515

Širokom BrijeguSto godina nove crkve na

VELIKA FRANJEVAČKA GIMNAZIJA

NA ŠIROKOM BRIJEGU

Marić, A.Sažetak: Autor na temelju izvorne povijesne građe iznosi mnoge pojedinosti vezane uz nastanak i rad Velike franjevačke gimnazije. Predstavljen je nastanak Gimnazije počevši od 19. svibnja 1844. i “odcipljenja” hercegovačkih franjevaca od Bosne Srebrene. Nadalje, iznose se podaci vezani za utemeljenje Uzgojnog zavoda na Čerigaju, u novosagrađenom samostanu na Širokom Brijegu, nastanak Franjevačke škole, “humačko razdoblje”, reformu školstva i osnutak prvoga razreda gimnazije 1899./90. školske godine na Širokom Brijegu. Prvi ispit zrelosti s pravom javnosti bio je školske godine 1917./18., a zatim i konačno pri-znanje ove privatne konfesionalne škole i njezino izjednačavanje u pravima i dužnostima s ostalim državnim srednjim školama. Predstavljeni su prostori u kojima je bila Gimnazija od 1844. do 1945. godine. Analizira se značenje koje je ova ustanova imala za Hercegovač-ku franjevačku provinciju i za samu Hercegovinu i hrvatski rimokatolički puk. I konačno, članak razotkriva način na koji je ova gimnazija prestala s radom. Na kraju je obrađeno stradanje gimnazijskoga profesorskog zbora i nasilno gašenje same ustanove.

Ključne riječi: Franjevačka gimnazija, Široki Brijeg, nastanak.

Podatci o autoru: Marić, A.[nte], Franjevačka knjižnica Mostar, Franjevačka 14,88000 Mostar, Bosna i Hercegovina

fra Ante Marić

516 GRADITELJSTVO

THE GREAT FRANCISCAN GYMNASIUM

IN ŠIROKI BRIJEG

Marić, A.Abstract: On the basis of original historical materials, the author presents many details related to the origin and work of the Great Franciscan Gymnasium. He presents the origin of the Gymnasium starting from 19 May 1844 and “the secession” of Herzegovinian Fran-ciscans from Bosna Argentina. Further, he presents information related to the Educational Center foundation in Čerigaj, in the newly built monastery in Široki Brijeg, establishment of the Franciscan School, reform of the educational system and establishment of the fi rst Gymnasium grade in Široki Brijeg in the school year 1899/1900. The fi rst maturity test with the right of public was in the school year 1917/18 and then the fi nal recognition of this private confessional school and equalizing of its rights and duties with other state high schools. Rooms in which the Gymnasium was in the period from 1844 to 1945 are presen-ted. The signifi cance this institution had for the Herzegovinian Franciscan province and Herzegovina itself and Croat Roman Catholic people is analyzed. And fi nally, the article reveals the way how this Gymnasium ended working. In the end, the killing of Gymnasi-um professorial staff and violent closure of the institution itself were considered.

Key words: Franciscan Gymnasium, Široki Brijeg, origin.

Author’s data: Marić, A.[nte], Franciscan library Mostar, Franjevačka 14, 88000 Mostar, Bosnia and Herzegovina

517

Širokom BrijeguSto godina nove crkve na

Konačno se “odcipljenje” hercegovačkih franjevaca od Bosne Srebrene dogodilo onoga trenutka kad su se od sv. Katari-ne iz Kreševa oprostila dvojica novaka i nekoliko dječaka uzgojnog zavoda na čelu sa svojim odgojiteljem fra Paškom Kvesićem. Bilo je to 19. svibnja 1844. Put u Hercegovinu trajao je puna tri dana, da bi odmah nakon dolaska u Hercego-vinu novaci, najvjerojatnije u župnom stanu Mostarskoga Graca a đaci u no-vosagrađenoj kući na Čerigaju, nasta-vili svoj novicijat, odnosno školovanje u Franjevačkom uzgojnom zavodu. Tako se početak gimnazijalnog života u Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji s razlogom povezuje s datumom “od-cipljenja”, a prvi prostor Franjevačkog uzgojnog zavoda jest Čerigaj.1 Svjesni su bili hercegovački fratri da će zami-sao osamostaljenja na području Herce-govine biti pusti san ako se temeljito ne ustroji biće uzgoja i školovanja vlastite franjevačke mladeži.

1 “Današnja franjevačka gimnazija na Širokom Brijegu imala je od svoga prvoga početka (tj. od god. 1844.) značaj čisto svakoga drugoga redovničkoga sjemeništa, naime uzgoj i nao-brazbu podmlatka za svoj vlastiti red …” Usp. Dragićević, o. P., Osnutak i razvoj današnje franjevačke gimnazije na Širokom Brijegu, Prvi izvještaj Franjevačke velike gimnazije na Širokom Brijegu, objavljen na kraju šk. god. 1918./1919., Mostar, 1919., Hrvatska ti-skara Franj. Provincije, str. 3. (nadalje, Prvi gimnazijalni izvještaj).

