VELEUILITE VELIKA GORICA

UPUTE

ZA IZRADU I OBRANU ZAVRNOG I DIPLOMSKOG RADA

Velika Gorica, studeni 2013.

Ove upute propisuju tekst na koricama i unutarnjim stranicama zavrnog ili

diplomskog rada, strukturu rada, redoslijed uvezivanja stranica. Takoer su date upute o

stilovima i formatiranju sadraja rada, kao i postupak obrane.

Ovim uputama detaljiziraju se tehnike znaajke zavrnog ili diplomskog rada te su

kao takve, nadopuna Pravilnika o zavrnom i diplomskom radu i ine jedan od njegovih

priloga.

Studenti Veleuilita Velika Gorica trebaju se obvezno pridravati ovih uputa u izradi

svojih zavrnih i diplomskih radova, bez obzira na studij. Izuzetno, predsjednik Povjerenstva

za zavrne i diplomske radove odreenog studija moe dozvoliti studentima odstupanja od

nekih pravila danim u ovim Uputama.

U daljnjem tekstu ovih Uputa, koristit e se termin 'diplomski rad' i za diplomski rad

i za zavrni rad, ako to nije izrijekom drugaije napisano.

1 . U v o d

Diplomski rad je samostalni struni rad u kojem student pod vodstvom mentora i/ili

komentora obrauje izabranu temu.

Izradom diplomskog rada student treba dokazati sposobnost primjene teorijskog i

praktinog znanja steenog tijekom studija te pokazati sposobnost samostalnog sluenja

strunom i znanstvenom literaturom u pismenoj obradi teme.

Diplomski rad ne mora biti izvorni rad, ali mora biti samostalno izraen od strane

studenta.

Rad se obvezno pie na raunalu koritenjem nekog od programa za obradu teksta u

ope prihvaenom formatu zapisa u datoteku (doc, docx, odt), a ispisuje jednostrano na

bijelom papiru A4 formata.

Obavezno je koritenje najvanijih funkcionalnosti programa za obradu teksta

(koritenje stilova; automatsko numeriranje stranica, slika i tablica; fusnote; krosreference;

generiranje sadraja, popisa slika i tablica).

Rad treba biti pisan hrvatskim jezikom i pravopisom (osim u sluaju posebnog

odobrenja za pisanje na drugom jeziku, pri tomu treba imati prijevod na hrvatski jezik).

Rad treba biti pisan u treem licu pasivno.

2 . S t r u k t u r a r a d a

Rad se sastoji od obveznih i neobveznih dijelova.

Obvezni dijelovi rad su:

korice

unutranja naslovnica (podkorice)

zadatak (originalno potpisan)

saetak na hrvatskom i engleskom jeziku (Abstract) s popisom kljunih rijei na

hrvatskom i engleskom jeziku

sadraj (automatski generiran)

uvod

razradu teme

zakljuak

popis koritene literature

potvrda mentora o zavrenom radu

izjava o samostalnoj izradi rada s osobnim potpisom studenta

CD s cijelim radom u editabilnom formatu.

Neobvezni dijelovi rada su:

abecedni popis koritenih kratica i akronima s punim nazivom (objanjenjem)

ako je u radu koriteno vie od 10 razliitih kratica i akronima

popis slika (automatski generiran) ako je u radu vie od 20 slika

popisa tablica (automatski generiran) ako je u radu vie od 20 tablica

priloga (ako ih ima).

Redoslijed uvezivanja dijelova rada prikazan je na slici 1.

Slika 1. Redoslijed uvezivanja rada

Korice i unutranja naslovnica (podkorice)

Korice treba ju biti platnene i plave boje. Na koricama se zlatnom ili srebrnom bojom

ispisuje VELEUILITE VELIKA GORICA (Ariel 14, bold), ime i prezime studenta (Ariel

14, bold), naslov rada (Ariel 16, bold), vrsta rada (zavrni ili diplomski) (Ariel 14, bold), te

mjesto i godina izrade rada (Ariel 14, bold) kako je to prikazano na slici 2 (lijevo).

Unutranja naslovnica (podkorice), slika 2 desno, sadri zaglavlje u dva retka. U 1.

retku pie velikim slovima VELEUILITE VELIKA GORICA (Ariel 14, bold), a u 2. retku

naziv studija (Ariel 14, bold). Ova dva retka razdvaja horizontalna crta izmeu lijeve i desne

margine. U sredinjem dijelu stranice ispisuje se redom: naslov rada (Ariel 16, bold), vrsta

rada (zavrni ili diplomski) (Ariel 14, bold). U donjem dijelu podkorica ispisuje se lijevo

Mentor, titula, ime i prezime a desno Student, ime i prezime, JMBAG. Na dnu stranice pie se

Velika Gorica i godine izrade rada (sve Ariel 12 ili 14, bold).

Slika 2. Izgled korica i podkorica

Zadatak

Zadatak je dokument koji izrauje mentor (ili proelnik studija na prijedlog mentora) i

u njemu se definira naslov rada i konkretizira to treba biti obvezno obraeno u radu. Zadatak

se uvezuje u rad s originalnim potpisom mentora i proelnika studija. Primjer Zadatka

prikazan je na slici 3.

