UZGOJ KUNIĆAMeso kunića je vrlo kvalitetno; sadrži malu količinu masti, malo kolesterola, a izvor je

vrlo kvalitetnih bjelančevina. Iako je preko 90% kolesterola endogenog podrijetla, niskakoncentracija kolesterola u mesu kunića se može dobro iskoristiti u propagandne svrhe.

Moderan način proizvodnje kunića je mnoštven i intenzivan. U vlastitoj proizvodnji upravilu se izmjenjuju generacije tijekom bogatog vegetacijskog perioda jer se tada netroši gotova hrana. Hrana za kuniće se gotovo u potpunosti proizvodi u Hrvatskoj; uvozese samo vitamini i mineralni dodaci.

Intenzivna proizvodnja pretpostavlja i određene pasmine. Pri odabiru pasmine uzima seu obzir:

   vanjski izgled; veličina i širina grudnog koša, širina zdjelice, širina leđa

   priraštanje; konzum - sa 9 tjedana ima oko 2 kg žive vage

   konverzija hrane; 3 kg izbalansiranog krmiva za 1 kg prirasta

   brzina rasta; 90 dana starosti è3 kg tjelesne mase,

   plodnost; 6-8 legala po kunici godišnje,

   rodnost; minimalno 7 mladunaca u leglu

   nizak mortalitet mladunaca; 60 rođenih è 52 odgojena,

   dobra mliječnost; odgovarajuća kvaliteta i kvantiteta mlijeka, dovoljno dug laktacijskiperiod,

   otpornost; čvrste i vitalne jedinke,

   visok randman mesa; minimalno 60% mesa koje mora biti bijelo i sočno,

   krzno; odgovarajuća boje i visoke kvalitete

Mijenjanje dlake, odnosno linjanje, se odvija kontinuirano tokom cijele godine, nozbog povećanog intenziteta uočljivo je pred zimu i pred ljeto. Tijekom proljetnoglinjanja, koje nastupa tijekom ožujka, mijenja se jesenska dlaka pa gubimo nusproizvod.

Dlaka sadrži i veliki udio bjelančevina i drugih visokovrijednih hranjivih tvari, što idena štetu proizvodnje i zdravlja samog organizma. Jesensko linjanje omogućava stvaranjezimskog dlačnog pokrivača, a brže je kada je životinja boljeg zdravstvenog stanja.

Na životinju, a samim time i na proces linjanja djeluju; duljina dana, vrijemeosvjetljenja, temperatura, vlaga, itd.

15-16 sati osvjetljenja dnevno odgovara uvjetima koji vladaju u prirodi tijekomnajintenzivnije reprodukcije; od sredine travnja do sredine lipnja (4.-6. mjesec).

Krivulja plodnostiLjeti plodnost opada zbog visokih temperatura. Pritom je pad plodnosti linearan:

Prilikom rasta temperature s 20°C na 28°C plodnost će se smanjivati obrnutoproporcionalno rastu temperature. Već na temperaturi od 30°C je moguća sterilnostmužjaka.

U uzgoju kunića se rabe 3 vrste usjemenjivanja:

1.                        prirodan pripust

2.                        forsirani pripust; ženku držim da bi se parila iako se na tjera,

3.                        umjetno usjemenjivanje

GraviditetEmbrionalni razvoj kunića traje 30-32 dana, odnosno 28-35 dana. Nakon ovulacija

oslobađa se 8-20 jajnih stanica koje su sposobne za oplodnju narednih 6-8 sati. Ubrzonakon isteka tog vremena jajne stanice propadaju.

12-16 sati nakon oplodnje počinje dioba oplođenih jajnih stanica. Ta faza je iznimnokritična za plod jer može doći do embrionalne smrtnosti poglavito uslijed stresa iinfekcije...

U lošim uvjetima, prilikom stresa, čak 20-40% embrija se ne implantira u stjenkumaternice. U procesu implantacije je važna uloga progesteron-a čije lučenje induciraju isami embryo-i, pa je ukoliko ih je manje veći je udio njihovog ugibanja. Ukoliko je brojoplođenih jajašaca velik, ugiba samo 5-10% embryo-a (jajašaca).

KoćenjeNeposredno prije koćenja smanjuje se količina progesterona, a raste količina estrogena

i oxitocin-a. Ženke se kote u kratkim intervalima i same si pomažu ukoliko dođe dozaostajanja ploda u porođajnom kanalu, zbog čega može doći do samo-ozljeđivanja. Jakistres može zaustaviti istiskivanje ploda, pa kroz otvoreni cervix može doći do prodoramikroorganizama i posljedične infekcije.

MladunciMladi kunići se kote s masom od 30-40 g, slijepi su i bez dlake. Mladunci nemaju

razvijen sistem termoregulacije i stoga ih je potrebno grijati. Rast dlake počinje nekolikodana nakon koćenja. Za 10 dana mladi kunići progledaju, a već za 15 dana završen je rastdlake i mladi počinju izlaziti iz gnijezda.

Za kvalitetan razvoj mladunaca je važno staviti dovoljno stelje.