Uzgojni zavod na Čerigaju (19. svibnja 1844. – rujan 1848.)Čerigaj je posljednje sijelo župe koja je nekoć nosila ime Blatska, potom Čerigaj-ska. Ondje postoji fratarska kuća koju je gradio fra Jako Kraljević st. Pouzdana se godina njezine izgradnje ne da ustanovi-ti, no svakako je to bilo do godine 1809. kada je umro njezin graditelj. U vrijeme odcjepljenja na Čerigaju je župnikom bio fra Nikola Kordić. On je s fra Anđelom Kraljevićem, fra Paškom Kvesićem, fra Ilijom Ćavarom Vidoševićem, fra Ma-tom Ćorićem Beljom i drugima jedan od glavnih pokretača i izvršitelja odcje-pljenja. Tako je Čerigaj postao mjestom fratarskih dogovaranja i traženja mjesta za gradnju samostana, ali i prvim mje-stom Franjevačkog uzgojnog zavoda.2 U tu svrhu fra Nikola se daje na izgradnju nešto veće kuće od fra Jakine (13,5x7,5 m po vjetru) u koju je smješten Franjevač-ki uzgojni zavod, a već 1846. i novicijat u kojem svoju prvu provincijsku službu dobiva novozaređeni svećenik fra Petar Bakula kao meštar u novicijatu.3 Iste go-

2 “…Odijelivši se hercegovački franjevci od Bosne, nijesu imali ni jednoga samostana, gdje bi se smjestili i nastanili, te gdje bi po-mladak primali za red. Zato odaberu župski stan na Čerigaju, ne samo što je bio najpro-straniji, nego što se nalazio u srcu Hercego-vine …” Glavaš, R., Biskup o. Paškal Buconjić, prigodom tridesetgodišnjice biskupovanja 1880.-1910., Mostar, 1910., str. 7.

3 Petrović, L., Život i rad fra Petra Bakule

fra Ante Marić

518 GRADITELJSTVO

dine i u istu kuću, između ostalih, da bi postao fratrom, došao je i mali Stjepan Buconjić,4 kasnije poznati fratar i biskup fra Paškal Buconjić. Djeca u toj kući nisu imala dobre uvjete ni za stanovanje ni za učenje. Dijelila su i prostor i siromaštvo s fratrima.5

Preseljenje Uzgojnog zavoda u samostan na Široki Brijeg (1848. – 1864.)

Dana 23. srpnja 1846. fra Rafo Barišić, apostolski vikar za Hercegovinu, u na-zočnosti svih hercegovačkih franjevaca

(1816 – 1873), u: Stopama otaca, Almanah hercegovačke franj. omladine, jubilarno go-dište 1908.-9. – 1938.-9., God. V., Uređuje i izdaje Zbor Franjevačke bogoslovne mla-deži ‘Bakula’, Mostar, str. 35. “…Prva služba, koju je fra Petar u provinciji obnašao bila je veoma važna i odgovorna: on je imenovan učiteljem mladih novaka na Čerigaju kraj Ši-rokoga Brijega”, piše fra Leon navodeći za tu tvrdnju u bilješci Bisk. Arh., br. 9/1847.

4 “… početkom siječnja g. 1846. u svojoj 11. godini dodje na Čerigaj mladi Stjepan Bu-conjić, da po tadanjem običaju uči knjigu i pripravlja se za redovnički stališ …”, Glavaš, R., Biskup Paškal Buconjić, str. 7.

5 “…U tadanjoj redovničkoj rezidenciji vladala je velika oskudica u hrani, ne samo radi ne-rodnosti, nego, što su i sami franjevci svim pače i potrebnim oskudijevali, jer došavši iz Bosne na golu podinu nijesu ni sami ništa imali. (…) Mladi pitomci i suhi sijerkov kruh na komadiće dijelili i slijepetali, da kojem drugu ne bude krivo, kako to i sada pripovi-jeda presvijetli biskup. Pored svih tih nevolja mladi su pitomci strpljivo sve to podnašali i ustrajali na započetom putu za redovničko zvanje.” Isto, str. 7.

te cijeloga ispaćenog i obespravljenog puka Hercegovine polaže temeljni ka-men crkvi i samostanu na Širokom Brijegu.6 Odmah nakon dovršenja pr-vih soba u tom samostanu Franjevač-ki se uzgojni zavod 1848. preseljava s Čerigaja na Široki Brijeg. Franjevački je uzgojni zavod smješten u prvoj sobi do župnog ureda u zapadnom krilu. Sljedeća je soba škola (učionica), a ona zadnja do crkve sakristija.7 U tom je Franjevačkom uzgojnom zavodu uvi-jek negdje do deset ili dvanaest dječaka koji uče čitati i pisati - krasnopis, uče latinski, vjeronauk, nešto prirodopisa, matematike, pjevanje i vjeronauk. Na-kon što bi se dobro poučili u latinskom i vjeronauku, stupili bi u novicijat, upo-znali pravilo franjevačkog načina života

6 Usp. Šematizam fra Petra Bakule, s latin-skog originala iz god. 1867. preveo dr. fra Vencel Kosir, Mostar, 1970., str. 50. (“…I tako dana 23. srpnja 1846. u prisutnosti gotovo svih fratara, koji su tada bili u Hercegovini, i bezbrojnog mnoštva od veselja ushićenog naroda, presvijetli gosp. Barišić po obredu svete Rimske Crkve postavi i posveti prvi temeljni kamen nove samostanske crkve po-svećen Uznesenju bl. Djevice Marije…”).

