1

Uvod u DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO

Doc dr.sc. Julia PerićDoc.dr.sc. Marina Jeger

29.05.2017.

RAZLOZI NASTANKA DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA u globalnim okvirima tržište nije dostatan regulator

proizvodnje;

dosadašnji način distribucije roba i usluga nije ni učinkovit, a još manje pravedan;

stalno jačanje društvene svijesti i nekih kolektivnih vrijednosti traži korjenite društvene promjene;

sve manji broj ljudi donosi odluke koje se odražavaju na živote sve većeg broja ljudi što diljem svijeta uzrokuje rastući otpor prema globalizaciji;

potrebne su kompleksne promjene i potpuno nova strategija razvoja kako bi se učinci globalizacije što više usmjerili u pozitivnom smjeru za što veći broj ljudi.

UZROCI KRIZE?

Ekonomske

Socijalne

Vrijednosne

Okolišne

Političke

UZROK1:SUKOB RADA I KAPITALA

Greška u sustavu (kriva polazna osnova)

Rad isključivo kao trošak, iako značajno doprinosi stvaranju dobiti

Radnici uz povećane napore (duže radno vrijeme, inovativnost, cjeloživotno učenje) postaju sve

siromašniji (manja kupovna moć)Dobit odlazi isključivo vlasnicima kapitala (mali % kroz

DOP vraća se zajednici)

UZROK 2: SUSTAV ODLUČIVANJA

Sve manji broj ljudi (ima moć) donosi odluke o

tokovima kapitala, utječe na stvaranje zakonodavnog

okvira i utječe na javno mnijenje (sustavvrijednosti)

Osobni interesi ispred interesa grupe, zajednice,čovječanstva

NOVI GLOBALNI SUSTAV DRUŠTVA

Profitni sektor preuzima sve više prostora od javnog

Neformalni sektor (obitelj, prijatelji)

Javni34%

Profitni60%

Neprofitni

6%

2

UZROK 3: KRIZA VRIJEDNOSTI

Pošten i predani rad prestaje biti vrijednost

Niska razina socijalne kohezije (ključna zaprevladavanje kriznih situacija; ref. F.Fukuyama “Povjerenje”)

ODGOVOR

Novi pristup

Integrirani održivi razvoj

Eko-socijalna ekonomija

Partnerstvo na svim razinama

Inovacije (društvene i ekonomske)

ODRŽIVO DRUŠTVO

Održivost - financijska, ekonomska, održivostnataliteta, okoliša, socijalnog kapitala)

Socijalni kapital - poštivanje normi, povjerenje udruge ljude, povjerenje u institucije države i društva,udruživanje, volontiranje i filantropija)

Održivi razvoj – podijeljena odgovornost javnog,poslovnog i civilnog sektora društva

Svaki održivi razvoj mora, prije svega biti zasnovan naekonomskog razvoju, koji vodi brigu o socijalnoj iekološkoj komponenti

KONCEPT People - Planet - ProfitSOCIJALNA EKONOMIJA

Organizacije socijalne ekonomije doprinosestvaranju gospodarstva više razine uključenostiključnih dionika društva (inclusive economy)

Unapređuje život marginaliziranih skupina

Izravno utječe na razvitak lokalne zajednice

Popunjavaju prazninu nastalu djelovanjem javnog iposlovnog sektora (države i tržišta)

Popravlja nedostatke tržišnog djelovanja i javnihpolitika

SOCIJALNA EKONOMIJA područje djelovanja različitih su-dionika društva (javni,

poslovni i civilni sektor) usmjereno na unapređenjeekonomske i socijalne dobrobiti ljudi u depriviranimlokalnim zajednicama.

obuhvaća široku lepezu ekonomskih aktivnosti koje seodvijaju u prostoru između tržišta, države inetržišnog sektora (tradicionalne aktivnostiobiteljskog i susjedskog pomaganja) s ciljemostvarenja određenih socijalnih i ekonomskihpogodnosti za građane.

Dohodovne aktivnosti socijalne ekonomijeutemeljene su na solidarnosti i razvojnojodrživosti, a ne na profitu (koji dominira tržištem), ilipak na redistribuciji (kojom se služi država).