Podmetanje mladunacaPodmetanje mladunaca je metoda tvorbe jednakobrojnih gnijezda s ciljem jednakog

opterećenja svih jedinki. Mlade provučemo po trbuhu ženke primateljice i istrljamo

dlakom iz gnijezda, a ženku – maćehu odmaknemo.

Pri koćenju trebamo osigurati dovoljnu količinu vode jer u protivnom će ženkepregristi plodne ovojnice kako bi popile plodnu tekućinu. Pri tome mogu ozlijeditimladunce, ali u ekstremnim slučajevima i pojesti ih. Povećana potreba za vodom postojii zbog početka laktacije.

Lučenje mlijekaPočetna količina mlijeka koju jedna kunica izluči je oko 100 g dnevno. Ta je količina

dostatna za 7-8 mladunaca (eventualno i do 12 mladunaca). Ta količina (100g) odgovara10-15% ukupne mase mladunaca. Dnevno se količina izlučenog mlijeka povećava za 10 gdo 16-17. dana kada dostiže maksimum (~260g) koji traje oko tjedan dana i zatim sepostepeno smanjuje do 35. dana kada ponovno iznosi 100 g dnevno.

Kunice u 20 dana pojedu 5.5-6 kg koncentrata, a proizvedu 3.5-5 kg mlijeka što jedovoljno za oko 2 kg prirasta. Tijekom prvih 20 dana života mladunci ovise isključivo omlijeku. Od 28. dana trebaju 40-50% dodatne hrane, a od 35 dana prestaje sisanje imladunci postaju isključivo biljožderi.

Tijekom prvih tjedana su gubici najveći i to ponajviše zbog:

   loše majčinske osobine ženke,

   zanemarivanje legla,

   bolest ili smrt majke,

   loše održavano ili nedovoljno nastanjeno gnijezdo,

   infekcije i pothlađivanje mladunčadi,

   loša higijena i neugoda miris gnijezda jer se ne čisti,

   stres,

   kanibalizam,

   nedovoljna mliječnost.

OdbijanjeMladi se klasično odbijaju sa 8, 10 ili 12 tjedana starosti. U intenzivnim uvjetima

proizvodnje mladunci se odbijaju sa 4-8 tjedana starosti.

Mladunce je poželjno pripremiti na odbiče tako što ćemo im ponuditi gotovu hranu.Time ćemo im potaknuti probavni trakt da se prilagodi na nove hranidbene uvijete. 

Tov kunića počinje sa 24-29 dana a traje 70-90 dana.

Količina hrane ( u škrobnim jedinicama ~ kg škroba) koja se daje tovljenicima upojedinim mjesecima:

mjesec škrobnih jedinica / kilogramu

prirasta

1. 2.200

2. 2.000

3. 5.200

4. 8.100

 Do 4. mjeseca starosti tovljenika dobivamo ponajviše mišićnu masu, a nakon toga

uglavnom mast.

Idealna težina tovljenika je 2-2.8 kg. 

OPREMA U OBJEKTIMA ZA UZGOJ KUNIĆAU kunićarskim farmama kavezi mogu biti raspoređeni:1.      flat deck, odnosno ravni sistem,2.      Kalifornija tip (kavezi poslagani u obliku slova A) se rabi za držanje kunića za tov i

remont stada,3.      baterija tip se rabi za držanje kunića za tov i remont stada. Materijal od kojeg je izgrađena oprema mora biti nekorozivan. Pojedini elementi opreme

se moraju lako i jednostavno montirati, demontirati, čistiti i prati. Povrede kunićauzrokovane opremom moraju biti minimalne.

Prednosti i mane pojedinog sistema držanja1.      FLAT DECK;   dobar pregled životinja, J   rad s životinjama se obavlja brzo i laganoJ,   laka izmjena zrakaJ,   potreban je veliki prostor (Lskupo!$!$!),   veliki izdaci za grijanje velikog objekta (Lskupo!$!$!).

2.      KALIFORNIJA TIP;   dobra preglednost životinja J,   vrlo dobro iskorišten prostorJ,   nužno je ručno čišćenje L;

3.      BATERIJA TIP   zahtijeva mala ulaganjaJ,   smanjena je upotreba grijanjaJ,   otežan pregled životinja i uočavanje promjena/bolesti L,   obavezna ventilacija L.

 Dimenzije kaveza za uzgoj kunića ovise o namjeni i spolu životinje.

namjena i spol dužina (cm) širina (cm) visina (cm)rasplodne ženke; kotilice unutra 70-80 45-50 35-40rasplodne ženke; kotilice vani ne manje od 0.25m2

rasplodni mužjaci 70-80 45-50 35-40remont 30 40 45tov 60 42 31zadnja faza tova (2 jedinke na mjesto jedne) 30 42 31kotilice; pocinčani lim + plastika 50 27 29

Kod kotilica otvor treba biti uzdignut od gnijezda 12 cm. Gnijezdo treba biti suho i

udobno. Ispod gnijezda treba biti rešetkasti pod a u međuprostoru slama. Hranilice za uzgoj kunića su kapaciteta 2 kg. Imaju perforirano dno kako se prašina i

druge nečistoće ne bi nakupljali u hranilici. Nagib dna hranilice treba biti takav da kunićimogu pojesti svu hranu bez problema i da omogući lako čišćenje same hranilice.

