VELEUČILIŠTE VELIKA GORICA - vvg.hr ?? · veleuČiliŠte velika gorica upute za izradu i obranu zavrŠnog i diplomskog rada velika gorica, studeni 2013

  • View
    256

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of VELEUČILIŠTE VELIKA GORICA - vvg.hr ?? · veleuČiliŠte velika gorica upute za izradu i obranu...

  • VELEUILITE VELIKA GORICA

    UPUTE

    ZA IZRADU I OBRANU ZAVRNOG I DIPLOMSKOG RADA

    Velika Gorica, studeni 2013.

  • Ove upute propisuju tekst na koricama i unutarnjim stranicama zavrnog ili

    diplomskog rada, strukturu rada, redoslijed uvezivanja stranica. Takoer su date upute o

    stilovima i formatiranju sadraja rada, kao i postupak obrane.

    Ovim uputama detaljiziraju se tehnike znaajke zavrnog ili diplomskog rada te su

    kao takve, nadopuna Pravilnika o zavrnom i diplomskom radu i ine jedan od njegovih

    priloga.

    Studenti Veleuilita Velika Gorica trebaju se obvezno pridravati ovih uputa u izradi

    svojih zavrnih i diplomskih radova, bez obzira na studij. Izuzetno, predsjednik Povjerenstva

    za zavrne i diplomske radove odreenog studija moe dozvoliti studentima odstupanja od

    nekih pravila danim u ovim Uputama.

    U daljnjem tekstu ovih Uputa, koristit e se termin 'diplomski rad' i za diplomski rad

    i za zavrni rad, ako to nije izrijekom drugaije napisano.

    1 . U v o d

    Diplomski rad je samostalni struni rad u kojem student pod vodstvom mentora i/ili

    komentora obrauje izabranu temu.

    Izradom diplomskog rada student treba dokazati sposobnost primjene teorijskog i

    praktinog znanja steenog tijekom studija te pokazati sposobnost samostalnog sluenja

    strunom i znanstvenom literaturom u pismenoj obradi teme.

    Diplomski rad ne mora biti izvorni rad, ali mora biti samostalno izraen od strane

    studenta.

    Rad se obvezno pie na raunalu koritenjem nekog od programa za obradu teksta u

    ope prihvaenom formatu zapisa u datoteku (doc, docx, odt), a ispisuje jednostrano na

    bijelom papiru A4 formata.

    Obavezno je koritenje najvanijih funkcionalnosti programa za obradu teksta

    (koritenje stilova; automatsko numeriranje stranica, slika i tablica; fusnote; krosreference;

    generiranje sadraja, popisa slika i tablica).

    Rad treba biti pisan hrvatskim jezikom i pravopisom (osim u sluaju posebnog

    odobrenja za pisanje na drugom jeziku, pri tomu treba imati prijevod na hrvatski jezik).

    Rad treba biti pisan u treem licu pasivno.

  • 2 . S t r u k t u r a r a d a

    Rad se sastoji od obveznih i neobveznih dijelova.

    Obvezni dijelovi rad su:

    korice

    unutranja naslovnica (podkorice)

    zadatak (originalno potpisan)

    saetak na hrvatskom i engleskom jeziku (Abstract) s popisom kljunih rijei na

    hrvatskom i engleskom jeziku

    sadraj (automatski generiran)

    uvod

    razradu teme

    zakljuak

    popis koritene literature

    potvrda mentora o zavrenom radu

    izjava o samostalnoj izradi rada s osobnim potpisom studenta

    CD s cijelim radom u editabilnom formatu.

    Neobvezni dijelovi rada su:

    abecedni popis koritenih kratica i akronima s punim nazivom (objanjenjem)

    ako je u radu koriteno vie od 10 razliitih kratica i akronima

    popis slika (automatski generiran) ako je u radu vie od 20 slika

    popisa tablica (automatski generiran) ako je u radu vie od 20 tablica

    priloga (ako ih ima).

