Velika ilustrirana enciklopedija - Zdravi vrt

ZDRAVI VRT

VELIKA ILUSTRIRANAENCIKLOPEDIJA

Organski, prirodan i bez kemikalija

NAJPOTPUNIJA I NAJSVEOBUHVATNIJA

KNJIGA O EKOLO©KOM VRTLARSTVU:NA JEDNOMU MJESTU OBUHVAÊENE

SU OSNOVE EKOLO©KOG VRTLARSTVA

TE SAVJETI O UZGOJU POVRÊA, VOÊA

I UKRASNOG BILJA.

• Djelo najuglednijih svjetskihstruËnjaka. Pouzdane informacijei provjereni savjeti.

• Knjiga je oblikovana pregledno,pa se do potrebnih informacijabrzo i lako dolazi.

• PraktiËni savjeti objaπnjenikorak po korak.

• Fotografije, crteæi i tablice ilustrirajui upotpunjuju opise.

• Abecedni prikaz povrÊa.

• Abecedni prikaz bolesti i πtetnika.

koriceOG_CRO:Korice OG_CRO 12/3/09 1:56 PM Page 1

Naslov izvornikaEncyclopedia of ORGANIC GARDENINGThe complete guide to natural & chemical-freegardening

Copyright ∂ 2002, 2005 Dorling Kindersley LtdText copyright ∂ H. D. R.A., 2001, 2005∂ za hrvatsko izdanje Mozaik knjiga, 2010.

Za nakladnikaAlen Bodor

UrednicaIvanka Borovac

PrijevodDraæen RuæiÊNino OrepiÊ

LekturaJasenka RuæiÊ

StruËna redakturaVesna BradiÊ dipl. inž.

Priprema za tisakGrafiËki studio Miπ

PredgovorVrtovi nam trebaju davati zdrave, svjeæe i ukusne plodove, mirisavo zaËinsko biljei prekrasno cvijeÊe. Moraju biti sigurni za djecu, kuÊne ljubimce, ptice i leptire, kojiu naπe pejzaæe i naπe æivote unose ljepotu i radost.A rad u njima treba nam biti uæitaki zadovoljstvo ∑ jednako kao i pogled na njih.

ZDRAVI VRT je pouzdan i dragocjen priruËnik namijenjen svima koje zanimaprirodan, zdrav i siguran uzgoj povrÊa, voÊa, zaËinskog i ukrasnog bilja.Djelo je struËnjaka iz najuglednije europske organizacije na podruËju ekoloπkogvrtlarstva ∑ HDRA, The Henry Doubleday Research Association ∑ posveÊene istraæivanjui promoviranju prirodnog vrtlarstva, poljoprivrede i hrane.Ta je institucija meuvodeÊim svjetskim autoritetima kad je rijeË o uzgoju voÊa i povrÊa, a jednako takoi ukrasnog bilja. Njima se za savjet obraÊaju Ëak i vlade i meunarodne organizacije.

ZDRAVI VRT donosi objaπnjenje osnovnih postavki i pravila ekoloπkoga uzgojabilja te struËne savjete o tome gdje i kako poËeti, bilo da ste poËetnik ili iskusan vrtlar,bilo da imate velik vrt ili tek balkonski kutak i nekoliko lonËanica. PraktiËni savjeti istruËno vodstvo pokazat Êe vam kako prijeÊi na ekoloπko vrtlarstvo te kako inkorpo-rirati ekoloπka (organska, bioloπka, prirodna) naËela u planiranje i oblikovanje vrta.

ZDRAVI VRT pokriva sve od njege tla i recikliranja do πtednje vode, prirodnogobuzdavanja πtetnika i bolesti te spremanja i Ëuvanja plodova. Detaljna objaπnjenja,korak-po-korak, popraÊena preglednim ilustracijama, otkrivaju kako treba priprematitlo i kompost, kako sijati i saditi, malËirati i zalijevati, njegovati i πtititi biljke od bolestii πtetnika ∑ kako stvoriti savrπen ekoloπki vrt. Poseban dio posveÊen je povrÊu pa seabecednim slijedom obrauju sve vrste povrÊa. Slijedi opis biljnih bolesti i πtetnika.

ZDRAVI VRT je najpotpunija i najsveobuhvatnija knjiga o ekoloπkom vrtlarstvu.Na jednomu mjestu obuhvaÊene su osnove ekoloπkog vrtlarstva te savjeti o uzgojupovrÊa, voÊa i ukrasnog bilja. Djelo je najuglednijih svjetskih struËnjaka; informacijesu pouzdane i svi savjeti provjereni i potvreni u praksi. Knjiga je napisana jasno irazumljivo, a oblikovana pregledno, pa se do potrebnih informacija brzo i lako dolazi.Fotografije, crteæi i tablice ilustriraju i upotpunjuju opise.

Æelimo vam puno radosti i zadovoljstva u zdravu uzgoju bilja!

Uredniπtvo

NAPOMENAGraa u ovoj publikaciji neproËiπÊena jeverzija i bit Êe pomno provjerena i korigiranaprije objavljivanja u knjizi.

OVO POGLAVLJE pokriva veÊinu problema s kojima se moæete suoËiti priuzgoju biljaka u vrtu, kao i u zatvorenome: u stakleniku i pod folijom.Uz to Êe vam pomoÊi prepoznati i rijeπiti sliËne tegobe pojave li se uzimskome vrtu ili kod sobnih biljaka.

Natuknice su poredane abecednim slijedom prema uobiËajenunazivu. Kod πtetnika i biljnih bolesti, da bi se izbjegla zabuna, navedenasu i znanstvena imena. Pri svakoj se natuknici ukratko opisuje problem,bilo da je rijeË o poremeÊaju, bolesti ili πtetniku. Zatim su navedenebiljke podloæne navedenom problemu. Kojiput su problemi specifiËni, alimogu im biti podloæne i cijele skupine srodnih biljaka, ili pak sve biljkekoje se uzgajaju pod sliËnim uvjetima. Opisani su i najËeπÊi simptomi.

Zatim su za svaki pojedini problem navedene mjere zaπtite isuzbijanja (ako su one uopÊe potrebne).Vrlo je vaæno pridræavati setoga pravila. Prije svega, nemojte nikada prskati, pa Ëak ni sredstvimadopuπtenima u organskom poljodjelstvu, osim ako to zaista nije nuæno.

Najbolji praktiËni savjeti za zdrave biljkeOvim se opÊenitim mjerama potiËe zdrav rast otpornih biljaka i smanjujepotreba za suzbijanjem bolesti i πtetnika.• Osigurajte prirodnim grabeæljivcima odgovarajuÊu hranu i skloniπte(v. Vrtlarstvo u suradnji s prirodom, str. 186 ∑ 201).• Osigurajte dobru strukturu tla (v.Tlo i njega tla, str. 33 ∑ 39).• Dohranjujte tlo kompostiranim organskim poboljπivaËima tla(v. i Tlo i njega tla, str. 40 ∑ 61)• Birajte biljke kojima odgovara raspoloæiv poloæaj.• Nemojte sijati ili saditi kad su temperature preniske.• Odræavajte higijenu na visokoj razini ∑ uklanjajte biljne dijelovenapadnute πtetnicima i bolestima, kako u vrtu, tako i u zatvorenome(v. takoer Savjeti za uzgoj u zatvorenome, str. 228 ∑ 229).• Prorjeivanjem i rezidbom potiËite protok zraka oko biljaka.• Nemojte previπe prihranjivati, osobito duπikom, koji dovodi dopreobilna rasta privlaËna πtetnicima.• PovrÊe uzgajajte poπtujuÊi plodored (v. str. 301 ∑ 303).• ©tetnike i oboljele dijelove biljaka sakupite Ëim se pojave.• Ako ste problem definirali, uzgajajte kultivare koji su otporni na njega.

Najbolji praktiËni savjeti za prskanjeNikada:• Nemojte prskati ako postoji koji drugi naËin.• Ne mijeπajte dva sredstva za prskanje.• Nemojte prskati po vjetru.Uvijek:• Ispravno odredite problem, tako da upotrijebite pravo sredstvo.• Provjerite je li sredstvo zakonski i u skladu s organskim uzgojemodobreno za tu svrhu. Propisi se Ëesto mijenjaju.• Prskajte u sumrak kako ne biste naπtetili pËelama.• Pridræavajte se uputa priloæenih uz samo sredstvo.• Nosite zaπtitnu odjeÊu i koristite se kvalitetnom prskalicom.

Ostale korisne uputeVeÊina metoda i materijala za sprjeËavanje i suzbijanje bolesti i πtetnikadetaljnije je opisana, a Ëesto i ilustrirana, u poglavlju o zdravlju biljakana str. 84 ∑ 103. Ondje je ukljuËeno suzbijanje bioloπkim metodama,zamke i prepreke te organska sredstva za prskanje. Joπ korisnih savjetamoæete naÊi i u drugim dijelovima knjige.Prekrivke ∑ agrotekstil i mreæa, str. 230 ∑ 233.Nedostatak minerala (hraniva) te pH vrijednost tla: str. 36 ∑ 37 i 61.Ispitivanje i analiza tla, str. 33 ∑ 37.

Bolesti i πtetnici, A ∑ ÆBakterijski rakkoπtiËavog voÊaPseudomonas mors-prunorum

Ujesen i zimi kiπa s liπÊa πiribakteriju raka koja ulazi kroz lisneoæiljke u granËice i ondje uzrokujerak-rane. U proljeÊe i ljeto slijedinapad na lisnati dio biljke, ali sene pojavljuju nova oπteÊenja.PODLOÆNE BILJKE ©ljiva i treπnjaSIMPTOMI Tamne smee pjegekoje se krajem proljeÊa pojavljujuna liπÊu.Te pjege ispadaju i ostav-ljaju okrugle rupe. Rak se obiËnopojavljuje na deblu πljive i granamatreπnje. U poËetku iz plitkihudubljenja curi gusta tekuÊina bojejantara. LiπÊe æuti, a peteljke venu.SPRJE»AVANJE I SUZBIJANJEOvu bolest nije lako suzbiti. Nepostoje potpuno otporni kultivariπljive ni treπnje, ali πljive 'Marjorie'sseedling' i `Warwickshire Drooper'rijetko teæe obolijevaju. 'Victoria' i'Early Laxton' vrlo su podloæni.Pokuπajte Ëuvati koru stabala odozljeda. Pazite da debla ne taru popotpornjima i da ih ne oπtetite dokkosite, a veÊe oæiljke od orezivanjapaæljivo obradite.

