Uzgoj junadi na farmi BISTRICA

PODRUČJE: 101.2. SEKTOR GOVEDARSTVA

ŠIRI SADRŽAJ:

101.2.1. IZGRADNJA I/ILI REKONSTRUKCIJA

101.2.1.1. Izgradnja i/ili rekonstrukcija staja za držanje tovne junadi, neškodljivo uklanjanje lešina, držanje teladi i

junadi, prostora za skladištenje opreme, proizvoda i steljes instalacijom opreme za ventilaciju, klimatizaciju,

uključujući izgradnju i/ ili rekonstrukciju vodovodne , plinske, električne i kanalizacijske mreže

101.2.1.2. Izgradnja i/ili rekonstrukcija objekata na farmi za skladištenej stočne hrane s pripadajućom opremom

101.2.1.3. Izgradnja i/ili rekonstrukcija objekata za skupljanje i odlaganje gnoja i gnojovke

101.2.1.4. Izgradnja i /ili rekonstrukcija mreže puteva unutar prostora farme

101.2.1.5. Izgradnja i/ili rekonstrukcija upravne zgrade s pripadajućim sadržajima ( uredski prostor,prostorija za

ovlaštenog veterinara i veterinarskog inspektora, prostor za odmor radnika, garderoba u čistom i nečistom dijelu,

pripadajući sanitarni čvorovi, prostorije za čuvanje dezinviciensa i dr. Škodljivih tvari)

101.2.1.6. Izgradnja i rekonstrukcija ograde oko farme i dezinfekcijska barijera

101.2.2. OPREMA

101.2.2.1. Oprema za napajanje životinja i uređaji za hranjenje ( mlinovi, mješaone za pripremu koncentrata, oprema i

dozatori za krmne koncentrate, izuzimači, transporteri, mikser prikolice, dozatori za kabastu krmu )

101.2.2.2. Rešetke za stajališta i prolaze

101.2.2.3. Oprema za stajališta, boksove i vezove za stoku

101.2.2.4. Zavjese za zatvaranje prolaza u staju

101,2.2.5. Prijevozna stajališta za goveda

101.2.2.6. Oprema za pripremu i i transport suhe stelje

101.2.2.7. Oprema i postrojenje za čišćenje gnoja, transporteri za gnoijivo, uređaji za miješanje gnojnice, pumpe za

pražnjenje tankova,separatori za gnojnicu, strojevi za utovar krutog stajskog gnoja, specijalizirana oprema za za

transport gnoja i gnojovke, cisterne za tekuću gnojnicu, specijalne prikolice za transport gnojiva/gnojnice

101.2.2.8. Stočna vaga

101.2.2.9. Oprema za čišćenje i dezinfekciju objekata i opreme

101.8 OPĆI TROŠKOVI

101.8.1. Opći troškovi ( naknade za arhitekte, inžinjere i druge savjetodavne naknade )

101.8.2. Studija izvedivosti i druge studije vezane za projekt

101.8.3. Patenti i licence

101.8.4. Investicijska studija / POSLOVNI PLAN

101.8.4. UŽI SADRŽAJ POSLOVNO-INVESTICICIJSKOG PLANA:

UVOD: UZGOJ JUNADI-TEHNOLOŠKI PARAMETRI (str.3.)

101.8.4.1. Vještine i znanja poduzetnika ( Str.)

Koje su vještine i znanja potrebni da bi se uspješno realizirala

poslovna ideja?

Dosadašnje poslovno iskustvu, formalna i neformalna naobrazba.

101.8.4. 1/a Opće pogodnosti za uspjeh projekta (Str.)

101.8.4. 2. Opis proizvoda / usluge (Str..)

Koje su glavne karakteristike proizvoda odnosno usluge?

Koju će potrebu ispuniti proizvod odnosno usluga? Što će proizvod

odnosno usluga značiti potrošačima?

101.8.4. 3. Po čemu se proizvod / usluga razlikuje od već postojećih na tržištu( Str.31.)

Što je jedinstveno proizvodu odnosno usluzi ? Po čemu se zna da je

jedinstveno? Što proizvodi odnosno usluga nudi, a konkurentski

proizvod odnosno usluga ne nudi?

101.8.4. 4. Tržište nabave - tko su dobavljači?( Str.) E:\FARMA_Bistrica_files\junad_Bistrica_trziste_NABAVA.xls ( klikni )

Dostupnost i uvjeti nabave potrebnih sirovina, energije, rada, znanja

i informacija

101.8.4. 5. Tržište prodaje - tko su kupci?( Str..)

Tko su kupci proizvoda odnosno usluge? Gdje su? U kojim

količinama će kupovati proizvod odnosno uslugu?

101.8.4. 6. Konkurencija ( Str. . )

Tko su konkurenti? Gdje su? Koliko su jaki? Koliki je ukupni

potencijal tržišta? Je li u porastu?

101.8.4. 7. Marketinški plan( Str. .)

Aktivnosti usmjerene na što bolju promociju i prodaju proizvoda

odnosno usluga. Kako stvoriti svoje kupce? Uz koju cijenu? Mjesta

prodaje proizvoda odnosno usluge. Vrsta oglašavanja i prodajne

promidžbe.

101.8.4. 8. Plan upravljanja poduzećem ( Str.)

Kako organizirati i raspodijeliti posao? Kakvo osoblje je potrebno?

101.8.4. 9. Procjena prihoda

Vrijednost ukupne prodaje proizvoda odnosno usluga (u kunama)

101.8.4. 10. Procjena troškova

Materijalni troškovi, bruto plaće zaposlenika, amortizacija (u kunama)

101.8.4. 11. Procjena profita Prihodi – troškovi (u kunama)

101.8.4. 12. Opis mogućih rizika / analitika

Rizične situacije koje mogu ugroziti poduzetnički poduhvat i

posljedice takvih situacija na poduhvat. Alternativni smjer razvoja.

UZGOJ JUNADI

TEHNOLOŠKI PARAMETRI

Minimalni uvijeti za smještaj JUNADI

RASPORED, UREĐENJE I PREINAKE U RADOM PROSTORU1

Za smještaj planiranog broja junadi potreban je prostor = 3 m²* br.grla junadi. Farma raspolaže s 2.200 m² stajskog prostora.

Budući da mjesečna pričuva hrane iznosi oko 20.000 kg( jedno vozilo) a da na 1 EU paletu veličine 0,8x 1,2 m stane 600-800 kg

hrane –ako je naviklana streč folijom , potreban je prostor za skladište hrane za cca 26 EU paleta ili 40 do 50 m². Za potrebe

rada veterinara treba urediti kupatilo, ured i ostavu za dezinfekcijska sredstva i lijekove, što iznosi još dodatnih 25-30 m², te još u

svakom tovilištu garderobu-ostavu za djelatnike i HTZ opremu. Pred objektima je potrebno postaviti dezinfekcionu barijeru za

noge, kolica, vozila,... Pogledati minimum kriterija za provođenje HACCP.

Za regulaciju temperature i protoka zraka ugradili bi se elektroprekidači sa satnim mehanizmom s mogućnošću reguliranja

protočnosti zraka Potrebno je nabaviti odgovarajući broj pojilica, hrailica, grijalica te urediti rasvjetu s mogućnošću reguliranja

na potreban broj luxa.

Objekti bi se zaštitili od prodora divljih ptica, glodara i drugih životinja.

ORGANIZACIJA PROSTORA

Tovilište bi se sastojalo od 4 istovjetna objekta koji su na donjoj slici označeni s brojevima 1,2,4,5.

Stambeni objekt uz poziciju 6, koristio bi se za kancelarije i kupatilo za veterinara.

Sjeverozapadno od sušare za duhan 6, nalazilo bi se skladište za hranu.

1 Preinake na objektu potrebno je učiniti sukladno zakonskim propisima o minimumu koje moraju ispunjavati peradarske farme, te

poglavljima o HACCP standardu. Bitno je pokušati prikupiti postojeću građevinsku dokumentaciju farme i načiniti novi idejni

projekt za peradarsku farmu.

PRIPREMA STAJA ZA SMJEŠTAJ JUNADI

Nakon što se izvrši mehaničko čišćenje izmeta i stelje od prethodnog turnusa, vrši se ispiranje vodom pod pritiskom. Zatim se

provode sljedeće radnje:

- svi zidovi se prekreče živim vapnom

- pod se dezinficira ,na 70 º C zagrijanom, 2-4 %-tnom kaustičnom sodom, ili 3-6 % -tnim klornim vapnom, ili 3-5 %-tnim

lizolom, kreolinom, itd.

- oprema ( hranilice, pojilice ) se dezinficira 0,3-0,5 %-tnim halamidom ili 2-3 %-tnim formalinom ili 2-3 %-tnim

vesfenom

- u objektu se zatvore svi otvori ( djelatnici se zaštićuju HTZ rukavicama, čizmama maskama) i tako zatvoren objekt se

drži najmanje 24 h.

- peradarnik se zatim otvara i suši 2-3 tjedna

- neposredno prije novog useljenja unosi se nova suha stelja

- poštuje se princip SVE UNUTRA-SVE VAN odnosno ( kako se radi o podnom uzgoju ) prostor se organizira na

način da u njega bude unešeno sve što je potrebno do završne faze tova, pod se pregrađuje i širi razmicanjem pregrada

i.t.d.

- ponovo se zatvaraju svi otvori na tovilištu i vrši dezinfekcija plinom (formalin+ hipermangan+voda) 25gr KMnO4/m³

prostora + 35 ml Formalina / m³ prostora + 15,5 ml Vode /m³ prostora, zatvoren objekt se drži najmanje 24 h.

- nakon toga objekt se ponovo zrači

- glodare uništavati Tomorinom i sl. sredstvima a insekte (muhe, tekute, krpelje, grinje, komarce,...) prikladnim

insekticidom

- uginulu perad treba spaliti

- zabranjuje se upotreba bilo kakve opreme koja nije raskužena

- zabranjuje se pristup nezaposlenima, posebno licima koja su u kontaktu s drugim (potencijalno zaraženim ) jatima

- na vidljivo mjesto se ističe PROTOKOL o načinu ulaska i izlaska iz peradarnika

- dezinfekcijska barijera za obuću i kolica se održava ( spužva natopljena 2-4 %-tnom kaustičnom sodom )

- strogo se vode evidencije o slijednosti ( upisuje se upotrebljena hrana, proizvođač, šarža, upotrebljeni lijekovi, dodaci

prihrani,...temperatura, protok zraka, vlažnost,... opći izgled peradi, izmet, ... ) i druga zapažanja vezana za uzgoj

- na propisan način, pohranjuju se uzorci upotrebljene hrane a po potrebi se analiziraju

- vrši se controling o mogućem ulasku glodara, ptica, insekata te otklanjaju propusti

- striktno se provodi higijensko-zdravstveni režim i stega te principi, načela i norme HACCP- plana (vidi str. 23. )

ISHRANA JUNADI

Natuknice o karakteristikama i oblicima tova junadi:

•ima obilježja industrijskog tova:

•proizvodnja u velikim serijama na relativno malom prostoru

•procesi se razlikiraju po fazama rada

•primjena suhremenih znanstvenih i stručnih spoznaja

•mogućnost maksimalne automatizacije i mehanizacije

•proizvodnja standardnog proizvoda određene kvalitete

•nabava materijala na veliko i pod povoljnim uvjetima

•plasman proizvoda bez većeg učešća posrednika

•specijalizacija proizvodnje (u dvije faze):

1.PREDTOV JUNADI (od 100-120 do 200-220 kg

•može se odvijati u velikim tovilištima

ili kod individualnih držaoca u manjem broju

•nastavak prethodne faze (othrane teladi),

vrlo osjetljiv dio proizvodnog procesa

•zbog prije navedenog kod nas se u praksi najčešćeodv

KOPERANATA (stočari u ugovornom sustavu proizvodnje)

•kooperant-prostor (oko 1,8 m2po teletu), radna snaga i stelje po grlu 0,8

1,2(1,3) kg sjena, a nositelj kooperacije-koncentrat (4-4,5 kg smjese/kg

prirasta), veterinarsku zaštitu, pravovremenu nabavku teladi i preuzimanje

utovljenih životinja

•najbolji rezultati “NA VEZU”-individualni tretman, puni pod te uvjek suha i

čista stelja, ako ne onda u odjeljenim boksovima po 20 grla

•“all in-all out”

•napuniti objekte što prije (7 dana), izjednačena po tipu i dobi, razdvojiti

po spolovima i težini

•NEGATIVNA FAZA TOVA-po dolasku u tovilište zbog privikavanja na

ambijent i hranu te zbog transportnog stresa, traje 10-15(20) dana

•predtovtraje do 200-230 kg tj. oko 4 mj., za kg prirasta utroši se 3,7-3,8 kg smjese i oko 0,5 kg

sijena.

Predtov bi zajedno sa prethodnom fazom tova trebao imati cilj

stvoriti preživača maksimalnog okvira →sukob interesa

kooperanata i nositelja kooperacije

2.TOV JUNADI (220-250 do 450-500 kg)

•muški 450 kg i više, a ženske do 420

•u velikim tovilištima-objekti skupi,

obuzdavanje, proizvodnja hrane ...

•selekcija životinja koje ulaze u taj tov

a) SUSTAVI DRŽANJA I POSTUPCI U TOVU

OTVORENI SUSTAV

•jedna strana (južna) staje otvorena te s te strane s ispustom ili bez

njega hranilice, junad u grupama 15-20

•:

DUBOKA STELJA

BOKSOVI S PUNIM PODOM

BOKSOVI S REŠETKASTIM PODOM

–držanje NA VEZU napušteno

b) ZATVORENI SUSTAV

•ventilacija –prirodna ili umjetna ili obje

•“NA VEZU”

–junad u 2 ili više redova, između dva reda krmni hodnik, ležišta

dužine 160-190 cm, a širine 100-110 cm, može stelja ili bez nje

–mane –velik utrošak rada i stelje, iskoristivost staje mala jer je velik

manipulativni prostor

–prednosti –individualna kontrola, životinje mirne, dobri higijenski uvjeti te

prema većini autora najveći prirast

•ZATVORENE STAJE S REŠETKASTIM PODOM

–12-15 (20) životinja u boksu, po životinji 2 m2, između 2

reda boksova krmni hodnik, na podu armirano betonske

gredice širine 10-14 cm s razmakom 3-4 cm

–prednosti –manji utrošak radne snage, automatizirano izgnojavanje

•STAJE S PUNIM PODOM UZ SVAKODNEVNO

IZGNOJAVANJE

–ležišta u dva dijela, po životinji oko 3 m2prostora, ljeti 2-3 kg slame, a zimi 3-

4 kg, problemi sa dubokom steljom, utroškom radne snage i izgnojavanjem

•hranjenje obročno 2 puta dnevno, automatizirano u največojmjeri, životinje hranimo

silažom (cijele stabljike kukuruza i kukuruznog zrna) i koncentratom, voda “ad libitum”

•utrošak rada u tovu junadi kod različitih sustava držanja

–najveći utrošak kod držanja na vezu, 50% manje kod slobodnog držanja, a

60-70% manje kod rešetkastog poda

–na vezu –jedan radnik 50-70 životinja, ako izgnojavanjeautomatizirano

150-200, po životinji u tovu 20-25 sati rada

–slobodno držanje –100-300 životinja po radniku, u dubokoj stelji oko 15 sati

rada

–rešetkasti pod –300-500 pa i više, 5-8 sati rada po životinji

Za svaki dio naše zemlje karakteristične su pojedine grane poljoprivrede koje su specifične za taj kraj. U Podravini je to

stočarstvo.