BITNE ODREDNICE

Suradnja

kolektivne aktivnosti usmjerene na proizvodnju dobara i usluga, koje se razvijaju međusobnom suradnjom svih su-dionika u procesu stvaranja dohotka

Redistribucija moći

niz struktura i pravila su-dioničkog odlučivanja, prema kojima se moć ne raspoređuje ovisno visini uloženog kapitala

Ravnopravnost ciljeva

Socijalni (udružiti se radi ostvarenja socijalnih ciljeva)

Ekonomski (poduzeti i ostvariti ekonomske učinke)

Ekološki (očuvati prirodnu ravnotežu)

Politički (stvoriti uvjete te ostvariti nešto novo i „drukčije“)

3

ZBRKA U POJMOVIMA

Socijalno poduzetništvo

Neprofitno poduzetništvo

Društveno poduzetništvo

Socijalna ekonomija

Eko-socijalna ekonomija

Socijalno zapošljavanje

Ekonomija zasnovana na vrijednostima

Društveno odgovorno poslovanje

SOCIJALNO ILI DRUŠTVENOPODUZETNIŠTVO?

Spajanje suprotnosti ili povrat skladu

Poduzetništvo = stvaranje nove vrijednosti kroz inovacije (Schumpeter)

Poslovanje vođeno misijom

Princip TROSTRUKOG DOBITKA

(Triple Bottom Line)

= istovremeno postizanje ekonomskih, društvenih i ekoloških ciljeva

SLIČNOSTI I

RAZLIKETRADICIONALNO

poduzetništvo

DRUŠTVENO

poduzetništvo

CILJEVI

Ek

on

om

ski

Stjecanje dohotka

PROFIT

Stjecanje dohotka

Održivost

So

cija

lni

DOP

IMAGE = PROFIT

Zapošljavanje i

zbrinjavanje socijalno

isključenih

RASPODJELA

DOBITI

96,5 - 100% vlasnicima

0 – 3,5% zajednici

100% zajednici /

dionicima

(reinvestiranje i novo

zapošljavanje)

ŠTO JE DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO?

Vrijednosti (etičnost u poslovanju)

Ravnopravno zadovoljavanje društvenih,

ekonomskih i ekoloških ciljeva

Ravnopravno zadovoljeni interesi ključnih dionika(osnivači/radnici/kupci/dobavljači)

Poduzetništvo (stvara poziciju i ostvaruje dobit natržištu)

ZAVRŠITE REČENICU

Društveni poduzetnik je

www.nesst.org

NESsTMisija: Rast društvenih poduzeća za rješavanje kritičnih društvenih problema

Definicija: Društveno poduzeće je poslovna djelatnost kreirana kako bi potpomogla društvenoj svrsi na financijski održiv način.

4

OECD

“Društveno poduzetništvo je inovativan poslovnimodel koji spaja ekonomske i društvene ciljeve iznačajno doprinosi integraciji tržišta rada, društvenojinkluziji i ekonomskom razvoju.”

DRUŠTVENA PODUZEĆA NAJČEŠĆE SE DEFINIRAJU

kao poduzeća koja posluju na tržištu zbog socijalnih/

društvenih i ekoloških razloga.

Iako prvenstveno teže ostvarivanju socijalnih/

društvenih i ekoloških ciljeva,

društvena poduzeća trebaju se ponašati kao poduzeća iz

privatnog sektora te trebaju ostvarivati financijske i

komercijalne ciljeve.

Spear R., Cornforth C., AIKEN M. (2009), The Governance Challendes of Social

Enterprises: Evidence from a UK empirical study. Annals of Public and CooperativeEconomics, Vol 80, No 2., Oxford UK, Blackwell Publishing

SLUŽBENA HRVATSKA DEFINICIJA

“Društveno poduzetništvo je poslovanjetemeljeno na načelima društvene, okolišne iekonomske održivosti,

kod kojeg je stvorena dobit/višak prihoda ucijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobitzajednice”.

MOGUĆI KRITERIJI?

Nabrojite moguće kriterije prema kojima bi se moglo odrediti tko je DP

MOGUĆI KRITERIJI:

Autonomija

Kontinuitet u poslovanju

Djelovanje na tržištu/poduzetništvo

Demokratičnost u upravljanju

Ograničena raspodjela dobiti

Razni izvori financiranja (donacije/subvencije/tržište)

Podrška zajednici

Mjerenje društvenog učinka/društvena revizija

DP ostvaruje ravnotežu društvenih, okolišnih i ekonomskih ciljeva poslovanja.