Bijela truleæ

Sclerotium cepivorum

Bijelu truleæ uzrokuju vrlo otpornezemljiπne gljivice. Trajni stadij(sklerocij) moæe u tlu preæivjetii 15 godina dok ne naie naprikladnu biljku domaÊina. Ova jegljiva aktivna pri temperaturi tla odpribliæno 10 do 20°C. »eπnjak izimski luk saeni ujesen osobitosu podloæni od sredine do krajaproljeÊa kad temperature tlanajviπe odgovaraju ovoj gljivi.Biljke do toga trenutka tolikorazviju korijenov sustav koliko je

dovoljno da potaknu sklerocij naklijanje.PODLOÆNE BILJKE Luk uglavicama i Ëeπnjak; takoer i mladiluk, poriluk, vlasac i kozjak.SIMPTOMI Biljke odjednom poËi-nju propadati. Starije liπÊe poæuti,korijen zakrælja ili istrune. Sijanci seizvrnu.VeÊe se biljke mogu lakoiπËupati iz tla, a stabljika se Ëeπnjakalako izvuËe iz glavice. Bolest moæenajprije zahvatiti samo nekolikobiljaka na jednome dijelu, a zatim,kako se ona πiri, moæe i cijeli redpokazivati simptome. Kako bolestnapreduje, oko osnove i po stranamalukovice vidi se bijela pamuËastamasa gljive koja na sebi nosi malenecrne kuglice poput makova sjemena.To su trajni stadiji gljive bijele truleæikoji se nazivaju sklerociji.SPRJE»AVANJE I SUZBIJANJEUzgajajte luk iz sjemena, a ne izluËica, tako da korijenov sustavbude malen kad je aktivnost ovegljive najjaËa. Uzgajajte Ëeπnjakkupljen kod pouzdana dobavljaËa iizbjegavajte zaraziti Ëisto tlo. Nakonobrade oneËiπÊena tla, ili poπto ihupotrijebite u nekom drugom vrtu,alat i obuÊu dobro oËistite. Strogopoπtujte plodored. U sluËaju pojavebijele truleæi najbolje bi bilo da jeplodored najmanje osmogodiπnji.©iroko razmaknite biljke u uzgoju.Kad bijelu truleæ obliænje biljkeveÊ potaknu na razvoj, ona semoæe preko isprepletena korijenjapostrance πiriti kroz tlo pa Êe se takozaraza prenositi uzduæ reda. Sijanibuseni luka trebaju biti razmaknuti30 cm.Ako je podruËje zarazemaleno, zahvaÊene i susjedne biljke,kao i okolno tlo uklonite i odloæitena otpad. Na povrπinama za kojeznate da su zaraæene bijelom truleæiipak moæete pokuπati uzgojitiËeπnjak, u jamama promjera 10 cm,napunjenima sterilnim tlom.S porilukom se isplati pokuπatii na teπko zaraæenim tlima.

Bakterijski rakkoπtiËavog voÊa

6-338_za korce.qxd:6-338 12/8/09 12:42 PM Page 6

Organsko vrtlarstvo: uvod 9

©to je to i πto njime dobivate

Stvaranje organskoga vrta 20

Po Ëemu se organski vrt razlikuje od obiËnoga?Nacrti, preporuke i praktiËni savjeti

OSNOVETlo i njega tla 33

Upoznajte i poboljπajte svoje tlo; primjenakomposta, gnojiva, otpaloga liπÊa...

Voda i zalijevanje 63

UËinkovito zalijevanje: iskoriπtavanje kiπnicei vode iz kuÊanstva; naËini smanjivanjapotroπnje vode

Korov i njegovo suzbijanje 73

Uspjeπno spreËavanje πirenja korova uz manjetruda; raskrËivanje zapuπtenih dijelova

Zdravlje biljaka 84

Prirodno obuzdavanje bolesti i πtetnika:poticanje prirodnih neprijatelja biljnihπtetnika; zamke i prepreke; krajnje mjere

Uzgoj biljaka 104

Kako razmnoæavati biljke iz sjemenai izdanaka; uπteda i Ëuvanje sjemena

LIJEP IZGLEDZdravi materijali u vrtu 126

Od poploËavanja do oblikovanja jezerca;savjeti za primjenu ekoloπkih materijala u vrtu

DrveÊe, grmlje i penjaËice 142

Odabir i njega trajnih biljnih elemenatau vrtu

Vrtno cvijeÊe 158

Pravi odabir biljaka i mjesta za sadnju; novinaturalistiËki stilovi sadnje; njega cvijeÊa

SadræajTravnjaci i njihovo odræavanje 174

Moæe li organski travnjak biti savrπen?Odabir sjemena, trave i mjesta za travnjak

Vrt za æivotinjski svijet 186

Jednostavni naËini da æivotinjskom svijetuosigurate hranu i zaπtitu u vrtu; jezerca i æivisvijet u njima

Vrt u posudama 203

Uzgoj voÊa, povrÊa i cvijeÊa u posudama;odabir odgovarajuÊih posuda;njega biljaka

Vrtlarstvo u zaπtiÊenu prostoru 216

Kako na najbolji naËin iskoristiti stakleniki plastenik; primjena pokrova za biljke

UZGOJITE SAMIUzgoj voÊa 237

VoÊke i grmovi, gredice za jagode,loza ∑ za svjeæe i zdrave plodove;uzgoj, branje i Ëuvanje

Uzgoj zaËinskoga bilja 282

Savjeti za odabir i uzgoj biljaka za uporabuu pripremi jela; branje i Ëuvanje

Uzgoj povrÊa 293

Od tradicionalnog povrtnjakado tehnike ≈bez prekopavanja√ i jestivihukrasnih biljaka

PovrÊe i salatne biljke, A ∑ Æ 337

PovrÊe i salatno bilje, od A do Æ: opis,detalji savjeti o sjetvi, rasporedu,njezi i branju.

Bolesti i πtetnici, A ∑ Æ 367

DijagnostiËki savjeti i organska rjeπenjaproblema sa πtetnicima, bolestimai poremeÊajima.

Kazalo 404

6-7-14-15-50-51_CRO.qxd:6-7-14-15-50-51 12/8/09 12:16 PM Page 7

14 UVOD

Prirodno suzbijanje πtetnikaSav æivi svijet, bez obzira na veliËinu, mogu napastiπtetnici ili bolesti. Oni su dio velikog hranidbenoglanca. Prema rijeËima Jonathana Swifta: ≈Muha imamanje muπice koje na njoj æive, a na njima æive joπmanje muπice, koje ih grizu, i tako se nastavlja ubeskonaËnost.√

Boæja ovËica lovi uπenjake, drozd pjevaË jedepuæeve, a krastaËe jedu puæeve golaÊe.To je prirodninaËin. Organski vrtlar moæe iskoristiti situaciju,zapravo prirodne uvjete, kako bi privukao ovebesplatne suzbijaËe πtetnika ∑ prijatelje vrtlara.Postoje drugi naËini u organskom pristupu ∑ preprekei zamke, varijeteti biljaka otporni na πtetnike i bolesti,sadnja biljaka ≈dobrih susjeda√ te plodored.To su samoneke od tehnika koje, same ili u kombinaciji, pruæajustvarnu alternativu uporabi pesticida.

Snalaæenje s korovomKorov moæe biti vrijedan kao sastojak kompostaili hrana za divlji svijet, ali takoer moæe uguπitibiljke, troπiti im dragocjenu hranu i vodu, tepokvariti izgled staza i rubnjaka.TrenutaËno nepostoje organska sredstva za prskanje korova, no imamnogo uËinkovitih alternativa, za ËiπÊenje tla odkorova i za spreËavanje njegova rasta. Morate samoodabrati onu koja najviπe odgovara vaπoj situaciji.Izmeu ostalog, to su: okopavanje, malËiranje,kultiviranje, ruËno plijevljenje te uporaba vruÊine uobliku plamena ili infra-crvenih ureaja za paljenje.

Organsko vrtlarstvo ne znaËi tek zamjenu kemijskihsredstava, primjerice umjetnih gnojiva i pesticida,prirodnijim proizvodima, kako se ono Ëestopojednostavljeno prikazuje. Mnogo je viπetoga u teoriji i praksi πto treba uËiniti.

Temeljna naËelaOrganski pristup prepoznaje fantastiËnu sloæenostnaπeg æivog svijeta; zamrπene naËine punepojedinosti u kojima su svi æivi organizmimeusobno povezani. On nastoji djelovati unutartih osjetljivih okvira, u skladu s prirodom.

Hrana tluKonvencionalna gnojiva obiËno su topljivai njihovi su sastojci izravno dostupni biljkama.Organski naËin, s druge srane, oËekuje odæivog svijeta u tlu da stvori hranu dostupnubiljkama.

ZvuËi nevjerojatno, ali samo jedna æliËicaplodnog tla moæe sadræavati viπe bakterija i gljivicano πto ima ljudi na svijetu.Ti mikroorganizmi,golom oku nevidljivi, razgrauju kompost,gnojivo i ostale organske materijale koji sedodaju tlu, kako bi osigurali da biljke budustalno opskrbljene hranjivim tvarima. Njihoveaktivnosti takoer popravljaju strukturu tla.Tako hranjeno tlo daje zdravije bilje, koje jeu stanju lakπe odbiti napade πtetnika i bolesti,te ima mnogo bolje izglede za oporavak.

©to je organsko vrtlarstvo?

Poticaji i koristOrganske metode mogu seprimijeniti na Ëitav vrt, ne samona jestive usjeve; bitno je njegovatizemlju. Recikliranje spreËavanastanak nepotrebna otpada, ai drugi prirodni ciklusi mogu seiskoristiti: uzgajate li biljke odkojih divlji svijet ima koristi,on Êe zauzvrat suzbijati πtetnike.

6-7-14-15-50-51_CRO.qxd:6-7-14-15-50-51 12/8/09 11:48 AM Page 8

©TO JE ORGANSKO VRTLARSTVO? 15

Konzervacija i vrtlarstvoHolistiËkim pristupom uporabi ograniËenih izvorate umanjivanjem utjecaja na okoliπ, organski uzgojpozitivno pridonosi stvaranju odræive buduÊnosti zasav æivot na zemlji.To znaËi recikliranje i ponovnuuporabu, umjesto bacanja ili spaljivanja ili kupovanjanovoga, Ëime se osigurava staniπte na kojem divljisvijet moæe uspijevati te izbjegavanje iskoriπtavanjaneobnovljivih izvora.To takoer ukljuËuje odabirlokalno dostupnih materijala, umjesto onih koji seprevoze s velikih udaljenosti.

Skrb za dobro æivih biÊaSkrb za dobrobit æivotinja vaæan je element organskepoljoprivrede. Nema mjesta u organskoj filozofiji zaindustrijsku poljoprivredu, poput danaπnje intenzivneproizvodnje piliÊa i svinja. Kao logiËan nastavak,organsko vrtlarstvo ne koristi se usputnim proizvo-dima ∑ poput gnojiva od intenzivne poljoprivrede.Postoji i zabrinutost za ljude ∑ standardi prema kojimase odvija trgovina organskom hranom sve viπe uzima-ju u obzir naËela koja se odnose na ≈poπtenu trgovi-nu√, kako bi osigurali bolje uvjete æivota za zaposleneu poljoprivredi, naroËito u zemljama u razvoju.

Vrtlarstvo ≈bez æivotinja«Uporaba stajskoga gnojiva dio je veÊine sustavaorganske poljoprivrede, no posve je moguÊe vrtlaritibez uporabe bilo kojeg proizvoda æivotinjskogpodrijetla, ako tako viπe volite.Vrtni kompost, zelenognojivo, natrulo liπÊe i ostala biljna gnojiva, sve su tosastojci organskog vrtlarstva nastali ≈bez æivotinja√.

Materijali i metodePrimjena tradicionalnih metodai opreme kao i najnovijih i najboljih≈high-tech√ materijala uklapaju seu organsku etiku, pod uvjetom da seuvijek ima u vidu odræiv razvoj.Zaπto upotrijebiti uvoznu grauako lokalna industrija moæeosigurati stupove za hmelj,koji se vide na slici dolje?