Potrošače mesa zanima da li je meso svježe, veterinarski ispravno i kolika mu je cijena.

Proizvođače opet zanima postizanje što veće prodajne cijene koja omogućava pokrivanje

troškova ishrane i liječenja tovnih životinja.

U svemu tome je najvažnija kvaliteta mesa i ostalih proizvoda. Stoga smo željele upoznati

načine proizvodnje koji omogućavaju kvalitetnu ishranu, pravovremenu preventivu i konačno

proizvod koji je bez antibiotika, «kravljeg ludila» i ostalih opasnih supstanci.

1.1. FIZIOLOGIJA PROBAVE U GOVEDA

Proizvodnja životinja ovisi o genetskim sposobnostima i zdravlju životinja, a osobito značenje ima kvaliteta i količina

primljene hrane. Sposobnost probave ovisi o građi i funkciji probavnih organa, a uz to je povezana sa dobi životinje. Želudac u

goveda zaprema 3/4 trbušne šupljine. Sastoji se od 4 dijela: buraga (rumen), kapure (reticulum), knjižavca (omasum) i sirišta

(abomasum). Burag, kapura i knjižavac nazivaju se predželuci (proventriculi), a sirište smatramo pravimželucem. Telad se rađa

s anatomski, funkcionalano i metabolički nerazvijenim predželucima, koji jedva dosežu polovinu veličine sirišta. Postnatalni

razvoj predželudaca usko je povezan s uzimanjem krute hrane koja ubrzava njihov razvoj, dovodi do povećanja volumena

predželudaca, jača njihovu sluznicu i mišiće, a razvijaju se i buragove resice. Dolazi do razvoja mikroflore buraga neophodne za

probavu krmiva bogatih u većoj ili manjoj mjeri celulozom.

Nakon teljenja u prvih nekoliko dana i tjedana telad mora primati hranu u tekućem stanju, jer samo takva hrana može

mimoići još nerazvijene predželuce.

Rastom teleta uz postupno uzimanje koncentrata i voluminozne hrane stupaju u funkciju predželuci. Funkcija predželudaca

uslijedi između 14. i 16. tjedna života tako da volumen buraga u 16. tjednu zaprema približno 70-80% cijelog tijela. Usporedno

sa razvojem predželudaca uspostavljaju se i metabolički procesi karakteristični za odraslog preživača.

Anatomske i fiziološke specifičnosti svojstvene odraslim preživačima utječu na potrebe za hranjivim tvarima. Sposobnost

preživača da probavljaju celulozu daje im posebnu vrijednost, no probava ni u njih nije potpuna i ovisi o više čimbenika.

Probava hrane u preživača odvija se u dvije različite faze :

a) fermentativna uz pomoć bakterija i protozoa u predželucima

b) kemijska uz pomoć enzima životinjskog organizma.

1.1.2. Probava u predželucima

Mikroorganizmi buraga razgrađiraju 70-80% probavljive suhe tvari hrane, a kao produkt razgradnje nastaju niže masne

kiselina, ugljični dioksid, metan i nove stanice mikroorganizama.

Ugljikohidradi su primarni izvor energije za potrebe životinjskog organizma. Najzastupljeniji ugljikohidradi u uobičajenim

vrstama hrane preživača su polisaharidi celuloza, fruktoza, kemiceluloza, pektinske tvari, škrob i šećeri kao saharoza i glukoza.

Ako organizam ne prima dovoljne količine ugljikohidrata, on razgrađuje tjelesne masti. Kvantitativni odnos između nižih

masnih kiselina uvjetovan je hranidbom životinja. Mikroflora buraga razgrađuje bjelančevine putem deaminacije i

dekarboksilacije do peptida i aminokiselina. Peptidi i aminokiseline kasnije se koriste za sintezu bakterijskih bjelančevina.

1.1.3.. Probava u sirištu i u crijevu

Sirište je jedini dio složenog želuca koji izlučuje probavne sokove. Želučani sok sadrži

enzim pepsin za razgradnju bjelančevina, želučanu lipazu i amilazu te kod mladih životinja

kimozin koji katalizira grušanje mlijeka, pretvarajući kazein u netopivi Ca-parakaeinat. Budući

da je količina želučane lipaze i amilaze vrlo mala, one jedva djeliraju na probavu masti i

ugljikohidrata. U tankom crijevu djeluje sok pankreasa i žuč. Sok pankreasa sadrži enzime

tripsin, kimotripsin, amilazu, lipazu i karboksipolipeptazu, koji cijepaju bjelančevine, škrob i

masti. U tankom crijevu odvija se resorpcija hranjivih tvari.

U debelom crijevu izrazitija je bakterijska aktivnost. Ovdje se odvija anaerobna razgradnja

celuloze do nižih masnih kiselina, ugljičnog dioksida i metana. Sinteza vitamina B-kompleksa, te vitamina K također se odvija

u debelom crijevu.

1.2.. POTREBE ZA HRANJIVIM TVARIMA

Da bi se postigao poželjan intenzitet priraštanja i povoljna konverzija hrane, junad u tovu treba hraniti obrocima

određene energetske, proteinske, mineralne, vitaminske koncentracije i potrebne dijetetske kvalitete.

1.2.1.. Potrebe za energijom

Uzdržne potrebe za energijom i energetske vrijednosti prirasta možemo izraziti u hranidbenim ili zobenim jedinicama (HJ)

koje se mogu definirati kao količina energije u hrani koja neće izazvati gubitak ni porast tjelesne energije.

Energetska vrijednost prirasta povećava se za vrijeme tova jer dolazi do smanjenja udjela vode i bjelančevine te do povećanja

masti.

U intezivnom uzgoju u junadi do tjelesne mase 250 kg u suhoj tvari obroka mora biti 16% sirovih bjelančevina, a u junadi

tjelesne mase veće od 250 kg 13-14% sirovih bjelančevina. Prosječna probavljivost sirovih bjelančevina u smjesi koncentrata

iznosi 70-80%, a voluminozne hrane oko 40% (sijeno).

Potrebna količina sirovih bjelančevina u smjesi koncentrata najčešće se podmiruje sojinom i

suncokretovom sačmom ili pogačom koje se mogu dati bez ograničenja, dok se sačma

repice ograničava. Najjeftiniji hranidbeni izvor bjelančevina za preživače sa razvijenim

buragom je ureja odnosno preparat na osnovi bentonita tvorničkog naziva "Benural S".

Domaći preparat koji sadrži 42% ureje i 3% sumpora. Ureja se u buraga brzo hidrolizira u

amonijak preko kojeg se prevodi u kvalitetne bjelančevine buragovih mikroorganizama i

tako zamjenjuje biološki vrijedne prave bjelančevine u stočnoj hrani.

Pri proizvodnji krmnih smjesa hranu dopunjujemo različitim mineralnim dodacima,

vitaminsko-mikromineralnim predmješavinama za tovnu junad i mješavinom mineralnih soli. Jedni od najznačajnijih

minerala za tov junadi su kalcij, fosfor, natrij, klor, sumpor, kalij, magnezij.

Sadržaj kalcija različit je u krmiva. Leguminoze i sjemenke uljarica sadrže dosta kalcija, dok žitarice sadrže malo kalcija. Drugi

dodatni izvori kalcija su kalcijev karbonat, mljeveni vapnenac, stročna kreda, koštano brašno, dikalcijev fosfat, monokalcijev

fosfat.

Koštano brašno se u eko-proizvodnji ne koristi zbog mogućnosti od infekcije prionom „kravljeg ludila“.

Fosfor igra važnu ulogu u krvnim sistemima i aktivira nekoliko B-vitamina (tiamin, niacin, piridokin, riboflavin, biotin i

pantotensku kiselinu). Suha tvar obroka pri prirastu od 1,0 do 1,2 kg/dan morala biti 0,55 do 0,37% fosfora.

Uobičajeni izvori fosfora su dikalcijev fosfat, fosfonal i meki fosfat. Brašno od sjemenki uljarica i životinjski i riblji proizvodi su

hrana koja sadrži velike količine fosfora. Potrebe natrija i klora se uobičajeno namiriraju dodavanjem stočne soli koja se lako

upotrebljava. Suha tvar obroka pri prirastu od 1,0 do 1,2 kg/dan morala biti 0,30-0,20% NaCl.

Maksimalni nivo sumpora u hrani je 0,4%. Sva hrana sadrži nešto sumpora, ali količina obično ovisi o količini bjelančevina u

hrani.

Hrana bazirana uglavnom na kukuruzu, kukuruznom brašnu, brašnu kukuruznog klipa, zajedno sa sijenom i silažom niske je

razine kalija, dok visoko bjelančevinska hrana sadrži visoku razinu kalija. Sadržaj magnezija u žitaricama kreće se između

0,12 i 0,18%. Proteinski dodaci od životinjskih izvora su niske razine magnezija, a oni od biljnih izvora sadrže 0,3 do 0,6%. Sadržaj

magnezija u bilju varira, ali je veći kod leguminoza, nego kod trava. Iskoristivost magnezija se povećava sa povećanjem zrelosti

biljke.

Visokokvalitetna ispaša sadržava velike količine preteča vitamina A (karotin) i vitamina E.

Siliranje efektno čuva karoten, ali iskoristivost od kukuruzne silaže može biti niska.

Kod goveda izloženih sunčevoj svijetlosti ili hranjenih sijenom sušenim na suncu opskrbljenost vitaminom D je dobra. Vitamin

D je potreban za apsorpciju kalcija i fosfora, normalnu mineralizaciju kosti i mobilizaciju kalcija iz kosti.

1.3.. OPIS KRMIVA:

Kukuruz pretežno sadrži lako probavljive ugljikohidrate (65-70%) odnosno uglavnom škrob i saharozu, glukozu i

fruktozu. Odatle kukuruzu velika probavljivost i energetska vrijednost koja iznosi 1,33 HJ/kg, odnosno 1,5 HJ/kg suhe tvari.

Sirovih bjelančevina ima 7-9. Najčešće sadrži oko 4% sirove masti. Količina minerala iznosi svega 1-1,5 % .Kukuruz je ponajprije

izvor energije pa se koristi u hranidbi životinja u tovu. U kompletnim krmnim smjesama najčešće je zastupljen sa 50-70%.

Obilna i jednostavna hranidba kurukuruzom uzrokuje loše proizvodne rezultate: slab prirast, zdravstvene poremećaje, posebice

avitaminoze i rahitis.

Kukuruzna silaža predstavlja izuzetno kvalitetno energetsko hranivo koje u intenzivnoj stočarskoj proizvodnji ima

mnogobrojne prednosti u odnosu na druga voluminozna hraniva, uzimajući u obzir činjenicu da se vrlo dobro nadopunjujes

drugim hranivima.

Primjenom odgovarajućih tehnoloških rješenja gajenja moguće je postići izuzetno visoki prinos kukuruza, a njegovim

siliranjem najbolja perspektiva korištenja kao stočne hrane, s obzirom da je siliranje najrentabilniji

postupak čuvanja hranljivih materija. U područijima, u kojima se kukuruz uzgaja u uvijetima intenzivne ratarske proizvodnje

kukuruzna biljka je svakako najinteresantnije voluminozno hranivo za ishranu preživača, naročito visoko-mlječnih krava i tovne

junadi.

Nažalost, pored svojevremene ekspanzije danas tov junadi u našoj zemlji nije ni izbliza na nivou za koji realno postoje

mogućnosti. O uticaju obroka s većom količinom kukuruzne silaže na rezultate tova junadi postoje različita mišljenja, koja se

kreću od onih koja ukaziraju da se povećanjem udjela kukuruzne silaže u obrocima smanjiraju dnevni prirasti i samim tim da je

njena upotreba u intenzivnom tovu neekonomična, pa do onih po kojima, tovna junad koriste vrlo dobro dostupnu energiju iz

obroka sa većom količinom kukuruzne silaže na isti

način kao i obroka sa većom količinom koncentrata .Zbog toga se obroci koji se zasnivaju na silaži moraju kombiniraju tako da

se osiguraju potrebna koncentracija energije i odgovarajuća količina proteina, minerala i vitamina. Osnovni cilj pri tovu junadi

silažom je da se obavi najveća moguća zamjena kukuruza u zrnu, a

da se pri tome postignu prirast koji će da osigurati rentabilnost proizvodnje. Korištenje silaže u tovu junadi u vidu cijele biljke

kukuruza (3-12 kg/dan) i vlažnog zrna ili klipa kukuruza (3-7 kg/dan) i odgovarajućih dopunskih

proteinskih smjesa (1-1,8 kg), zavisno od uzrasta junadi, znatno doprinosi ekonomičnosti proizvodnje junećeg mesa. Treba se

naglastii da povećanje udela suhe materije iz silaže biljke kukuruza (više od 30 %) u ukupnoj SM obroka, uzrokuje snižavanje

koncentracije energije u takvim obrocima, što ima kao posljedicu i srazmjeran nepovoljan uticaj na intenzitet prirasta.

Rentabilnost ovakvog načina tova svakako treba se tražiti u relativno jeftinoj silaži u odnosu na druga voluminozna hraniva.

Povećanje kukuruzne silaže u obroku povećava utrošak

hrane u tovu, ali s pogleda energetskog iskorišćavanja obroka za ostvarenje prirasta nije bilo značajnijih razlika. Također,

povećanje udjela silaže od 40 na 60 posto od SM obroka uvijetuje povećanje težine predželudaca, kao i udio octene kiseline u

tekućem sadržaju buraga uz tendenciju smanjenja prosječnih dnevnih prirasta i radmana

klanja kao količine bubrežnog i karličnog loja. U tovu junadi uspješno se može koristiti i silirano zrno ili klip kukuruza. Zavisno

od intenziteta tova , količina siliranog zrna bi trebala biti od 0,8 do 1,5 kg na 100

kg tjelesne mase, a kod siliranog klipa ova količina se povećava za oko 20 posto i

trebala bi se kretati od 1 do 1,8 kg na 100 kg tjelesne mase.

Potrebe krmiva i oraničnih površina u tovu juneta (200-500

kg tj. mase)

Krmivo Obrok po grlu (kg)

dnevno

Godišnje potrebe za 1 june(kg) Prinos po ha (t) Potrebno ha

Silaža

kukuruza

10 2.5 00 5,5 0,045

Kukuruz zrno 1,4 3 50 7 0,05

Soja zrno 1,3 3 25 2,4 0,135

Ukupno: 3.175 0,23

Sijeno 3 kg 16 0,075

Prostirka _slama 3,5 kg 6 0,0875

od do: 0,535

0,46

Primjeri i mišljenja drugih autora:

Zob sadrži najmanje ugljikohidrata, više sirovih vlakana, oko 10%, stoga joj je probavljivost i energetska vrijednost najmanja

od svih žitarica, 1 HJ/kg. Ima najviše masti od svih žitarica (4-5,5% sirove masti). Vitaminska vrijednost ne zadovoljava, a

siromašna je i na kalciju, natriju, mikroelementima, uz razmjerno više fosfora (oko 0,26%).

Zbog manje energetske vrijednosti i veće količine sirove vlaknine zob se najviše upotrebljava u hranidbi mladunčadi.

Posije su pretežno sastavljene od površinskih slojeva zrna: ovojnih ljusaka, bjelančevinastog aleuronskog sloja, klica s većim ili

manjim udjelom brašna (škroba). Posije su u usporedbi sa žitaricama bogatije bjelančevinama, mineralima, ali i sirovom

vlakninom, pa im je probavljivost i energetska vrijednost manja.