DP obavlja djelatnost proizvodnje i prometa roba, pružanja usluga ili obavlja umjetničku djelatnost kojom se ostvaruje prihod na tržištu, te koja ima povoljan utjecaj na okoliš, doprinosi unapređenju razvoja lokalne zajednice i društva u cjelini.

5

DP stvara novu vrijednost i osigurava financijsku održivost na način da u trogodišnjem razdoblju poslovanja najmanje 25% godišnjeg prihoda planira ostvariti ili ostvaruje obavljanjem svoje poduzetničke djelatnosti.

DP najmanje 75% godišnje dobiti, odnosno višak prihoda ostvaren obavljanjem svoje djelatnosti ulaže u ostvarivanje i razvoj ciljeva poslovanja, odnosno djelovanja.

DP odlikuje dobrovoljno i otvoreno članstvo te autonomija poslovanja, odnosno djelovanja.

Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili tijelo javne vlasti ne može biti isključivi osnivačdruštvenog poduzetnika.

DP odlikuju demokratski način odlučivanja (uključenost dionika u transparentno i odgovorno upravljanje), odnosno odlučivanje nije isključivo vezano za vlasničke udjele ili članske uloge većobuhvaća ključne dionike: radnike, članove, korisnike ili potrošače te suradničke organizacije.

DP prati i vrednuje svoje društvene, ekonomske i okolišne učinke i utjecaj te rezultate vrednovanja koristi u planiranju svog daljnjeg poslovanja i vodi računa o njihovu poboljšanju.

Društveni poduzetnik u slučaju kada prestaje obavljati djelatnost, svojim općim aktima ima definiranu obvezu svoju preostalu imovinu, nakon pokrića obveza prema vjerovnicima i pokrića gubitka iz prethodnog razdoblja, prenijeti u vlasništvo drugog društvenog poduzetnika s istim ili sličnim ciljevima poslovanja, ili u vlasništvo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja će je upotrijebiti za razvoj društvenog poduzetništva.

Agenda Europa 2020

Social Business Initiative

Single Market Act

Deklaracija iz Strasbourga

EU POTIČE DRUŠTVENU EKONOMIJU

EU potiče interakciju javnog /privatnog,profitnog /neprofitnog sektora

> 2 milijuna DP ili 10% ukupnog broja poduzećau EU

14,5 milijuna radnih mjesta (6,5% svihzaposlenih)

160 milijuna članova (npr. kooperanata socijalnihzadruga i sl.

6

EUROPA 2020

EK predlaže 5 mjerljivih ciljeva:Zapošljavanje

Istraživanje i inovacije

Klimatske promjene i energija

Obrazovanje

Dokidanje siromaštva

SOCIAL BUSINESS INITIATIVE

PRIORITETNE MJERE/PODRUČJA:

1. Društvenim poduzetnicima osigurati pristup financijskim instrumentima (4)

2. Osigurati veću vidljivost društvenih poduzetnika (4)

3. Unaprijediti institucionalni okvir za daljni razvoj društvenog poduzetništva (3)

Ekonomija treba služiti čovjeku, a ne obratno. Na našu pogibelj, mi zaboravljamo da je tržište dobar sluga, loš gospodar i još lošija religija.

Amory Lovins, Rocky Mountain Institute CEO

NAUČENA LEKCIJA? DOBRA PRAKSA

Različiti modeli

Dohodovna djelatnost neprofitnih organizacija

Socijalne zadruge

Društvena poduzeća

Nastaje spontano bez sustavne podrške

Izrasta iz potrebe, vođena entuzijazmom

industrijska zadruga zasnovana na načelima soc.nauka katoličke crkve i britanskih kršćanskih socijalista

Jose Maria Arizmendiarreta osnivač

Objedinjuj103 zadruge/dp i preko 74.000 zaposlenika

10. po snazi španjolska tvrtka

demokratičnost u upravljanju

sva dobit ide zaposlenicima (rezerva + solidarnost)

10% dobiti vraća za projekte u zajednici

banka / vlastiti sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja / sveučilište

Caja Laboral

Više na: www.mondragon-corporation.com

Radnička zadruga u vlasništvu zaposlenika

Rotacija na radnim mjestima

Jednake plaće

Više na: http://en.wikipedia.org/wiki/Suma_(co-operative)

www.suma.com

7

Kozmetika

Dr.Hautschka

vodeće ime organske kozmetike

potpuno u vlasništvu zaposlenika

100% dobiti ostaje u zajednici

zasnovana na principima održivog razvoja (podržava bio-dinamičku proizvodnju diljem svijeta; ne testira na životinjama)