POÆELJNOKOD ORGANSKOG VRTLARSTVA• Odræavajte Ëitav vrt na organski naËin ∑ jestive

usjeve, ukrasne biljke, travnjake i staze.• UËinite vrt ugodnim okruæenjem za divlji svijet,

i potaknite divlji svijet da uniπtava πtetnike.• NauËite razlikovati πtetnike od æivotinja koje se

njima hrane.• Razmiπljajte o prednostima svojeg vrta, i iskoristite

njegova posebna svojstva.• Neka briga za tlo postane prioritet.• Neka kompost i natrulo liπÊe hrane tlo.• Reciklirajte i obnavljajte da biste prestali iskoriπtavati

neobnovljive izvore i smanjili problem odlaganjaotpada na smetliπta.

• Upotrebljavajte organski uzgojeno sjeme gdje godje to moguÊe.

• Razmislite o utjecaju na okoliπ kad birate materijalekojima zadirete u krajolik, primjerice ograde, i kadæelite poboljπati kemijski sastav tla.

• Skupljajte kiπnicu te smanjite potrebu zazalijevanjem, poboljπavajuÊi tlo i sadeÊi pogodnebiljke.

• Neka lokalni izvori budu vaπ prvi odabir.• Primjenjujte tradicionalne metode gdje god

je to moguÊe.• Primjenjujte posljednja znanstvena otkriÊa

ako je to u skladu s organskim uzgojem.• Prestanite upotrebljavati umjetna gnojiva.• Prestanite paliti otpad.• Suzbijajte korov bez herbicida.• Izbjegavajte uporabu pesticida i drveta tretirana

zaπtitnim kemikalijama.• Recite NE genetiËki preinaËenim kultivarima.• Prepoznajte vrijednosti genetiËke raznolikosti

i oËuvanja ugroæenih kultivara.

6-7-14-15-50-51_CRO.qxd:6-7-14-15-50-51 12/8/09 11:48 AM Page 9

50 TLO I NJEGA TLA

1

2

3

Kad u jesen liπÊe padne s drveÊa, raspada se na zemljii stvara bogat tamni materijal ∑ natrulo liπÊe, koje jeizvrstan dodatak tlu. Lako moæete sami napravitinatrulo liπÊe u svojem vrtu. Potrebno vam je tekjesensko liπÊe i jednostavan spremnik da ga vjetarne otpuπe. Bacati liπÊe sa smeÊem ili paliti ga znaËiuniπtiti vrlo vrijednu sirovinu.

Koje liπÊe treba upotrijebiti?Svako liπÊe koje pada s bjelogoriËnog drveÊa i grmovamoæe se prikupiti u jesen i od njega moæe nastatihumus. Nemojte upotrebljavati vazdazeleno liπÊepoput boæikovine ili lovora. LiπÊu nekih vrsta trebaviπe vremena da se raspadne, no na kraju sve istrune.Da biste poveÊali koliËinu, skupljajte liπÊe s ulica ukojima nije prometno ili, uz odobrenje, po parkovima.LiπÊe s prometnih ulica vjerojatno je oneËiπÊenonaftom i ispusnim automobilskim plinovima. Moæda Êevam i lokalno komunalno poduzeÊe ustupiti dio liπÊa.Nikad ne prikupljajte liπÊe u πumi. Jednostavan naËinza prikupljanje liπÊa s travnjaka jest da prijeete prekonjega kosilicom. Mjeπavina trave i sasjeckanog liπÊa,koju prikuplja kosilica, jednostavno Êe istrunuti.

Kako upotrijebiti otpalo liπÊeIli, kosite bez kutije za spremanje pokoπene trave.Sasjeckano liπÊe ubrzo Êe se raspasti na travnjaku.

Pravljenje komposta od liπÊaPrikupite opalo liπÊe u jesen, po moguÊnosti nakonkiπe tako da bude mokro.Ako je liπÊe suho, dobro ganatopite vodom. Stavite ga u spremnik ili sloæite nahrpu u nekom kutu vrta. Ostavite da se raspada.

Jednostavan spremnik za liπÊe moæe se napravitisa πtapovima i æiËanom mreæom. Nema potrebe zapoklopcem ili Ëvrstim stranicama, niti je veliËinavaæna ∑ treba biti tek dovoljno velik da prihvatisve vaπe liπÊe. Male koliËine mogu se napuniti uplastiËne vreÊe. Napravite vilama nekoliko rupa zazraËenje kad je vreÊa napunjena te je lagano zaveæite.Joπ jednostavniji naËin jest da liπÊe grabljama skupitena hrpu u zaπtiÊen kut vrta, i Ëekate.

Hrpa natrulog liπÊa moæe se lagano zagrijati, noproces je uglavnom spor i hladan. Moæe potrajatidevet mjeseci do dvije ili viπe godina da biste postigliupotrebljivo gnojivo, ovisno o vrsti drveÊa te naËinuproizvodnje. U tablici na suprotnoj stranici navedenoje kako moæete upotrebljavati liπÊe.

Spremnik za liπÊeNajjednostavniji kavezi naËinjenisu od Ëetiri drvena πtapa zabijenau zemlju, oko kojih je omotanapletena æica.Volumen punog kavezaliπÊa znatno se smanjuje dok se liπÊerazgrauje i pretvara u gnojivo.

ZRENJEOTPALOG LI©∆A

1. Svjeæe prikupljeno liπÊeu jesen.

2. SljedeÊe jeseni ∑ otprilikegodinu dana staro natruloliπÊe, postalo je idealni malË.

3. Dvije godine staro gnojivood liπÊa puno je sitnije imoæe se upotrijebiti kaosredstvo za poboljπavanje tlaili sastojak u zemlji za uzgojcvijeÊa.

6-7-14-15-50-51_CRO.qxd:6-7-14-15-50-51 12/8/09 11:48 AM Page 10

KAKO UPOTRIJEBITI OTPALO LI©∆E 51

UPOTREBA OTPALOGI NATRULOG LI©∆ANatrulo liπÊe moæe posluæitiza poboljπavanje tla niskeplodnosti (vidi str. 40 ∑ 41),a nakon godinu dana kaomalË koji dobro zadræava vlagu.Treba biti tamnije i viπe semrviti od svjeæe otpalog liπÊa,ali ne mora biti posve trulo.Moæe se takoer upotrijebitiu proizvodima poput mjeπavinezemlje za lonËanice i sijanje,ili kao zavrπni pokrov zatravnjake; ostavite ga da seraspada joπ jednu ili dvijegodine ako liπÊe sporo trune.

Primijenite natrulo liπÊeu sloju debljine do 10 cm iostavite ga kao povrπinski malËili ga lagano probodite vilama.Ono se moæe upotrijebiti nabilo kojoj biljci, u bilo kojedoba godine.

• Gnojivo od liπÊa naroËitoje korisno kao zimski pokrovza golu zemlju, posebice gdjetreba sijati sitno sjeme poputmrkvinog.Tek otpalo liπÊetakoer se moæe upotrijebitiza zimski pokrov, ali ga makniteu proljeÊe prije sjetve.

• Natrulo liπÊe takoer jedobar malË koji zadræava vlagu.Jedanput primijenjen zagrijavatlo u proljeÊe.

• Zaπtitite svoje najosjetljivijebiljke, poput penstemona,prekrivaËem od natrulog liπÊaili tek otpalim liπÊem, paprekrijte orezanim granamada vjetar ne raznese liπÊe.To ÊesaËuvati biljke od smrzavanjazimi, i zadræati vlagu ljeti.

• Da biste napravili materijalbogatiji hranjivim tvarimakoji Êete upotrebljavati umjeπavini za lonËanice, dodajteliπÊe gaveza u jednu godinustaro natrulo liπÊe (vidi str. 207)te pustite da se zajednoraspadaju nekoliko mjeseci.

• Dvije godine staro natruloliπÊe moæe se pomijeπati silovaËom i pijeskom da bistedobili mjeπavinu koja seposipava po travnjacima(vidi str. 179).

6-7-14-15-50-51_CRO.qxd:6-7-14-15-50-51 12/8/09 11:48 AM Page 11

76 KOROV I NJEGOVO SUZBIJANJE

Pokrovi, ili malËevi za suzbijanje korova postojeu dva oblika ∑ rastresiti malËevi, kakvi su sitnikomadiÊi drveta ili kore, te folije: pokrivaËi odmaterijala poput ljepenke ili sintetiËke tkanine,ali mogu biti i biorazgradive. Kao i na drugimpodruËjima organskog vrtlarstva, prvi izbor trebabiti reciklirani biorazgradiv materijal poput kartonskeljepenke, ili drveni iverci.Ali, æelite li da duæe traje,viπe se isplati uzeti jeftinu uËinkovitu sintetiËkufoliju za suzbijanje korova.

Æivi malËeviÆivi malËevi mogu biti ukrasni ∑ to su trajnebiljke i grmovi koji prekrivaju tlo, ili funkcionalne ∑takozvano zeleno gnojivo, ili biljke koje guπe korov,a njima se privremeno pokriva tlo i poboljπavanjegova kakvoÊa.

UËinkovite biljke koje prekrivaju tlo Ëvrstesu, ukrasne biljke, brzo se πire i natjeËu s korovomza hranu, vodu i svjetlost (vidi i Drvenaste biljkei penjaËice, str. 147). Biljke za prekrivanje tla naroËitosu korisne za suzbijanje korova na teπko dostupnimpodruËjima.

Biljke koje se siju kao zeleno gnojivo(vidi str. 56 ∑ 57), poput heljde, raæi i djeteline,dobre su za spreËavanje korova (æivi malËevi).Uzgajajte ih na mjestima gdje zemlja neÊe bitipokrivena nekoliko mjeseci ili viπe ∑ prekozime ili kad pripremate gredicu koja joπ nijespremna da se na njoj sadi. Moæete ih posijatiizmeu jako razmaknutih grmova. Æive, brzorastuÊe

PRIMJENARASTRESITOG MAL»A

1. »ekajte da se tlo zagrije,i bude dobro natopljeno.

2. OËistite zemlju od korova.

3. Dodajte bilo kakvo sred-stvo za poboljπavanje kvalitetetla ili potrebno gnojivo.

4. Izravnajte zemlju.

5. Nastrite malË tijekomnekoliko dana nakon ËiπÊenjakorova.

Savjeti• Nastrite debeo sloj malËa,koji Êe se slegnuti dopotrebne dubine; da bi biouËinkovit, treba ga bitinajmanje 10 cm.• Nemojte malËiratineposredno uz biljke, ostavitenekoliko centimetara slobod-nog prostora oko stabljike.• Malo podebljajte ruboveda se malË ne raznese naokolno podruËje.• Povremeno dosipavajte malËda odræite potrebnu dubinu.

UËinkoviti malËeviDolje, slijeva nadesno: æivi malË odmajËine duπice raste kao pokrivaË tla;djetelina, zeleno gnojivo koje prekrivatlo ispod kukuruza πeÊerca; krupnoiverje od kore drveta; pokoπena travaraπirena preko slojeva novinskogpapira; istrunula slama; ukrasna kora;kartonska ljepenka ∑ malË folija ∑oko usjeva; sintetiËka tkanina kojaspreËava rast korova u voÊnjaku.