Za napajanje kunića se rabe nipl pojilice.Na farmi za proizvodnju kunića je potrebno osigurati prostor za karantenu. 

Brzina strujanja zraka u objektu za proizvodnju kunića treba biti u skladu stemperaturom.

temperatura(°C) brzina strujanja zraka(m/s)

12°C 0.1 m/s15°C 0.15 m/s18°C 0.2 m/s22°C 0.3 m/s25°C 0.4 m/s

Prikladna ventilacije iznosi 3-4 m3 zraka po satu i po kilogramu životinje ljeti i 1 m3

zraka po satu i po kilogramu životinje zimi (1 - 4 m3 kg-1 h-1= 500 - 2000 m3sj-1h-1). Zimije ventilacije smanjena jer se na taj način štede sredstva koja bi se trebala potrošiti zagrijanje velikih količina hladnog zraka. Sa higijenskog stajališta to je donekle dopuštenojer je zimi zbog niže temperature smanjena proizvodnja štetnih plinova (ekskrementièamonijak, sumporvodik).

  

OKOLIŠNI ČIMBENICI BITNI ZA RAZVOJ KUNIĆALinjanje i reprodukcija su ponajviše vezani za svjetlost i temperaturu.

TemperaturaMladunčad razvija termoregulacione sposobnosti za 10-12 ( u potpunosti 15) dana nakon

koćenja. Ukoliko je koža gole mladunčadi roza boje (prokrvljena) i napeta, znači da suuvjeti držanja dobri. Ukoliko je koža naborana znači da nešto nije u redu.

Mladi kunići:   nemaju razvijen mehanizam termoregulacije;   mali su i goli, što znači da nemaju niti termoizolacije;   energetske rezerve kunića se svode prvenstveno na vrlo ograničenu količinu glikogena

u jetri, što znači da im je sposobnost tvorbe topline vrlo ograničena.

Zbog navedenih razloga u kotilištu je potrebna visoka temperatura (30-33°C).

Kunići vrlo teško odaju toplinu jer nemaju znojne žlijezde. Toplinu odaju disanjem.Pri visokim temperaturama okoliša životinje uzimaju manje hrane, ali zato piju viševode. Ukoliko je povišena vlažnost zraka kunići će teže odavati višak topline. Samimtime će biti smanjena spermatogenesis-a i postotak koncepcije. Metabolizam mužjaka(spermatogenesis) će se na temperaturi od 30°C, pri povećanoj vlažnosti zraka, tolikoalterirati da je moguća sterilnost.

Glavni uzrok sterilnosti je uslijed temperature povećan metabolizam spermatozoon-a(spermatoid-a, spermija) unutar mužjaka. Samim time spermatozoon-i potroše savglikogen i podignu pH sperm-e još prije ejakulacije.

Životinje odaju toplinu i zračenjem (periferna vazodilatacija).

Prilikom isparavanja jednog grama vode veže se 2.3 KJ toplinske energije.

Pri niskim temperaturama potrebno je čuvati energiju. Stoga je pri vanjskojtemperaturi zraka od 13 do 18°C potrebno održavati temperaturu tovilišta 13-15°C,odnosno 15-18° u reprodukciji. Pri temperaturama manjim od 10°C životinje nastaveproizvoditi, ali troše znatne energetske rezerve za proizvodnju topline. Uz to, sniženetemperature dovode do pada otpornosti životinje.

Kod visokih temperatura smanjuje se uzimanje hrane i prirast. Već na temperaturi od 30do 32°C javljaju se simptomi: sterilitet, tahipnea (ubrzano disanje), česte akutnesmetnje gastrointestinal-nog trakta, trovanje hranom. Pri visokim temperaturamamikroorganizmi se brže razvijaju a životinje manje jedu pa hrana dulje stoji i samimtime znatno je veća mogućnost kvarenja hrame.

Niske temperature životinje podnose lakše od visokih. Pri niskim temperaturama dolazido smetnji od strane dišnog sustava (prehlada...) i povećava se mortalitet mladunca.Odrasle jedinke su manje osjetljive. Ipak, u svakoj varijanti snižene temperature dovodedo povećane potrošnje hrane za kilogram prirasta.

Temperatura koju pojedini razvojni stadiji zahtijevaju:

vrijeme života optimalna temperatura/°Cprvih 10 dana 35°C

od 10. dana do izlaska iz gnijezda ~30°Cnakon izlaska iz gnijezda 18-20°C

ženke u rasplodu 16-18°C; osjetljivije na niže tmužjaci u rasplodu 15-20°C; osjetljiviji na više t

tov 13-15°C

VlagaPreniska vlaga uvjetuje sušenje sluznica i draženje, slabljenje sluzničke barijere,

upale, sekundarne infekcije. Oslabljeno je disanje, poremećena je izmjena plinova iventilacija pluća. U uvjetima preniske vlage zraka životinje su lošijeg zdravstvenogstanja (slabiji apetit, bolest...).

Previsoka vlaga dovodi do promjena u kvaliteti krzna jer se dlaka sljepljuje, ali ipromjena u kvaliteti dlake (svrbež, nemir, ispadanje dlake). Ukoliko je uz povećanuvlažnost povišena i temperatura znatno će biti intenziviran razvoj mikroorganizama isamim time će učestati infekcije.