7 Usp. Mandić, D., Iz uspomena blagpk. Fra Luke Begića, u: Almanah franjevačke omladi-ne, god. III, Mostar 1936./37., str. 93. (“…Pred Božić 1854. došao sam na Brijeg da učim za fratra. Našao sam desetero djece, i ja sam bio jedanaesti. (…) Dok se istočno krilo nije pot-puno izgradilo, djeca su stala u prizemlju za-padnog krila: od glavnog ulaza prema sjeveru najprije je bio župski ured, pa naša spavaoni-ca, zatim škola i najposlije sakristija …”)

519

Širokom BrijeguSto godina nove crkve na

i život sv. Franje i polažu vječne zavje-te. Na bogoslovne nauke odlazili su u inozemstvo, najčešće u Italiju. Prije tog odlaska “na mudru knjigu” prisegnuli bi pred kustodom ili provincijalom da će se nakon ređenja za svećenika vra-titi u hercegovačku kustodiju, odnosno provinciju.8

Izgradnja sjemeništa na Širokom Brijegu (1864. – 1865.)

Tijekom godine 1864. i 1865. iznad sa-mostanske kuhinje, koja je dovršena 1861., sagrađeno je sjemenište kao pro-dužetak istočnoga krila. Budući da su franjevci bili jedini koji su u tim teškim vremenima pastorizirali Hercegovinu, budućnost duhovne skrbi bila je is-ključivo oslonjena na ovaj Franjevački uzgojni zavod. Uprava Kustodije koja je bila na Širokom Brijegu posvećivala je veliku pozornost uzgoju “učeće mla-deži”, te su se njezini članovi nerijetko sastajali i svojim odredbama uređivali život u Franjevačkom uzgojnom zavo-du, u novicijatu i na bogosloviji. Unu-tarnjim političkim nemirima, na osobit

8 Prema prvom Šematizmu novoosnovane Kustodije fra Anđela Kraljevića iz 1853. u samostanu je na Širokom Brijegu šest (6) novaka obučenih 16. studenoga 1852., pet obučenih 13. lipnja 1853.; dvanaest (12) je studenata bogoslovije u Italiji u gradovima Asculi in Piceno, Viterbii, Veneciji, Ferrari, Bolonji i trinaest (13) đaka u sjemeništu na Širokom Brijegu.

način usmjerenim prema Crkvi, crkve-nim imanjima i samostanima, u Italiju je tih godina bilo nemoguće slati her-cegovačke franjevačke bogoslove, te se sav školski život slio i odvijao na Širo-kom Brijegu, a samostan je za sve njih bio pretijesan.9

Humačko razdoblje Franjevačkog uzgojnog zavoda (1870. – 1889.)

Novonastale neprilike sedamdesetih godina 19. stoljeća primorale su upravu Kustodije da Franjevački uzgojni zavod sa Širokoga Brijega premjesti na Humac pokraj Ljubuškoga gdje se onda zapo-čelo s gradnjom sjemeništa.10 No, ni u

9 “… Imamo u samostanu školu latinskoga jezika, humanistički studij (gimnaziju), fi lo-zofi ju i teologiju. Filozofi ju i teologiju nismo dosada predavali, nego smo mlade redov-nike slali u Italiju k svojoj ljubeznoj braći. Sada pak, pošto su na našu nesreću u Italiji naši samostani porušeni i braća raspršena, ne znamo kamo ćemo poslati svoje mladiće na nauk izvan domovine …” Šematizam fra Petra Bakule iz 1867., str. 55.

10 “…da smo mi zbog nestašice potrebnog pro-stora u ovom samostanu (Širokom Brijegu, op. A.M.) i zbog drugih vrlo opravdanih razloga počeli u ovo vrijeme graditi drugi samostan na Humcu za školu i kolegij …” Šematizam fra Petra Bakule iz 1867., str. 55.;

Razloge za premještaj na Humac donosi o. Pavo Dragičević:1. “Tjesnoća na Širokom Brijegu. Od 1860.

na Širokom je Brijegu ne samo novicijat uz sjemenište, nego još povrh fi lozofi ja i teologija. – Prevrat, koji je god. 1859. u Italiji nastao i do god. 1867. neprekidno se održavao i s njim uslijedila supresija