Kvaliteta i hranjiva vrijednost posija ovise o načinu mljevenja, odnosno o stupnju odvajanja brašnastih dijelova: što je

udio brašna (škroba) veći to im je hranjiva vrijednost i cijena veća. Posije žitarica jesu polukoncentrirana ugljikohidrantna

krmiva, dobre ukusnosti i povoljnog dijetetskog djelovanja. Posije su dobar izvor fosfora i vitamina B-kompleksa. Kvaliteta i

cijena određuje im se na osnovi količine vode, sirovih bjelančevina, sirove vlaknine i pepela, krupnoće mljevenja, te stupnja

onečišćenja pijeskom.

Pšenične posije jesu najkvalitetnije i najčešće krmivo iz te skupine. Vrlo povoljno utjeću na ukusnost hrane, poboljšavaju

opskrbu bjelančevinama, osobito fosfororom. Posije imaju blago laksativno djelovanje, a njima možemo u hranidbi teladi

zamijeniti 30-50% krepkih krmiva.

Pogača suncokreta dobiva se prešanjem termički obrađenog zrnja suncokreta. Pogača suncokreta sadrži 32% sirovih

bjelančevina. Aminokiselinski sastav povoljniji je nego u žitarica, ali po biološkoj vrijednosti je iza animalnih krmiva.

Energetska vrijednost iznosi 1-1,1 HJ/kg.

Stočna kreda je kalcijev karbonat organskog podrijetla. Potječe od ljuštura životinja nataloženih u slojevima zemlje iz

vremena krede. Stočna kreda treba sadržavati najmanje

36% Ca. Da bi se stočna kreda mogla upotrijebiti kao stočna hrana, ne smije sadržavati više od 2% vode, 1% Mg i 1% ostalih

primjesa.

Stočna sol je tehnički čista, prirodna kuhinjska sol ili natrijev klorid (NaCl), samljevena tako da kroz sito kvadratnih otvora

veličine 0,4 mm prolazi 95%, a ostatak kroz otvore sita veličine 1 mm. Primjenjuje se za dodavanje stočnoj hrani (najčešće oko

0,5% u kompletnoj suhoj hrani) ili u obliku briketa za lizanje. Stočna sol je jodirana sa 0,0038% kalijevog jodida.

Fosfonal je fosforno mineralni dodatak stočnoj hrani. Sadrži 18% fosfora i druge važne elemente za metabolizam životinja:

cink, sumpor, natrij, kalij, željezo, kobalt, molibden i selen.

Benural S daje se kao jeftinija zamjena dijela sirovih bjelančevina u hrani preživača. Sadrži 42% ureje. Benural osigurava

stabilnost uree i postupno oslobađanje amonijaka u probavnom traktu preživača, veže neke plinove i toksične tvari .

Premiks za tov junadi, 0,5% namijenjen je za izradu krmnih smjesa za tovnu junad i daje se u količini od 0,5%. Sastav

premiksa prikazan je u tablici 1.

2. OBRAZLOŽENJE

Značajno mjesto u govedarskoj proizvodnji zauzima tov junadi čiji su

važni čimbenici hranidbene i zoohigijenske mjere koje omogučavaju

proizvodnju kvalitetnog i vrlo traženog junećeg mesa.

U intezivnom uzgoju junadi velika važnost posvećena je pravilnom

podmirivanju hranidbenih potreba junadi (energija, bjelančevine, minerali,

vitamini) odnosno takozvanoj kompletnosti obroka. Kompletnost obroka treba

omogućiti maksimalno iskorištavanje rasta, kvalitetu proizvoda, zadovoljavanje

fizioloških potreba i očuvanje zdravlja kao bitnog čimbenika za racionalnu i

intezivnu proizvodnju.

Glavni cilj u tovu junadi je uzgajati što kvalitetnijeg tovljenika u što

kraćem vremenu uz minimalne troškove. Suvremene metode hranidbe, dobra zdravstvena prvenstveno preventivna zaštita te

smanjenje radne snage u procesu proizvodnje osnovne su značajke u uspješnom ostvarenju takvog cilja.

Jedan od glavnih gubitaka javlja se prilikom stavljanja teladi u tov. Osobiti problemi u prvih mjesec dana su privikavanje

teladi na promjenu mjesta boravka, klimu, način držanja, a mnoga telad se prvi put susreće sa hranidbom suhim krepkim

krmivima. Sve se to nepovoljno očituje na životinjama i izaziva veći broj oboljenja i uginuća. Da bi se sa što manje gubitaka

prebrodio taj period i daljnje vrijeme tova treba osigurati optimalne količine kvalitetne voluminozne krme i krmnih smjesa.

Bitni pokazatelji rezultata tova dnevni su prirasti i utrošak hrane za kilogram prirasta. Na dnevni prirast i utrošak hrane

utječe više čimbenika: kvaliteta tovljenika (pasmina, dob, spol, individualna svojstva), hrana i način hranidbe (konzumiranje,

koncentracija energije, izbalansiranost hranjivih tvari, dijetetska svojstva i dr.), uvjeti držanja i zdravstveno stanje.

Vlastita vertikalna mješaona stočne hrane kapaciteta 1 t/h

Spremnik za držanje stočne hrane u rinfuzi

Uspješnost tova mjeri se izračunom donjih parametara:

generalizirana logistička formula (parametri ):

Biološki maksimum za junad

Prosječni tjedni prirast za junad.

Točka infleksije je za junad

Točka infleksije je za junad

Prosječna stopa rasta za junad

Prosječna stopa rasta za junad

ZDRAVSTVENA PREVENTIVA I MOGUĆE POJAVE BOLESTI http://rez.ba/wp-content/uploads/2010/08/Zarazne_bolesti.pdf

Provodit će se putem ugovorenih usluga u suradnji s lokalnom veterinarskom službom.

Bolesno stanje je složeno nefiziološko stanje, kad se organizam životinje nalazi u nepovoljnim uvjetima, izazvanima

djelovanjem određenih primarnih čimbenika, poput različitih mikroorganizama, u koje spadaju bakterije, virusi, gljivice i

nametnici. Ujedno su to bolesti prouzročene živim uzročnikom, a između ostalog, prenose se izravnim i neizravnim dodirom

bolesne sa zdravom jedinkom.

ZARAZNE BOLESTI GOVEDA

Enzootska goveđa leukoza

Enzootska goveđa leukoza je kronična zarazna bolest goveda virusne etiologi je ( virus iz fam. Retroviridae). Ovi virusi su osjetljivi na

zagrijavanje i pasterizaciju. Izvori infekcije za goveda su goveda koja imaju jasno izražene

kliničke znakove a zatim okolina zaprljana krvlju, mlijekom, plodnim vodama, sjemenom, fecesom i mokraćomporijeklom od inficiranih

životinja.

Širenju bolesti kontaktom sa jedne životinje na drugu može pomoći i čovjek različitim zahvatima, markiranja, transfuzije, kastracije itd.

Neke pasmine goveda su osjetljivije i lakše obole od ove bolesti. Nakon inkubacionog perioda zapazi se slabost i mršavost, smanjena

mliječnost i otok limfnih žlijezda. Zbog povećanja limfnih žlijezda a ovisno o njihovoj lokalizaciji može se javiti otežano disanje, zatim

kašalj, kronični nadam, začep ili djelimična ukočenost zadnjih nogu. Na opip limfne žlijezde su tvrde, bezbolne i pomične.

Često se primijete promjene na očima, jednostrana ili obostrana buljavost, a zbog promjena na genitalijama javljaju se poteškoće pri

porodu. Rijetke su promjene na koži, ali se nekad vide slične ožaricama. Bolest se ne liječi, a u profilaksi se preporučuje rano otkrivanje

inficiranih grla testiranjem krvi, uvođenje novih goveda samo iz nužde i uz predhodno laboratorijsko ispitivanje, i to više puta, te zaštita

goveda od insekata koji sišu krv.

Goveđa genitalna kampilobakterioza

Kampilobakterioza (vibrioza) je zarazna spolna infekcija goveda koja uzrokuje jalovost kod krava i smanjenu plodnost kod bikova.

Uzročnici bolesti su bakterije iz roda Campylobacter, a izvori infekcije mogu biti

i muške i ženske rasplodne životinje, te sekreti i ekskreti polnih organa, pobačeni plod i zaražena hrana.

Ulazna vrata za uzročnike su najčešće sluznica rodnice. Junice su prijemljivije na bolest nakon što dostignu polnu zrelost, a stariji bikovi

su češće kliconoše nego mlađi. Klinički znaci kod junica i krava se jave 15-tak dana

nakon infekcije (prirodnog osjemenjavanja), a zapazi se bezbojni ili zamućeni iscjedak iz rodnice. Najupadljiviji znak je neredovno i

produženo preganjanje, nakon čega se javi privremena neplodnost. Životinja na kraju

ipak zanese, ali plod djelovanjem uzročnika brzo ugine i bude neprimjetno izbačen. Pobačaj je moguć u svakoj fazi bređosti, ali se

najčešće dogodi tokom 4-tog mjeseca a zatim obično uslijedi zaostajanje posteljice.U bikova obično nema vidljivih kliničkih znakova, ali

su oni dugogodišnje kliconoše. Zaražene krave se liječe antibioticima koje treba aplicirati direktno u maternicu. U profilaksi ove bolesti

važno je izbjeći prirodan pripust. Goveđa spongiformna encefalopatija (Kravlje ludilo; BSE) To je zarazna bolest goveda novijeg datuma

koju izazivaju prioni (čestice

bjelančevinaste prirode koje su po izgledu i građi drugačiji od virusa). Otporni su na sva dosad poznata dezinfekciona sredstva. Na ovu

bolest su osjetljiva goveda u dobi od 4 do 5 godina, a nastanak bolesti se dovodi u vezu sa ishranom koncentratnim hranivima u kojima je

sadržano mesno ili koštano brašno ili bjelančevine životinjskog porijekla. Klinički simptomi se očituju promjenama u ponašanju životinje,

naročito na paši. Goveda prestanu pasti, preplašena su a sa napredovanjem bolesti udaraju zadnjim nogama, naročito pri pokušaju da

se uhvate. Prilikom muže su izrazito nemirna, što onemogućava normalno izmuzanje. Takođe se zapaža mršavljenje i slabost sve do

nemogućnosti ustajanja. Kravlje ludilo traje sedmicama i mjesecima i obavezno

završava uginućem.Nema liječenja, a u preventivne svrhe treba izbjegavati hraniva ako sadrže mesno ili koštano brašno, iako su ti

dodaci u svijetu zakonom zabranjeni devedesetih godina prošlog vijeka. Takođe se preporučuje izlučivanje starijih krava, karantiniranje i

markiranje životinja.

Zarazni goveđi rinotraheitis i infektivni pustulozni

vulvovaginitis (IBR/IPV)

Bolest je raširena po cijelom svijetu, a gotovo isključivo se pojavljuje u farmskim uzgojima tovnih i mliječnih goveda. Virus (Herpesvirus)

se najčešće izlučuje nosnim iscjedkom a širi kapljicama nakon kašljanja ili kihanja oboljelih životinja. Akutna forma bolesti se karakteriše

visokom temperaturom, neveselošću, gubitkom apetita i pojavom sluzavo-gnojnog nosnog iscjetka, ponekad uz primjese krvi. Nosna

sluznica postaje upaljena a mogu se zapaziti i čirevi, zbog crvenila nosnog ogledala ovu bolest ponekad nazivaju i “crveni nos”. Goveda

dišu otvorenih usta, neka

imaju upale očiju, nekad oslijepe ili jako suze a često imaju neprijatan zadah iz usta. Nekad se zapazi i krvavo obojena balega i pobačaji.

U toku infekcije dišnog trakta se zna javiti kod mladih životinja neveselost, pjena iz usta, grčevi mišića, ležanje, a nisu rijetka uginuća

unutar nekoliko sati. Kod novorođene teladi javi se nagli gubitak apetita, povišenje temperature, slinjenje, otežano disanje upale pluća.

Promjene na reproduktivnom traktu mogu takođe biti zapažene, a očituju se iscjetkom, stvaranjem sitnih čvorića na sluznici rodnice,

povišenomtemperaturom i učestalim i bolnim mokrenjem. Liječenje nema efekta, a antibiotici se mogu upotrijebiti za sprečavanje

infekcija bakterijama. U preventivi vakcinama (inaktivirane) postignuti su dobri rezultati.Trihofitija Trihofitije su gljivične infekcije kože,

dlaka, rogova, papaka, kopita i nokata u životinja i ljudi. Gljivice iz rodova Microsporum i Epidermophyton su naročito raširene među

konjima i svinjama, a na govedarskim uzgoji ma prisutne su gljivice iz roda Trichophyton. Javljaju se obično potkraj zime i u rano

proljeće. Simptomi u goveda su okrugla sivobijela mjesta koja se javljaju po cijelom tijelu a najčešće na vratu i glavi, ali bez svrbeža.

Kod konja se jave okrugla mjesta na koži i poremećen izgled dlake. Na tom mjestu dlaka otpada u širini od 3 cm, a tu se jave krastice i za

oko mjesec dana započne oporavak. Konji mogu pokazivati i svrbež. Proces obično počne u području pazuha, a zatim se može proširiti

na čitavo tijelo. Kod svinja se jave bezdlačna okrugla krastava mjesta bez svrbeža ili opadanja dlake. Ove promjene se najčešće na

leđima. Kod ovaca su rijetke trihofitije. Rezultati su dobri ukoliko se u ranoj fazi bolesti provede liječenje jodom, ali nakon skidanja

kraste. Za profilaksu se preporučuje odvajanje bolesnih, držanje životinja u suhim i zračnim prostorijama i provođenje dezinfekcije

prostora nekim hlornim preparatom ili živom sodom. U nekim zemljama se uspješno provodi vakcinacija.

Parainfluenca Parainfluenca goveda je akutna virusna (Myxovirus, Parainfluenzae3) infekcija goveda, najčešće teladi i junadi u tovu,

koja uz pomoć nekih bakterija i stresova može postati teška i smrtna. Bolest je raširena po cijelom svijetu, naročito gdje ima

goveda.Prirodni izvor infekcije su čovje i goveda. Na pojavu bolesti utiče i starost životinje, pa tako češće obole tek odbijena telad i junad

do 7 mjeseci, te mlađa goveda loše kondicije. Ova bolest se rijetko javlja ljeti. Akutni tok karakteriše povišena temperatura,

bistar iscjedak iz nosa i suzenje bez kašlja. Oboljela životinja stoji nepomično spuštene glave, a zbog problema na dišnim putevima ima

jako raširene nosnice. Kod teške upale pluća isplazi jezik, ne kreće se i potpuno prestane uzimati hranu, a primijete se i otoci u području

vrata i uginuća za dva do tri dana. Specifičnog lijeka nema a zbog bakterija preporučuje se primjena kombinacije

sulfonamida i antibiotika, terapiju treba započeti sulfonamidima. U preventivi je važno da se u bređosti daju vitamini i minerali (vitamin

A i bakar), zatim da telad posiše prvo mlijeko, a u slučaju transporta životinja izbjegavati nepovoljne vremenske prilike i velike distance.

Štala morabiti topla, bez prašine i uz dovoljno sviježeg zraka. Neki preporučuju iprimjenu vakcina.

