omotaju trakom najlonske folije. Slijedi period inkubacije koji se moe provesti u p\irodi ili u zatvorenim prostorima. U pri.rodi se izabere sjenovito, provlaeno ali drenano mjesto. Na takvom mjestu stavljamo sloj granja crnogoricnog drveca, ana to granje postavljamo cijepljene oblice. Time sprijecimo kontakt oblica sa dom. Manju kolicinu oblica postavit cemo horizontalno, dok kod vecih kolicina

moramo izabrati drugaciji nacin slaganja. Poslagane oblice se opet pokriju slojem crnogoricnog granja i sve skupa ovije najlonskom folijom. elimo li jo bolju izolaciju u odnosu na okolinu u vrijeme inkubacije, moemo staviti oko oblica 10-12 cm debeo sloj vlane slame. Foliju na nekoliko mjesta po m2 treba probuiti jer je za razvoj micelija potreban lagan pristup svjeeg zraka. Optimalna temperatura u vrijeme inkubacije je 20-24 Co, a vlaga zraka u tom prostoru 80-90 %. Kao zatita protiv plijesni moe se upotrijebiti 0,02 % otopina BENOMILA, a za zatitu od insekata preporuca se popra-

.."..." -

;:I

!. --

-..;i.""J. "

of

Proratene oblice stave se na odgovarajuce mjesto u vrtu

137

u

iti BASUDINOM IiI MALATHIONIM. Ovisno o vrsti koritenog drveta inkubacija traje 4-5 mjeseci. U meduvremenu se smije provjeriti kako napreduje inkubacija, pa cak s vremena na vrijeme oblice ispremjetati. Nakon uspjeno provedene inkubacije, oblice se mogu postaviti u otvorene ili zatvorene prostore za daljnji uzgoj gljive. Ipak literatura preporucuje prethodno namakanje proratenih oblica u vodi. Time se viestruko povecava prinos. Za tu svrhu bit ce potrebne odgovarajuce posude ili bazen. Namakanje traje 3-5 dana za koje vrijeme oblice moraju biti potpuno potopljene u vodi temperature 2-3 aC nie od ()koline. Nakon vadenja iz vode i cijedenja oblice se postavljaju na izabrana mjesta za uzgoj. U vrtu se na zaticenom mjestu zabiju dva stupcica na otprilike I m visine. Preko njIh se stavi cvrsta letva eljezna ipka ili se nategne ica, na to se sa nasuprotnih strana naslanjaju oblice. Navodno takav poloaj (pod kutom od 750prema zemlji) najbolje odgovara za fruktifikaciju. Savjetuje se, da se prilikom postavljanja oblica u prirodi donji dio premae katranom ili na neki drugi nacin izbjegne kontakt ohlice sa t1om. Buduci da je shii-take gljiva vlanog podnebija, potrebno je oblice to cece, pa cak i tri puta tjedno oroavati. Oroavanje 138

svaki put traje od 10 do 20 minuta. Unatoc tome, utvrdeno je da se ne postiu prinosi kakvi su u

,

~

Pojava prvog plodita

Japanu. Vjerojatno se ni tako cestim oroavanjem jo ne stvara optimalna vlanost zraka. Zato bi se bolji rezultati mogli ocekivati ako se oblice na isti nacin smjeste u kakav zatvoreni prostor, npr. plastenik ili staklenik. Unutar zatvorenog prostora ipak je lake stvarati i odravati optimalne uvjete. Gljive shii-take pojavljuju se iste ili iduce godine nakon cijepljenja. Ovisno o postignutim uvjetima pojavljuje se po nekoliko komada na svakoj oblici..

J '"

J.

Obicno se javljaju u proljece i~ ....

jesen kad i priroda pomae optimslno vlanim uvjetima. Osim

vlanosti, (idealno 90 - 95%) u proljece ijesen je najprikladnija i temperatura. Ona, naime, trebada bude 15 - 20 e. Drvo traje pet do est godina a nakon toga potrebno ga je zsmijeniti i ponov-

UZGOJ NA SUPSTRATU Za pripremu supstrata podesnog za uzgoj Shii-take, koristi se piljevina hrasta kitnjaka, breze ili johe, cista ili uz eventualni

Bogati urod gljive shii-take.

Oblice su smjetene

u za tu svrhu uredenoj prostoriji

no cijepiti. Obrani plodovi mogu se odmah koristiti, no mogu se vrlo dobro suiti i tako sacuvati dulje vrijeme. Poznate su dvije sorte shii-take i to: debelomesnata-donko i tankomesnata - kain.-.j

dodatak 5% posija ili 10-20% slame ili dodatka jednog i drugog. Proizvodaci micelija za svaki soj preporucuju odredeni sastav i omjer. Gore navedeni sastojci se uz dodatak vode dobro promijea139

~L~ll

-

....

Prorastanje supstrata odvija se u vrecici zatvorenoj cepom od vate

neophodan za uspjeh uzgoja je 2-3 dan.a..pamakanja proratenog supstrata u vodi. U tom periodu cijeli supstrat treba biti potopljen u vodi temperature 150C. Nakon toga se supstrat vadi iz vode pa se stavlja u odgovarajucim prostorijama na reetkaste police da se cijedi. To je period oivljavanja koji traje oko 8 dana na temperaturi oko 15OC.Da bi se u prostoriji to bolje iskoristio prostor, mogu se izraditi specijalne konstrukcije za vjeanje, odnosno postavljanje supstrata u nekoliko nivoa. Slijedi period fruktifikacije. Za tu svrhu trebalo bi osigurati prostoriju za smjetaj tako da se moe lagano prici do svakog proratenog bloka supstrata.