fra Ante Marić

520 GRADITELJSTVO

tom razdoblju ne zamire u samostanu na Širokom Brijegu Franjevački uzgojni zavod, gdje i dalje ostaje novicijat i još k tomu bogoslovija koju 1867. osniva tek svršeni profesor fra Paškal Buco-njić, kojeg su teška srca pustili iz Rima s papinskog sveučilišta. Tih se godina mnogo radi na ustroju školstva. Dosa-dašnji su franjevački uzgojni zavodi bili po mjeri onih talijanskih, jer se i bogo-slovno školovanje gojenaca nastavljalo u Italiji. Na Humcu i na Širokom Brije-gu pristupa se reformi školstva. Odvaja se osnovna (pučka škola) od franjevač-ke, i traje četiri godine. U tu svrhu se na Širokom Brijegu gradi zgrada Narodne učionice 1867. Po završetku osnovne škole ide se u franjevačku samostan-sku školu. Uprave Kostodije, i poslije Provincije, nastoje školovanjem svojih studenata u inozemstvu, osim u Italiji i po drugim europskim sveučilištima, mnoge od njih osposobiti za učitelje, nastavnike i profesore. Taj je sustavni napor urodio plodom te se tako došlo

samostana i sekularizacija redovničkih imanja, zapriječio je slanje naših klerika na onomašnja učilišta; stoga se je i bilo primorano da se sve koncentrira na Ši-rokom Brijegu…

2. Prehrana. Ovo je uvijek bilo od naših najvitalnijih pitanja.

3. Smatralo se je za korisnije odijeliti stari-je đake od mlađih.”

Usp. Prvi gimnazijalni izvještaj, Mostar, 1919., str. 6.

do osnivanja pravog srednjeg – gimna-zijalnog školskog bića po ustroju na eu-ropske standarde.

Osnivanje 1. razreda gimnazije u franjevačkom samostanu na Širokom Brijegu (šk. god. 1889./90.)

Školske godine 1889./90. Franjevački se uzgojni zavod vraća s Humca na Široki Brijeg ustrojem prvog razreda gimna-zije. Sljedeće je godine osnovan i drugi razred gimnazije, a prvi je zadržan no-vačenjem novih dječaka. U sljedećem je desetljeću osnivan razred po razred i vodila se stalna bitka s manjkom škol-skog prostora i s oskudicom u školskim pomagalima.11 U tu je svrhu uprava Provincije uz rekonstrukciju samostana donijela odluku i o izgradnji gimnazije na Širokom Brijegu, tako da su je smje-stili i izgradili u produžetku južnoga krila. Snimanje postojećeg stanja samo-stana, stare crkve te pokušaja izgradnje sjemeništa rekonstrukcijom samostana

11 “…Opet se daljnji razredi nastavljaju na Humcu s kombiniranim fi lozofskim kurzom sve do 1904. Reformiranje i ujedinjenje ove gimnazije i njezin radikalni preporod čeka-lo je na gojence insbruške univerze OO. ff . Didaka Buntića – koji na njoj evo djeluje već 24 godine – i Mirka Matijevića. Ovi su zaslužni trudbenici – između ostalih – her-kulskom snagom na se navalili po preko 30 sedmičnih sati. Njihovoj se zauzetosti mora zahvaliti, da se je 1897. otvorio III., 1899. IV., 1903. V. i 1907. VI. razred.” Usp. isto, str. 7.

521

Širokom BrijeguSto godina nove crkve na

obavio je poznati arhitekt Maksimilijan David godine 1899.12 Uprava je Pro-vincije odustala od sjemeništa unutar postojećih samostanskih dimenzija, pa je isti arhitekt, zajedno s drugima iz austrijskog ureda mostarskoga kotara, nacrtao projekt za novu zgradu godine. 1900. Gimnazija je izgrađena 1903. No, već je i tad bilo jasno da ova zgrada ne zadovoljava potrebama gimnazijalnog bića na Širokom Brijegu, ali Provincija, pritisnuta i drugim potrebama u tom trenutku, nije mogla učiniti više. M. David je godine 1904. radio projekt za novu crkvu na Širokom Brijegu. Neg-dje je završetkom rekonstrukcije samo-stana i izgradnje gimnazijalne zgrade započela izgradnja nove velebne crkve, čiji je temeljni kamen svečano položio hercegovački biskup fra Paškal Buco-njić 20. lipnja 1905.

12 Rodio se 7. prosinca 1859. u Alttischeinu, Moravska. Visoku tehničku školu završio u Brnu. Radi kao asistent u Brnu i kod pri-vatnika u Češkoj. U Mostar kao namještenik austrougarske monarhije dolazi 21, svibnja 1890. godine, a 1907. odlazi u Tuzlu. Osim spomenutog projektira novu crkvu na Ši-rokom Brijegu, crkvu u Drinovcima, te u Mostaru Okružni sud, Biskupski dvor, do-gradnju Djevojačke škole. Usp. Wiener Bau-industrie-zeitung, Wien, XX, 41, 10. 12. 1908., str. 390. – 391. (Za podatak zahvaljujem mr. Tihomiru Zovki, Široki Brijeg).

Konvikt za vanjske đakeFratri su od početka osnivanja Franje-vačkog uzgojnog zavoda i kasnije Gi-mnazije imali i želju i namjeru opisme-niti neuki hrvatski rimokatolički puk u Hercegovini. U tu su svrhu osnivali i vodili analfabetske tečajeve, osnivali su i gradili zgrade pučkih škola i bez ikakve naknade, i u jednom i u drugom pothvatu, davali sve od sebe. Odatle se i razumije nastojanje uprave Provincije da na Širokom Brijegu osnuje i Konvikt za vanjske – eksterne đake, dakle, za onu djecu koja ne žele biti svećenici, da im se omogući gimnazijsko školovanje. U tu je svrhu osnovan Konvikt za vanj-ske đake godine 1912. kupnjom kuće od Ivana Marušića zvanog “Janće” na Ši-rokom Brijegu nedaleko od crkve, iako je na Gimnaziji već 1903. bilo vanjskih đaka.