Pokrovi za suzbijanje korovajednogodiπnje biljke, npr. Limnathes douglasii isnjeguljak, mogu se koristiti na jednak naËin.

Djetelina, niskorastuÊe zeleno gnojivo kojepodnosi malo hladovine, moæe se posijati izmeuredova kukuruza. Posijte djetelinu kad kukuruznaraste otprilike do 15 cm. Kad se na kraju sezonekukuruz posijeËe, djetelina moæe ostati πtititi tlood zime.

Rastresiti malËNa zemlji bez korova rastresiti malË, dubok 10 cm,uËinkovito Êe zaπtititi tlo od korova. Svaki korovkoji se pojavi, lako se ukloni. Moæete smanjitidubinu potrebnog malËa, a takoer sniziti cijenu,ako ga raπirite preko folije (vidi suprotnu stranicuradi pojedinosti).Takva folija sprijeËit Êe daπljunak, komadiÊi stakla ili sliËni materijalidospiju u tlo.

MalË folijeMalË folije mogu se upotrijebiti da oËiste korovs gole zemlje i gredica, ako nema drvenastogkorova.Takoer spreËavaju da korov raste naoËiπÊenoj zemlji.Treba izbuπiti rupe, da bi semoglo saditi kroz foliju na pravilnim razmacima.Folije su obiËno pokrivene rastresitim malËem,koji ih dræi na mjestu, produæuje im trajnost,a tako i ljepπe izgledaju. MalË folije moraju bitipropusne, kako bi zraku i vodi omoguÊile daprodru do tla, osim kad ih dræite samo nekolikomjeseci.

76-77-98-99-156-181-210-212_CRO.qxd:76-212_CRO 12/8/09 11:51 AM Page 76

MAL»EVI ZA SUZBIJANJE KOROVA

Kompostirani proizvod od kore (T;B)Ukrasni malË tamne boje.

Drveno iverje (T;B)Otpad iz pilane, kompostiran prije prodaje. Dostupanu πarenim bojama. Jeftinije od kore. Primijenite gnojivobogato duπikom prije malËiranja biljaka.

Grublji biljni otpad iz parkova (T;B).Reciklirani zeleni otpad. Bræe se razgrauje od koreili drvenog iverja.

Orezano granje (T;B)Proizvedeno kod kuÊe ili nabavljeno od dobavljaËabiljaka. Kompostirajte nekoliko mjeseci prije uporabe,ili upotrijebite svjeæe.

Slama i sijeno (J;B)NeobiËan izgled. Moæe trajati cijelu sezonu. NaËinite slojdebeo 15 cm. Sijeno Êe hraniti biljke dok se raspada,ali moæe i samo roditi iz sjemena pokoπenih biljaka.

©ljunak i otpad od ploËastog kamena (T).Dobro za biljke koje vole suhe, vruÊe uvjete.

Natrulo liπÊe (J;B)Kod kuÊe naËinjeno kratkotrajno gnojivo. Najbolje je stavitiga preko folije.

Staklene krhotine (T)Posve drugaËije od ostalih malËeva. Paleta boja, naËinjenood recikliranog stakla. Bez oπtrih rubova. Koristi se samopreko folije.

Kokosove ljuske (J)Otpadni proizvod u industriji Ëokolade. Nastrite sloj debeonajmanje 5 cm. Zatim lagano zalijte da se povrπinanavlaæi. Viπe duπika nego u malËevima drvenog podrijetla.

Novinski papir (J;B)Besplatna varijanta za jednu sezonu. Poloæite rastvoreninovinski papir u slojevima od najmanje osam stranica,oko biljaka i izmeu njih. Prekrijte pokoπenom travomili natrulim liπÊem da ostane na mjestu.

Kartonska ljepenka (J;B)Jeftina varijanta za jednu sezonu. Poloæite ih na tloda se dovoljno preklapaju da na razmacima ne moæeizrasti korov. Pokrijte ih slamom ili sijenom da ih dræina mjestu. Snaæne biljke, poput bundeve, mogu se saditikroz ljepenku.

Papirni malË (J;B)»vrst papir u svitku, za gredice s jednogodiπnjim povrÊem.

Platno od sintetiËkog prediva (T)DugoroËno suzbijanje korova; tlo se prekrije rastresitimmalËem da se zaπtiti od sunca.

Tkanina od plastiËnih niti (T).Umjereno dugo suzbijanje korova. Prekrijte rastresitimmalËem da dulje traje.

Hasura od kokosa (T;B).Trajnost 3 do 5 godina; ne treba prekrivati.UËvrstiti komadima æice ili klinovima.

Crno polietilensko platnoPogodno jedino za to da se prostre po tlu (vidi i str. 79).Nemojte prekrivati tlo dulje od nekoliko mjeseci, i pritompovremeno trebate micati platno kako biste propustilizrak i vodu u tlo. PriËvrstite ga tako da ukopate ruboveu zemlju, ili ga opteretite teπkim komadima poput gredaili automobilskih guma.

Rastresiti malËevi Folije

SADNJA PREKOMAL» FOLIJE

1. OËistite tlo ili pokositepostojeÊu vegetaciju.

2. Dodajte sredstvo zapoboljπavanje kakvoÊe tlakoje je potrebno, pri Ëemutreba paziti na vijek trajanjamalËa.

3. Izravnajte tlo ako jepotrebno.

4. Raπirite foliju preko tla.Ukopajte rubove (25 ∑ 30 cm)u zemlju i priËvrstite koma-dima æice, ili opteretitegredama, ciglama ili sliËnimteretom.

5. Smjestite biljke na æeljenamjesta.

6. Oπtrim noæem, zareæitekriæeve u foliji na mjestimagdje æelite posaditi biljke.

7. Posadite biljke i zalijte ih.

8. Nastrite rastresiti malËdebljine 5 cm.

Viπegodiπnji korov moæeizrasti kroz zarezanu folijuoko biljke. Odreæite ganoæem ili πkarama.

J Jednogodiπnji malËevi za gredice s jednogodiπnjim ili trajnim biljkama.T MalËevi za gredice s trajnicama. B Biorazgradivi, najbolji izbor.

MAL»EVI ZA SUZBIJANJE KOROVA 77


98 ZDRAVLJE BILJAKA

ÆIVOTINJE KOJE SE HRANE ©TETO»INAMA U VRTU

,NematodeParazitski kolutiËavci mikroskopskesu veliËine; mogu biti bioloπkiagensi (vidi suprotnu stranicu) zasuzbijanje puæeva golaÊa i æiπkavinove loze. Parazitiraju naspecifiËnim domaÊinima a potpunosu bezopasni za druge organizme.Na ovoj se slici vidi Heterorhabditiskako se razmnoæava u tijelu æiπkavinove loze.

,StonogeUglavnom su grabeæljivci kojise kreÊu nisko, i razlikuju se oddvojenoga, koje su biljojedi, potome πto imaju samo jedan parnogu po segmentu. Takoer,kreÊu se mnogo bræe oddvojenoga. Stonoge se hranepuæevima golaÊima i njihovimjajima, te kukcima koji æive u tlu.

Muha iz porodiceTachinidae .Odrasla æenka ove muhe, kojaveoma podsjeÊa na kuÊnu muhu,lijeæe jaja na ostalim domaÊinimakukaca ili pokraj njih, naroËitose to odnosi na leptire i liËinkemoljca, a liËinke ili kukuljicerazvijaju se kao paraziti nadomaÊinu. Odrasle primjerkemoæete privuÊi biljkama sotvorenim cvjetovima.

Osice .Odrasle æenke samotniËkih vrstapoput ove osice (desno) prikupljajuπtetne kukce kako bi osiguralehranu za potomstvo; privucite ihdræeÊi hrpu trulih klada, koje Êe imposluæiti za gnijeæenje. Druπtveneose su takoer korisni grabeæljivciu proljeÊe i rano ljeto, dok odrasleæenke prikupljaju πtetne kukce danahrane potomstvo; ipak, i samepostanu πtetnici na zrelome voÊukasno ljeti i u jesen.

,Osolika muhaLiËinke mnogih Ëestih vrsta hranese uglavnom na biljnim uπima.Njihova je boja razliËita ali obiËnoje svijetla. PodsjeÊaju na spljoπtenecrviÊe za ribiËki mamac. Odraslemoæete privuÊi sadeÊi biljke sotvorenim cvjetovima. Ovdje se,brojne jarkozelene liËinke hranelisnim uπima na ruæinim izbojima.

,Grabeæljive liËinkeRazne vrste sitnih muπica imajugrabeæljive liËinke koje se kreÊui hrane iskljuËivo lisnim uπima.Neki se mogu nabaviti kaobioloπki agensi za suzbijanjeπtetnika (vidi suprotnu stranicu).Lijevo: LiËinke Aphidoletesnapadaju zajednicu lisnih uπi.

Grabeæljivi kukci .Mnogi kukci iz nekolikoporodica (uglavnom capsidaei Anthocoridae) jesu grabeæljivcihrane se drugim kukcimabiljojedima; oni su posebnovaæni u voÊnjacima. Desno;kukac iz porodice Anthocoridae,nimfa napada malu lisnu uπ.

Zlatooke .LiËinke su proædrljivi grabeæljivci,a hrane se lisnim uπima i sliËnimkukcima, kojih mogu pojesti i do300 tijekom razvoja. Potaknitenjihovo prezimljavanje tako dapostavite kutije za zlatooke (vidistr. 192.). Mogu se nabavitinjihova jajaπca, jer su oni agensiza bioloπko suzbijanje πtetnika(vidi suprotnu stranicu). Desno:zelena liËinka zlatooke hrani sekalifornijskim tripsom.


PRIRODNI GRABEÆLJIVCI 99

,Parazitska osicaOdrasla æenka lijeæe jaja u drugekukce i liËinke se razvijaju kaoparaziti, ubijajuÊi domaÊina.VeÊina vrsta kukaca ima posebneosice Ëije su liËinke na njimaparaziti. Moæete ih uglavnomnabaviti kao bioloπke agense zasuzbijanje πtetnika (vidi suprotnustranicu). Lijevo: Apantalesglomeratus, vaæan grabeæljivacliËinki kupusova bijelca.

,KornjaπiMnoge vrste trËaka (vidi ljubiËastitrËak, str. 35) jesu grabeæljivci joπdok su liËinke, a i kad odrastui hrane se obiËnim i puæevimagolaÊima u svim razvojnimstupnjevima, te kukcima kojiæive na tlu. Kusokrilac (vidi lijevo)sliËan je trËku; mnoge vrstedobro lete i hrane se nizomπtetnih biljojeda. Privucite ihπto manjim uznemiravanjemtla i upotrebom malËeva.

Æabe, krastaËei daædevnjaci .Odrasle jedinke svih ovihæivotinja hrane se mnogimvrstama πtetnika; u mladostiæive u vodi, pa vam za njihtreba jezerce (vidi str. 198 ∑ 201).Desno: odrasla obiËna æaba,koja æivi svagdje gdje postojiplitka povrπina slatke vode.

Guπteri .Mnoge vrste hrane se iskljuËivokukcima i ostalim πtetnimbeskraljeænjacima, ukljuËujuÊiobiËne i puæeve golaÊe. Desno:odrasli sljepiÊ (guπter bez nogu),hrani se uglavnom puæevimagolaÊima.