Visoka vlaga i ekstremna temperatura, bilo visoka, bilo niska, su najgori mogući spojčimbenika mikroklime.

Vlaga u zrak dolazi:

1.                        disanjem; 10-20% = 200g dan-1kunić-1,2.                        isparavanjem urina i izmeta,3.                        prolivena è isparavanjem voda za piće,4.                        zrakom dovedenim iz vana.

Količina vlage nastale disanjem i isparavanjem urina i izmeta približno odgovarakoličini konzumirane vode.

Kunić dnevno popije u prosjeku 200g vode, a ženke koje doje mogu popiti i do 1kgvode.

Vlaženje zraka se može smanjiti, a higijena znatno popraviti adekvatnim uklanjanjemfekalija i mokraće.

Ukoliko je loša termoizolacija zidova i stropa dolazi do kondenzacije vlage nanutarnjim površinama. Samim time stvara se 'rezerva' vlage koja će održavati vlažnostzraka konstantno na visokom nivou.

Potrebna relativna vlaga iznosi 60-70%, odnosno prihvatljivo je 55-70%.

Ukoliko je relativna vlaga preniska, a ujedno je povećana koncentracija amonijaka u

zraku i prisutan je (pogodovni faktor) propuh, doći će do oboljenja dišnog sustava.

Pri visokoj vlazi krzno se vlaži, a vlažno krzno skuplja prašinu. Samim time dlakapostaje ljepljiva i priliježe uz tijelo. Volumen dlačnog pokrivača je smanjen, a voda kojeima u krznu jako je dobar termo-vodič. Rezultat toga je znatno smanjena mogućnostodržavanje potrebne tjelesne topline. Pri tome valja naglasiti da izrazito vlažan zrak imapovećani toplinski kapacitet, što znači da će hladni vlažni zrak lakše odvoditi toplinunego hladni suhi zraka. U slučaju toplog vlažnog zraka vrijedi obrnuto.

Topli zrak prima veće količine vlage od hladnog. Zagrijavanjem zraka apsolutna vlagaostaje ista, ali se relativna vlaga smanjuje. Od toga ćemo imati koristi zimi kada jevanjski zrak hladan, i kada taj zrak, naravno, zagrijavamo.

Uopćeno: pri konstantnom tlaku povišenje temperature zraka će povisiti apsolutnuvlagu koju zrak može primiti. Proporcionalno povećanju apsolutne vlage bit će smanjenarelativna vlaga.

Promjer: m3 zraka pri vlažnosti od 70% i temperaturi od 1°C će moći prihvatiti 3 g

vode, a pri istim uvjetima ali temperaturi od 10°C 6 g vode. Ako pretpostavimo da u m3

zraka ima 2 g vode. To je 66% pri 1°C. Taj zrak zagrijemo na 10°C. I dalje ima 2 g vode,što je 33%.

Pri sniženju temperature slabi vitalnost ponajviše mladih organizama. Odrasle jedinkeće patiti od smanjene ili izostale reprodukcijske sposobnosti. Ukoliko prenisketemperature dugo potraju moguć je i trajan sterilitet.

Rasplodnu sposobnost će smanjiti i temperature više od 20°C.

Zrak u nastambiZrak gubi na kvaliteti gomilanjem vodene pare, ugljičnog dioksida, amonijaka,

sumporvodika, ugljičnog monoksida. Kako se ti plinovi u određenoj količini konstantnoproizvode u staji (feces, disanje, crijevni plinovi...) nužna je ventilacija. Zimi je svježizrak hladniji od unutrašnjeg. Stoga je potrebno zagrijavati zrak. Kako bi se smanjiliizdaci na zagrijavanje, zimi je ventilacije smanjena na donju granicu prihvatljivoga. U turačunicu valja ubrojiti i to da je zimi zbog niže temperature snižena aktivnostmikroorganizama koji razgrađujući feces i urin tvore štetne plinove. Ljeti je situacijaobrnuta jer vanjski zrak je hladniji i njime se intenzivno ventilira staja kako bi sesmanjila temperatura u staji. Stoga je brzina strujanja zraka zimi maksimalno 0.2m/s, aljeti maksimalno 0.4-0.5 m/s.

Ventilacija može biti:   statička (prirodna),   dinamička (forsirana);

1.      na podtlak

2.      na nadtlak3.      mješovita

Zadaci ventilacijeGlavni zadaci ventilacije su dovođenje svježeg zraka i odvođenje ustajalog zraka (u

kojem su štetni plinovi) i regulacije temperature i vlage u objektu.

Dobra ventilacija osigurava:   dovoljno svježeg zraka,   zrak bez mirisa i plinova,   brz izlaz štetnih plinova,   ventilacija svakog mjesta u biozoni – nema mrtvih kutova,   relativnu vlagu koja ne odstupa više od 5% od granične vrijednosti,   temperaturu i vlažnost koje ljeti nisu više od 10% veći od vlažnosti i temperature

vanjskog zraka.   niski stupanj orošavanja   smanjenje K faktor-a

K faktor predstavlja gubitak topline kroz izložene plohe (zidove, strop, pod i prozore).