Dobivanje prava javnosti i polaganja prvog ispita zrelosti

Fra Didak Buntić, koji je nakon fra Mir-ka Matijevića direktor Gimnazije od godine 1910., nastoji svim silama s osta-lim profesorima i upravom Provincije osnovati svih osam razreda i na Gimna-ziji omogućiti prvi ispit zrelosti s pra-vom javnosti.13 Pa iako su uvjeti školstva

13 “… Tek kad je došao za provincijala o. fra Da-vid Nevistić (1916. – 1919.) uspjelo je učitelj-skom zboru, - podvrgnuv se svim mogućim

fra Ante Marić

522 GRADITELJSTVO

i prostorom i pomagalima bili skromni, direktor je Gimnazije fra Didak znao ponavljati: “Tko ima tijelo, lasno će za njega naći i odijelo!” Snovi su se ostva-rili školske godine 1917./18. Na Velikoj franjevačkoj gimnaziji na Širokom Bri-jegu upriličen je prvi ispit zrelosti, i te je maturalne svjedodžbe đacima država priznala. Godine 1926., odredbom Vla-de Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, država je priznala konfesionalnu pri-vatnu školu hercegovačkih franjevaca Veliku franjevačku gimnaziju na Širo-kom Brijegu u razini svih drugih dr-

teretima i neprilikama – da prodre s nastav-kom VII. i VIII. razreda. Kad se je već bilo u VIII. razredu, starješinstvo se je reda obrati-lo molbom na visoku zemaljsku vladu, da bi se priznala ista prava gimnaziji na Širokom Brijegu, koja već otprije imađahu isusovačka u Travniku i franjevačka u Visokom. Na ovu je molbu visoka vlada odgovorila zatraživši od gimnazijalnoga ravnateljstva nužne po-datke, kao n. pr. o svrsi i historiji gimnazije, o njezinom dosadašnjem uspjehu, o biblio-teci, o zbirkama, itd. Ad hoc je bio izaslan u martu 1918. vladin povjerenik Dragan Kun-dlich, nadzornik srednjih škola, da se uvjeri na licu mjesta, da li zaslužuje ova gimnazija, da joj se prizna pravo zrelosti pred mješovi-tim ispitnim povjerenstvom. Rezultat je nje-gova inspiciranja i proučavanja bila naredba zemaljske vlade od 19. jula 1918. br. 251.423, kojom se udovoljava svim stavljenim tražbi-nama od strane starješinstva reda i uriče se prva matura u rujnu za svršene osmoškolce 1917. – 18. (Šk. Glasnik, god. 1918., str. 68. – 70.)” Usp. Prvi gimnazijalni izvještaj, Mo-star, 1919., str. 8.

žavnih srednjih i gimnazijalnih škola sa svim pravim i dužnostima.14

Izgradnja nove gimnazijalne zgrade

Stalne je teškoće Franjevačkoj velikoj gimnaziji na Širokom Brijegu pred-stavljao nedostatak prostora. Stoga su se franjevci, na poticaje Profesorskog zbora odvažili na smion graditeljski pothvat polaganjem temeljnog kame-na novoj gimnazijalnoj zgradi 4. listo-pada 1924. Zgrada, velikih dimenzija i arhitektonski zahtjevna, građena je po uzoru na europske školske zgra-de. Njezina je izgradnja briga uprave Provincije, o čemu temeljito svjedoči Pismohran Hercegovačke franjevačke provincije. Najvećim se dijelom ova zgrada izgradila zahvaljujući samo-prijegoru fratara u župama po Her-cegovini te milodarima koje su fratri isprosili od crkvenih i svjetovnih usta-nova. Teško je išlo s kreditom iz dr-

14 “Na Molbu upraviteljstva gimnazije donese Ministarstvo prosvjete, Odjeljenje za sred-nju nastavu, u Beogradu rješenje br. 13.632 II. od 19. svibnja 1926., kojim se Franjevač-ka gimnazija na Širokom Brijegu podpuno izjednačava s državnim gimnazijama i daje joj se pravo, da se pred njezinim stručno osposobljenim nastavnicima polažu ispi-ti zrelosti.” Vukšić, R., Godišnja izvješća za školske godine 1940/41., 1941/42., 1942/43., 1943/44., Mostar, Hrvatska Tiskara F. P., 1944., str. 7.