,LaæipaukOvo su lutajuÊi grabeæljivcisrodni paucima s dugim i tankimnogama, koji æive na tlu; za razlikuod pauka tijelo im se sastoji odjednog dijela.

,PauciSvi su pauci grabeæljivci i hrane sekukcima i ostalim Ëlankonoπcima,iako je naËin na koji love razliËit,jer ne rabe svi pauci mreæu kaozamku. Pauke se moæe razlikovatiod laæipauka (sasvim lijevo) premanjihova dva jasno odvojena dijelatijela.

Boæje ovËice .I odrasle boæje ovËice (bubamare)i liËinke hrane se lisnim uπimai ostalim πtetnim kukcima kojelove. I one se mogu nabavitikao bioloπki agens za suzbijanjeπtetnika (vidi suprotnu stranicu).Desno: liËinka boæje ovËice hranise zajednicom crna bobova uπ.

Grinje .Mnoge grabeæljive grinje hranese uglavnom kukcima biljojedima.Mnogi se mogu nabaviti kaobioloπki agensi za suzbijanjenametnika (vidi suprotnu stranicu).Phytoseiulus persimilis (desno)je agens za bioloπko suzbijanjecrvenog pauka; ovdje se hranijajima crvenog pauka.


156 DRVE∆E, GRMLJE I PENJA»ICE

OREZIVANJE GRMOVA

Grmovi koji dobro podnose jako orezivanje jedanput na godinu Grmovi koji trebaju samo lagano orezivanje

Budleja davidii, BalternifoliakariopterisCornus alba i C. stolonifera

kultivarideucijaeukaliptforzicijafuksijahortenzijapljuskavicapajasminruæemaline, kupinevrba (neke vrste)

Acuba japonica i kultivariæutikaBuxus sempervirensmuπmulicalikovac (desno)magnolijePotentilla fruticosa i kultivaribiljke iz roda PrunusrododendroniTaxus baccatabekovina

Ovi se grmovi mogu jakoorezivati da bi se pomladili,ali im treba nekoliko godinada se potpuno obnove.

Gdje rezatiOdreæite pod kutem (na vrhu)neposredno iznad pupa koji rasteprema van. GranËicu s nasuprotnimpupovima (gore) treba odrezatiravno, πto je moguÊe bliæe pupovima.

Kada orezivatiAko niste sigurni kada je najbolje vrijeme zaorezivanje grmova, pazite na vrijeme cvatnje.Grmovi koji cvatu u proljeÊe, npr. forzicija, proizvelisu cvjetne pupoljke duæ stabljike prethodne jeseni.Ti se pupoljci otvaraju i cvatu u proljeÊe. Kadcvatnja prestane, grm Êe poËeti rasti; to je vrijemeza orezivanje. Grmovi koji cvatu krajem proljeÊai ljeti, poput pajasmina (Philadelphus), poËet Êe rastipoËetkom proljeÊa. Stvorit Êe nove izboje, koji Êedobiti cvjetne pupove poËetkom ljeta. Pajasminse moæe orezivati u svako doba nakon πto u jesenotpadne liπÊe, pa do kasne zime. Æelite li ËvrπÊubiljku, bolje ju je orezati krajem zime, jer Êe gustegrane zarobiti zrak i stvoriti zaπtitnu mikroklimutijekom hladnog vremena.

Kako orezivatiOpÊenito, jako moæete orezati drveÊe i grmove kojinarastu viπe od 30 cm u sezoni. ©to se takve biljkejaËe oreæu, snaænije se obnavljaju. Biljke koje rastusporo, manje od 30 cm na godinu, ne reagirajudobro na jako orezivanje. Zato nemojte orezivati,osim ako to nije nuæno. Svaki rez koji napravite,mora biti njeæan, i njime morate popraviti oblik.

Kao dio opÊih higijenskih mjera, redovitoprovjeravajte ima li na granama mrtvog ili bolesnogdrva.Takve dijelove treba odrezati, πto spreËavaπirenje bolesti.

Kroπnja se oblikuje orezivanjem, obiËno kodmladih biljaka, a pritom se ispravlja oblik gdje jeto potrebno.To se moæe primijeniti i na mjestimagdje je zrela biljka prerasla prostor ili kad seodstrani susjedna biljka, pa biljci koja je ostala,kroπnja bude nepravilna.

Orezivanje radi pomlaivanja ili obnavljanja,potaknut Êe grm ili drvo na rast novih snaænihizboja.

Dobro razmislite prije orezivanja. Naime,trebate biti sigurni da Êe to popraviti oblikgrma. OpÊenito, reæe se odmah iznad pupa kojije okrenut prema van.Ako se odreæe grana iznadpupa koji je okrenut prema unutra, novi izbojraste prema unutraπnjosti grma, i pokvarit Êenjegov prirodan oblik, postat Êe guπÊi i graneneÊe imati dovoljno zraka, pa Êe se poveÊativjerojatnost za pojavu bolesti.Takoer, granekoje rastu na unutraπnju stranu, primit Êe manjeizravnog svjetla, πto znaËi da Êe biti slabei nepravilne.

Orezivanje drveÊa,grmova i ruæa


PROBLEMI NA TRAVNJAKU 181

PROBLEMI NATRAVNJAKU

Mnogi problemi s travnjakommogu se rijeπiti primjenjujuÊistandardne metode za uzgojtravnjaka.

1. Gliste pomaæu rastu trave,no njihov izmet moæe bitiproblem ako se utaba i stvrdne.Rasprπite izmet glista kad jesuh, brezovom metlom.

2.Voda koja se zadræava nakonjakih kiπa moæe biti znakstvrdnute zemlje ili slabeocjeditosti. Pokuπajte toublaæiti buπeÊi rupe alatomza prozraËivanje travnjaka.

3. SprijeËite nastanak debelogsloja mahovine, tako da jeodstranite grabljama ili izreæetenoæem. Prepoznajte uzroknastanka mahovine i pokuπajtega ukloniti, da se opet nepojavi.

4. Korov koji raste u rozetamapoput trpuca, teπko je pokositijer se πiri nisko uz zemlju.Najbolje je rjeπenje da svakipojedinaËno iskopate rukom.Stari kuhinjski noæ, idealanje alat za to.

11 12

13 14

OBNOVA TRAVNJAKA1. Pokosite visoku travu. Za to Êete vjerojatnotrebati snaænu motornu kosilicu, s noæevimapostavljenim u gornji poloæaj. Pokosite travnjaki pokupite pokoπenu travu. Malo spustite noæevei ponovno pokosite. Nastavite dok trava ne ostanevisoka 5 cm.2. Pograbljajte travnjak, i pritom odstranite sveostatke pokoπene trave i hrpice sijena. BuduÊi dato ostavlja veoma neurodnu povrπinu, pokositejoπ jedanput.3. Izvadite veliki korov rukama. Provjerite pHvrijednost tla.Ako je pH ispod 5,5 ∑ 5,6, posipajtevapnom kako biste opet dobili pH vrijednostoko 7.4. Napunite sve udubine kompostom za lonËanice,pa posipajte malo sjemena trave po vrhu. Ona Êeizrasti i sakriti udubine.5. Upotrijebite odgovarajuÊe gnojivo za travnjakjednoliko po cijeloj povrπini.

6. Ako je podruËje previπe mokro, alatom zaprozraËivanje travnjaka izbuπite okomite rupeduboke 15 do 20 cm po Ëitavom travnjaku,te u rupe ubacite grub pijesak da poboljπaocjeditost tla.7. Popravite svako ogoljelo mjesto, proitepreko njega grabljama za travnjak da odstranitekamenËiÊe, uvelu travu, i korov, te da razrahlitepovrπinu tla. Dodajte kompost za lonËanice daizravnate povrπinu, ako je to potrebno. PosijteodgovarajuÊu mjeπavinu sjemena, i odræavajtega vlaænim dok ne proklije.8. U sljedeÊim tjednima ËeπÊe kosite, baremjedanput ili dva puta na tjedan.9. Slijedite godiπnji reæim njege opisan nastr. 178 ∑ 179, da biste odræali travnjak uodliËnom stanju, potaknuli jak rast travei suzbili korov. Postupno zapunite rupei izravnajte izboËine, i svake jeseni udubineposipajte kompostom za lonËanice.


210 VRT U POSUDAMA

Skoro se sve povrÊe moæe uzgajati u posudama.U veÊim Êe posudama, na odgovarajuÊem poloæaju,uspijevati Ëak i tikvice, rajËice, krumpir i patlidæan.U njima se mogu uzgajati bilo kombinacije razliËitihbiljaka kao πto su salata, mladi luk, blitva, niski grahmahunar, repa, mrkva, rotkva i kineski kupus, ili viπebiljaka samo jedne vrste. Izbjegavajte povrÊe dubokakorijena, kao πto je pastrnjak, zatim ono duge uzgojnesezone i spora rasta, poput cvjetaËe i kelja pupËara ilipak velike potroπaËe vode i hraniva, kao πto su tikve.

Lijepo i korisnoNe zaboravite kako i povrÊe moæe bili lijepo te da iposuda s jestivim biljem moæe privlaËiti pozornost baπkao i ona s ukrasnim. Meu povrÊe moæete posaditi izaËinsko bilje te jestivo cvijeÊe. Uzgoj u posudamanajkorisniji je onim biljkama kojima ne odgovara tlo uvaπemu vrtu.Ako je ono, na primjer, zbijeno i glinasto,ruæmarin, kadulju i majËinu duπicu lakπe Êete uzgojitiu posudi ispunjenoj ocjeditim supstratom za lonËa-nice. U hladnijim se podnebljima bosiljak moæe ustakleniku posijati u lonËiÊe, koji se kasnije, u toplijemdijelu godine, premjeste na sunËano mjesto u vrtu.

Uzgajajte tako i jednogodiπnje cvijeÊe koje moæebiti jestivo (neven) ili privlaËiti prirodne neprijateljebiljnih πtetnika (Convolvulus tricolor).

VeliËina posuda i uzgojni supstratRazno povrÊe ima razliËite zahtjeve glede supstrata u ko-jemu Êe rasti. Sadnice salate (v. str. 332) mogu se uzgojitii u veÊ upotrijebljenu supstratu, dok veliki potroπaËihraniva zahtijevaju plodniji supstrat (v. Uzgojni supstrat,str. 114 ∑ 117). OpÊenito je bolje πto je posuda veÊa jerpovrÊu za dobar rast treba velika koliËina hraniva i stalnaopskrba vodom. Uzgajate li u jednoj veÊoj posudi viπebiljaka, lakπe Êete ih njegovati, a moæda Êe i boljenapredovati nego da su posaene svaka u svoju posudu.

BuduÊi da posude postoje u svim veliËinama ioblicima, lakπe ih je opisivati prema zapremnini negoprema veliËini, dubini ili promjeru (v. primjere doljelijevo). Zapremninu svojih posuda procijenite stavljajuÊiu njih supstrat s pomoÊu neke posude poznatezapremnine. OpÊenito, neka posude budu dubokenajmanje 20 cm. Sadnice zelene salate mogu se uzgajatii u pliÊim posudama ili lonËiÊima, sve dok ih dovoljnozalijevate.Velikim je potroπaËima hraniva, kao πto surajËice i tikvice, potrebna posuda duboka najmanje25 ∑ 30 cm. U posudama dobro uspijeva i mrkva, kojuse tu pokrivanjem lako moæe zaπtititi od mrkvine muhe.Za rane kultivare kao i one kratka ili okrugla korijena,kao πto su ‘Little Finger’, ‘Thumbelina’ i ‘Planet’,odaberite posude duboke najmanje 15 cm. Najprijepovadite najveÊe mrkve, a ostale neka rastu dalje.