Šuštavac

Šuštavac je zarazna neprenosiva bolest goveda i ovaca akutnog toka. Područja u kojima se ova bolest ponavljano javlja nazivamo

distriktima šuštavca. Uzročnik je Clostridium chauvoei, otporna sporulirajuća bakterija koja izdrži zagrijavanje u ključaloj vodi do 2 sata.

Od šuštavca obole mlađa goveda u dobi od 6 mjeseci do 2 godine a, uz povišenje temperature, javlja se gubitak apetita i šepavost na

jednu ili više nogu. Zapažaju se i otoci u području lopatice, grudi, vrata i butina koji su na opip topli i bolni a na pritisak šušte. Nekad se

pojave bolovi u stomaku, otežano disanje i uginuća. U ovaca se infekcija često desi nakon šišanja, ugriza pasa ili nakon porođaja. Uz

gubitak apetita javlja se ukočen hod i otok na vratu ili prsima. Tok bolesti je kratak i uginuća se obično dese u roku

od 24 sata. U liječenju ove bolesti se primjenjuju velike doze penicilina, a preventivno vakcinacija (goveda) u proljeće ili početkom ljeta.

Izuzetno se vakcinišu i mlađa telad, a ovce kad navrše godinu dana. BVD (Mukozna bolest goveda) BVD je virusna (virus iz roda

Pestivirus srodan virusu klasične svinjske kuge) akutna i kronična infekcija koju nazivaju i virusni proljev. Izvor infekcije

su bolesne životinje, i divlje i domaće, a čovjek može širiti infekciju kontaminiranom hranom i vodom. Nakon kraće inkubacije uz povišenje

temperature pojavi se jako slinjenje, a zatim i proljev koji može biti i krvav.U to vrijeme mogu se primijetiti čirevi na nosnom ogledalu, po

ustima, rodnici i međupapčanom prostoru. Goveda prestaju potpuno da jedu i piju, smanje mlijeko i pobacuju.Specifičnog lijeka nema,

ali na početku infekcije primjena sulfonamida i antibiotika može dati zadovoljavajuće rezultate. U preventivi, pored odvajanja bolesnih

životinja treba vršiti dezinfekciju prostora gdje borave goveda, karantinirati i testirati novonabavljene životinje

i u dogovoru sa stručnjakom primijeniti vakcinu.

TRŽNI PARAMETRI

Proizvod Tip

Jadranska Hrvatska

Sjeverozapadna

Hrvatska

Središnja i Istočna

Hrvatska Hrvatska

Cijena Stara

Razl. Cijena Stara Razl.

Cijena Stara Razl.

Cijena Stara Razl.

tele simental (80-160 kg)-

calf . Min 23 23 0 21 21 0 20 21 -1 20 21 -1

Max 28 28 0 29 27 2 29 29 0 29 29 0

Prosjek 25,73 26,41

-

0,68 24,22 23,89 0,33 24,74 24,69 0,05 24,59 24,45 0,14

tele holstajn (80-160kg)-calf

. Min ---- ---- ---- 18 18 0 18 18 0 18 18 0

Max ---- ---- ---- 25 25 0 18 18 0 25 25 0

Prosjek ---- ---- ---- 20,47 20,48 -0,01 18 18 0 19,53 19,39 0,14

junica simental (za klanje)-

heifer . Min ---- ---- ---- 13 12 1 10 11 -1 10 11 -1

Max ---- ---- ---- 14,5 14 0,5 14 14 0 14,5 14 0,5

Prosjek ---- ---- ---- 14,13 13,68 0,45 12,43 12,32 0,11 12,97 12,97 0

junica holstajn (za klanje)-

heifer . Min ---- ---- ---- 12 11 1 10 9 1 10 9 1

Max ---- ---- ---- 12 12 0 10 10 0 12 12 0

Prosjek ---- ---- ---- 12 11,5 0,5 10 9,5 0,5 10,55 9,94 0,61

bik simental (>450kg)-beef . Min 13 13 0 13,5 13 0,5 13 13 0 13 13 0

Max 14 14 0 16 15,5 0,5 16 16 0 16 16 0

Prosjek 13,5 13,5 0 14,87 14,12 0,75 14,11 13,79 0,32 14,45 13,95 0,5

bik holstajn (300-450 kg)-

beef . Min ---- ---- ---- 13 12 1 12,5 12 0,5 12,5 12 0,5

Max ---- ---- ---- 13 13 0 12,5 12 0,5 13 13 0

Prosjek ---- ---- ---- 13 12,5 0,5 12,5 12 0,5 12,64 12,11 0,53

krava simental (za klanje)-

cow . Min 10 ---- ---- 5 5 0 4 4 0 4 4 0

Max 11 ---- ---- 9 9 0 10 9 1 11 9 2

Prosjek 10,5 ---- ---- 7,51 7,33 0,18 7,44 7,25 0,19 7,48 7,29 0,19

janjad-lambs . Min 24 24 0 21 ---- ---- 20 20 0 20 20 0

Max 28 28 0 26 ---- ---- 25 25 0 28 28 0

Prosjek 26,8 26,8 0 23,5 ---- ---- 22 22,86 -0,86 25,77 25,73 0,04

Mogućnosti u tovu junadi

Katalog kalkulacija poljoprivredne proizvodnje 2009.

|Tov junadi (150 - 500 kg), vlastite smjese

Regija: RH Trajanje tova: Uginuce:

250 dana

2 %

Pasmina: simentalska

Konverzija hrane: 8,66 kg/kg

prirasta

Kalkulaci

ja

pokrica var. (PVT)

troskova HRK/grlo EUR/grlo

Utovljeno June 500 kg 0,99 14,00 kn 6.930,00 962,83

UKUPNI PRIHOD 6.930,00 962,83 Tele 150 kg 1,01 22,71 kn 3.440,57 478,02

Stocna hrana 2.187,91 303,98

Veterinarski troskovi 150,00 20,84

Troskovi uzgoja 35,00 4,86

Ostali troskovi 120,00 16,67

UKUPNI VAR. TROSKOVI 5.933,48 824,38 PVT 996,53 138,45

Napomena: Iznos izravnih placanja je 1.900,00 kn/grlo za drzanje i klanje goveda i nije ukljucen u

strukturu prihoda

Razlicite cijene Jedinicna

cijena PVT

(kn)

PVT

(eur) Cijena niza 12,00 6,52 0,91

Cijena srednja 14,00 996,53 138,45

Cijena visa 16,00 1.986,53 276,00

Tehnologija hranidbe:

Vrsta Jedinicna c'n'ena

Kolicina

(kg, lit)

HRK/grlo

Kukuruzna silaza* 0,21 1.600 336,00 Sijeno* 0,59 125 73,75 Jecam** 0,86 256 220,16 Kukuruz zrno** 0,87 590 513,30 Sojina sacma 3,00 136 408,00 Suncokretova pogaca 1,35 256 345,60 VAM 7,10 41 291,10 UKUPNO 2.187,91

* trosak proizvodnje iz kalkulacija za TDS i kukuruznu sliazu (mineralno-organska gnojidba) ** trosak proizvodnje iz kalkulacija za ratarske kuiture

Katalog kalkulacija poljoprivredne proizvodnje 2009.

|Tov junadi (150 - 500 kg), kupovne smjese

Regija: RH Trajanje tova: Uginuce:

272 dana

2,00 %

Pasmina: simentalska

Konverzija hrane: 10,29 kg/kg

prirasta

Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA

18

Kalkulaci

ja

pokrica var. (PVT)

troskova HRK/grlo EUR/grlo

Utovljeno June 500 kg 0,99 14,00 kn 6.930,00 962,83

UKUPNI PRIHOD 6.930,00 962,83

Tele 150 kg 1,01 22,71 kn 3.440,57 478,02

Stocna hrana 2.610,17 362,65

Veterinarski troskovi 150,00 20,84

Troskovi uzgoja 35,00 4,86

Ostali troskovi 120,00 16,67

UKUPNI VAR. TROSKOVI 6.355,73 883,04 PVT 574,27 79,79

Napomena: Iznos izravnih placanja je 1.900,00 kn/grlo za drzanje i klanje goveda i

nije ukljucen u strukturu prihoda

Razlicite cijene mlijeka Jedinicna

ciiena PVT

(kn)

PVT

feur) Cijena niza 12,00 -415,73 -57,76

Cijena srednja 14,00 574,27 79,79

Cijena visa 16,00 1.564,27 217,33

Tehnologija hranidbe:

Vrsta Jedinicna ciiena

Kolicina

(kg, lit)

HRK/grlo

Kukuruzna silaza* 0,21 2.450 513,66

Sijeno* 0,59 136 80,51

Kupovna smjesa 15 % 1,92 1.050 2.016,00

UKUPNO 2.610,17

*trosak proizvodnje iz kalkulacija za TDS i kukuruznu silazu (mineralno - organska gnojidba)

Zaključak

SAVJETNICI:

dr. sc. Drazenka Gutzmirtl - rukovoditelj Odsjeka

Vinkovacka 63 c, Osijek

Tel: 031/275-755

Fax: 031/275-756

Mob: 091/4882-709

E-mail: [email protected]

Emilija Frizon, dipl. ing. agr. - strucni savjetnik za stocarstvo


Tel: 031/275-755

Fax: 031/275-756

Mob: 091/4882-844


mailto:[email protected]

mailto:Emilija.Friž[email protected]


19

Tomislav Koturic, dipl. ing. agr. - strucni savjetnik za stocarstvo


Tel: 031/275-755

Fax: 031/275-756

Mob: 091/4882-842


Tihana Biscan, dipl. ing. agr. - strucni savjetnik za stocarstvo

Trg. Sv. Josipa 10, Slatina

Tel: 033/553-157

Fax: 033/552-903

Mob: 091/4882-809


Ljubica Kravarscan, dipl. ing. agr. - strucni savjetnik za stocarstvo

Vladimira Nazora 2, Virovitica

Tel: 033/800-970

Fax: 033/800-970

Mob: 091/4882-804


Mogućnosti dodatne zarade na farmi BISTRICA

Na str.4. ovog teksta u sklopu kopije katastarskog plana farme Bistrica, prikazan je objekt pod red. br. 6.

označen kao

Sušara za duhan2

Sušara za duhan obavljala je uslužno sušenje duhana za firmu HRVATSKI DUHANI d.d.

Osječka 2, 33000 Virovitica i to:

- toplim zračnim tokom sušen duhan tipa Virginia

- zračno sušen duhan tipa Burley (uključujući Burley hibride);

- zračno sušen duhan tipa Maryland, na dimu sušen duhan

Zemlje u koje se izvozio sušeni duhan bile su Japan, Njemačka, Egipat,Bosna i Hercegovina, Srbija

2 Zgrada postojeće sušare za duhan je očuvana, međutim na objektu, su devastirani kaloliferi, ventilatori i

uređaji za dovod toplog zraka, koje bi trebalo ponovo nabaviti i ugraditi. Trafostanica uz objekt je namjenjena

za opskrbu električnom energijom farme, stambenog objekta u sklopu farme, skladišta, crpke,sušare i

susjednog naselja koje se sastoji od oko 15 kuća. S HEP je potrebno sklopiti novi ugovor o tehničkim rješenjima i

razgraničiti potrošnju el. energije naselja od gospodarskih objekata, budući da je naselje u bivšem sustavu crpilo

el. energiju „besplatno“. Pumpna stanica za gorivo ima sačuvane podzemne spremnike ali sam automat za

nasip goriva je devastiran i otpojen s el. instalacije. Kolska vaga neutvrđenog kapaciteta ze izmjere utovljenih

životinja i ulaze hrane-sirovina je devastirana. Nije izvršena procjena da li bi se vaga mogla ponovo restaurirati i

baždariti.





20

I danas postoji interes za izvoz duhana u sljedeće zemlje: Bosna i Hercegovina, Egipat, Grčka,

Indonezija, Japan, Makedonija, Malezija, Sjedinjene Američke Države, Singapur, Srbija, Turska

U svrhu dobivanja zračno sušenog duhana tipa Burley (uključujući Burley hibride) mogao bi se koristiti i

objekt prikazan na str.4. ovog teksta, u sklopu kopije katastarskog plana farme Bistrica, kao objekt pod red.

br. 3. SIJENIK ( za atmosfersko sušenje).

Firma HRVATSKI DUHANI d.d i danas pruža pomoć u procesu usvajanja novog proizvoda/proizvodnog

procesa svojim kooperantima.

Budući da je prostor farme Bistrica već ranije bio dio neke tehnološke cjeline Hrvatskih duhana, bilo bi

opravdano zatražiti novu procjenu upotrebljivosti prostora i stavljanja u funkciju u sklopu poslovnog

kooperantskog odnosa.

Isto tako, farmu Bistrica, dijeli prometnica na dvije cjeline. Zapadno od prometnice su smješteni farmski

objekti a istočno od prometnice stambeni objekt, vaga, crpka, skladište, trafostanica i sušara.

Sve objekte, smještene istočno od prometnice, moguće je zasebno iznajmljivati, odnosno ponuditi na proda

Kontakti za dogovaranje i provođenje zamisli u okvirima gore navedene paradigme su sljedeći:

HRVATSKI DUHANI d.d.

Osječka 2

33000 Virovitica

MB:1744216

Županija:Virovitičko-podravska

Telefon:033/730844

Telefax:033/722281

E-mail:[email protected]

Rukovodeća osoba

Mirko Boić, direktor

Kontakt osoba za hio

Zlatko Pleša

E-mail:zlatko.pleš[email protected]

Telefon:033/730844

Alternativa:

Isti objekt mogao bi se upotrijebiti za uzgoj gljive bukovače.

Literatura i tehnologija uzgoja prema Dušanka Bugarski: BUKOVAČA


mailto:zlatko.ple%C5%[email protected]


21

Moguća je proizvodnja 4 ciklusa i to

- U rinfuzi

- U rinfuzi sa sušenjem

- Pakiranje bez ili sa sušenjem

- Tržište nabave: Kompostare u Traviso ( Italija ),PELTZ ( Kečkemet Mađarska ), Fridrich ( Zagreb ),

proizvođaš ambalaže Formplast (Zagreb ) Italplast ( Bologna Italija ).

- Tržište prodaje: Hrvatska prehrambena industrija, Kompostara u Travisou ( Italija ),Fridrich (

Zagreb ), makromarketi, supermarketi, kvartne trgovine ( udruge obrtnika ), ugostitelji, hoteli,

picerije, privatna lica, internet prodaja, itd.


22

Stajski gnoj3

Ukoliko bi se izvršila prenamjena govedarske u peradarsku farmu, GNOIŠTE s ravnim podom i nabitim

sadržajem radi anaerobnih uvijeta “zriobe“ u tijeku 6 mjeseci, “hladnim postupkom” ( do 45 C) moguće je

smjestiti na prostoru postojećih trancheva za silažu, koji bi prenamjenom farme ostali izvan funkcije a nalaze se

uz svaki tovni objekt po dva. Ukupno, osam.

Stajski gnoj se aplicira u količinama većim od 30 t/ha te stoga, usljed uništenja stočnog fonda u RH, postoji

velika potražnja. Vrijednost upotrebljenog stajnjaka iznosi oko 6.000 kn/ha.

Posebice na( zbog upotrebe umjetnih gnojiva ) kiselim tlima na kojima je nužna korekcija pH vrijednosti i

humusne strukture tla, tu korekciju je moguće izvršiti jedino uporabom agrovapna i organskih gnojiva.

Osim toga svaka održiva poljoprivreda, EKO i BIO proizvodnja, baziraju se na stajnjak i kompost.

U okruženju široko razgranate biljne proizvodnje postoje opravdani razlozi za organizaciju kompostane.