523

Širokom BrijeguSto godina nove crkve na

žavne subvencije, teško s pomoću koju je Provincija tražila preko papinskog nuncija. Sve je to usporilo zamišlje-nu izgradnju, te je u nedovršenoj Gi-mnaziji održana prva nastava školske 1927./28. godine, a zgrada je bila po-sve završena tek školske 1931./32. go-dine. Nacrt su učinili inženjeri Miloš Komadina i Pop Alamour iz Mostara tijekom godine 1924. Zgrada u tlocrtu ima oblik tiskanog velikog slova “E”. Po cijeloj svojoj dužini i vanjskim krakovi-ma toga slova uz visoko prizemlje ima i kat s potkrovljem, a središnji se dio toga slova od visokog prizemlja diže na dva kata. Njezina je pročelje bogato ukrašeno štukaturom, otvori su veliki, učionice su prostrane i prozračne. Pod sjevernim je dijelom podrum, koji su graditelji bili namijenili za gimnazijal-ni muzej. Iznad podruma je dvorana za đačke predstave i skupove. Zgrada je pokrivena eternitom. U nju je uvedena mreža za buduću električnu rasvjetu i stručno je postavljena gromobranska zaštita. Sanitarni su čvorovi izgrađe-ni u skladu s higijenskim propisima, s tekućom vodom. Pravi je ukras ovoj zgradi vanjski zaslon nad središnjim dijelom s mogućnošću izlaska i fra-njevački grb na obje strane središnjeg dijela zgrade s natpisom: Franjevačka velika gimnazija.

Izgradnja zgrade Konvikta za vanjske đakeIzgradnjom nove stara je gimnazijalna zgrada postala sjemeništem, ono naj-starije sjemenište unutar samostanskog prostora klerikatom, pa je ostalo nerije-šeno pitanje konvikta za vanjske đake. Onaj, naime, izgrađeni godine 1912. postao je pretijesan i neuvjetan. Mogao je primiti tek četrdesetak učenika te je proširen god. 1916. I ovom prigodom uprava je Provincije unajmila jednog od onodobno najpoznatijih arhitekata Jo-sipa Vancaša. Po nacrtu Šimuna Borasa god. 1929. i 1930. izgrađena je velebna zgrada, s kojom je u građevnu cjelinu spojen postojeći dio, čime je smještaj za gojence bio na zavidnoj razini.

fra Ante Marić

II. razred gimnazije god. 1912.

524 GRADITELJSTVO

Velika franjevačka gimnazija Široki Brijeg postaje slavna i poznata

Uprava Hercegovačke franjevačke pro-vincije s velikom pomnošću ispunjava sve državne zahtjeve oko ustroja Gi-mnazije i Profesorskog zbora. Gimna-zijalna zgrada, prema godišnjim sta-tističkim izvješćima, udovoljava svim školskim i higijenskim propisima koji su u ono doba vrijedili. Gimnazijalno biće s velikim stupnjem priznanja pro-lazi stroge državne i “prosvetne” iza-slanike, i odreda je rad ove škole u nji-hovim izvješćima ocjenjivan visokom ocjenom. Profesori, nakon okončana teološkog studija, završavaju studij iz predmeta koji predaju na Gimnazi-ji, a nerijetko iz tog predmeta postižu magisterije i doktorate. Da bi životni uvjeti đaka bili na što višoj razini, Pro-vincija na rijeci Lištici – uz Fratarsku mlinicu iz 1860. godine, a dijelom i u

samoj mlinici – podiže hidroelektranu kako bi zgrada Gimnazije, Konvikta, Samostana i prateći objekti imali ra-svjetu te vodu za piće i potrošnju. Na samostanskom imanju sijalo se žito i uzgajalo se voće i povrće kako bi djeca imala što bolju i odgovarajuću prehra-nu. Gimnazija je imala izučene kuhare, pekare, kućepazitelje koji su s velikom odgovornošću radili svoj posao. U ljet-nim praznicima “kržljaviji” su đaci od-lazili na planinski zrak u Polja15 gdje su brigu o njima preuzimali članovi Pro-fesorskog zbora. U tu svrhu god. 1932. u Masnoj Luci sagrađena je Fratarska kuća za odmor i za sjedište samostal-ne Kapelanije Polja. Disciplina je bila na zavidnoj razini. Uz obvezno škol-sko gradivo na Gimnaziji je razvijena izvanškolska aktivnost kroz školske i đačke udruge i različite sekcije. Đaci sudjeluju u javnom i kulturnom životu, uređuju i tiskaju svoje đačke listove i priređuju priredbe. Osnovano je Druš-

15 Capellania in Campis, Poglia, Polja, Plani-na je prostor između Vrana i Čvrsnice koji su tzv. “drugo stanje” ili “ljetno stanje” do-nje Hercegovine, kamo od kraja svibnja do kraja rujna izlaze pastiri čuvati svoja stada, a težaci obrađivati planinske oranice. Her-cegovačka franjevačka Provincija svojim Rasporedima osoblja uvijek određuje za to područje i za to vrijeme “župnika”. Zahvalju-jući toj višestoljetnoj i sustavnoj fratarskoj brizi to je područje danas postalo Parkom prirode Blidinje.

Mali maturanti s profesorima i školskim nadzornikom, 1933.

525

Širokom BrijeguSto godina nove crkve na

tvo prijatelja Gimnazije i Roditeljsko vijeće koji su s Profesorskim zborom bdjeli nad zdravim i čestitim životom u ovoj ustanovi.

