9
 Praktikum iz hidraulike Str. 8 - 1 VII vježba Oscilacija vodnih masa u sustavu sa vodnom komorom U sistemima pod tlakom se vrlo često javlja nestacionarno strujanje zbog uključivanja ili isključivanja crpki ili turbina, promjene potrošnje,.... te se iz tog razloga tijekom vremena mijenja  protok u cijevima. Promjena brzine vode uzrokuje promjenu kinetičke energije. U slučaju kad dolazi do znatnije promjene brzine vo de potrebno je kinetičku energiju vode  postepeno pon ištiti kako smanjenje kinetičk e energije ne bi uzrokova lo veliku promjen u tlaka. Iz tog razloga se projektiraju i grade objekti koji će kinetičku energiju pre tvoriti u energiju  položaja (tlaka) te postepeno poništiti odnosno uslijed trenja pretvoriti u toplinsku. Za sprječavanje vodnog udara se najčće grade vodne komore i zračni kotlići. Da bi se mogla dimenzionirati komora ili zračni kotlić potrebno je provesti odgovarajući hidraulički proračun. Prilikom provedbe hidrauličkog proračuna je potrebno zadovoljiti jednadžbu kontinuiteta i dinamičku jednadžbu.  Slika 8.1 Skica vodne komore sa karakterističnim hidrotehničkim veličinama Za vodnu komoru prikazanu na slici 8.1 se može napisati dinamička (Bernoullijeva)  jednadžba u obliku: dt dv g  L h h h  DT K  A + + =  (8.1)  pri čemu je:  h  A - kota u akumulaciji h K  - kota u vodnoj komori h  DT  gubitak energije uslijed trenja u dovodnom tunelu pri čemu je pozitivan  za tok u vodnu komoru  L g dv dt  - dio kinetičke en ergije koji se troši na pro mjenu brzine mase vode u sistemu  

v08-vodna_komora

  • Upload
    ljmedic

  • View
    212

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

hidraulika

Citation preview

  • Praktikum iz hidraulike Str. 8 - 1

    VII vjeba

    Oscilacija vodnih masa u sustavu sa vodnom komorom U sistemima pod tlakom se vrlo esto javlja nestacionarno strujanje zbog ukljuivanja ili iskljuivanja crpki ili turbina, promjene potronje,.... te se iz tog razloga tijekom vremena mijenja protok u cijevima. Promjena brzine vode uzrokuje promjenu kinetike energije. U sluaju kad dolazi do znatnije promjene brzine vode potrebno je kinetiku energiju vode postepeno ponititi kako smanjenje kinetike energije ne bi uzrokovalo veliku promjenu tlaka. Iz tog razloga se projektiraju i grade objekti koji e kinetiku energiju pretvoriti u energiju poloaja (tlaka) te postepeno ponititi odnosno uslijed trenja pretvoriti u toplinsku. Za sprjeavanje vodnog udara se najee grade vodne komore i zrani kotlii. Da bi se mogla dimenzionirati komora ili zrani kotli potrebno je provesti odgovarajui hidrauliki proraun. Prilikom provedbe hidraulikog prorauna je potrebno zadovoljiti jednadbu kontinuiteta i dinamiku jednadbu.

    Slika 8.1 Skica vodne komore sa karakteristinim hidrotehnikim veliinama Za vodnu komoru prikazanu na slici 8.1 se moe napisati dinamika (Bernoullijeva) jednadba u obliku:

    dtdv

    gLhhh DTKA ++= (8.1)

    pri emu je: hA - kota u akumulaciji hK - kota u vodnoj komori hDT gubitak energije uslijed trenja u dovodnom tunelu pri emu je pozitivan za tok u vodnu komoru

    Lg

    dvdt

    - dio kinetike energije koji se troi na promjenu brzine mase vode u sistemu

  • Praktikum iz hidraulike Str. 8 - 2

    Osim dinamike jednadbe mora biti zadovoljena i jednadba kontinuiteta:

    dtdzFQQ T = (8.2)

    pri emu je: Q protok u dovodnom tunelu QT protok u (prema) turbini F povrina vodne komore

    dzdt

    brzina oscilacija u vodnoj komori

    Za potpuno zatvaranje dotoka prema turbini (QT = 0) vrijedi:

    dtdzFQ = (8.3)

    hK (ti) = hA + z(ti)

    ( ) ( )1.8)( 1 jednadzbeizdtdv

    gLthtz iDTi =

    zadvdt

    usporavanje vode u D TLg

    dvdt

    raste z 0 0( . .) " "

    Diskretizacija jednadbi:

    ( ) ( ) ztztv

    gLthtz iiDTi +=

    = 11)(

    ( )