3 STAJSKI GNOJ je najpotpunije gnojivo jer osim organske tvari, sadrži makro i mikro hraniva, mikroorganizme,

hormone, mikroelemente Mn, Zn, B, Cu, Co, Mo,... Stajski gnoj je aktivator biološke aktivnosti tla i sredstvo za

za popravak fizičkih osobina tla. GNOIŠTE treba izvesti s ravnim podom i nabitim sadržajem radi anaerobnih

uvijeta “zriobe u tijeku 6 mjeseci, “hladnim postupkom” ( do 45 C). Poznato je da konj ili govedo daju oko 10 t

stajnjaka /godišnje, june 8 t, svinja 1,5 t, ...SADRŽAJ STAJSKOG GNOJA: 75% voda, 25% suhe tvari ( organska

masa). Najbogatiji je stajski gnoj peradi ( N 2%, P 1,5%, K 1%.).

ISKORISTIVOST HRANIVA

FOSFOR KALIJ DUŠIK

Mineralna prihrana 15-30% 60% 35%

Stajnjak 20-35% 60% 25%

USJEVI UZIMAJU IZ STAJNJAKA:

- 1. godina 50% hraniva

- 2. godina 25-30%

- 3. godina 15-20%

- 4. godina 5-10%

- Najbolje reagiraju krompir, repa, kukuruz, suncokret, a dovoljno dobro još i uljana repica, pšenica, ječam i.t.d. U voćnjacima i vinogradima nužno je prihranjivanje stajnjakom svake treće godine.


23

Kompost4

Na području farme Bistrica, moguće je organizirati kompostanu, za vlastite potrebe ili na nivou sela Bistrica.

Priključni stroj za miješanje komposta

4 KOMPOST nastaje u aerobnim uvijetima “zriobe“ u tijeku 6 mjeseci, “toplim postupkom” ( do 60 C).

Kompostane se mogu organizirati na nivou pojedinog poljoprivrednog gospodarstva, sela, grada ili županije.

Gotovo sve navedeno u footnote 9 vrijedi i za kompost. Količina od 5 m³ komposta odgovara vrijednosti 30 kg

NPK gnojiva.


24

UZGOJ JUNADI

1. VJEŠTINE I ZNANJA PODUZETNIKA

Poduzetnik prati događanja u proizvodnji „mesa“ (preko specijaliziranih web-stranica) i pokušava se

poizicionirati na tržištu, na kojem je stanje slijedeće:

Istraživanje dohodovne elastičnosti pojedinih vrsta mesa pokazuje da je meso junadi još uvijek superiorno, to

jest da se njegova konzumacija povećava s rastom životnog standarda stanovništva a kod obrnutih trendova

opada. Za razdoblje od 1960. do 1983. izračunali su koeficijent dohodovne elastičnosti mesa peradi od 1,422,,

govedine,( 0,447) svinjetine, ( -0,244) ... itd.

Poduzetnik pokazuje tehnološku oposobljenost za proizvodnju oko 800 grla junadi po turnusu godišnje, te

po tom podatku spada u manje proizvođače.

Poduzetnik je proučio tehnologiju proizvodnje i svoje mogućnosti u pogledu izvoza .

Poduzetnik se pouzdaje u visok porast potrošnje junećeg mesa a na EU, svjetskom i na domaćem tržištu.

Poduzetnik se pouzdaje u svoju sposobnost ovladavanja informacijama i prodajnim kanalima.

Poduzetnik prepoznaje svoju poziciju na tržištu oslanjajući se na relativno velike mogućnosti izvoza.

Tvrtka A.N.T. d.o.o. posluje od 1994.g. Pretežita djelatnost tvrtke bazirala se na opskrbljivaanju

slavonskih tvornica stočne hrane, ribljim brašnom, mineralima, vitaminima i mikroelementima, te na

vleprodaji gotove stočne hrane gore spomenutih proizuvođača.

Budući da je ispruka gotove stočne hrane, prodajnim kanalom, koji se sastojao od suradničkih

poljoprivrednih ljekarni ( u kojema su se snabdijevali uglavnom tovljači-hobisti ) pokazivala jasne sezonske

oscilacije ( proljeće-jesen ), nekontinuiran dotok novca ( u svega tri godišnja ciklusa ) i nužnost organizacije

naplate potraživanja putem kompenzacijskih lanaca,..., pojavila se ideja o utrošku „viška zarađene stočne

hrane“ u vlastitom tovu.

Tvrtka je opremljena vlastitom mini-mješaonom stočne hrane kapaciteta 1 t/h, raspolaže suvremenim

hranidbenim tablicama za miješanje stočne hrane za sve vrste i dob životinja, ... posjeduje kamion (nosivosti

8t ) s prikolicom ( nosivosti 12 t ) koji se jednostavnim preinakama mogu prilagoditi prijevozu stoke,

posjeduje dva kombi vozila ( nosivosti 1 t ),...posjeduje, viličar za manipulaciju robom, ...posjeduje

suvremenu računarsku opremu za elektroničko vođenjeureda i proizvodnog procesa.


25

UZGOJ JUNADI

2. OPIS PROIZVODA Proizvod odgovara specifikacijama uzgojne pasmine.

3. PO ČEMU SE PROIZVOD RAZLIKUJE OD POSTOJEĆIH NA

TRŽIŠTU Proizvod se na prvi pogled neće bitno razlikovati od onih proizvoda na tržištu u čijoj su proizvodnji

primjenjena sva znanja, principi i norme. Međutim, usljed nekontroliranog uvoza mesa ( pa i onog u kojem

nisu primjenjena sve norme ), proizvod će se svojom kvalitetom ipak bitno razlikovati.

Prije svega striktno će se primjenjivati principi, načela i norme HACCP-a:

Princip 1- Analiza opasnosti

Navode se opasnosti (biološke, kemijske i fizičke) koje mogu predstavljati zdravstveni rizik, neprihvatljiv za

potrošača. Shema cjelokupnog procesa daje važnost u provođenju analize opasnosti. Značajne opasnosti

povezane sa svakim proizvodnim konkretnim korakom.. Preventivne mjere (temperatura, pH, vlage i sl.) za

kontrolu opasnosti su također navedene.

Princip 2 – Prepoznavanje kritičnih točaka

Propisuje se prepoznavanje kritičnih kontrolnih točaka (CCP) te postupci na koje se kontrola može primijeniti

da bi se smanjio sigurnosni rizik hrane na prihvatljivu razinu.

Načelo 3 - Uspostava kritične granice

Svi subjekti moraju provoditi preventivne mjere koje su mjerljive! Kritične granice su operativne granice na

kritičnim kontrolnim točkama s potencijalnim opasnostima po hranu (s). Kriteriji za kritične granice se određuju

unaprijed i u dogovoru s nadležnim tijelima ili su već propisane odgovarajućim zakonima, pravilncima i

uputama. Ako kritična granica i kriteriji nisu ispunjeni tada je proces "izvan kontrole", čime se opasnost po

hranu (i) ne spriječava, uklanja ili smanjuje na prihvatljivu razinu.

Princip 4 - Monitoring KPK

Nadzor ili MONITORING je planirani slijed mjerenja i promatranja kako bi se osiguralo da se proizvod ili

proizvodni proces održi unutar kritičnih granica. Nadzor omogućava da se procijene trendovi prije nego što

dođe do gubitka kontrole. Podešavanjem i korekcijama može se izvršiti nastavak procesa. Intervali praćenja

moraju biti prikladni, kako bi se osigurala pouzdana kontrola procesa.

Princip 5 - Uspostava korektivnih postupaka

HACCP sustav je namijenjen spriječavanju odstupanja proizvoda ili procesa od propisanih normi. Međutim,

ukoliko ipak dođe do gubitka kontrole, moraju postojati određeni postupci za prenamjenu proizvoda i korekcije

procesa.. Ovi postupci moraju biti unaprijed planirani i napisani.


26

Principle 6 - Evidencije

HACCP sustav zahtijeva pripremu i održavanje-vođenje HACCP plana u pisanoj formi, zajedno s pratećom

dokumentacijom. Plan mora uključivati sve zapise koji nastaju tijekom praćenja svake CCP i notacije za

korektivne mjere.

Načelo 7 - Verifikacija

Verifikacija ima nekoliko koraka. Znanstvenu ili tehničku valjanost analize opasnosti na odgovarajućoj KPK

treba dokumentirati. Verifikacija djelotvornosti HACCP plana je također potrebna. Sustav koji se primjenjuje na

pojedinom proizvodnom mjestu trebao bi biti predmetom periodičnog PRODUŽENJA VALJANOSTI, putem

neovisne revizije ili drugim postupcima provjere. HACCP nudi kontinuirani i sustavni pristup za osiguravanje

zdravstvene ispravnosti hrane.

Primjenom principa, načela i normi HACCP-plana dobit će se verificirani proizvod koji je podoban za

svako tržište i svakog kupca.

Neka će tržišta zatražiti i druge oblike verificiranja proizvoda, kao naprimjer HALAL ili KOŠER standard za

tržišta Izraela i islamskih zemalja. U slučaju da se pronađe kupac i na tom tržištu, proizvodni proces i

proizvod će se verificirati i prema zahtijevima tih standarda.

4. TRŽIŠTE NABAVE Budući da se Poduzetnik odlučio za strogu primjenu principa, načela i normi HACCP-a i na tržištu nabave će

se okrenuti onim dobavljačima, koji su svoj proizvodni proces i sam proizvod verificirali u sukladnosti s

HACCP-om.

Od dobavljača koji nemaju verificirani proizvodni proces i proizvod, zatražit će se da u svojoj ponudi prilože

pojedinačne neovisne analitičke dokaze da njihov proizvod ne otstupa od principa, načela i normi HACCP-a.

Ukoliko dobavljač ne ponudi gore navedene dokaze, Poduzetnik će izvršiti vlastitu analizu o sukladnosti

proizvoda nabave s principima, načelima i normama HACCP-a.

Ovim opredjeljenjem relativno se sužava tržište nabave što u konačnici ipak proširuje tržište prodaje.

TRŽIŠTE NABAVE:

1. Tržište kvalitetnog „genetskog materijala“ (telad ): i stočne hrane :

STOČARSTVO - RATARSTVO d.o.o. Vukovarska 128 , 33523 ČAĐAVICA, Čađavica

FARMERKA d.o.o. Trg Kralja Tomislava bb , 33405 PITOMAČA, Pitomača

LUCA-AGRO d.o.o. Kolodvorska 16 , 33523 ČAĐAVICA, Čađavica

T I C A d.o.o. Vukovarska ulica 130 , 33523 ČAĐAVICA, Čađavica

CVITANOVIĆ d.o.o. Noskovci 215 , 33523 ČAĐAVICA, Noskovci

JRS d.o.o. Nikole Šubića Zrinskog 105 , 33517 MIKLEUŠ, Mikleuš

NOVI SVIJET d.o.o. N.Š.Zrinski 105 , 33517 Mikleuš, Mikleuš

OROZ d.o.o. Noskovci 215 , 33523 Čađavica, Noskovci

TIHA ZVIJEZDA d.o.o. Nikole Šubića Zrinskog 105 , 33517 MIKLEUŠ, Mikleuš

OVINA d.o.o. Donje Kusonje bb , 33520 Slatina, Donje Kusonje

http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/osnovniPodaci/view?claId=%09%09%09%09%09%09%09%0930301587%09%09%09%09%09%09%09%09&rfrshparam=1212553333957











27

GORDAN d.o.o. Rudolfa Kolibaša 37 , 33520 SLATINA, Slatina

PZ KARAULA I.K.Sakcinskog 2 , 33525 SOPJE, Novaki

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA ERGELA-

VIŠNJICA

Višnjica bb , 33520 SLATINA, Višnjica

MELJANČANKA d.o.o. - u likvidaciji Donji Meljani 37 , 33520 SLATINA, Donji Meljani

MEDEKS d.o.o. Starin bb , 33523 ČAĐAVICA, Starin

NOVA DRAVA d.o.o. Zagrebačka 32 , 33523 ČAĐAVICA, Čađavica

PZ ČAĐAVICA Kolodvorska bb , 33523 ČAĐAVICA, Čađavica

JUKIĆ d.o.o. Vukovarska 110 , 33523 ČAĐAVICA, Čađavica

PZ SOPJE Glavna 3 , 33525 SOPJE, Sopjanska greda

PZ SOPJE Glavna 3 , 33525 SOPJE, Sopjanska greda

SOPJE-KOMERC d.o.o. Kralja Tomislava 47 , 33525 SOPJE, Sopje

MIGOMA d.o.o. Ivana Kukuljevića Sakcinskog 2 , 33525 Slatina, Novaki

MIGOMA d.o.o. Ivana Kukuljevića Sakcinskog 2 , 33525 Slatina, Novaki

JOŠAVAC d.o.o. Vladimira Nazora 400 , 33520 SLATINA, Slatina

JOŠAVAC d.o.o. Vladimira Nazora 400 , 33520 SLATINA, Slatina

OLOVNIK d.o.o. Kralja Tomislava bb , 33525 SOPJE, Sopje

PZ JASICI - u stečaju Radosavci bb , 33520 SLATINA, Slatina

V I A G R O d.d. - u stečaju Kralja Zvonimira 6 , 33520 SLATINA, Slatina

AGRODUHAN d.o.o. Nikole Šubića Zrinskog 30 , 33520 SLATINA, Slatina

AGRODUHAN d.o.o. Nikole Šubića Zrinskog 30 , 33520 SLATINA, Slatina

C - Š - D - TRADE d.o.o. N.Šubića Zrinskog 1 , 33520 SLATINA, Slatina

OZON d.o.o. S.S.Kranjčevića 81 , 33520 SLATINA, Slatina

PROIZVODNO USLUŽNA ZADRUGA AGRAR-

EKO

Brezik bb , 33518 NOVA BUKOVICA, Brezik

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA PČELARSTVO

SLATINA

Golennić 6 , 33520 SLATINA, Golenić

FARMA SENKOVAC d.d. Varaždinska 68 , 33520 SLATINA, Novi Senkovac

FARMA SENKOVAC d.d. Varaždinska 68 , 33520 SLATINA, Novi Senkovac

FARMA-EKO d.o.o. Varaždinska 68 , 33520 SLATINA, Novi Senkovac

PZ VALLIS Nikole Šubića Zrinskog bb , 33517 MIKLEUŠ, Mikleuš

PZ NOVA BUKOVICA Kolodvorska bb , 33518 NOVA BUKOVICA, Nova Bukovica

HALAS d.o.o. Brezik 4 , 33518 NOVA BUKOVICA, Brezik

KLENIK d.o.o. Nikole Šubića Zrinskog 56 , 33517 Mikleuš, Mikleuš

TOPOLAK d.o.o. Brezik 4 , 33518 NOVA BUKOVICA, Brezik

FILIP d.o.o. Radićeva 19 , 33513 ZDENCI, Zdenci

PP ORAHOVICA d.d. Stjepana Mlakara 5 , 33515 ORAHOVICA, Orahovica

PP ORAHOVICA d.d. Stjepana Mlakara 5 , 33515 ORAHOVICA, Orahovica

EUROVOĆE d.o.o. Riječani 85 , 33515 ORAHOVICA, Orahovica

SAHER & Co d.o.o. Stara Jošava 11 , 33515 ORAHOVICA, Orahovica

SZ GRAMINEA Livadska 5 , 33405 PITOMAČA, Pitomača

DRAŠKO d.o.o. Kladare 4 , 33405 PITOMAČA, Pitomača

INTERPRODUKT d.d. Farma Stari Gradac bb , 33405 PITOMAČA, Pitomača

DAM d.o.o. I. Marinkovića 42 , 33404 ŠPIŠIĆ BUKOVICA, Lozan

SLAVONSKI AGROTEHNIČKI EKOLOŠKI

CENTAR d.o.o.