Politička previranja i Franjevačka velika gimnazija na Širokom Brijegu

Uprava Provincije i Profesorski zbor na čelu s direktorom Gimnazije uvijek su nastojali iz škole i iz školskog bića is-ključiti svaki politički utjecaj. Gimna-

zija kao Franjevački uzgojni zavod, potom kao Probandat i Franjevačko sjemenište i konačno kao Velika franje-vačka gimnazija Široki Brijeg prolazila je kroz mnoga i teška politička vreme-na i previranja. Nastala je u vrijeme Turske Carevine, istrpjela s narodom i zemljom krvavi turski pad, austrougar-sku okupaciju i aneksiju, ratove koji su prethodili I. svjetskom ratu, prestanak austrougarske vladavine i osnivanje Ju-goslavije, prebrodila je veliku glad 1916.

fra Ante Marić

Fra Bruno Adamčik s učenicima, 1943.

526 GRADITELJSTVO

i 1917. te teško poraće, jugoslavensku diktaturu i srpska nastojanja oko Ve-like Srbije, osnutak NDH i II. svjetski rat. Ubijena je na najkrvaviji način ova ustanova 7. veljače 1945. dolaskom par-tizanskih postrojbi na Široki Brijeg i osnutkom nove komunističke Jugosla-vije. Đaci su rastjerani, profesori pou-bijani, Gimnazija bombardirana i zapa-ljena, a 1947. godine preostalo knjiško i pismohrano blago Gimnazije i Samo-stana užgano je na lomači.

Viktimolog fratara profesora i školskih zgrada Širokoga Brijega

Školski život tijekom II. svjetskog rata jako je trpio. Na osobit način u školskoj 1943./44. godini. To je, kako se poslije i vidjelo, bila posljednja školska godi-na na Franjevačkoj velikoj gimnaziji na Širokom Brijegu. Školska je godina 1944./45. ugašena u pepelu i krvi u po-četku svog drugog polugodišta, točnije 7. veljače 1945. Zgrada je teško ošteće-na. Namještaj, kabineti, knjižnice, mu-zejske zbirke pa i glazbeni instrumenti su uništeni, tako da je malo što preo-stalo. U veljači i ožujku 1947. spaljeni su i ostatci ostataka u gimnazijskoj i u drugim zgradama, kao i matične knjige Župnog ureda.

Ovo su bili članovi Profesorskog zbora u školskoj godini 1943./44.:16

fra Radoslav dr. Vukšić, upravitelj, pro-fesor matematike i fi zike i čuvar fi zikal-ne zbirke;fra Krešimir dr. Pandžić, profesor nje-mačkog, latinskog i grčkog jezika;fra Oton dr. Knezović, profesor hrvat-skog, povijesti i zemljopisa, knjižničar profesorske knjižnice;fra Arkanđeo dr. Nuić, profesor latin-skog, grčkog i francuskog;fra Fabijan dr. Paponja, profesor narod-ne i opće povijesti i zemljopisa, nad-stojnik konvikta;fra Didak dr. Burić, profesor hrvatskog i francuskog;fra Marko dr. Dragićević, profesor latin-skog, grčkog i povijesti starog vijeka;fra Miroslav Ćosić, profesor umjetno-sti s poviješću i crtanja, čuvar crtačke zbirke;fra Vilim Primorac, učitelj vještina, gi-mnastike, nadstojnik sjemeništaraca VII. i VIII. razreda;fra Rajko Radišić, suplent s položenim profesorskim ispitom zoologije i bota-nike, mineralogije i geologije, čuvar ke-mijske zbirke;

16 Franjevačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Širokom Brijegu, godišnja izvje-šća za školske godine 1940/41., 1941/42., 1942/43., 1943/44., Mostar, Hrvatska Tiskara F.P., 1944. str. 74-77.

527

Širokom BrijeguSto godina nove crkve na

fra Vojislav Mikulić, suplent mineralo-gije, geologije, zoologije i botanike, ču-var prirodopisne zbirke i muzeja;fra Leonardo Rupčić, suplent francu-skog i latinskog;fra Bruno Adamčik, suplent kompo-zicije i glazbene znanosti, klavira i pjevanja;fra Didak Ćorić, suplent hrvatskog i nje-mačkog, knjižničar učeničke knjižnice;fra Tadija Kožul, suplent latinskog, grč-kog i hrvatskog, donadstojnik konvikta;fra Borislav Pandžić, suplent bogoslov-lja, nadstojnik sjemeništaraca od 1. do 6. razreda;fra Dobroslav dr. Šimović, suplent bogoslovlja;fra Roland Zlopaša, suplent matemati-ke i fi zike;fra Nenad Pehar, suplent narodne i opće povijesti i zemljopisa, čuvar po-vijesno-zemljopisne zbirke;fra Čedo Škrobo, suplent bogoslovlja;fra Mile Leko, pomoćni nastavnik bogoslovlja.