Dohodovna djelatnost udruga

Socijalne zadruge

Zadruge koje su usvojile kriterije društvenog poduzetništva

Društvena poduzeća (d.o.o. u vlasništvu udruge, neprofitne ustanove ili grupe građana)

31. 12. 2014. zadružni sustav je činilo 1.247 zadruga s 20.192 članova i 2.716 zaposlenih

Razni oblici: socijalne, braniteljske socijalno-radne,poljoprivredne, potrošačke, proizvodne, stambene, energetske

Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo (www.zadruge.hr)

Modra nit d.o.o. , Osijek –DP u vlasništvu udruge Slap, marketinška agencija specijalizirana za društveni marketing i vidljivost EU projekata; zapošljava 3 mladih ljudi; osigurava održvost udruge; dobit dijelom udruzi, dio za razvoj te donacije DP; www.modranit.hr

8

RODIN LET d.o.o. , Zagreb – dobitnik nagrade za socijalnog poduzetnika za 2012. godinu, nastao u okviru udruge Roda; proizvodi i putem webshopa plasira platnene pelene; razvija vlastitu robnu marku Rodina pusa i pritom ostvaruje ekološku i socijalnu korist. www.roda.hr

ZLATNA GREDA d.o.o., Osijek – prva eko-turistička agencija u Hrvatskoj koja organizira izlete i školu u prirodi na području parka prirode Kopački rit, u vlasništvu udruge Zeleni Osijek. www.zlatna-greda.org

HEDONA – tvornica čokolade i pralina u vlasništvu Udruge invalida Križevci, koja osigurava posao i ugodno radno okruženje za 6 osoba s invaliditetom. www.hedona.hr

HEDONA – tvornica čokolade i pralina u vlasništvu Udruge invalida Križevci, koja osigurava posao i ugodno radno okruženje za 6 osoba s invaliditetom. www.hedona.hr10 prodajnih mjesta

30 pozitivnih povratnih informacija na web-u

83% zaposlenih su invalidi

Široka paleta proizvoda:

8 vrsta čokolade

10 vrsta pralina

9

HUMANA NOVA – socijalna zadruga koja zapošljava 13 osoba iz marginaliziranih skupina; stvaraju inovativne proizvode od recikliranih i ekoloških materijala; članica ACT grupe (www.humananova.org)

MiaArt – socijalna zadruga u vlasništvu udruge osoba s invaliditetom ZVONO iz Belišća; odjeća i suveniri; organski vrt; Citadela – centar za zapošljavanje osoba s invaliditetom (turističke usluge, kamp) (www.humananova.org)

ITAS d.o.o. –ppoduzeće u vlasništvu zaposlenika; smijenili stečajnog upravitelja i uz novu upravu osnovali novo poduzeće; zatekli 4,5 mil Eur potraživanja/obveza pokrivanja u 3 godine; dionice ostaju u vlasništvu radnika koji rade; zaposlili preko 80% mladih inženjera; 80% CNC strojeva izvoze; dio prihoda LZ . www.itas.hr

10

MONPERIN d.o.o. – društvo za turizam, ugostiteljstvo, poljoprivredu i poslovanje nekretninama u suvlasništvu; socijalno poduzeće osnovano 2005. godine s jedinstvenim modelom upravljanja s više od 900 suvlasnika Baljana i prijatelja Bala; nezaposlenost 0%.

www.monperin.hr

O POUČAVANJU(KAHLIL GIBRAN “PROROK”)

“Nitko vam ne može otkriti ništa osim onoga što je već ležalo, poluusnulo, u počecima vašega znanja...

Zvjezdar vam može govoriti o svojem poimanju svemira, ali vam on ne može dati svojega poimanja.

Glazbenik vam može govoriti o ritmu koji je u cjelome svemiru, ali vam ne može dati uho koje hvata ritam, ni glas koji ga odražava.

A onaj koji je upućen u znanost o brojevima može govoriti o područjima težine i mjere, ali vas ne može odvesti onamo.

Jer viđenje jednog čovjeka ne uznajmljuje svoja krila drugome čovjeku.

I kao što svaki od vas sam stoji u Božjem znanju, tako mora svaki od vas biti sam u poznavanju Boga i u svojem poimanju zemlje.”