Poželjno je da su ljeti temperatura i vlaga niži u staji no izvan nje. Prirast u dobroventiliranom objektu je veći za 20%, a konverzija hrane za 10%.

Ukoliko se poveća koncentracija amonijaka* u zraku, doći će do nadražaja sluznica injihove manje otpornosti. Stoga se javljaju; kašalj, bronhopneumonije, konjuktivitis,pad otpornosti, anemije...

*Osim što direktno iritira sluznicu, velika količina amonijaka zaustavlja ciklus limunskekiseline. Stoga stanicama intoksiciranim amonijakom nedostaje energije kojom bi seoduprijeli vanjskim utjecajima. Istovremeno je, kako bi se kompenzirao manjak ATP-a,anaerobna glikoliza znatno intenzivirana. Rezultat toga je tvorba velike količinemliječne kiseline (nizak pH!).

Loše provjetravanje ima za posljedicu povećanu vlagu u zraku. To se može riješitodvođenjem toplog zraka (topli zrak veže velike količine vode). To ljeti nije problem,no zimi je potrebno uložiti dodatnu energiju (koja košta) za zagrijavanje zraka.

PRIRIDNO PROVJETRAVANJE je najjednostavnije i najjeftinije ali ne inajučinkovitije. Zasniva se na principu razlike u tlakova. Razlika u tlakovima se potenciraodgovarajućim rasporedom dovodnih i odvodnih otvora. Hladniji i samim time teži zrakpotiskuje topliji, 'potrošeni' zrak iz prostorije. Ovakav način provjetravanja je nedostatanu nastambama s vrlo gustom populacijom životinja. Zbog održanja razlika u temperaturizraka unutar i izvan staje, kao i zbog ne-zagrijavanja (u ventilatorima) zraka nastambe sprirodnim provjetravanjem moraju biti jako dobro izolirane. Ovakav način ventilacije

preporuča se za manje i niže objekte kod kojih su prozori okomito postavljeni na bočnezidove, a ravnomjeran je raspored vrata.

Odgovarajući odnos površine poda i ukupne površine prozora u nastambi za uzgojkunića treba iznositi 5:3 u korist poda.

Dovod i odvod zraka u stajama za kuniće koje rabe prirodno provjetravanje seomogućava: deflektorima, prozorima, šupljim ciglama i rešetkama.

Deflektori su odvodne cijevi na sljemenu krova (kao dimnjaci) koje imaju nastavakprotiv ulaženja vjetra. Ulaz vjetra se u pravilu onemogućava koso postavljenimploćicama sa strane. Površina otvora deflektora valja iznositi 2-3% površine poda staje.

 

temperatura(°C)

relativnavlaga (%)

brzina strujanjazraka (m/s)

dovod zraka

m3kg-1h-1

12-15 60-65 0.1-0.15 1-1.516-18 70-75 0.15-0.2 2-2.519-22 75-80 0.2-0.3 3-3.522-25 80-85 0.3-0.4 3.5-4

 

Normativi za brzinu strujanja zraka ovisno o temperaturi.temperatura (°C) brzina strujanja zraka (m/s)

12 0.115 0.1518 0.222 0.325 0.4

 

UMJETNO PROVJETRAVANJE se provodi ventilatorima. U pravilu je jedan ventilator

dovoljan za 100 m2 poda. Uz uvjete da smo dobro postavili ventilatore i dovode, odnosnoodvode zraka, umjetno ventiliranje će omogućiti dobru izmjenu zraka. Dobarventilacijski sistem bi trebao osigurati 8-10 izmjena zraka na sat.

Površine poprečnog presjeka otvora za ulazni i izlazni zrak trebali biti minimalno 6.5

cm2 po kuniću.

Umjetno provjetravane NA NADTLAK: zrak se ventilatorima ubacuje u prostoriju. Zbogpovišenog tlaka u prostoriji potrošeni zrak se istiskuje dok se ne izjednače tlakovi. Zrakkoji se ubacuje u nastambu se prethodno dezinficira i zagrijava.

Umjetno provjetravanje NA POTLAK: zrak se ventilatorima izbacuje iz nastambe. Zbogsniženog tlaka u prostoriji svježi zrak ulazi dok se ne izjednače tlakovi. Otvori za ulaz

zraka trebaju biti pravilno razmješteni kako bi omogućili provjetravanje cijelog objekta.Zrak ne smije ulaziti kroz neplanirane otvore; posebno ne u blizini ventilatora, jer ćeventilatori taj zrak izbaciti van prije no što on prođe biozonu životinje.

Umjetno provjetravanje S JEDNAKIM TLAKOM: na jednoj strani ventilatori ubacuju zrak(kroz otvor, kanale ili cijevi), a na drugoj strani ventilatori izvlače zrak vani jednakimintenzitetom.

Ventilatori mogu biti jednobrzinski i višebrzinski. Višebrzinski su bolji jer ovisno obrzini kojom se vrte, može se mijenjati količina zraka koja u jedinici vremenaproventilira prostoriju.

Uključivanje ventilatora može biti ručno ili na termostat. Termostat varijanta je znatnoprikladnija jer je njome moguće održati temperaturu u granicama +/- 1°C. Termostatuključuje ventilatore nakon povišenja temperature, a isključuje ih nakon padatemperature.