Slika 3. Primjer Zadatka

Saetak i kljune rijei

U saetku se ukratko napie to je u radu obraeno. Saetak nije Zakljuak rada. Iza

saetka je popis kljunih rijei kojima se olakava pretraivanje radova pohranjenih u nekoj

raunalnoj bazi diplomskih radova. Treba napisati minimalno deset kljunih rijei ili pojmova

odvojenih zarezom. Primjer saetka prikazan je na slici 4.

Abstract je prijevod Saetka na engleski jezik, kao i prijevod kljunih rijei (key

words).

Saetak, kljune rijei, abstract i key words zauzimaju zajedno najvie jednu stranicu.

Slika 4. Primjer stranice sa saetkom

Sadraj

Sadraj treba biti automatski izgeneriran koritenjem funkcionalnosti programa za

obradu teksta (MS Word, OpenOffice, LibraOffice,...). Da bi se to moglo napraviti rad treba

bit napravljen s definiranim stilovima za svaki naslov i podnaslov koji ulazi u popis sadraja.

Na slici 5. prikazan je primjer sadraja automatski izgeneriranog.

Slika 5. Primjer sadraja

Uvod

U uvodu se daje prikaz pitanja i radnih hipoteza na koje je ovaj zavrni rad usmjeren.

Ovdje se ukratko objanjava zato su pitanja koja su obraivana vana, kratko se iznose

metode pristupa rjeavanju problema i motivacija zato se odabrao taj pristup. Prezentiraju se

zadaci koji su ukljueni za postizanje ciljeva, definira se objekt i subjekt spram kojih je rad

usmjeren i specificira se struktura zavrnog rada (ukratko navodi to e biti opisano u kojem

poglavlju).

Razrada teme

Slijedi niz poglavlja koja su fokusirana na: opis metoda i postupaka primijenjenih u

rjeavanju problema (teorijski pregled), obrazloenje izbora ba tih postupaka i metoda,

objanjenje njihovih prednosti ali i ogranienja u usporedbi s drugim. Opisuje se rjeavanje

zadataka, te daje se opis rezultata. U posljednjem poglavlju komentiraju se dobiveni rezultati.

U tom poglavlju kandidat treba napraviti vrednovanje vlastitog rjeenja problema, razmotriti

probleme koji su se javili prilikom rjeavanja zadatka te, ukoliko je na osnovi vlastitog

iskustva uoio neka mogua poboljanja rjeenja, spomenuti ih. Takoer navesti smjernice za

mogui daljnji rad na predmetnom problemu.

Zakljuak

Zakljuak treba sadravati saetak rezultata zavrnog rada, i ne bi trebao prelaziti 1

stranicu teksta, ali ni manje od pola stranice. Uobiajeno se u zakljuku saeto daju odgovori

na pitanja koja su otvorena u Uvodu, naravno temeljem rezultat do kojih se dolo u diskusiji

(razmatranju) rada.

Literatura

Popis koritene literature daje se na kraju rada. Voditi rauna da redoslijed navoenja

literature bude u skladu s redoslijedom navoenja literature u tekstu, pa se prva referenca koja

je navedena u tekstu nalazi na prvom mjestu popisa koritene literature, druga na drugom

mjestu, itd. Reference se navode pod rednim brojem pod kojim se pojavljuju u popisu, u

uglatim zagradama (npr). [1]).

Literaturu koritenu pri izradi zavrnog rada u irem smislu treba razdvojeno navesti u

dvije grupe: (1) citirana literatura ona koja se doista citirala i (2) ostala koritena literatura

ona koja je posredno utjecala na rad (npr. prirunici, standardi).

Citiranog teksta u radu moe biti najvie 5%. Citiranje dijela teksta iz literature u

popisu, oznaava se na kraju citata rednim brojem literature iz popisa u uglatim zagradama.

Za povezivanje citata s radnim brojem literature treba koristiti funkcionalnosti programa za

obradu teksta.

Svaka slika, grafiki ili tablini prikaz rezultata neijeg istraivanja i rada, a koja se

prenosi u rad, treba obvezno navesti izvor koritenjem pozivne biljeke (fusnote). Fusnota se

pie na dnu stranice na kojoj se poziva. Za pisanje fusnota i njihovih poziva u tekstu treba

koristiti funkcionalnosti programa za obradu teksta.

Popis literature se radi na sljedei nain:

Za knjige i druge pisane radove i lanke:

[] : , ,

Napomena: Pojmovi napisani u tekstu se zamjenjuju stvarnim pojmom, a ostalo se prenosi upravo onako kao je to u sintaksnom formatu napisano (npr. znaci interpunkcije: [ ] , . ; i td.)

Autori se navode u popis u bibliografskom formatu:

; ;....

ili

; ;...

Primjeri:

[1]Markovi,Marko;Ivi,Ivan:ProgramiranjeuCjeziku,Profild.o.o,2008.

[2]Markovi,M;Ivi,I:ProgramiranjeuCjeziku,Profild.o.o,2008.

[3] Rothbaum, BO; Hodges, L: Virtual reality exposure therapy for PTSD Vietnam

veterans:acasestudy.JournalofTraumaticStress1999;12(2):26371.

Ako rad ima vie od tri autora, zbog preglednosti se preporua navesti ime prvog

autora i nakon toga i dr. ako je literatura na hrvatskom jeziku i et al ako je na engleskom

ili drugom stranom jeziku.

Primjer:

[3]Grgi,Marko,idr.:Komunikacijskisustavi,kolskaknjigaZagreb,2012.

Ukoliko se kao izvor koristi Internet, treba biti svjestan da se internetske stranice