    ( ) ( )11

    1)(

    =

    +=

    =

    iiDT

    ii

    tztv

    gLthz

    QtQtzFtQ

    z = ?, Q = ?

    vQA

    =

    ( ) ( ) ( )111 :

    =

    = iiiDT tQt

    zFQjecemupritztA

    QgLthz

    ( ) ( ) ( )111

    = iiiDT tztQtzF

    tgALthz

    ( ) ( ) ( )1121

    +

    = ii

    iDT tztgAtQLz

    tgAFLthz

    ( ) ( ) ( )11121

    +=

    + ii

    iDT tztgAtQLth

    tgAFLz

  • Praktikum iz hidraulike Str. 8 - 3

    U konanici se dobiva jednadba kojom je definiran porast razine vode u vodnoj komori u jednom vremenskom inkrementu:

    ( ) ( ) ( )

    2

    11

    1

    1tAg

    FL

    tztAg

    tQLthz

    ii

    iDT

    +

    +

    =

    pri emu je: constgD

    LStQSth iiDT =

    == 2512

    18;)()(

    Za proraun se moe usvojiti vremenski korak:

    4 ( )20

    1/4 perioda oscilacija4 2

    T

    t s

    T L Fg A

    =

    =

    Za rjeavanje ove jednadbe je potrebno definirati i poetne uvijete:

    Poetni uvjet: t = 0:

    Q Q

    h h S Qz h

    zQ

    o

    DT o o

    o

    ( )

    ( )( )

    0

    00

    00

    2

    =

    = =

    =

    =

    =

    Kriterij stabilnosti oscilacija slijedi odabir F

    ( )FV

    gL A

    h H hTho

    o ST o=

    2

    2 (Thoma)

    Ovaj kriterij je dobiven na osnovu analize diferencijalne jednadbe oscilacija za

    obinu cilindrinu komoru. F = 1,5 FTh za obinu cilindrinu komoru

    F = 1,25 FTh za ralanjenu komoru

  • Praktikum iz hidraulike Str. 8 - 4

    n t(s) hDT(m) z(m) Z(t) hK(t) Q(t) Q 0 0 1 t 2 2t . . .

    100 100t naglasiti max. kotu Sve vrijednosti dosljedno zaokruivati na 3 decimale Tonost 1 mm 1 l/s gdje je: hDT (ti-1) = S Q2 (ti-1)

    z(ti) = z (ti-1) + z hk(ti) = hA + z(ti) Q(t) = F z / t Q = Q(ti) Q(ti-1)

    Treba uoiti trend priguenja z (stabilne oscilacije) za t : z 0 Iako su vodni udar u tlanom cjevovodu i oscilacije vodnih masa u dovodnom tunelu i vodnoj komori dijelovi jednog te istog hidraulikog sustava, nestacionarne pojave koje nastaju prilikom promjene reima rada strojarnici je u veini sluajeva mogue odvojeno raunati. Vodni udar se odvija pod dominantnim utjecajem sila inercije i sila elasticiteta i njegovo trajanje se mjeri u sekundama. Jedna od projektnih zadaa je odrediti najkrae doputeno vrijeme zatvaranja ventila na strojarnici iz uvjeta pojave doputenih tlakova u tlanom cjevovodu. Oscilacije u dovodnom tunelu i vodnoj komori se odvijaju pod dominantnim utjecajem sila inercije i sila viskoznosti i mogu trajati vrlo dugo (satima) do potpunog smirenja. U veini

  • Praktikum iz hidraulike Str. 8 - 5

    sluajeva se najvei prirast tlaka uslijed vodnog udara zbio prije no to su oscilacije dobile znaajne vrijednosti. Primjer : proraun oscilacija vode u vodnoj komori Za sistem na slici i trenutno zatvaranje vode u turbini odredite oscilacije razine vodnog lica u vodnoj komori, numerikom integracijom.

    ZADANO: L = 3 800 m D = 3,0 m Qo = 5,0 m3/s F = 20 m2 = 0,02 Hst = 150 m za z = 0:

    mQSh

    smA

    Qv

    oo

    oo

    646,0

    /7077,0

    2 ==

    ==

    222524

    22 82

    162

    QSQgD

    LgD

    QDL

    gv

    DLhDT ==

    ==

    ( )ostoo

    hHhAL

    gvF

    >2

    2

    ( )646,0150646,0433800

    281,9707,0 22

    >F 099,7>F

  • Praktikum iz hidraulike Str. 8 - 6

    [ ]S LD g

    s m= =

    =

    8 8 0 02 38003 9 81

    0 02585 2 5 22 5

    ,

    ,, /

    T L F

    g Asek

    4 2 24 3800 209 81 3

    52 02=

    =

    =

    ,

    ,

    [ ] t sek t sii= = =

    0

    2052 2 6,

    ti hDT

    i iz iz Qi Qi hKi

    i

  • Praktikum iz hidraulike Str. 8 - 7

    GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITE U ZAGREBU k.god. Diplomski studij Student : Mat.broj : Predmet: H I D R A U L I K A Zadatak 8 : Proraun oscilacija razine vode na fizikalnom modelu vodne komore Svrha ispitivanja:

    Za sluaj naglog zatvaranja vode na modelu vodne komore potrebno je za dane uvjete

    odrediti oscilacije vodnih razina u vodnoj komori numerikom integracijom, te tako dobivene

    vrijednosti usporediti s vrijednostima izmjerenima na modelu.

    Slika 8.1 Skica fizikalnog modela Zadatak: a) Potrebno je na modelu izbadariti karakteristiku dovodne cijevi S. To se odreuje

    posredno, uz pomo mjerenja protoka Qo na Thomsonovom preljevu, te iz izmjerenog pada

    energetske kote do vodne komore ho (u odnosu na statiku razinu gornje vode), a za stacionarne uvjete teenja koji prethode oscilacijama u vodnoj komori. b) Numerikom integracijom jednadbi oscilacija u vodnoj komori, odrediti vrijednosti razina vode u vodnoj komori u prvom periodu oscilacija T, te tako dobivene vrijednosti

    usporediti s vrijednostima maksimuma i minimuma oscilacija izmjerenima na modelu (hmax i

    hmin). Tok ispitivanja : Uz zatvorene zatvarae na odvodu vodne komore, sustav se puni pri ukljuenoj pumpi do kote "nule" skale na vodnoj komori, to odgovara punoj akumulaciji.

    Radna grupa ispitivaa dobiva zadanu vrijednost ho = (0.1, 0.2, 0.3, 0.4, 0.5, 0.6 m) koju ostvari regulacijom "sporog" zatvaraa na odvodu, te se prieka stacioniranje teenja kroz

  • Praktikum iz hidraulike Str. 8 - 8

    sustav. Viak vode se preljeva iz akumulacije odravajui kotu gornje vode konstantnom i osiguravajui stacionarnost razine u akumulaciji (rubnog uvjeta).

    Izmjeri se vrijednost Hst = razlika vodnih razina u akumulaciji (gornja voda) i na Thomsonovom preljevu (donja voda). Provjeri se uvjet stabilnosti oscilacija prema Thominom kriteriju. Na Thomsonovom preljevu izmjeri se preljevna visina HTH spomou koje se izrauna

    protok Qo=1,4 HTH2,5 , pri ostvarenom ho .

    Pri postignutim uvjetima teenja, naglim se zatvaranjem na "brzom" zatvarau odvoda,

    osigurava pojava oscilacija u vodnoj komori za koju je potrebno oitati maksimalnu i

    minimalnu vrijednost hmax i hmin (u prvom periodu oscilacija), te izmjeriti vrijeme trajanja prvog perioda T.

    Obrada podataka : Za zadane i izmjerene parametre sustava akumulacijadovodvodna komora, numerikom integracijom rijeiti kolebanje vodne razine u vodnoj komori za prvi period

    oscilacija. Vrijednosti oscilacija dobivene numerikim putem, usporediti s mjerenim podacima

    na modelu. Zadane konstante modela: L = 8,10 m (duljina dovoda do vodne komore) D = 48,96 mm (promjer dovoda i vodne komore) F = 0,001883 m2 (povrina vodne komore) oHTH = 240,4 mm ("0" mjerne igle na Thomsonovom preljevu) DODATAK: Tablica za upis mjernih podataka

    Stacionarno stanje Stanje oscilacija u vodnoj komori

    ho Hst 1HTH hmax hmin T

    (m) (m) (mm) (m) (m) (s)

    Zadano: Pregledao: Rok predaje:

  • Praktikum iz hidraulike Str. 8 - 9

    GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITE U ZAGREBU k.god. Diplomski studij Student : Mat.broj : Predmet: H I D R A U L I K A Zadatak 8 : Proraun oscilacija vode u vodnoj komori Za sistem na slici i trenutno zatvaranje dovoda vode prema turbini odredite oscilacije razine vodnog lica u vodnoj komori numerikom integracijom.

    ZADANO: L = m D = m Qo = m3/s F = m2 = Hst = m Zadano: Pregledao: Rok predaje:

    Primjer : proraun oscilacija vode u vodnoj komoriZadatak 8 : Proraun oscilacija razine vode na fizikalnom modelu vodne komoreSlika 8.1 Skica fizikalnog modela

    Zadatak 8 : Proraun oscilacija vode u vodnoj komori