Ovisno o godišnjem dobu ventilacije se prilagođava. Tako je:

   zimi minimalno 380m3s.j-1h-1

   ljeti minimalno 1800-2200 m3s.j-1h-1

s.j – stočna (stajska) jedinica iznosi 500 kg životinja/e.

Dovodni zrak ne smije padati direktno na životinju. Otvori trebaju biti minimalno 1.5-2m udaljeni od životinje. Time se onemogućava djelovanje propuha i direktno djelovanjehladnog zraka.

Kako bi se onemogućilo pothlađivanje odnosno pregrijavanje, zimi se zrak istiskujekroz otvore bliže podu, a ljeti kroz otvore bliže stropu.

Važno je i nužno redovito čišćenje otvora i ventilatora jer prljavština može znatnosmanjiti kapacitet ventilatora i otežati otklanjanje kvarova. Buka i šumovi kojeneispravni ventilatori proizvode su stresni faktori pa je nečistoća ventilatora i zbog toganepoželjna.

Zagrijavanje nastambe treba riješiti na najekonomičniji, ali nedvojbeno djelotvorannačin. Ukoliko se ukaže potreba, treba postaviti i dodatnu termoizolaciju. Time će sesmanjiti toplina koja se gubi kroz površine zidova, stropa i poda.

U klimatiziranom objektu temperatura nikada, pa ni zimi, ne bi smjela pasti ispod 10°C.U objektima gdje se vrši tov velikih životinja valja osigurati manji izvor topline koji će seaktivirati kada temperatura padne ispod 0°C. Za stalno zagrijavanje se rabe uljene peći,plinske grijalice i električne grijalice. Regulacija sistema grijanja može biti ručna iliautomatska (termostat).

Grijanje kod ventilacije na nadtlak: kalorifer se postavlja s unutarnje straneventilatora.

Grijanje kod ventilacije na podtlak: kalorifer se stavlja ispod otvora na krovu. Otvortreba biti prekriven perforiranim folijama.

Centralno grijanje predstavlja klasičan sistem radijatora i cijevi.

Klimatizacija pretpostavlja grijanje zraka zimi i hlađenje zraka ljeti. Klimatizacijom setroši energija koja iz sustava izlazi:   gubitak toplinske energije

1.      K faktor predstavlja gubitak topline kroz izložene plohe (zidove, strop, pod iprozore).

2.      ventilacijom (grijanjem svježeg zraka i radom ventilatora),   količinom energije potrebnom za sniženje relativne vlage   količinom energije potrebnom za hlađenje. Znatnu količinu toplinske energije odaju životinje u obliku tzv. 'senzibilne topline'.  

OSVJETLJENOSTU prirodi je najveća proizvodnja u proljeće jer se produženjem dana i bujanjem

vegetacije otvaraju mogućnosti za othranu mladunaca. Stoga je u životinja razvijen cijelimehanizam koji će u prikladnom godišnjem dobu potaknuti plodnost. Taj isti mehanizamse rabi i u intenzivnoj proizvodnji kako bi se plodnost dovela i održala na maksimumu.Glavni pobuđivać je odgovarajuća dužina osvjetljenja (poput dana u proljeće).

Svjetlo ne smije blještati niti padati direktno na kuniće. Svjetlosna tijela sepostavljaju iznad hodnika. Moguće je i prirodno osvjetljenje. Za rasvjetu se rabe neonskarasvjetna tijela (reprodukcija) ili obične volfram žarulje (tov i reprodukcija). Dužina iintenzitet osvjetljenja se automatski regulira tajmerima.

Za ženke u reprodukciji odgovarajuće osvjetljenje žarulje je 3-4W/m2 tijekom 14-16

sati. 3-4W/m2 odgovara jednoj žarulji od 40W na 10m2. Za tov se koristi 10-12 satno

osvjetljenje intenziteta 1-2W/m2, odnosno žarulja od 40W na 20-40m2.Kako je intenzitet osvjetljenja konstantno kao što bi u prirodnim uvjetima bio u

proljeće, kunići su konstantno u fazi intenzivne plodnosti. U tovu se tako dugoosvjetljenje izbjegava jer izaziva stres za životinju. Gustoća naseljenosti se mijenja ovisno o tipu uzgoja; da li je uzgoj

intenzivan ili ekstenzivan, volumenu objekta (dužina x širina x visina), uklanjanjufecesa, kvaliteti ventilacije...

U objektu bez ventilacije gustoće ne smije preći jednu žensku životinju na 2-2.5 m3

volumena štale. Taj volumen (kubatura) po jedinici životinje može biti manji kodbaterijskog načina držanja, no tada se javlja problem s određivanjem mikroklimatskih

parametara pa je proizvodnja nešto sablja.