Jakova Gotovca 3 , 33520 SLATINA, Slatina

EDENSKI VRT d.o.o. Zrinski Vrt 6 , 33000 VIROVITICA, Virovitica

POLJOPRIVREDNA SLUŽBA VIROVITICA d.o.o. Vladimira Nazora 2 1, 33000 VIROVITICA, Virovitica

AGRIMEX d.o.o. Detkovac 19 , 33000 Detkovac, Gradina

AGRIMEX d.o.o. Detkovac 19 , 33000 Detkovac, Gradina

PZ BILJE A. Augustinčića 28 , 33000 VIROVITICA, Virovitica

MALNAR d.o.o. Gundulićeva 13 , 33000 VIROVITICA, Virovitica

INTER-LOV d.o.o. Sveti Đurađ 42 , 33000 VIROVITICA, Sveti Đurađ























































28

KLASIĆ d.o.o. Matije Gupca 26 , 33000 VIROVITICA, Virovitica

PZ KORIJA Školski Trg 6 , 33000 VIROVITICA, Korija

PZ KORIJA Školski Trg 6 , 33000 VIROVITICA, Korija

ZEA d.o.o. Trg bana Jelačića 7 , 33000 VIROVITICA, Virovitica

DRULAK d.o.o. Lukač 6 , 33406 LUKAČ, Lukač

ARTOS d.o.o. Lukač 94 /A, 33406 LUKAČ, Lukač

FARMALAND d.o.o. Bjeljevina bb , 33410 SUHOPOLJE, Suhopolje

FARMALAND d.o.o. Bjeljevina bb , 33410 SUHOPOLJE, Suhopolje

PZ KONKORDIA Kralja Tomislava 92 , 33410 SUHOPOLJE, Suhopolje

ŠKALA d.o.o. Stjepana Radića 5 , 33410 SUHOPOLJE, Suhopolje

BISTRICA d.o.o. Višnjica bb , 33520 SLATINA, Višnjica

P. Z. LANKA Bekovar 10 , 33411 GRADINA, Novi Gradac

PZ MELISSA Školski Trg bb , 33000 VIROVITICA, Korija

VINIFERA vinarska, vinogradarska i voćarska

zadruga

Trg Kralja Tomislava 19 /2, 33405 PITOMAČA, Pitomača

PZ AGROGRADINA - u stečaju Josipa bana Jelačića bb, 33411 GRADINA, Gradina

POLJOPRIVREDNO DOBRO d.o.o. Trg Kralja Zvonimira 1 , 33411 GRADINA, Gradina

POLJOPRIVREDNO DOBRO d.o.o. Trg Kralja Zvonimira 1 , 33411 GRADINA, Gradina

PLANTAŽE d.o.o. Mihanovićeva bb , 33405 Pitomača, Pitomača

PLANTAŽE d.o.o. Mihanovićeva bb , 33405 Pitomača, Pitomača

KIHAR d.o.o. Gornje Bazije 107 , 33407 LUKAČ, Gornje Bazje

VOĆE AGRO d.o.o. Zagrebačka 20 , 33000 VIROVITICA, Čemernica

GOD d.o.o. Podravska 23 , 33000 VIROVITICA, Virovitica

PZ AGRODIBA V. Nazora 5 , 33410 SUHOPOLJE, Suhopolje

AGROLAND d.o.o. Vukovarska 125 , 33410 SUHOPOLJE, Suhopolje

AGROLAND d.o.o. Vukovarska 125 , 33410 SUHOPOLJE, Suhopolje

AGRO-TURNAŠICA POLJOPRIVREDNA

ZADRUGA

Trg kralja Tomislava 1 , 33405 Pitomača, Pitomača

DRVOMERCANT d.o.o. B. Radičevića 71 , 33520 Slatina, Medinci

DRVOREZ d.o.o. B. Radičevića 71 , 33520 SLATINA, Medinci

INDUSTRIES CENTERS DEVELOPMENT d.o.o. Miljevci, Kralja Tomislava 31 , 33518 Nova Bukovica, Nova Bukovica

KAS d.o.o. Frana Supila 61 , 33515 Orahovica, Orahovica

M A I N d.o.o. Augusta Šenoe 22 , 33520 SLATINA, Slatina

O.P.P. VIROVITICA d.o.o. Vladimira Nazora 2 , 33000 VIROVITICA, Virovitica

OBITELJSKA ZADRUGA VIS Velika Pemija 29 , 33410 Suhopolje, Borova

OBITELJSKA ZADRUGA VIS Velika Pemija 29 , 33410 Suhopolje, Borova

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA AGROTRON Zagrebačka 15 , 33523 Čađavica, Čađavica

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA BRANITELJA

ZLATNI VRTOVI - VIROVITICA

Matije Gupca 5 , 33000 Virovitica, Virovitica

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA SLANA VODA Lukavac bb , 33520 Slatina, Lukavac

PREMIO d.o.o. Rušani bb, 33411 Gradina, Rušani

STRUTHIO d.o.o. Dravska bb , 33520 SLATINA, Medinci

ZADRUGA BRANITELJA DRAGOVOLJAC

GRADINA

Trg kralja Zvonimira 3 , 33411 Šibenik, Gradina

Itd.

E:\FARMA_Bistrica_files\junad_Bistrica_trziste_NABAVA.xls (klikni )

- PROIZVOAČI IZ SLOVAČKE I RUMUNIJE














































29

2. Tržište kvalitetne gotove stočne hrane i sirovina za proizvodnju stočne hrane

- VALPOVO dd

- VITALKA Donji Miholjac

- TSH Čakovec, ...

- poljoprivredne zadruge i OPG-vi

3. Tržište repromaterijala za održavanje zdravstveno higijenskih uvijeta jata

- LEK Ljubljana

- BAYER Lewerkusen

- PLIVA Zagreb

- VETERINARIJA Zagreb, i dr.

4. Tržište veterinarskih usluga

- VETERINAR Osijek

- VETERINARSKA STANICA SLATINA

- VETERINARSKA STANICA VIROVITICA i dr.

5. Usluge kuća ovlaštenih za verifikaciju kvalitete i nadzor

- TUV Slavonski Brod

- HAH Hrvatska agencija za hranu Osijek

- EUROINSPECT Osijek

- CROATIAINSPECT Zagreb

- AGROKONTROLA Vinkovci i dr.

6. Tržište kvalificirane radne snage

- Srednje i više škole te fakulteti poljoprivrednog usmjerenja

- HZZ i dr.

7. Usluge know-haw kuća za unapređenje tehnologije

- AGRONOMSKI FAKULTET Zagreb

- POLJOPRIVREDNI FAKULTET Osijek


30

- KONAGRA Osijek

- GLOBAL Slatina

- VTC PROJEKT Virovitica i dr.

8. Klaoničke usluge

- KALINIĆ K+J Virovitica

- ŠUVAK Virovitica

- VALVITA, VALPOVO d.d. Zelčin

i dr. ( vidi str.18)

5. TRŽIŠTE PRODAJE Bilo bi logično da se Poduzetnik odmah okrene proizvodnji za izvoz i to za tržišta koja uvoze najviše

Vjerovatno će biti potrebno neko vrijeme da se potpuno zadovolje standardi kvalitete i stekne dovoljno

iskustva na lokalnom i nacionalnom tržištu preko trgovačkih lanaca i otkupljivača:

Industrija mesa Ivanec d.o.o. Varaždinska 35, 42240 IVANEC - p.p. 43

MESNICE KURILOVČAN d.o.o. N. Kramarića 32 , 10408 Velika Gorica, Velika Mlaka

KOVAČEK, VL. STJEPAN KOVAČEK IVANA MAŽURANIĆA 49, 10362 Kašina

KUDELIĆ d.o.o. BEDENICA BB, 10381 Bedenica

MESO PROMET PAVIĆ d.o.o. SELSKA CESTA 36, 10360 Sesvete

MOJA ZEMLJA d.o.o. RESNIČKI GAJ II BB, 10000 Zagreb

STANIĆ d.o.o. SLAVONSKA AVENIJA 22, 10000 Zagreb

PEŠUN & PEŠUN d.o.o. KUNJSKA 45, OKUNŠĆAK, 10370 Dugo Selo

PIK VRBOVEC-MESNA INDUSTRIJA d.d. ZAGREBAČKA CESTA 148, 10340 Vrbovec

KALINSKI, VL. IVAN KALINSKI GRADEČKI PAVLOVEC 164, 10345 Gradec

MESNICE ZAGREB OPOROVEČKA 43, 10000 Zagreb

MABA d.o.o. DUBRAVA 148, 10000 Zagreb

BERMES d.o.o. ZAGORSKA 14, 10294 Donja Pušća

IGO-MAT d.o.o. OTRUŠEVEC 17, 10432 Bregana

DR. ŠKOBIĆ d.o.o. GORNJI KRAJ 11, 10430 Samobor

IMES-MESNA INDUSTRIJA d.d. KATARINE ZRINSKE 9, 10430 Samobor

SUPER-MES d.o.o. J. JELAČIĆA 146, 10430 Samobor

MESNA INDUSTRIJA KARLO-TOMISLAV LUG SAMOBORSKI,BISTREC 16, 10432 Bregana

VUGRINEC d.o.o. A.MIHANOVIĆA 44,DUBRAVICA, 10292 Šenkovec

MIP-POMURKA d.o.o. SAMOBORSKA CESTA 134, 10000 Zagreb

KRIMES PROMET d.o.o. POLJANSKI ODVOJAK 2, DUBRAVA, 10000 Zagreb

VALITA d.o.o. PAKOŠTANSKA 5, 10000 Zagreb

PAG d.o.o. DOLAC BB, 10000 Zagreb

http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/osnovniPodaci/view?claId=71785321&rfrshparam=1332713912782


31

ROCOMMERCE d.o.o. PANTOVČAK 28, 10000 Zagreb

DAB-HERC d.o.o. LASTOVSKA 2 A, 10000 Zagreb

KURILOVČAN d.o.o. N. KRAMARIĆA 32, 10408 Velika Mlaka

KLAONICA I PRERADA MESA CEROVSKI d.o.o. POD GOLJAKOM 21, 10253 Donji Dragonožec

DILMAR d.o.o. FRANJE POGLEDIĆA 16, 10410 Velika Gorica

MESNICE FIOLIĆ d.o.o. KRIŽANIĆI 41, HRAŠĆE, 10000 Zagreb

MM KLAONICA, PRERADA I PRODAJA MESA MILIVOJ MEDVEN t.p. GORNJE PREKRIŽJE 4, 10454 Krašić

MESSCOMMERCE d.o.o. OKIĆKO NASELJE 4,KLINČA SELO, 10450 Jastrebarsko

ANTE JURKOVIĆ d.o.o. DEDOVIĆI 3, 10000 Zagreb

LEVAX d.o.o. ŠIŠIĆEVA 3, 10000 Zagreb

KUDELIĆ d.o.o. Bedenica bb, 10381 Bedenica

SABLIĆ - DUBRAVA d.o.o. :Trg Slobode 10, 10342 Dubrava

KURILOVČAN d.o.o. N. Kramarića 32, 10408 Velika Mlaka

MESNA INDUSTRIJA JASTREBARSKO d.o.o. Dr. Franje Tuđmana 75 , 10450 Jastrebarsko

MESNICA OPETUK d.o.o. Trg kralja Petra Krešimira IV bb, 10410 Velika Gorica

MESNICA PRELEC d.o.o. A. Harambašića 42 , 10434 Sveta Nedelja, Strmec

MESNICA-VUKIĆ d.o.o. Fabijančeva 13 , 10293 Bobovec Rozganski

MESNICE - KUČKOVEČKI d.o.o. KRUŽNA 27 , 10000 GRAD ZAGREB

MESNICE BUKVIĆ d.o.o. Kolodvorska 3 , 10430 Samobor

MESNICE FULIR, d.o.o. Oranice 60 , 10000 ZAGREB

MESNICE HORVAT d.o.o. Jasena 17 C, 10000 Zagreb

MESNICA DARKO d.o.o. Varaždinska 106 , 10360 Sesvete

MESNA INDUSTRIJA STANIĆ d.o.o. Hukavćeva 5 , 10360 Sesvete

MESNICE FIOLIĆ d.o.o. Križanići 41 , 10020 Grad Zagreb, Hrašće Turopoljsko

KNEZ DUBROVNIK d.o.o. MOSTARSKA 1 B, 20000 Dubrovnik

NIKO, VL. NIKO TIKVICA VUKOVARSKA 26, 20000 Dubrovnik

MESNICE T-BONE STEAK OBALA S. RADIĆA 26 A, 20000 Dubrovnik

GTD d.o.o. BEROJE 10, 20213 Čilipi

GTD d.o.o. BEROJE 10, 20213 Čilipi

JAMBO d.o.o. SPLITSKA BB, 20350 Metković

MESOPROMET d.o.o. VRANJIČKI PUT 12, 21210 Solin

DALMESSO d.o.o. KLIS BRDO BB, 21231 Klis

VIG IMPEX d.o.o. DRAČEVAC 11, 21210 Solin

PETASON d.o.o. VRANJIČKI PUT 12, 21210 Solin

MESNICE BOŽIĆ d.o.o. ŠPERUN 2, 21000 Split

MESNICA KUSIĆ, VL. STIPAN KUSIĆ KRAJ SV. MARIJE 8, 21000 Split

GODINA MIP d.o.o. RUĐERA BOŠKOVIĆA 25, 21000 Split

GODINA MIP d.o.o. RUĐERA BOŠKOVIĆA 25, 21000 Split

BOKŠIĆ, VL. ALEN BOKŠIĆ VELEBITSKA 123, 21000 Split

IMPEX SPAJIĆ d.o.o. PUT BLACA 23, 21210 Solin

MESNICA DADIĆ, VL. MARKO DADIĆ V. KRSTULOVIĆA 9, 21000 Split

SUNCE-SPLIT d.o.o. PODI BB, 21204 Dugopolje

BULAN, VL. VOJKO GURDULIĆ JELSA BB, 21465 Jelsa

BAJA S d.o.o. HRVACE BB, 21230 Sinj














32

MEL-JAKOV LOVRIĆ T.P. VUKASOVIĆEVA 5, 21000 Split

JUKIĆ, VL. MIROSLAV JUKIĆ PUT VRILA BB, 21310 Omiš

SARSKO-TRGOVAČKI OBRT MRKI KARDINALA A. STEPINCA 30, 21220 Trogir

MESARSKO-TRGOVAČKI OBRT MESNICA VL. VLADIMIR TANGAR KARDINALA A. STEPINCA 7, 21220 Trogir

ACCRA d.o.o. LUKA II/1, 21315 Dugi Rat

MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC d.o.o. Težačka bb , 21276 VRGORAC,

