Veeras prva teravija u obnovljenoj Ferhat-painoj damiji u Banjoj Luci Danas sa akam-namazom nastupa mubarek mjesec ramazan, a prva teravija u obnovljenoj

Ferhat-painoj damiji obavie se veeras, najavio je Muhedin ef. Spahi, glavni imam

Medlisa Islamske zajednice Banja Luka.

Foto: Anadolija

"Po planiranim programima ramazanskih aktivnosti ove godine emo itav ramazan klanjati u

Ferhadiji damiji. Vjerujem da emo ako Bog da imati veliki broj vjernika", rekao je Spahi u

razgovoru za Anadoliju.

On je podsjetio da su Medlis Islamske zajednice Banja Luka i Muftijstvo banjaluko u petak

organizovali predramazanski mevlud.

"Mogu samo da podjelim pozitivne reakcije vjernika. Svi su zadovoljni, ovo su jedva

oekivali i vidi se odreeno zadovoljstvo na licima naih vjernika", rekao je Spahi.

Vjernici su zadovoljni jer imaju priliku pomoliti se u Ferhadiji nakon 22 godine, poto je 7.

maja 1993. godine ona sruena do temelja. Zavrena je obnova ove damije koja je prvobitno

izgraena 1579. godine, a njena vrata otvorena su ponovno za vjernike.

Obnova je trajala deset godina. Nakon postavljanje kamena temeljca koje su 2001. godine

prekinuli neredi u kojima je stradao Murat Badi iz Cazina, projekat obnove zavren je 2002.

godine.

"Tri godine kasnije, 2005. godine nakon svih dobijenih dozvola pristupili smo gradnji

Ferhadije, odnosno obnovi. Kako priroritet, to je i projektni zadatak nalagao, uputili smo se u

potragu za artefaktima odnosno materijalom sa Ferhadije", izjavio je Armin Dindo,

graevinski tehniar, koji je na Ferhadiji prilikom obnove bio rukovodilac gradilita.

Specifinost rekonstrukcije

Kae da je u ovom projektu uestvovao od prvih dana, od 2005. godine, u svim fazama

radova, zajedno sa prof. dr Muhamedom Hamidoviem, koji je glavni projektant.

Dindo se prisjea da je sve poelo od informacija da se ostaci Ferhadije nalaze na deponiji u

Ramiima, na desetak kilometara od centra Banjaluke. Oko etiri mjeseca pretraivali su

18.000 metara kvadratnih, i pronali ostatke tri damije: Ferhadije, Arnaudije i Gazanferije.

"Problem je bio to smo vadili taj materijal runo i uz minimalnu upotrebu mehanizacije, da

ga ne otetimo. Sam projektni zadatak zahtjevao je specifinu rekonstrukciju, takozvanu

anastilozu ili faksimilsku rekonstrukciju, da se sav materijal koji naemo shodno ouvanju i

mjestu ugradi u damiju. Iskoristili smo oko 55 do 60 posto starog kamena, a imali smo i

majdan u naselju Sitari u blizini Banjaluke koji je geomorfoloki odgovarao kamenu damije,

to je takozvana kristalna sedra. Izvadili smo 350 do 400 metara kubnih kamena koji smo

ugradili u damiju", pria Dindo.

Nakon toga otkriveno je da se dio materijala, preostalog nakon ruenja Ferhadije nalazi u

jezerima ljunkara u naselju Karanovac oko pola godine vaeni su dijelovi uz pomo ronilaca,

a pronaeni su izuzetno vrijedni dijelovi kao to su stubovi, baze, kapiteli ...

"Sav pronaeni materijal smo tri-etiri puta prali, tretirali, naroito taj sa smetljita", rekao je

Dindo.

Gradnja damije poela je otkopavanjem zatrpanih temelja, s obzirom da na mjestu gdje se

nalazila Ferhadija nije bilo nikakvih tragova njenog postojanja. Otkopavanje je vreno runo,

bez upotrebe mehanizacije u junu 2006. godine.

Tri mjeseca trajalo je uvivanje temelja, jer oni su prema rijeima Dinde bili ruinirani

eksplozijom, potresom 1969. godine, ali i vremenom. Konture damije poele su se nazirati

2007. nakon poetka zidanja. S obzirom da postoji ideja da Ferhadija ponovo aplicira za

zatitu UNESCO-a, sve to je raeno po starim mjerama, kako kae rukovodilac gradilita

UNESCO-vi strunjaci su kontrolisali u toku radova nekoliko puta.