Potrebe za volumenom staje u pojedinih dobnih skupina su:dobna skupina potreban volumen staje u m3/

životinjirasplodne ženke 1.7-3 m3

rasplodni mužjaci 0.17-0.2 m3

tov 0.25 m3

leglo 0.15 m3

rasplodni podmladak 0.15 m3

Uklanjanje fecesaKunić dnevno proizvede znatnu količinu fecesa koji je krut i u obliku kuglica. pH

fecesa se kreće od 7.2-7.9. Feces kunića je vrlo bogat vitaminima i mineralima;izvanredno je gnojivo. Od ukupne količine ekskremenata feces čini 1/3. Preostale 2/3otpadaju na mokraću. 100 kunića (mužjaka i ženki) dnevno proizvede 35-40 kg fecesa i75-80 kg mokraće; ukupno 110-120 kg ekskremenata na 100 kunića.

U izlučenom fecesu se odvijaju aerobna i anaerobna fermentacija. Tvore se štetniamonijak, sumpor dioksid...

UKLANJANJE FEKALNE TVARI IZ OBJEKTA ZA UZGOJ KUNIĆA1.                        USKLADIŠTENJE U SAMOM OBJEKTU; Fekalna tvar konstantno pada u dublji ili

plići kanal ispod kaveza nazvan kineta (gr. kinetos – pokret, micanje). Kineta seizgnojava jednom ili više puta 'godišnje'. Gnoj se deponira u izgrađenu gnojnicu(gnojište) ili se distribuira direktno na oranicama. Urin valja odmah odvojiti u poseban bazen kako bi se zaštitili od produkata fermentacije urina; prvenstveno od amonijaka.Prilikom fermentacije se u gnoju oslobađa toplinska energija koja zagrijava prostor. Toje tijekom hladnog razdoblja korisno, no ljeti to dodatno povisuje temperaturu i osim štotako šteti direktno kunićima, pogoduje razvoju patogenih mikroorganizama.2.                        SVAKODNEVNO ODVOŽENJE GNOJA se rabi u većim objektima. Pri tome se

koriste sistemi:   gnoj pada na plastificirane valjke ili trake koje ga odnose van,   gnoj može klizati po nagnutim površinama ispod kanala i sakupljati se u gnojnici   gnoj može padati direktno u plići kanal; iz kanala ga izbacuje strugaćica van objekta. 

PREVENTIVNE MJERE U KUNIĆARSTVUKako bi se spriječilo širenje različitih infektivnih i nametničkih bolesti u kunićarstvu se rabebrojne mjere prevencije.

Najvažnije preventivne mjere u kunićarstvu su:   DEZINFEKCIJSKE BARIJERE predstavljaju bazeni u kojima je otopljena natrijeva lužina

(NaOH, eng. caustic soda, sodium hydroxide, natrijev hidroksid) u koncentraciji od 1-2%ili Izosan-G (400ppm). Kako se vremenom kaustična svojstva otopine gube, potrebno jenovu otopinu postavljati svaki dan. Pri ulazu i izlazu iz farme potrebno je dezinficiratihodne i vozne površine u dezinfekcijskoj barijeri.   DEZINFEKCIJA PODOVA se, u pravilu, vrši otopinom izosan-G; 200ppm. Dezinfekcija

poda se treba provoditi jedanput tjedno,   DEZINFEKCIJA OPREME (hranilice, kotilice...) se vrši 3 promilnom otopinom Jodogala i

1 promilnom otopinom Omnisana. Kotilice se peru poslije upotrebe, a neposredno prije ponovne uporabe se dezinficiraju plamenikom.   SUSTAVI ZA NAPAJANJE (vodokotlići, cijevi) se dezinficiraju s otopinom Jodogala(500

ppm). Kako se sustavi za napajanje 'sami peru vodom' njih je dovoljno jednom mjesečnoprati.   UZGOJNI PROSTOR se naizmjenično dezinficira otopinom Jodogala (1.25% ili 50 ml/l) i

sumpora (2% ili 20g/l). AZICID je insekticid s produženim djelovanjem. Vrlo kvalitetno uništava gotovo sve vrsteinsekata. Prilikom upotrebe treba paziti da ne dođe u dodir s kunićima, hranom i opremomkoja je ili koja će biti dostupna kunićima.

Azicid se primjenjuje:   premazivanje izloženih površina; zidova, nosača kaveza, vrata, prozorskih okvira i

drugih mjesta gdje se insekti zadržavaju; 100 g praška + 50 g vode u kojoj se prašak

razmuti je dovoljno za 3m2 površine.

   prskanje; 100 g praška se razmuti u litri vode i to je dovoljna količina za 10 m2.Prednost prskanja je lakše nanošenje, no stvara se vrlo tanki sloj. Iako se površine prskaju2 puta trajnost je samo 4-6 tjedana. Pripremljenu otopinu valja potrošiti u roku odnekoliko dana.

DEZINFEKCIJA BUNARSKE VODE ili cisterni se provodi ukoliko vodu za piće dobivamo izbunara ili cisterne. Za dezinfekciju se rabi najčešće Izosan-G. Pri radu s preparatom(preparatima) se treba strogo pridržavati uputa proizvođača.