MESNA INDUSTRIJA D.O.O. ŽABORIČKA bb, 22000 Šibenik,

MESNICE BABIĆ d.o.o. A. G. Matoša 7 , 21240 Trilj

MESNICE BOŽIĆ d.o.o. Šperun 2 , 21000 Split,

MESNICA-VIS d.o.o. Obala Svetog Jurja 8 , 21480 Vis

MENDULA d.o.o. NOVA TRŽNICA BB, 22000 Šibenik

KRTOLIĆ d.o.o. KRALJA ZVONIMIRA 239, 22000 Šibenik

ORBITA d.o.o. F. TUĐMANA 8, 23000 Zadar

PRVA DALMATINSKA KVALITETA DIMLJENA PROIZVODNJA d.o.o. D. KLANAC DADELE BB, 23242 Posedarje

MESOMARKET KOD BUDE d.o.o. KRALJA P. SVAČIĆA 11, 23210 Biograd na Moru

MATAŠ-M.N. d.o.o. VUKOVARSKA 11 JASENICE, 23450 Obrovac

MESNICE MARKO d.o.o. Put Dikla 7 /B, 23000 Zadar

Valvita, PPK VALPOVO d.d. A. B. Šimića 27, 31550 VALPOVO

LANDRAS d.o.o. MESNICE SEVERUS ŠETALIŠTE KARDINALA F. ŠEPERA 12, 31000 Osijek

MITROS-COMMERCE d.o.o. DUBROVAČKA 60 A, 31000 Osijek

SIMENTAL-COMMERCE d.o.o. FRA G. MARTIĆA BB, 31207 Tenja

MESNICA VIDAK d.o.o. S. Matovića 28 , 31304 Draž, Duboševica

MESNICE KARLOVIĆ d.o.o. Matije Gupca 15 , 31400 Đakovo

RAVLIĆ d.o.o. ČVRSNIČKA 4, 31000 Osijek

MESNA INDUSTRIJA-EMIL PEROŠEVIĆ, d.o.o. KRALJA ZVONIMIRA 2 , 31431 ČEPIN

BAK, VL. ŽELJKO BAK DOMAGOJEVA 30, 32100 Vinkovci

MESNICA AS-KLAONICA ŽUPANJA VELIKI KRAJ 3, 32270 Županja

FARMA SENKOVAC d.d. VARAŽDINSKA 68, 33520 Slatina

KALINIĆ K+J PUT SV. JURJA 2, 33000 Virovitica

AGROMES d.o.o. TRG KRALJA TOMISLAVA 14, 33405 Pitomača

ŠUVAK, VL. PREDRAG ŠUVAK M. GUPCA 26, GRADINA, 33000 Virovitica

MESOPRERADA d.o.o. Industrijska 5, 33520 Slatina

TOMAS DARIO MATICE HRVATSKE 31, 34000 Požega

STJEPAN KOMERC d.o.o. ORLJAVSKA 4, 35257 Lužani

PI KLAS d.d. Urije bb, 35400 Nova Gradiška

MESNICA GRGIĆ d.o.o. Kolara II br. 12 , 35000 SLAVONSKI BROD

MESNICA VUKOVIĆ d. o. o. Zagorska 31 , 35000 SLAVONSKI BROD

MESNICE ČABRAJA d.o.o. Hrvatskih Branitelja 141 , 35253 BRODSKI STUPNIK

KIŠ, VL. FRANJO KIŠ NIKOLE PAVIĆA 17, 40000 Čakovec

MESNA INDUSTRIJA-VAJDA d.d. ZAGREBAČKA 4, 40000 Čakovec

MESNICA MIHALIĆ TRG REPUBLIKE 14, 40305 Nedelišće

CAROVIĆ d.o.o. Totovec, Dravska 1, 40000 Čakovec

PIPROM d.o.o. VATROSLAVA KOLANDERA 1, 42000 Varaždin

MESTRA d.o.o. PETKOVEC TOPLIČKI 46, 42223 Varaždinske Toplice















33

MARTINČEVIĆ d.o.o. CERJE NEBOJSE 198, 42243 Maruševec

HERENČIĆ d.o.o. KUĆAN LUDBREŠKI 2 B, 42230 Ludbreg

MESTRA d.o.o Petkovec 46, 42223 Varaždinske Toplice

MAT KLAONICA I PRERADA MESA, VL. MARIJAN TULIĆ VIDIKOVAC 44, 43000 Bjelovar

BOMI-MAX d.o.o. STROSSMAYEROVA 4, 43000 Bjelovar

MAJDAK-PROMET d.o.o. FRANJE KUHAČA 22, 43500 Daruvar

BIK d.o.o. GRABOVNICA BB, 43240 Čazma

MESNA INDUSTRIJA DARUVARČANKA d.o.o. Zrinskoga 13 , 43500 Daruvar

PROMES-CVANCIGER ZELENI BRIJEG BB, 44000 Sisak

GAVRILOVIĆ d.o.o. GAVRILOVIĆEV TRG 1, 44250 Petrinja

MESNI BUTIK Kralja Tomislava 35, 44330 Novska

UTO VAMI ANDRIJE HEBRANGA 17, 47000 Karlovac

AGROPLETER d.o.o. PRAVUTINA 89, 47276 Žakanje

PKK- Karlovac Selce 33, 47000 Karlovac,

MISS d.o.o. Krnjak 4, 47242 Krnjak

IMPROM KRIŽEVCI d.o.o. CUBINEC 28, 48260 Križevci

T.K. ŠIKAČ d.o.o. BRAĆE RADIĆ 101, 48214 Sveti Ivan Žabno

MESNICE BIŠKUP d.o.o. Borje 11 , 48269 Kalnik,

MESNICE KATANOVIĆ d.o.o. A. Mihanovića 34 , 48260 Križevci

MESNICE PERO D.O.O. FRANKOPANSKA 7 , 48260 Križevci

MESARSKO-KOBASIČARSKA RADNJA SAJMIŠNA 37, 49250 Zlatar

MESNICA-KLAONICA J & Ž LIJEPE NAŠE 33, 49290 Klanjec

MRAZ d.o.o. KRALJEVEC NA SUTLI 63, 49294 Kraljevec na Sutli

PRESEČKI, MESNICA Zagrebačka cesta 41, 49000 Krapina

J & Ž, MESNICA-KLAONICA Lijepe Naše 33, 49290 Klanjec

MESNICE BOROŠAK d.o.o. Lijepe naše 33 , 49290 Klanjec

MESNICE FRANCEK d.o.o. Kumrovečka cesta 153 /C, 49296 Zagorska Sela, Pušća

Mesna industrija JAKOPEC d.o.o. Vladimira Nazora 36 , 49247 Zlatar Bistrica

MESNICE MRAZ d.o.o. Kraljevec 63 , 49294 Kraljevec na Sutli,

AGRO RIJEKA d.o.o. INDUSTRIJSKA ZONA BB, 51223 Škrljevo

VIR 1898 d.d. ŠKOLJIĆ 16, 51000 Rijeka

MESNICA FUĆAK PODČUNIĆ 74, 51219 Čavle

PIVKA EXPORT-IMPORT d.o.o. JUŠIĆI 116 B, 51213 Jurdani

VENDICIJA d.o.o. POPOVIĆEV PUT 2 C, 51211 Matulji

MIT-MILINA d.o.o. ŠODIĆI 2 A, 51221 Kostrena

M.A.B.I.K. d.o.o. GROBNIČKA CESTA 5, 51000 Rijeka

JUNKO RIJEKA d.o.o. BRANKA BLEČIĆA 5, 51000 Rijeka

ZAJEDNIČKI MESARSKI OBRT ŽEŽELIĆ Čavle 83, 51219 Čavle

MESNA INDUSTRIJA BALJAK EXPORT - IMPORT d. o. o. u stečaju Priko 1 , 51550 MALI LOŠINJ,

VEDRAL, VL. ŠTEFICA KORELIĆ NIKOLE TESLE 11, 52440 Poreč

COMPARI 1, VL. RENATA KOMPARIĆ SCALIEROVA 8, 52100 Pula

PREMES d.o.o. KRINGA BB, 52444 Tinjan

PISINIUM d.o.o. S. KONZULA ISTRIJANA 9, 52000 Pazin

PRODUKT KOMERC d.o.o. TROŠTI BB, 52000 Pazin












34

KRAS ISTRA d.o.o. RUDINE 1, 52460 Buje (Buie)

CALDANIA EXPORT IMPORT d.o.o. DIGITRONSKA 16, 52460 Buje (Buie)

BARBO d.o.o. 1. SVIBNJA 16, 52460 Buje (Buie)

MASEN d.o.o. TRG M. ZELKA 8, 52352 Kanfanar

JELENIĆ d.o.o. ZAT KAŠTELA BB, 52341 Žminj

LORIMEX d.o.o. RUDARSKA 1, 52220 Labin

TRGOLORENC d.o.o. ZELENICE 8, 52220 Labin

MESNA INDUSTRIJA KOSINOŽIĆI D. O. O. Kosinožići bb, 52440 Poreč

SLADOVAČA d.o.o. AUGUSTA ŠENOE 17, 53000 Gospić

JADRI - TRADE d.o.o. Švica 152, 53220 Otočac

- TRGOCENTAR Slatina

- PLODINE,

- KONZUM

- SAJMOVI:

Županija Mjersto Vrijeme 1 Vrijeme 2

Istarska Visnjan (cetvrtak)

cetvrti cet. u

mjesecu

Pozesko-Slavonska Pozega (petak) 1. pet u mjesecu

Koprivnicko-Krizevacka Gola (srijeda) 1.srij.u mjesecu

Pozesko-Slavonska Pleternica (srijeda) 1 i 3 srij u mjesecu

Istarska Motovun (srijeda) 3. srij. u mjesecu

Krapinsko-zagorska Donja Stubica (subota) 1. i 3. subota

Sisacko-Moslavacka Klostar Ivanic (subota) 3. sub. u mjesecu

Sisacko-Moslavacka Popovaca (subota) 1 i 3 sub u mjesecu

Sisacko-Moslavacka Posavski bregi (subota) 2 i 4 sub u mjesecu

Osjecko-Baranjska Nasice (subota) 1 sub u mjesecu

Istarska Vodnjan (subota) 1. sub. u mjesecu

Zagrebacka Pisarovina (utorak) 1.utor.u mjesecu

Varazdinska Ljubescica (utorak) 1. utor. u mjesecu

Istarska Pazin (utorak) 1. utor u mjesecu

Viroviticko-Podravska Gradina ?

Viroviticko-Podravska Spisic Bukovica ?

Osjecko-Baranjska Bizovac ? po objavi

Osjecko-Baranjska Djurdjenovac ? po objavi

Osjecko-Baranjska Podgorac ? po objavi

Osjecko-Baranjska Sljivosevci ? po objavi

Vukovarsko-Srijemska Vodjinci ? po objavi

Splitsko-Dalmatinska Trilj ? po objevi

Bjelovarsko-Bilogorska Nova Raca ? po objavi

Osjecko-Baranjska Đakovo

1. u

mjesecu

1. u

mjesecu

Osjecko-Baranjska Piskorevci

1. u

mjesecu

1. u

mjesecu



35

Pleternica 10.pro godisnji SAJAM

Vukovarsko-Srijemska Babina Greda

10. u

mjesecu

10. u

mjesecu

Zadarsko-Kninska Benkovac

10. u

mjesecu

10. u

mjesecu

Osjecko-Baranjska Donji Miholjac 13.pro 13.pro

Donji Miholjac 13.pro godisnji SAJAM

Osjecko-Baranjska Đakovo

15. u

mjesecu

15. u

mjesecu

Osjecko-Baranjska Piskorevci

15. u

mjesecu

15. u

mjesecu

Sisacko-Moslavacka Lipovljani

15.u

mjesecu

15.u

mjesecu

Vukovarsko-Srijemska Zupanja

2. u

mjesecu

2. u

mjesecu

Vrbovec 20.pro godisnji SAJAM

Vukovarsko-Srijemska Drenovci

20. u

mjesecu

20. u

mjesecu

Petrinja 21.pro godisnji SAJAM

Piskorevci 21.pro godisnji SAJAM

Vukovarsko-Srijemska Babina Greda

25. u

mjesecu

25. u

mjesecu

Slavonska Pozega 29.pro godisnji SAJAM

Bjelovarsko-Bilogorska Uljanik

29. u

mjesecu

29. u

mjesecu

Brodsko-Posavska Vrpolje

4. u

mjesecu

4. u

mjesecu

Osjecko-Baranjska Valpovo 5.pro

Valpovo 5.pro godisnji SAJAM

Pozesko-Slavonska Pakrac

5. u

mjesecu

5. u

mjesecu

Vukovarsko-Srijemska Drenovci

5. u

mjesecu

5. u

mjesecu

Sibenska Drnis

5. u

mjesecu

Ferdinanovac 6.pro godisnji SAJAM

Berek 7.pro godisnji SAJAM

Jastrebarsko 7.pro godisnji SAJAM

Osjecko-Baranjska Koska 8.pro 8.pro

Koska 8.pro godisnji SAJAM

Brodsko-Posavska Donji Andrijevci

8. u

mjesecu

8. u

mjesecu

Zagrebacka Sesvete cetvrtak

Varazdinska Petrijanec cetvrtak

Varazdinska Varazdin cetvrtak

Medjimurska Donja Dubrava cetvrtak

Viroviticko-Podravska Cadjavica cetvrtak

Viroviticko-Podravska Virovitica cetvrtak

Bjelovarsko-Bilogorska Bjelovar cetvrtak

Bjelovarsko-Bilogorska Hercegovac cetvrtak

Brodsko-Posavska Staro Petrovo Selo cetvrtak


36

Karlovacka Pokupsko cetvrtak

Karlovacka Slunj cetvrtak

Licko-Senjska Perusic cetvrtak

Licko-Senjska Senj cetvrtak

Zadarsko-Kninska Obrovac cetvrtak

Splitsko-Dalmatinska Cista Provo cetvrtak

Splitsko-Dalmatinska Split cetvrtak

Viroviticko-Podravska Vocin nedjelja

Krapinsko-zagorska Klanjec petak

Krapinsko-zagorska Lobor petak

Medjimurska Prelog petak

Koprivnicko-Krizevacka Krizevci petak

Koprivnicko-Krizevacka

Novigrad

Podravski petak

Viroviticko-Podravska Slatina petak

Bjelovarsko-Bilogorska Veliki Grdjevac petak

Sisacko-Moslavacka Sunja petak

Brodsko-Posavska Nova Kapela petak

Brodsko-Posavska Okucani petak

Karlovacka Draganic petak

Karlovacka Duga Resa petak

Karlovacka Racica petak

Istarska Buje petak

Istarska Buzet petak

Licko-Senjska Gospic Petak

Sibenska Perkovic petak

Zagrebacka Dugo Selo ponedjeljak

Zagrebacka Farkaševac ponedjeljak

Zagrebacka Jatrebarsko ponedjeljak

Zagrebacka Sv.I.zelina ponedjeljak

Krapinsko-zagorska Donja Stubica ponedjeljak

Krapinsko-zagorska Lipovec ponedjeljak

Krapinsko-zagorska Mace ponedjeljak

Krapinsko-zagorska Prilecko Zavrsje ponedjeljak

Koprivnicko-Krizevacka Ferdinanovac ponedjeljak

Koprivnicko-Krizevacka Kalinovac ponedjeljak

Koprivnicko-Krizevacka Koprivnica ponedjeljak

Bjelovarsko-Bilogorska Grubisno polje ponedjeljak

Sisacko-Moslavacka Novska ponedjeljak

Karlovacka Bosiljevo ponedjeljak

Karlovacka Netretic ponedjeljak

Karlovacka Selce ponedjeljak

Karlovacka Sisevic ponedjeljak

Istarska Buje ponedjeljak

Licko-Senjska Brinje ponedjeljak

Sibenska Skradin ponedjeljak

Splitsko-Dalmatinska Split ponedjeljak


37

Zagrebacka Jakovlje srijeda

Zagrebacka

Vrbovecka

Dubrava srijeda

Varazdinska Vinica srijeda

Medjimurska Cakovec srijeda

Koprivnicko-Krizevacka Zabno srijeda

Viroviticko-Podravska Pitomaca srijeda

Bjelovarsko-Bilogorska Stefanje srijeda

Sisacko-Moslavacka Glina srijeda

Sisacko-Moslavacka Kutina srijeda

Karlovacka Ogulin srijeda

Karlovacka Ozalj srijeda

Karlovacka Severin srijeda

Licko-Senjska Otocac srijeda

Splitsko-Dalmatinska Imotski srijeda

Zagrebacka Samobor subota

Varazdinska Var.Toplice subota

Koprivnicko-Krizevacka Virje subota

Viroviticko-Podravska Orahovica subota

Bjelovarsko-Bilogorska Berek subota

Brodsko-Posavska Nova Gradiska subota

Zadarsko-Kninska Gracac subota

Sibenska Knin subota

Splitsko-Dalmatinska Kastel Stari subota

Splitsko-Dalmatinska Sinj subota

Dubrovacko-

Neretljanska Vrgorac subota

Zagrebacka Vrbovec utorak

Krapinsko-zagorska Zlatar utorak

Varazdinska Maruševac utorak

Koprivnicko-Krizevacka Djurdjevac utorak

Koprivnicko-Krizevacka Gornja Rijeka utorak

Koprivnicko-Krizevacka Klostar Podravski utorak

Koprivnicko-Krizevacka Sokolovac utorak

Bjelovarsko-Bilogorska Cazma utorak

Bjelovarsko-Bilogorska Garesnica utorak

Bjelovarsko-Bilogorska Ivanska utorak

Sisacko-Moslavacka Sela kraj Siska utorak

Karlovacka Jurovski Brod utorak

Splitsko-Dalmatinska Zadvarje utorak

Iskustvo u izvozu sticalo bi se putem ponude za tržišta susjednih zemalja.