"Ovdje nisu upotrebljavani nikakvi moderni materijali plastika, cement, vezivna sredstva,

koja nisu u duhu ondanjih vremena. Upotrebljavali smo stare materijale poev od pjeska,

krea, mljevene cigle, vune kao vezivnog armiranog sredstva, sve je raeno runo, da se to

vie prilagodimo materijalu odnosno samom procesu rada kako se prije radilo", rekao je

Dindo i dodao da je prevoz kamena olakan upotrebom kamiona, a zbog koritenja mjealice

bila je i primjedbi.

Svi kameni blokovi po horizontali vezani su klamfama, a zalijevani su, po starinski, olovom,

uz upotrebu ovije vune. Kod izgradnje je koritena i "turska cigla", tugla specifina po

svojim dimenzijama.

Dindo naglaava da se nakon dobijanja dozvola, rad odvijao neometano, a na projektu nisu

uestvovali smo radnici islamske vjeroispovjesti, bilo je i pravoslavaca i katolika.

"Najvei izazov bio je za profesora Muhameda Hamidovia jer je on alfa i omega ovog

projekta. Svaki dan je nosio neki izazov, uporeivanje projekta, na samim artefaktima,

uporeivanje s mjerama, bilo je malo i nesporazuma, ubjeivanja, a izazov ko izazov, sad je

pred nama. Mi smo svjesni da nismo postigli 100 posto, svako moe nai neki detalj, po

sjeanjima, ili starim arhivima. S obzirom da sam iz graevinske struke, mogu rei da je

projekat studiozno i s ljubavlju odraen", rekao je rukovodilac gradilita i napomenuo da su

zbog svakog detalja odrani sastanci i konsultacije sa strunjacima.

U obnovi uestvovali i vjernici

Unutranjost objekta zavrena je oslikavanjem koje je poelo u oktobru prole godine.

Umjetnici iz Sarajeva i Turske, ukraavali su do prije petanestak dana unutranjost

specifinim motivima, te ispisivali ispisivanje ajete iz Kur' ana.

Unutranjou dominira uta, plava, crvena i zelena boja, a neki dijelovi ostali su neobojeni,

namjerno, kako bi se vidjeli dijelovi stare Ferhadije. Tako je i na mihrabu, koji zauzima

centralno mjesto u damiji, kao i minberu. Razlika izmeu starog i novog vidljiva je i na

kamenu od kojeg je graena damija, kao i na stubovima.

U unutranjosti ostale su da se zavre sitnice, a ubrzo bi trebalo da stignu i ilimi, koji su

narueni kako bi upotpunili ljepotu Ferhadije. Postavljena su vrata od hrastovine i kapci

ukraenim mesinganim detaljima, a u pitanju je runi rad.

S obzirom da su obnovom obuhvaeni i drugi objekti koji se nalaze oko Ferhadije, Dindo

napominje da je jo potrebno zavriti dio adrvana, te baldahin nad adrvanom koji datira iz

austrougarskog perioda, pustiti esmu u upotrebu... Zavrena su tri turbeta i ograda.

Koliko je kotala obnova ove, jedne od najsvjetlijih damija u Bosni i Hercegovini, kojaima

43 prozora, i dalje nije poznato, jer je u toku "podvlaenje crte". U obnovi su izmeu ostalih

uestvovali i vjernici i Turska agencija za meunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA).

Inae, sa vrhom kupole od 18 metara i munarom od 43 metra ova zadubina Ferhad-pae

Sokolovia, izgraena je 1579. godine, a 1950. godine uvrtena je u kulturnu batinu Bosne i

Hercegovine, potom i na listu spomenika svjetske batine pri UNESCO-u.

Sultan Ahmedova - arijska damija u Zenici: U novom ruhu za ramazan Sultan Ahmedova, u narodu poznata kao arijska damija, najstarija je zenika damija i ima

status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine.

Foto: Muhamed TUNOVI

- to se tie doeka ramazana, mi smo prije neka dva mjeseca krenuli u jednu temeljnu

adaptaciju unutranjosti damije. Ovih dana te radove privodimo kraju. Ono to smo uradili sa

vanjskim zidovima damije sada radimo i sa unutranjim - vraamo ih u prvobitno stanje, u

doba kada je damija napravljena, tako da e, ako Bog da, damija zasjati pravim i istinskim

sjajem. Oekujemo da e radovi biti okonani za deset do 15 dana, kazuje nam hafiz Enes ef.