Uzgoj povrÊa i zaËinskogabilja u posudama

POTREBNE ZAPREMNINESUPSTRATA

Patlidæan 10 l po biljci

Niski grah 2,5 l po biljci

Repa, korabica Najmanjadubina supstrata je 20 cm;razmak meu biljkama7,5 ∑ 10 cm

Lisnata i rebrasta blitva4 l po biljci.

Tikvice 30 ∑ 40 l po biljci

Paprika (slatka) 5 l po biljci

RajËica 15 l po biljci

SAVJETI ZA UZGOJ

• Za bræi poËetak rasta sijte biljke najprijeu kontejnere, a ne izravno u posude.

• Ne dopustite da se supstrat osuπi. Mnoge biljkezbog nepravilne opskrbe vodom prerano procvatuili im se tkivo raspuca.

• Glinene lonËiÊe obloæite nepromoËivimmaterijalom kako biste smanjili gubitak vode.

• Birajte niske ili patuljaste kultivare.

• Za prihranjivanje se, prema potrebi, koristiteosnovnim tekuÊim gnojivom ili onim bogatimkalijem (v. stranicu 206). Ekstrakt morskih algaubrzat Êe rast bilja.

• U poglavlju Uzgoj povrÊa,A ∑ Æ, na str.337 ∑ 366 navode se potrebe svake vrste povrÊaza hranivima. Moæete se tim podacima posluæitii pri uzgoju u posudama.


Uzgoj voÊa u posudamaIako se veÊina vrsta voÊa moæe uzgajati u posudama,ono zahtijeva redovitu njegu da bi dobro napredo-valo, cvalo i donosilo plodove.To znaËi, primjerice,da nije dobro ostaviti ga ljeti samo dok smo nagodiπnjem odmoru. Naravno da Êe voÊe u posudamadonositi manje prinose od onoga koje rastu u vrtu,a æivjet Êe i znatno kraÊe.

Koje voÊe odabratiU posudama dobro uspijeva smokva, koja uspjeπnorodi jedino kad joj je razvoj korijena ograniËen.Jabuke, πljive, kruπke, treπnje i viπnje u posudamarode, a i ugodne su oku. Osjetljivijem voÊu, poputmarelica, nektarina i juænoga voÊa, osobito pogodujemoguÊnost premjeπtanja posuda. Prezimiti mogu usigurnosti staklenika, a topliji dio godine provesti nazraku u vrtu. Provjerite potrebe voÊa koje sadite sobzirom na opraπivanje.Ako nije samooplodno, moædaÊete, radi uroda, morati posaditi viπe biljaka iste vrste.U posudama nije potrebno ograniËavati rast voÊakas pomoÊu podloga slabijega rasta.VeÊ Êe sam skuËenprostor u kojem se razvija korijen odræati biljkemanjima. ©toviπe, dobro je koristiti bujne podloge,jer iz njih rastu ËvrπÊa i otpornija stabla. Na træiπtu

Desertne jabukeZa uspjeπan uzgoj u posudiodaberite kultivar zbijena rasta.Za kvalitetno Êe opraπivanje veÊinejabuka i kruπaka biti potrebnanajmanje dva razliËita kultivara.

VO∆E ZA UZGOJ U POSUDAMA

Jabuka

Kruπka

Treπnja

©ljiva

Breskva i nektarina

Smokva

Borovnica

Ribizi i ogrozd

Vinova loza

Jagode

Odaberite kultivare zbijena rasta uzgojene na podlogama M26ili MM106; kroπnju oblikujte u piramidu ili vazu.

Kultivari zbijena rasta na podlogama dunje Quince A ili C;kroπnju oblikujte kao piramidu ili vazu

Samooplodni kultivari na podlozi Colt;kroπnju oblikujte kao piramidu

Samooplodni desertni kultivari na podlogama Pixy ili St. Julien;kroπnju oblikujte kao piramidu

Prirodno patuljasti kultivari ili tradicionalni kultivari na podloziSt. Julien A; kroπnju oblikujte kao piramidu ili vazu.

Posuda promjera 38 cm; oblikujte je u grm s viπe provodnicai uklanjajte starije izdanke kako bi mladi bolje rasli.

Dobro ocjedit kompost niske pH vrijednosti (4 ∑ 5,5).

Lijepo izgledaju oblikovani u stabalca.

Oblikujte je u stabalce; svake tri godine posadite novu biljku.

Svaku pojedinu biljku posadite u posudu promjera 15 cm, ili ihposadite viπe u jednu veÊu posudu; sadite ih krajem ljeta; prekozime ih dræite na otvorenome; rode samo jednu godinu. Nakontoga ih moæete presaditi u vrt.

VoÊe Uvjeti za uzgoj u posudama

SAVJETI ZA UZGOJ• Nikad ne dopustite da se supstrat isuπi.•VoÊu uzgajanu u posudama naite sunËanoi zaklonjeno mjesto.• Svakih tjedan ili dva okreÊite posude smjeπteneuza zid.• BuduÊi da biljke u posudama ne mogu ponijetivelik urod, plodove prema potrebi prorijedite.

UZGOJ VO∆A U POSUDAMA 212

se mogu nabaviti i patuljaste breskve i nektarine,idealne za ljetni smjeπtaj u poploËenu dvoriπtu.

Od bobiËastog voÊa za posude najprikladnije sujagode. MoguÊe je uzgajati i borovnice jer je u po-sudama jednostavno osigurati kiselo tlo. Mala stabalcaogrozda i ribiza dopadljiva su u posudama, a lako ihje i obirati. SliËno je i s vinovom lozom (v. str. 263).BuduÊi da maline donose plod na najmlaim πibama,odaberite one koje rode ujesen. Moæda Êete svakegodine morati saditi nove. Kupine i razni kriæancikupina jednostavno su prebujni za uzgoj u posudama.

Koriπtenje komposta u posudamaBiljke sadite kao bilo koje druge lonËanice, u posude5 ∑ 8 cm πire od korijenove bale.


228 VRTLARSTVO U ZA©TI∆ENU PROSTORU

Biljke u zatvorenome zaπtiÊene su od nepovoljnihvanjskih uvjeta, ali i potpuno ovise o vrtlaru, tj.vama, kad je rijeË o hranivima i vodi te zaπtitiod πtetnika. ©tetnicima takoer odgovara zatvorenprostor, pruæajuÊi im ugodna skloniπta kao i obiljehrane. Jednako tako, zaboravite li samo jedan danna vrijeme provjetriti, ili zatvoriti, biljke mogupretrpjeti πtete od prevelike vruÊine ili vlage. Zato jeu zatvorenome vrlo vaæno stvoriti uvjete u kojimaÊe napredovati biljke, a ne πtetnici i bolesti.

MikroklimaOdgovarajuÊu temperaturu odræavajte izolacijom i pro-zraËivanjem ∑ zasjenjivanje ostavite za krajnju nuædu.• Pokrove od agrotekstila precizno iskrojite. Za jaËihmrazeva osjetljive biljke pokrijte u jednom sloju iliviπe slojeva.• Nabavite termometar za kontrolu najniæe i najviπetemperature kako biste mogli najbolje isplaniratipotrebe za prozraËivanjem i izolacijom.• Za toplijih zimskih dana otvorite sve otvore zaprozraËivanje, ali ih nemojte zaboraviti ponovnozatvoriti sredinom popodneva.Ako ih neÊetemoÊi zatvoriti, bolje je uopÊe ih ne otvarati.• Kad nakon toplih dana slijede hladne noÊi,plastenik zatvorite puno prije zalaska sunca,

kako bi se na pokrovu zadræala kondenzirana vlaga.Ona pruæa dodatnu toplinsku izolaciju.

Higijena• Odræavajte ËistoÊu na visokoj razini. U uzgojnomprostoru ne dræite prazne lonËiÊe i sliËan materijal.• Neka staklo ili drugi pokrovni materijal budu Ëisti.Moæda Êete ih trebati prati i nekoliko puta godiπnje.• Police i ostale unutraπnje elemente ispraznite ioribajte barem jednom godiπnje. Perite ih vruÊomsapunicom i isperite jakim mlazom vode.• U stakleniku i plasteniku nemojte puπiti.• Mrtve i oboljele dijelove biljaka odreæite.OËistite πkare prije no πto prijeete na drugu biljku.• Odmah uklonite i bacite na otpad sve uvenulebiljke i one koje su zahvaÊene boleπÊu ili πtetnicima.

Bolesti i πtetnici• Kad god je moguÊe, uzgajajte biljke iz sjemenai sadnica iz vlastita vrta kako biste izbjegli rizikod unoπenja πtetnika i bolesti.• Kupljene biljke i supstrat u kojemu rastu dobropregledajte. Dræite ih tjedan ili dva na izoliranumjestu prije unoπenja u staklenik ili plastenik.• Primjenjujte plodored kako biste izbjeglinakupljanje bolesti i πtetnika u tlu.

Savjeti za uzgoj u zatvorenome

Dodatna izolacijaZatvorite li vrata plastenikaranije, na unutraπnjoj Êe se stranipokrova, zbog hlaenja vanjskogazraka, kondenzirati vodeni sloj.On Êe sprijeËiti znatniji noÊnipad temperature.

PRIRODNOSUZBIJANJE ©TETNIKA

Uvjeti u zatvorenu i zaπtiÊenustakleniku ili plastenikusavrπeni su za bioloπkosuzbijanje πtetnika njihovimmikroskopskim prirodnimneprijateljima. Njima se moæeboriti protiv cvjetnih πtitastihmoljaca (slika na vrhu),crvenog pauka, uπi, resiËara,æiπka vinove loze, πtitastih uπii puæeva golaÊa.Viπe podatakapotraæite u poglavlju Zdravljebiljaka na str. 100.

228-229230-231-326-327_CRO.qxd:228-229230-231-326-327.qxd 12/8/09 11:55 AM Page 228

SAVJETI ZA UZGOJ U ZATVORENOME 229

• Svakodnevno pregledavajte biljke ne biste li uoËiliπtetnike ili znakove bolesti. U zatvorenu se prostoruproblemi pojavljuju gotovo preko noÊi.• Biljke podloæne napadima crvenoga pauka vlaæiteljeti vodenom maglicom.• Pojavljivanje πtetnika pratite s pomoÊu æutihljepljivih ploËa.• Za suzbijanje Ëestih πtetnika primijenite bioloπkemetode (v. str. 100).Ako je rijeË o leteÊim≈pomoÊnicima√, prije njihova uvoenja uklonite æuteljepljive ploËe.

Supstrat, kompost i prihranjivanje• Uvijek kad je moguÊe, biljke uzgajajte nagredicama, a ne u posudama ili uzgojnim vreÊama.• Zdravlje i plodnost supstrata odræavajte metodamaorganskoga uzgoja.• Biljke redovito i prema potrebi presaujte kako imposude ne bi postale pretijesne a supstrat iscrpljen.Tako Êete i πtetnike odræati na odstojanju.