Stalnim istraživanjem tržišta i dodatnim certificiranjem ( verificiranjem procesa i proizvoda ) učinili bi se

koraci i za samostalni istup na izvozna tržišta.


38

UZGOJ JUNADI

6. KONKURENCIJA Dok veliki hrvatski proizvođači mesa postižu zavidne rezultate na tržištu, za male se proizvođače to

isto ne bi moglo reći. Ima više razloga zbog kojih mali proizvođači ne mogu postići tako visok nivo

efikasnosti.

1.) TEHNOLOŠKI RAZLOZI

Mali proizvođači nemaju tehnološki zaokružen proces proizvodnje, koji staje nakon izlaska stoke iz

turnusa. U Hrvatskoj je premalen je broj autoriziranih klaoničkih kapaciteta koji mogu

konfekcionirati robu i deklarirati ju na propisan način. Zbog nedovoljne i neadekvatne finalizacije

samog proizvoda koji na taj način nije verificiran, gube priliku za plasman robe i u domaćim

trgovačkim lancima ili u izvozu. Stoga vrše klanje u vlastitoj režiji ili u neautoriziranim lokalnim

klaonicama ( bez klaoničkog broja ) za „sivo i crno tržište“ ( za sindikate i individualna domaćinstva

). Budući da se ovo tržište sve više sužava nisu u mogućnosti postići dovoljno isplativu seriju te na

kraju odustaju.

2. ) PRAVNI RAZLOZI

Mali proizvođači teško prate izmjene zakonske regulative u procesu tranzicije, oslanjaju se na

minulu praksu i tradiciju, teško se prilagođavaju te dolaze pod udar različitih inspekcija. Nakon

nekog vremena osjete zamor i odustaju.

3. ) BONITETNI RAZLOZI

Mali proizvođači, radeći najčešće u nelegaliziranim objektima, (u „tihoj radinosti“) izvan sustava

obrta, zadruge OPG-a i PDV-a, bez vođenja knjigovodstvenih isprava, zapravo nemaju nikakav

osnov za sticanje bilo kakvog boniteta pred državom, financijskim institucijama ili kupcima. Na taj

način nisu u mogućnosti doći do svježeg kapitala za unapređenje proizvodnje ili marketinšku

pripremu, za apliciranje fondovima i sustavima potpora.

4. ) TRŽIŠNI RAZLOZI

Mali proizvođači pretežito se orijentiraju na lokalno tržište na kojem je proizvod i nastao i to u oštroj

konkurenciji drugih lokalnih proizvođača. Nepovjerljivi su prema posrednicima i prodaju najčešće

provode u vlastitoj režiji. Ne prate sustave tržišnih informacija niti sustavno prikupljaju vlastite

informacije. Najčešće ne provode nikakvu marketinšku pripremu. Iz tog razloga, kao vješti

proizvođači a loši trgovci, najčešće predaju svoje kapacitete velikim prozvođačima radi organizacije

„uslužnog tova“ u sklopu kojeg prihod sačinjava jedino najam objekta i vlastite radne snage.

PREDNOST

Poduzetnik je upoznat s neizbježnim mjerama kojima mora podvrći svoj poduhvat- projekt ukoliko

ne želi upasti u iste zamke, u kakve obično upadaju mali proizvođači. U naprijed citiranom tekstu, i


39

tekstu koji slijedi, Poduzetnik je predvidio mjere kojima je cilj sticanje prednosti u odnosu na

konkurenciju. Striktnim provođenjem ovih mjera očekuje uspjeh na tržištu.

7. MARKETINŠKI PLAN Od samog početka, virtualno, treba se orijentirati na marketinšku pripremu sukladnu široj poduzetničkoj

viziji. To znači organizirti marketing kojim se najavljuje izlaz na šire tržište. Kontinuirano će se provoditi

slijedeće mjere:

Održavati će se suradnja s agencijama za marketing, s agencijama za consulting u marketingu i agencijama za

odnose s javnošću radi što uspješnije provedbe slijedećih mjera

1 Istraživanje CILJANOG tržišta ( BI )

2 Izrada elektroničkih adresara-data base ( DB ) potencijalnih kupaca na Teritoriju

3 Komuniciranje s potencijalnim kupcima i kontinuirani feed back ( FB )

4 Vođenje evidencije o potencijalnim kupcima, record of customer ( RC )

5 Izrda prijedloga prodajne strategije- sales strategy ( SS ) u pisanom obliku

6 Izrda prijedloga marketing plana ( "koncentrirani marketing" )( MP ) u pisanom obliku

7 Ostvarenje dva temeljna cilja:

svijest kupca o postojanju proizvoda-customer awareness ( CA )

kupčeve lojalnosti - customer fidelity (CF )

8 Izrada plana odnosa s javnošću-public relation ( PR )

9 Izrada plana sudjelovanja na javnim događanjima- public event ( PE )

10 Izrada prijedloga marketing styilinga i marketinških sredstava prema marketinškom planu (MS)

11 Izrada plana obilaska potencijalnih kupaca, customers ring trip ( CRT )

12 Izvršenje obilaska potencijalnih kupaca (CRT )

13 Izvršenje elektroničkog marketinga i kontinuiranog obavješćivanja potencijalnih kupaca( e-M )

14 Analitika i prijedlog mjera (AM)

15 Ažuriranje i kontinuirana dorada procjena, planova i mjera-updates assessments, plans and procedures (UAPP)

16 Pokrivanje sajamskih izložbi i prezentacija fairs, examinations and presentation ( FEP)

17 Postprodaja after-sale service (ASS )

- Izrada vlastite web stranice u obliku e- baze PONUDE, na razini WEB IZDAVAŠTVO što

podrazumjeva da na web stranici postoji izmjenjivi dio sadržaja: Opisi robe, cjenici, brošure, video

sadržaji,... koje kupci mogu download-irati i podložni su ažuriranju, stalnim aktualnim izmjenama

(dinamičko održavanje stranice), odnosno ukoliko je moguće i cjelovita dinamička stranica ili

Customer Managed Site (CMS ). Radi kupaca kojima je mreža nedostupna, svaki proizvod

prezentiran na web stranici treba imati i svoju ( pdf) TISKANICU- leaflet ( trodjelni A4 ) s mjestom

za adresiranje i frankiranje, radi eventualnog slanja promidžbe poštom ili drugom dostavnom

službom, na određene adrese ili općenito na Teritorij, odnosno da bi se po postojećoj grafičkoj

obradi (objavljenoj na netu) skinuo i tiskao za sajmove i druga javna događanja.

- Iniciranje razmjene banera, razvijanje tema unutar blogerske zajednice, na web forumima, youtube,

facebook,twiter ...koje podižu rating vlastite web stranice.

- Objavljivanje iskustava u proizvodnji junadi u elektroničkim izdanjima časopisima ili na unibook-u.

Izraditi povremeni e-newsletter te dostaviti ga na e- mail adrese kontakata.

- Prikupljanje dijela e- baze kontakata putem logiranja posjetitelja web stranice, blog tema, i sl.


40

- Vlastito uvrštavanje i korištenje u poslovnih imenika (privredni vodič, yelowpages, wlw, kompass,

otvoreno poslovanje,...)

- Oglašavanje na web oglašivačima

- Marketinški sustavi u poljoprivredi:

http://www.zmp.de

http://www.agromreza.org.yu

http://www.akii.hu

http://www.ama.at

http://www.camib.com

http://www.eki.ee/

http://www.ekona.lv

http://www.fapa.com.pl/fammu

http://www.hgca.com

http://www.lvaei.lv/

http://www.lzuu.lt/

http://www.mshp.minsk.by/

http://www.sapi.nat.bg/eng/

http://www.stat.gov.mk/

http://www.szif.cz/

http://www.vuepp.sk/atis/

http://www.vuze.cz

http://www.tisup.hr

- Lokalni radio

Banska kosa

Slavonija

Donji Miholjac

Đakovo

Ilok

Moslavina

Plus

Orahovica

Osijek

Slavonski radio

Požega

Hrvatski radio Valpovština

VFM

Virovitica

Dunav

Hrvatski radio Vukovar

Županja

- Lokalni tisak

24 sata

Burza za selo

http://www.zmp.de/

http://www.agromreza.org.yu/

http://www.akii.hu/

http://www.ama.at/

http://www.camib.com/

http://www.eki.ee/

http://www.ekona.lv/

http://www.fapa.com.pl/fammu

http://www.hgca.com/

http://www.lvaei.lv/

http://www.lzuu.lt/

http://mshp.minsk.by/

http://www.sapi.nat.bg/eng/

http://www.stat.gov.mk/

http://www.szif.cz/

http://www.vuepp.sk/atis/

http://www.vuze.cz/


41

Agroglas

Glas Podravine i Prigorja

Glas Slavonije

INA glasnik

Jutarnji list- Slavonija i Baranja

Kronika požeško slavonska

Posavska Hrvatska

Privredni vijesnik

Slavonski dom Đakovo

Slavonski dom Baranja

Slavonski dom Osijek

Slavonski dom Valpovo Belišće

Slavonski poduzetnik

Večernji list Slavonija i Baranja

Večernji list BiH

Virovitički list

Vukovarske novine

- Sinergijsko djelovanje s drugim oglašivačima

-

HZPSSS kontinuirano provodi seminare i prezentacije radi osposobljavanje poljoprivrednika za djelovanje

po EU pravilima. Krovne udruge poljoprivrednika, posebno peradara također provode mjere radi

organiziranog plasmana proizvoda. Najčešći interes i oblik djelovanja udruga su lokalni tematski sajmovi.

- Direktne prezentacije u svim općinskim središtima

- Sudjelovanje na sajmovima

Međunarodni bjelovarski sajam GUDOVAC

Vinkovački jesenski sajam gospodarstva i obrtništva VINKOVCI

POSJET međunarodnom Zagrebačkom velesajamu ZAGREB

Izložba voća, povrća i poljoprivrednih proizvoda VIROVITICA

Međunarodni susreti općine Bilje BILJE

Osječki sajam Pampas OSIJEK

Sajam AGRO ZEMLJA Bizovac BIZOVAC

8. PLAN UPRAVLJANJA PODUZEĆEM I SIMULACIJA

POSLOVANJA

Team, coaching i management ( u sinergijskom odnosu ).

Ovaj model upravljanja nameće sama priroda rada sa živim organizmima (junad) koja ne trpi indiferentnost

teama na pojedinačne pogreške i propuste. ( Stupanj uginuća se nikakvim tehnološkim postupkom ne može

doraditi !) Stoga je nužno i bitno da svaki pojedinac u teamu prihvaća odgovornost i za propuste drugih

pojedinaca, odnosno da stekne svijest da će team trpjeti posljedice zbog njegovih osobnih propusta.


42

„DIFERENCIJALNA RENTA“- relativna najamnina za izvršitelje ( troškovi radne snage u odnosu na ostvareni

profit ) biti će relativno visoka , stoga što je u malim gospodarskim sustavima nužno zaposliti djelatnike s

pozitivnim polivalentnim osobnim vještinama, spremnim za usvajanje više od jedne nove vještine godišnje

te za različite vidove specijalizacije. Sustav nagrađivanja djelatnika biti će manje hijerarhijski a više

korelantan s uloženom energijom i ostvarenim rezultatom.

Djelotvornost radnog teama ostvarivat će se afirmativno-subvencioniranom stegom.

Dvojna uloga pojedinca u cjelokupnoj hijerarhijskoj piramidi u kojoj je izvršitelj istovremeno i u ulozi

controlinga, osigurat će dinamičku popunu ljudskih resursa. Radni team pokušat će se se formirati na način

da osigura izvršenje radnih zadaća sa što manjim udjelom outsorceinga.

U radnom teamu s takvim performansama, coaching ima prednost u odnosu na management. Pokušat će se

afirmirati i onaj dio sposobnosti djelatnika, koji im inače pri obavljanju svakodnevnih poslova „ ne trebaju“

a s ciljem kreiranja zdrave komunikacije,( s nadređenima i među kolegama), izbjegavanja subjektivnog

osjećaja diskriminiranosti, nerazumijevanja, prisile,... stresa, odnosno postignuća dopunske motiviranosti

djelatnika. Uloga managera biti će da zna prepoznati pričuve vještina, energije i osobnih ambicija koje bi

se dale vektorski asocirati u (novi i bolji ) potencijal teama u sklopu kojeg maneger treba pomaknuti

postojeće tehnološke i psihološke granice te stvoriti novi prostor za maksimalnu ambicioznost, kreativnost i

invetivnost. Team s „viškom vještina“ imati će bolji refleks kojim će odgovoriti na izvanredne situacije, ( koje

su u radu sa živim organizmima uvijek moguće ) odnosno u sklopu afirmativno-subvencionirane stege biti će

motiviran obavljati i raznolike dopunske poslove iz djelatnosti firme.

IMAGE TVRTKE, prema van, počinje se graditi iznutra na način da

- Tvrtka mora postati atraktivno radno mjesto za svoje djelatnike

- Tvrtka mora postati poželjan kupac za svoje dobavljače.

- Tvrtka mora postati poželjan dobavljač kupcima i

- Interesantan parntner investitorima

Gruba simulacija poslovanja za 1. I 2. godinu:

Projekcija poslovanja u prve 3 godine:

9. Procjena prihoda


43

10. Procjena troškova

11. Procjena profita

12. Opis mogućih rizika / analitika

SWOT ANALIZA (Strengths, Weaknesses, Opportunities, and Threats)

/ NEZAVRŠENO /

Documents

Uzgoj junadi na farmi BISTRICA