    Redoslijed uvezivanja dijelova rada prikazan je na slici 1.

  • Slika 1. Redoslijed uvezivanja rada

    Korice i unutranja naslovnica (podkorice)

    Korice treba ju biti platnene i plave boje. Na koricama se zlatnom ili srebrnom bojom

    ispisuje VELEUILITE VELIKA GORICA (Ariel 14, bold), ime i prezime studenta (Ariel

    14, bold), naslov rada (Ariel 16, bold), vrsta rada (zavrni ili diplomski) (Ariel 14, bold), te

    mjesto i godina izrade rada (Ariel 14, bold) kako je to prikazano na slici 2 (lijevo).

    Unutranja naslovnica (podkorice), slika 2 desno, sadri zaglavlje u dva retka. U 1.

    retku pie velikim slovima VELEUILITE VELIKA GORICA (Ariel 14, bold), a u 2. retku

    naziv studija (Ariel 14, bold). Ova dva retka razdvaja horizontalna crta izmeu lijeve i desne

    margine. U sredinjem dijelu stranice ispisuje se redom: naslov rada (Ariel 16, bold), vrsta

    rada (zavrni ili diplomski) (Ariel 14, bold). U donjem dijelu podkorica ispisuje se lijevo

    Mentor, titula, ime i prezime a desno Student, ime i prezime, JMBAG. Na dnu stranice pie se

    Velika Gorica i godine izrade rada (sve Ariel 12 ili 14, bold).

  • Slika 2. Izgled korica i podkorica

  • Zadatak

    Zadatak je dokument koji izrauje mentor (ili proelnik studija na prijedlog mentora) i

    u njemu se definira naslov rada i konkretizira to treba biti obvezno obraeno u radu. Zadatak

    se uvezuje u rad s originalnim potpisom mentora i proelnika studija. Primjer Zadatka

    prikazan je na slici 3.

    Slika 3. Primjer Zadatka

  • Saetak i kljune rijei

    U saetku se ukratko napie to je u radu obraeno. Saetak nije Zakljuak rada. Iza

    saetka je popis kljunih rijei kojima se olakava pretraivanje radova pohranjenih u nekoj

    raunalnoj bazi diplomskih radova. Treba napisati minimalno deset kljunih rijei ili pojmova

    odvojenih zarezom. Primjer saetka prikazan je na slici 4.

    Abstract je prijevod Saetka na engleski jezik, kao i prijevod kljunih rijei (key

    words).

    Saetak, kljune rijei, abstract i key words zauzimaju zajedno najvie jednu stranicu.

    Slika 4. Primjer stranice sa saetkom

  • Sadraj

    Sadraj treba biti automatski izgeneriran koritenjem funkcionalnosti programa za

    obradu teksta (MS Word, OpenOffice, LibraOffice,...). Da bi se to moglo napraviti rad treba

    bit napravljen s definiranim stilovima za svaki naslov i podnaslov koji ulazi u popis sadraja.

    Na slici 5. prikazan je primjer sadraja automatski izgeneriranog.

    Slika 5. Primjer sadraja

    Uvod

    U uvodu se daje prikaz pitanja i radnih hipoteza na koje je ovaj zavrni rad usmjeren.

    Ovdje se ukratko objanjava zato su pitanja koja su obraivana vana, kratko se iznose

    metode pristupa rjeavanju problema i motivacija zato se odabrao taj pristup. Prezentiraju se

  • zadaci koji su ukljueni za postizanje ciljeva, definira se objekt i subjekt spram kojih je rad

    usmjeren i specificira se struktura zavrnog rada (ukratko navodi to e biti opisano u kojem

    poglavlju).