Zalijevanje• Izgled povrπine zemlje nije uvijek dobar pokazateljrazine vlage. Provjerite i dublje slojeve. Kod posudase procjena moæe donijeti temeljem njihove teæine.• Na jednome kraju uzgojne vreÊe napravite otvorkroz koji Êete opipati vlaænost supstrata.

• Kad god moæete, zalijevajte ujutro, a ne naveËer.• Zalijevajte supstrat, a ne biljke.• Kanta za zalijevanje trebala bi imati dug vrat,a rozeta za rasprπivanje vodenoga mlaza, koja semoæe i skinuti, mnogo malih rupica. Postojei kante s ventilom za zaustavljanje mlaza,zahvaljujuÊi kojemu se moæe preciznije zalijevati.• Kad god moæete, koristite se kiπnicom, osim kadzalijevate sjeme i mlade klijance. Zbog njihoveosjetljivosti na bolesti, bolje ih je zalijevati ËiπÊom,vodovodnom vodom.• Prije no πto je upotrijebite, vodovodnu voduostavite nekoliko sati stajati u stakleniku. Ona Êe setako ugrijati, a iz nje Êe ispariti πtetan klor.• Sjeme i sijance zalijevajte odozdo, u podloæak iliumaËuÊi posude u vodu. Dovoljno su vode primilekad se povrπina supstrata navlaæi.• Povremeno provjeravajte uËinkovitost zalijevanja≈vaæuÊi√ rukom po jednu posudu iz prednjeg reda,zadnjeg reda i u sredini police ili stola. Rubovigredica obiËno zalijevanjem prime manje vode odnjihove sredine.• Za vruÊa vremena navlaæite ujutro sav slobodanprostor kako biste povisili vlaænost zraka.• U jesen odræavajte lisnate dijelove biljaka suhima.• Zimi se koristite manjom kanticom za zalijevanjekako biste biljke lakπe zalili manjim koliËinama vode.

PRIMJENA BALA SLAME

Korijenje rajËice u balamaslame nalazi dodatan prostorza πirenje, kao i zalihe vlage.Koristite samo slamu dobivenuorganskim uzgojem jer surajËice vrlo osjetljive na ostatkekemijskih sredstava. Potopitebale u vodu pa ih pognojiteorganskim gnojivom bogatimduπikom kako bi kroz dva ili tritjedna poËele s razgradnjom.Umotate li ih u foliju ili vreÊe,zadræavat Êe viπe vlage i topline,ali ljeti trebate zbog korijenjapaziti da se ne pregriju. Svakubiljku rajËice posadite u vlastituhrpicu supstrata na povrπinubale. Cijele ih sezone dohra-njujte kao πto biste Ëinili darastu u posudama ili uzgojnimvreÊama.


230 VRTLARSTVO U ZA©TI∆ENU PROSTORU

Hladni (negrijani) okviri i razni pokrovi pruæajuvrijednu privremenu ili dugotrajnu zaπtitu ukrasnogi jestivog bilja. Jeftiniji su i svestraniji od staklenikai plastenika, a i zauzimaju manje mjesta.

Negrijani okviriStranice tradicionalnoga hladnoga okvira drvene suili su izvedene od opeke. Pokriven je nakoπenimostakljenim drvenim oknom. Radi razliËitih potrebaza prozraËivanjem, taj se pokrov moæe malo podiÊi ipoduprijeti, ili potpuno ukloniti. Danas se takav okvirteπko moæe naÊi u trgovinama, ali ga je jednostavnoizraditi. Upotrijebite li stare opeke, staklo ili drvenugrau, bit Êe vrlo jeftin.Treba li smanjiti optereÊenjekonstrukcije ili poveÊati razinu sigurnosti, umjestostakala mogu se koristiti moderni prozirni materijalipoput polikarbonata. Okvir koji sami izraujete moæese znatno bolje prilagoditi raspoloæivu prostoru. Prigradnji okvira podignite drvene stranice na opeke kakobiste im produæili vijek smanjujuÊi moguÊnost truljenja.

Moderan je okvir lagane aluminijske konstrukcije,a sve su mu povrπine prozirne. Izgleda poput malenastaklenika. PraktiËniji su iz viπe razloga, izmeuostaloga i zato πto se lako prenose, ali nisu tolikoËvrsti niti Ëuvaju toplinu kao oni starinski.

Okvir smjestite na poloæaj osunËan zimi i uproljeÊe. Ljeti ga moæete zasjeniti, a zimi, ako jepotrebno, dodatno zaπtititi od hladnoÊe. Namjeravateli bilje u okviru saditi izravno u tlo, pripremite ga uskladu s potrebama toga bilja. Namjeravate li u njegasmjestiti lonËanice, na tlu Êe biti koristan sloj πljunka.Ispod πljunka moæete postaviti foliju koja prijeËirazvoj korova. Dobro je uËvrstite uz stranice okvirapa Êe ujedno djelovati i kao zaπtita od puæeva.

PokroviPokrovi se prema potrebi mogu premjeπtati u vrtu.Ima ih raznih oblika, veliËina i cijena. Pokroviu obliku tunela, poduprti metalnim ili plastiËnimlukovima, predvieni su za pokrivanje cijeloga redabiljaka. Nekima se od njih gredica se moæe prekritiu cijeloj svojoj πirini (1,2 m).Ako je svrha pokrivanjazaπtita od πtetnika, onda se umjesto prozirna pokrovapreko lukova moæe prebaciti mreæa. Postoje vrstepokrova koje se na manjim povrπinama mogu koristitipojedinaËno, ili se viπe njih moæe spojiti za pokrivanjecijeloga reda.Tradicionalni se pokrovi u obliku zvona,osmiπljeni za pokrivanje pojedinaËnih biljaka, danasizrauju i od umjetnih materijala.

Pri odabiru pokrova vaæan je oblik, visina, πirina,moguÊnost prozraËivanja, stupanj zaπtite od hladnoÊe,jednostavnost prenoπenja i zalijevanja biljaka. Pokroviu obliku slova A ostavljaju biljkama uz rubove manjeprostora za rast u visinu. ©iri pokrovi okomitihstranica stoga su svestraniji.

Kakav pokrov odabratiTradicionalni su stakleni pokrovi ljepπi te, u usporedbi smodernima, bolje propuπtaju svjetlo i πtite od hladnoÊe.

Negrijani okviri i razni pokrovi

Iskoristite okvirVelika je prednost okvira πto πtitiod hladnoÊe, a moæe se i izvrsnoprovjetriti.To je osobito korisnoæelite li u njemu oËvrsnuti biljke.Okvirima se mogu od prevelikezimske hladnoÊe zaπtititi reznicedrvenastog bilja kao i sanduËiÊizasijani sporoklijajuÊim sjemenomdrveÊa i drugoga bilja otporna nahladnoÊu. Zimsku zaπtitu od kiπeu njima mogu naÊi lonËiÊi s biljkamaza kamenjare, kao i niskelukoviËaste biljke.

©TO SVE MOÆEMO S POMO∆U OKVIRA• OËvrsnuti sijance i presadnice.• Zaπtititi sanduËiÊe i posude zasijane

sporoklijajuÊim sjemenom drveÊai divljeg cvijeÊa iz prirode.

• Uzgajati osjetljive vrste poput dinja.• Uzgajati rane i kasne salate.• Zaπtititi gredicu s rasadom kupusnjaËa.• Preko zime zaπtititi reznice drvenastoga bilja.• Od zimskih kiπa zaπtititi lonËiÊe s biljkama za

kamenjare.


ZA©TITNI SANDUCI, ZVONASTI I DRUGI PREKRIVA»I BILJAKA 231

RAZNE NAMJENE POKROVA• Proljetno zagrijavanje tla prije sjetve ili sadnje.• JaËanje presadnica.• Zaπtita od ptica, zeËeva i ostalih sisavaca.• Zaπtita od kukaca.• Zaπtita od mraza i hladna vjetra za biljke donekle

otporne na hladnoÊu.• OËvrπÊivanje biljaka uzgajanih u stakleniku

ili plasteniku.• Pokrivanje dijela nasada salate kako bi se produæila

sezona berbe.• Zimska zaπtita jestivog bilja poput perπina i kupusa.• Zimska zaπtita ujesen posijana cvijeÊa, npr. kokotiÊa

i razliËka.• Ranoproljetno pospjeπivanje lukoviËastog cvijeÊa,

npr. sunovrata.• Produæenje berbe korisna bilja i salata u ranu zimu.• Zimska zaπtita reznica drvenastih trajnica.• Zaπtita cvjetova jagoda od mraza (pokrov

preko dana uklonite, kako biste kukcimaopraπivaËima oslobodili put).

• Pokrivanje korisna bilja krajem zime radi ranije berbe.• Produæenje sezone zimskih salata.

2

3

4

11

RAZNOLIKOST POKROVA

Razne su veliËine i oblici pokro-va (1); Ëak se i narijetko pletenekoπare mogu upotrebljavati kaozaπtita od ptica, zeËeva i noÊnihmrazeva. Jednostavni ≈mini-pokr-ovi√, plastiËne boce odrezanadna (2), mogu zaπtititi pojedinebiljke. Pazite samo da ne biste uzbiljku ≈zaπtitili√ i pokojega puæa.Viktorijanski stakleni pokrov (3)ujedno i ukraπava svaki vrt.Polikarbonatne su ploËe danasuvelike istisnule iz uporabestaklo, od kojega se tradicionalnoizraivao pokrov u oblikuslova A (4), prilagoen niskimi grmolikim biljkama.

Takoer je kroz njih lakπe vidjeti πto se s biljem dogaa.S druge strane, pokrovi od umjetnih materijala jeftinijisu, laganiji i otporniji na oπteÊenja. Nedostatak im jeslabija izolacija (osim kod onih dvostrukih stijenki), a ivjetar ih lakπe otpuπe. Umjetni materijali, osobito folija,nisu ni toliko trajni. Zbog izloæenosti svjetlu postajukrhki i zamuÊuju se. Neki su umjetni materijali, kakvise nalaze na kvalitetnijim modernim pokrovima,otporniji na takvo djelovanje sunca.

Utjecaj pokrova na radove u vrtuVeÊinu Êete vrsta pokrova morati ukloniti æelite lizaliti biljke pod njima. Neki su od njih prilagoenitako da ih radi zalijevanja ne treba uklanjati, alije biljke vaæno i redovito pregledavati. MoguÊnostprovjetravanja pokrova vaæna je zbog opasnosti odpregrijavanja, moguÊnosti oËvrsnjavanja biljaka tedavanja prolaza kukcima opraπivaËima. Neki pokroviimaju na stranicama otvore koji se mogu jednostavnootvoriti ili zatvoriti. Da bi bili uËinkoviti, moraju bitiodgovarajuÊe veliËine s obzirom na povrπinu pokrova.