Beganovi, koji u ovoj damiji slubuje 17. godinu.

Hafiz iz Turske

Kao i svake godine, i ovog e ramazana u arijskoj damiji se provoditi razliite aktivnosti,

po planu Medlisa IZ-a Zenica. Ovo je jedan od rijetkih medlisa u Muftiluku zenikom, ali i

Rijasetu IZ-a BiH koji ima hafisku mukabelu, ikindijsku i to traje vie od tri decenije.

- Ove godine imamo 13 hafiza. Do sada ih je uvijek bilo desetak, ali poto su dvojica novih

hafiza zavrila hifs, a imami su IZ-a i njih smo ukljuili, a imaemo i gosta iz Turske, hafiza

koji e uiti zajedno sa nama mukabelu i koji e, mislim, biti posebna poslastica zbog

njegovog veoma lijepog glasa kojim ga je Allah d.. obdario. Takoe, u arijskoj damiji je

tradicionalna sehurska mukabela koja se ui prije sabah-namaza, a nakon sehura. Ako Bog da,

u posljednjih deset dana mjeseca ramazana ono to je tradicija ove damije jeste i itikaf

(obino jedna ili dvije osobe provedu u ibadetu, ne naputajui damiju; op. a). Posljednjih

nekoliko godina imamo i none namaze koje klanjamo u damiji u posljednjih deset noi

ramazana i nadam se da emo zajedno sa naim prijateljima iz Turske imati i nekoliko iftara

za omladinu u posljednjoj treini ramazana. U sklopu hafiske mukabele je obraanje hafiza

prije ikindijsa-namaza, objanjava ef. Beganovi, dodavi da e za 17. no mjeseca ramazana,

kada se obiljeava No bitke na Bedru, Lejletul-Bedr, centralna sveanost za Muftiluk zeniki

biti u arijskoj damiji.

Najstariji pisani trag o ovoj damiji je (prema rahmetli Mehmedu ef. Mujezinoviu koji ga je

pronaao) zapis na turskom jeziku na kamenoj ploi u podnoju munare Sejmenske damije

na kojem pie: "Datum obnove arijske damije je u godini 912. h. g." (1506/1507. g).

Damija je stradala 1697. u toku piromanskog pohoda Eugena Savojskog na Bosnu. Sultan

Ahmed III na temeljima Sultan Sulejmanove damije podigao je novu damiju 1703. godine,

koja je po njemu i dobila ime. Ta damija stradala je u velikoj poplavi, pa je restaurirana-

obnovljena 1869. godine, o emu govori i tarih-hronogram iznad ulaznih vrata.

Dematlija Sadik Zrni je presretan to unutranjost damije dobija izgled kakav je bio

nekada, ba kao to je uraeno ranije sa vanjskim izgledom damije. Sulejman Pojski je

zadovoljan to "na najdrai mjesec ramazan doekujemo u novom ruhu" jer e i sam

ambijent i izgled podsjeati na nekadanje vrijeme. Kad se zavri sve, bie, vele obojica, jo

ljepe i prijatnije.

Anonimni donatori

Sve funkcionie, naglaava ef. Beganovi, na najljepi mogui nain, a u sve poslove su

involvirani muftija zeniki i glavni imam zajedno sa Izvrnim odborom Medlisa. Glavninu

sredstava dala su dvojica ljudi koja ele da budu anonimni. A tu su i ostale dematlije koje

svojim donacijama pomau.

Svaka arija ima arijsku damiju, a ovo je jedna od rijetkih koja je sultanska damija. U

cijeloj Bosni i Hercegovini je 35 sultanskih damija. Kada je izgraena, bila je damija

sultana Sulejmana Kanunija, a nakon to je bila u potpunosti sruena, nakon to ju je obnovio

sultan Ahmed ponijela je njegovo ime. Izgled koji danas ima je upravo iz tog vremena.

Munara damije je visoka 31 metar, bez alema, a unutar munare se nalazi kameno stepenite.

U haremu je adrvan izgraen 1927. godine, te mezarje. Nakon ramazana u planu je da se

uradi podno grijanje, a kad se zavre svi radovi, mijenjat e se prostirke.