    Razrada teme

    Slijedi niz poglavlja koja su fokusirana na: opis metoda i postupaka primijenjenih u

    rjeavanju problema (teorijski pregled), obrazloenje izbora ba tih postupaka i metoda,

    objanjenje njihovih prednosti ali i ogranienja u usporedbi s drugim. Opisuje se rjeavanje

    zadataka, te daje se opis rezultata. U posljednjem poglavlju komentiraju se dobiveni rezultati.

    U tom poglavlju kandidat treba napraviti vrednovanje vlastitog rjeenja problema, razmotriti

    probleme koji su se javili prilikom rjeavanja zadatka te, ukoliko je na osnovi vlastitog

    iskustva uoio neka mogua poboljanja rjeenja, spomenuti ih. Takoer navesti smjernice za

    mogui daljnji rad na predmetnom problemu.

    Zakljuak

    Zakljuak treba sadravati saetak rezultata zavrnog rada, i ne bi trebao prelaziti 1

    stranicu teksta, ali ni manje od pola stranice. Uobiajeno se u zakljuku saeto daju odgovori

    na pitanja koja su otvorena u Uvodu, naravno temeljem rezultat do kojih se dolo u diskusiji

    (razmatranju) rada.

    Literatura

    Popis koritene literature daje se na kraju rada. Voditi rauna da redoslijed navoenja

    literature bude u skladu s redoslijedom navoenja literature u tekstu, pa se prva referenca koja

    je navedena u tekstu nalazi na prvom mjestu popisa koritene literature, druga na drugom

    mjestu, itd. Reference se navode pod rednim brojem pod kojim se pojavljuju u popisu, u

    uglatim zagradama (npr). [1]).

    Literaturu koritenu pri izradi zavrnog rada u irem smislu treba razdvojeno navesti u

    dvije grupe: (1) citirana literatura ona koja se doista citirala i (2) ostala koritena literatura

    ona koja je posredno utjecala na rad (npr. prirunici, standardi).

    Citiranog teksta u radu moe biti najvie 5%. Citiranje dijela teksta iz literature u

    popisu, oznaava se na kraju citata rednim brojem literature iz popisa u uglatim zagradama.

    Za povezivanje citata s radnim brojem literature treba koristiti funkcionalnosti programa za

    obradu teksta.

  • Svaka slika, grafiki ili tablini prikaz rezultata neijeg istraivanja i rada, a koja se

    prenosi u rad, treba obvezno navesti izvor koritenjem pozivne biljeke (fusnote). Fusnota se

    pie na dnu stranice na kojoj se poziva. Za pisanje fusnota i njihovih poziva u tekstu treba

    koristiti funkcionalnosti programa za obradu teksta.

    Popis literature se radi na sljedei nain:

    Za knjige i druge pisane radove i lanke:

    [] : , ,

    Napomena: Pojmovi napisani u tekstu se zamjenjuju stvarnim pojmom, a ostalo se prenosi upravo onako kao je to u sintaksnom formatu napisano (npr. znaci interpunkcije: [ ] , . ; i td.)

    Autori se navode u popis u bibliografskom formatu:

    ; ;....

    ili

    ; ;...

    Primjeri:

    [1]Markovi,Marko;Ivi,Ivan:ProgramiranjeuCjeziku,Profild.o.o,2008.

    [2]Markovi,M;Ivi,I:ProgramiranjeuCjeziku,Profild.o.o,2008.

    [3] Rothbaum, BO; Hodges, L: Virtual reality exposure therapy for PTSD Vietnam

    veterans:acasestudy.JournalofTraumaticStress1999;12(2):26371.

    Ako rad ima vie od tri autora, zbog preglednosti se preporua navesti ime prvog

    autora i nakon toga i dr. ako je literatura na hrvatskom jeziku i et al ako je na engleskom

    ili drugom stranom jeziku.

    Primjer:

    [3]Grgi,Marko,idr.:Komunikacijskisustavi,kolskaknjigaZagreb,2012.

    Ukoliko se kao izvor koristi Internet, treba biti svjestan da se internetske stranice

Recommended

View more >