Partizani su bez suđenja poubijali sve fratre koje su zatekli u samostanu – njih dvanaestoricu. Osmoricu su zatekli u hidroelektrani, odveli ih u smjeru Spli-ta i ubili ih na zasad nepoznatu mjestu. Samostanskoga su vikara ostavili još koji dan na životu dok ih nije uputio u ru-kovanje hidroelektranom. Šestoricu su

fra Ante Marić

Netom dovršena gimnazijska zgrada

Fra Vojislav Mikulić s učenicima

Fra Dobroslav Šimović s učenicima

528 GRADITELJSTVO

ubili u Mostarskom Gracu. Trojicu su pograbili s oltara u susjednoj župi Izbič-nu te ih ubili vodeći ih prema Mostaru. Iz mostarskog su samostana odveli sed-moricu, smaknuli ih i mrtva im tijela bacili u Neretvu. Nekolicina je stradala na Križnom putu. Od dvadeset i jednog profesora Franjevačke velike gimnazije partizani su ubili njih dvanaest: - fra Radoslava dr. Vukšića;- fra Krešimira dr. Pandžića;- fra Arkanđela dr. Nuića;- fra Fabijana dr. Paponju;- fra Marka dr. Dragićevića;- fra Leonarda Rupčića;- fra Brunu Adamčika;- fra Tadiju Kožula;- fra Borislava Pandžića;- fra Dobroslava dr. Šimovića;- fra Rolanda Zlopašu;- fra Nenada Pehara.

Na početku školske godine, unatoč velikim neprilikama i ratnim djelova-njima u okolici i na samom Široku Bri-jegu, bilo je upisano 313 učenika, a na kraju ih je godine bilo 309.

Literatura

Prvi Izvještaj Franjevačke velike gi-mnazije na Širokom Brijegu, objav-ljen na kraju šk. god. 1918./1919., Mostar 1919., Hrvatska tiskara Franj. Provincije.

Franjevačka klasična gimnazija s pra-vom javnosti u Širokom Brijegu, Godišnja izvješća za školske godine 1940/41., 1941/42., 1942/43., 1943/44., Mostar, Hrvatska tiskara F. P., 1944.

Glavaš, R., Biskup o. Paškal Buconjić prigodom Tridesetgodišnjice bisku-povanja 1880–1910., Mostar, 1910. Ti-sak i naklada Gjure Džamonje.

Stopama otaca, Almanah Herceg. Franj. Omladine, God. III. 1936/37. i Jubi-larno, god. V., 1908-9. – 1938-9., Ure-đuje i izdaje Zbor Franjevačke bogo-slovne mladeži “Bakula”, Mostar.

Schematismus Missionariae neoerectae Custodiae Hercegovinensis Fratrum Minorum regularis observantiae So-llecitudine admodum Rev. Pat. Fr. Angeli Kraljević Custodis Provincia-lis eusdem Impressus Pro Anno Do-mini MDCCCLIII. Rachusii Typis P. Franc. Martecchini.

Schematismus topographico – histori-cus Custodiae provincialis et Vicari-atus apostolici in Hercegovina Sub regimine spirituali Fratrum Min. Observ. Sancti Francisci Pro Anno Domini 1867. Spalati. Typis Antonii Zannoni 1867. S latinskog preveo: Dr. Vencel Kosir, izdao Provincijalat Hercegovačkih franjevaca Mostar, Tisak: NIP “Štampa”, Osijek.

Znanstveno-stručni skup / The scientifi c-expert symposiumSto godina nove crkve na Širokom Brijegu / One hundred years of the new church in Široki Brijeg20. lipnja 1905. - 20. lipnja 2005. / 20 June 1905 - 20 June 2005

Zbornik radova / Proceedings

Nakladnik / Published byFranjevački samostan Široki BrijegTh e Franciscan Monastery Široki Brijeg

Za nakladnika / For the publisherfra Branimir Musa

Uredništvo / Editorial boarddr. Ivo Čolakfra Vendelin Karačićdr. Antun Karaman

Urednik / Editordr. Ivo Čolak

Fotografije / PhotosKruno Hrkać i drugi

Lektor / Language editorfra Vendelin Karačić

Prijevod na engleski / English translationGoran ŠamoDanijela KožulIvana Medić

Raunalna obrada i prijelom / Computer processing and layoutDamir ZadroBožo Penavić, prof.

Tisak / Printed byFram-Ziral, Mostar

Naklada / Edition1500 primjeraka / 1500 copies

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

726.54(497.6 Široki Brijeg)”1905/2005”(091)

ZNANSTVENO-stručni skup Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu (2005) Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu : 1905.-2005. / Znanstveno-stručni skup Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 20 lipnja 2005 ; [prijevod na engleski, English translation Goran Šamo, Danijela Kožul, Ivana Medić ; fotografi je, photos Kruno Hrkać i drugi]. - Široki Brijeg : Franjevački samostan ; Mostar : Građevinski fakultet Sveučilišta, 2006. - 555 str. : ilustr.

Tekst na uporedo hrv. i engl. jeziku. - “... skup, koji je održan ... 20. lipnja 2005. ...” -> Proslov. - Bibliografi ja i bilješke uz tekst

ISBN 9958-9170-4-1

COBISS.BH-ID 15229702