 

SANITARNE MJERE U OBJEKTU ZA UZGOJ KUNIĆAKako bi se postiglo odgovarajuće sanitarno stanje, u objektu za uzgoj kunića se

primjenjuju mjere:   čišćenje, pranje, i dezinfekcija svih gnijezda i kotilica u trenutku pražnjenja,   permanentna deratizacija u, ali i izvan objekta,

   povremeno uništavanje muha, mušica, komaraca; insekti ubodima uznemirujuživotinje, iscrpljuju i prenose bolesti - prvenstveno miksomatozu kunića (Myxomatosiscuniculi, infectious myxomatosis);   redovita dezinsekcija nastambi se vrši 1-2 puta tjedno,   čišćenje i dezinfekcija praznih kaveza,   kvalitetno zbrinjavanje drugih onečišćenja; prašina, mikroorganizmi i druga zračna

onečišćenja ovise o napučenosti, godišnjem dobu, kvaliteti zraka, kvalitetiprovjetravanja, čistoći... Higijena je najbolja obrana od subkliničkih (subclinical) infekcija. Kako su subkliničke

infekcije jedan od najčešćih razloga nedovoljnom iskorištenju hrane, slabom prirastu,slaboj produktivnosti, viskokom mortalitetu i sl., ulaganje u higijenu je nedvojbenopreduvjet kvalitetne proizvodnje.

KEMISKI PREPARATI U NASTAMBIRaskuživać bi trebao biti:1.                        širokog spektra djelovanja; istovremeno bi trebao uništavati i viruse, bakterije

(G+& G-) i parazite,2.                        ne smije dovesti do rezistencije mikroorganizma,3.                        ne smije biti korozivan jer su baterije od pocinčane žice,4.                        ekonomičan; mnogi preparati se, iako imaju savršene osobine, ne rabe zbog

izrazito visoke cijene; učinak treba opravdati cijenu! Svakoj uporabi dezinficijensa treba prethoditi mehaničko čišćenje.JODOFORM (iodophor) – u prevelikoj koncentraciji dovodi do upala sluznica.SINTETSKI FENOL (phenol) je dobar raskuživać. Vrlo je otporan. Neželjene osobine su mu

djelomična korozivnost i izrazita toksičnost za ljude.DERIVATI KLORA su manje učinkoviti od fenola i relativno su skupi, no znatno su manje

toksični. 

NUTRIJANutrija je glodavac, biljožder prilagođen životu na kopnu i u vodi. Duljina trupa

nutrije je 50-60 cm, a repa 30-40 cm. Odrasla nutrija teži 5-6 kg. U obitelji na jednogmužjaka ide 2-5 ženki. Obor za nutriju se sastoji od gnijezda, bazena i ispusta. Voda ubazenu ne smije biti klorirana. Također, nije pogodna niti tvrda voda. U kavezu valja biti2-3 nutrije. Nutrija spolnu zrelost postiže s 4 mjeseca, a u rasplod ulazi s 7-14 mjeseci.Graviditet nutrije traje oko 130 dana. Ukoliko se nutrija uznemiri tijekom porođaja,može pojesti i posteljicu i mladunce.

KUNA ZLATICA I BJLICA

Kune su mesožderi. U kaveze se smještaju 3-4 ženke. Mužjaci se smještaju odvojeno.Dužina trupa je oko 50 cm, a repa 25 cm. Odrasla kuna teži 1-1.6 kg. Graviditet traje oko90 dana. U leglu ima 2-5 mladih.

BIZAMSKI ŠTAKORBizamski štakor (Ondatra zibenthicus, američka ondatra) živi uz vodu. Boravi u

rovovima (gnijezdima) koje kopa u nasipima. Cijeni se zbog skupocjenog krzna 'bizam'.Dužina tijela mu je 30-40 cm, a repa 28-30 cm. Mase je 500-800 g. Intenzivno serazmnožava u toplijem razdoblju. Godišnje se koti 3-6 puta. Mladih ima 4-5 u leglu.Graviditet traje 28-30 dana. Bizamski štakor je primarno biljožder, no jede sve što nađe uvodi; rakove, puževe, školjke...

ČINČILAČinčila je glodavac porijeklom iz južna Amerike. Masa odrasle jedinke je 400-700 g.

Prikladni kavezi za činčilu su 40x40x40 cm. U pravilu su poslagani 5-7 kaveza u nizu; pojedna ženka u kavezu. Kavezi su povezani hodnikom kojim se kreće mužjak. Kavezi suod pocinčane žice sa žičanim podom.

Za uzgoj činčila je potrebna prozračna prostorija. Optimalna temperatura je 18°C, ane bi smjela biti niža od 6°C.

Spolnu zrelost činčile dostižu s 7 mjeseci. Graviditet im traje 111 dana. Okote 6-7mladih od oko 50 g. Potrebno je osigurati sanduk s gnijezdom.

VIDRAVidra je mesožder. Mužjaci su 35-50 cm dugi. Ženke su 30-40 cm duge. Vidre se drže u

kavezima pod nadstrešnicom. Valja paziti na vrućinu jer visoka temperatura možeizazvati toplotni udar. Prikladna nadstrešnica je dimenzija 25 x 3.5 m. Napravljana je odsalonit ploča. Ispod nadstrešnice su dva niza od 62 kaveza. Kavezi su 65 cm iznad tla.Načinjeni su od pocinčane žice. Kavez za dvije vidre je 41 x 35 x 82 cm. Razmak izmeđunizova je 1.4 m.

Gnijezdo je 37 x 26 x 23 x cm. Graviditet vidre traje 70 dana.