326 UZGOJ POVR∆A

Uzgoj bez prekopavanja tlaOvo je jedna od metoda organskog uzgojaprimjenjiva na sve vrste povrÊa. Nakon katkadpotrebne poËetne obrade tla, ono se viπe nepreokreÊe. PoboljπivaËi tla kod ove metode Ëestoimaju dvije uloge te sluæe kao stelja i kao gnojivo.Rasporeuju se po povrπini tla, ali se u njega neumijeπavaju.Taj se posao prepuπta gujavicama idrugim organizmima u tlu. Gujavice buπenjemhodnika poboljπavaju ocjeditost tla, a njihovmrviËast i prozraËan izmet poboljπava mu strukturu.Biljni materijal koji gujavice unesu u tlo razgraujudrugi organizmi, oslobaajuÊi mineralna biljnahraniva i tvoreÊi humus.Tlo se prilikom sijanja,sadnje ili berbe ipak mora povrπinski obraditi,no neusporedivo manje nego pri prekopavanju.Prekopavanje dugoroËno naruπava strukturu tla idovodi do poveÊanih gubitaka vlage i organske tvari.

Glavni su nedostaci metode bez prekopavanjaduæe vrijeme potrebno za poboljπavanje tla kaoi nemoguÊnost izlaganja πtetnika iz tla njihovimprirodnim neprijateljima. Uglavnom je najkorisnijekombinirati najbolje od obiju metoda. Prije prelaskana metodu bez prekopavanja trebat Êe provestiosnovnu obradu tla, primjerice ako je tlo zbito.I kasnije se moæe povremeno prekopati, npr.treba li ukopati zelenu gnojidbu. Ovu je metodunajbolje kombinirati s uzgojem na gredicamajer se tada po tlu ne hoda (v. str. 322).

Suprotno uvrijeæenu miπljenju, tlo koje senjeguje bez prekopavanja ne zahtijeva nanoπenjevelikih koliËina materijala stelje. Kompost iæivotinjska gnojiva dodaju se u istim koliËinamakao i kad se tlo prekopava. Krumpir je jedini usjevkojemu je, kako gomolji ne bi zelenjeli, potrebanposebno debeo sloj stelje (v. suprotnu str.).

Kako poËeti?Da biste ovom metodom poænjeli najbolje rezultate,tlo bi na samome poËetku trebalo biti dobrestrukture. Zato Êe ga moæda trebati prekopavanjemprorahliti i ujedno mu poboljπati ocjeditost. Niste lisigurni u kakvu vam je stanju tlo, poglavlje Tlo i njegatla (str. 32 ∑ 61) pomoÊi Êe vam u odluci je li muprekopavanje potrebno i treba li ga dodatno tretirati.

Tlo s kojim nema nekih veÊih problema moæe seodmah prestati prekopavati. U sluËaju zakorovljena

tla ili kad gredicu pokuπavate urediti otimajuÊineku povrπinu livadi, tlo moæete od neæeljena biljaosloboditi s pomoÊu stelje koja ne propuπta svjetlost.Njezin donji sloj izvedite od kartona ili nekolikolistova novinskog papira (v. str. 328). Prije sjetve ilisadnje, odgovarajuÊe poboljπivaËe tla rasporedite popovrπini jednoliko ili samo na sadna mjesta, saditeli biljke na veliku razmaku (primjerice, bundeve).Organska se gnojiva i vapno mogu, prema potrebi,prije nanoπenja poboljπivaËa tla povrπinski umijeπatigrabljama.

Sjetva i sadnjaVeÊina se kultura uzgaja jednako kao i uzprekopavanje. Povrπina tla koje se ne prekopavapostat Êe, nakon odreena vremena, savrπena zasjetvu: usitnjena i mrviËasta. Sjeme se sije u rupeili u kuÊice. Presadnice se siju u rupe naËinjenevrtlarskom lopaticom. Prije sjetve i sadnje trebaukloniti stelju i poboljπivaËe tla koji se na mjestovraÊaju poπto biljke poËnu rasti.

Korovi i plijevljenjePovrπine njegovane ovom metodom znatno semanje zakorovljuju jer se mirujuÊe sjeme neiznosi na povrπinu. Organska stelja joπ dodatnosuzbija korov i zadræava vlagu u tlu, ali nijetoliko bitna.

Povrπinsko je okapanje motikom uËinkovito nagolim tlima, a postupno iscrpljuje zalihe korovnogasjemena.Viπegodiπnji korov treba iπËupati. Pomozitesi pritom vilama za kopanje i πto manje remetitestrukturu tla.

POSLJEDICAPREKOPAVANJAOvaj pokus prikazuje kakoprekopavanje tla moæepoveÊati zakorovljenostiznoπenjem mirujuÊa sjemenaiz dubljih slojeva na povrπinu.Na golu komadu tla (1), samoje desna strana obraena.Tri je tjedna kasnije (2), naprekopanu dijelu proklijalopuno viπe korova. Slabijirazvoj korova, a time i manjepotrebna vremena za njegovosuzbijanje, jedna je odnajveÊih prednosti metodebez prekopavanja.

11

12

PREDNOSTI METODE BEZ PREKOPAVANJA•Viπe nije potrebno redovito napornoprekopavanje.• Struktura tla se Ëuva, a s vremenomi popravlja.• Organizmi u tlu bujaju u stabilnim uvjetimamirujuÊega tla.• Znatno se smanjuje gubitak vlage i organsketvari.• Na povrπinu se iznosi manja koliËina sjemenkikorova.


UZGOJ BEZ PREKOPAVANJA TLA 327

UZGOJ KRUMPIRABEZ PREKOPAVANJAU podnebljima u kojimapostoji opasnost oπteÊenjabiljke krumpira mrazom,obiËno se kulture uzgajane bezprekopavanja sade neπto kasnije.Stelja usporava zagrijavanje tlapa su biljke takvim πtetamapodloænije.

Sadnja1. Korov suzbijte motikomili ga pokosite.

2. Ako je tlo suho, dobro ganatopite vodom. Rasporeditepo njemu odgovarajuÊekoliËine æivotinjskoga gnojiva,komposta ili organskoga gnojivabogata duπikom (v. str. 40).

3. Sjemenski krumpir poloæitena tlo, pazeÊi na potrebanrazmak. Postoji li opasnostod mraza, svakomu napravitemalo udubljenje.

4. Redove pokrijte slojemsijena ili odstajale slamedebelim 7,5 cm.

U vegetaciji1. Redovito provjeravajtenasad pa izdancima krumpira,koji u rastu zapinju za steljui podiæu je, pomozite da kroznju prou.2. Stelju obnavljajte zastiruÊii prostor meu redovima.3. Netom prije no πto se lisnatidijelovi biljaka susjednih redovapoËnu dodirivati, nastrite joπjedan deblji sloj otkosa kakogomolji ne bi pozelenjeli zbogutjecaja sunËeva svjetla.4. Ako je potrebno, dodajtejoπ stelje. Ptice je vole razvlaËiti,ali su nam one u isto vrijemei vaæni saveznici u suzbijanjuπtetnika.

BerbaÆelite li nekoliko krumpiraza objed, jednostavno odignitestelju i podignite ih s povrπinetla.Vratite stelju kako bi senormalan rast nastavio. Æeliteli povaditi cijeli nasad, steljupograbljajte i sakupite gomolje(potraæite ih i u tlu). Nakrajustelju vratite na mjesto.


KKKKKKKKKKKKKKKKKKKK

PovrÊe i salatno bilje, A ∑ Æ

ArtiËoka

Cynara scolymus ASTERACEAE

Ova se trajnica ∑ visoka 1,2 ∑ 1,5 mi πiroka 90 cm ∑ lako uzgaja, ali sobzirom na prostor koji zauzima,rodi relativno skromno, zbog Ëegaje prikladnija za uzgoj u veÊimvrtovima. Pogodna je i za ukrasnenamjene. Za jelo se koriste velikibodljikavi cvjetni pupovi. PËeleoboæavaju njihove prekrasne veliketirkiznoplave bodljikave cvjetovekoji, kad se otvore, viπe nisu jestivi.

OD SADNJE DO URODA Prvegodine pribliæno 28 tjedana.SljedeÊih godina sazrijevajuu svibnju ili lipnju.RAZNOLIKOST Pupovi su obiËnozeleni, no postoji i ljubiËast oblik.POLOÆAJ SunËan, zaklonjen.Izbjegavajte teπka ili vlaæna tla nakakvima Êe teæe preæivjeti zimu.TRETIRANJE TLA PoboljπivaËem tlavisoke hranjivosti, a na suhim tlimai poboljπivaËem tla niskehranjivosti.IDEALNA PH VRIJEDNOST 6,5 ∑ 7

SadnjaMoæe se uzgajati iz sjemena, priËemu Êe rezultati varirati, tj. samoÊe neke biljke dati velike pupove.ObiËno se razmnaæaju vegetativnoreznicama ili izdancima s korijenomkoji se uzimaju u travnju. Za takavnaËin razmnaæanja odaberite samonajbolje biljke.

RazmakNajmanje 1 x 1,5 m.

NjegaZalijevajte biljke dok ne ojaËaju.Nastrite sijenom ili kompostom.Zaπtitite ih od mraza prekrivπi

rozetu slamom ili paprati.U proljeÊe ih otkrijte prije noπto poËnu rasti.ArtiËoke rode trido Ëetiri godine pa, da biste ihuvijek imali dovoljno, svake godineuzmite reznice s treÊine biljaka.PROBLEMI ObiËno ih nema.Uπi mogu biti smetnja, ali ih semoæe otjerati mlazom vode.

UrodSvaka artiËoka daje izmeu srpnjai rujna po nekoliko velikih pupova.Uberite ih kad odebljaju, ali joπ doksu mekani te Ëvrstih i stisnutihljuski. Jedite ih svjeæe. Uklanjanjempostranih pupova poveÊat ÊeteveliËinu glavnoga. Kuhajte ih ukomadu. Jedite samo mesnate dije-love na osnovi ljusaka. Uklonite svevlaknaste dijelove prije no πto zagri-jete srediπnji dio na vrhu stabljike.

ArtiËoka,kineska

Stachys affinis LAMIACEAE

IstoËnjaËko korjenasto povrÊe. Lakose uzgaja, no slabo je poznato jerje njegove spiralne gomoljiÊenezgodno Ëistiti. Zahtijeva velikepovrπine i relativno dugu uzgojnusezonu. Jako se πiri, ali je prikladnaza uzgoj u posudama. Naraste45 ∑ 55 cm uvis.

OD SADNJE DO URODA20 ∑ 28 tjedanaPOLOÆAJ Podnosi malo sjene.TRETIRANJE TLA PoboljπivaË tlaniske hranjivostiIDEALNA PH VRIJEDNOST 6,5 ∑ 7

SadnjaGomolji se mogu, radi πto ranijesadnje, potaknuti na nicanje na toplu

mjestu u posudama s kompostom,sve dok izdanci ne dosegnu 6 cm.Izravna sadnja u travnju na dubinu10 ∑ 15 cm.

RazmakREDOVI 23 x 45 cmU SKLOPU 34 cm

NjegaNagrtanje biljaka malom koliËinomzemlje poveÊat Êe njihovu stabilnost.Plijevite oko biljaka dok ne ojaËaju.Njihov Êe bujan rast tada istisnutisav korov. Obilno zalijevanje usuπnim razdobljima potpomaæekvalitetno oblikovanje gomolja.Biljke uzgajane u posudama trebaod sredine ljeta jednom na tjedandohranjivati razrijeenim tekuÊimgnojivom od crnoga gaveza (1 : 15).PROBLEMI Malo. Katkad ih napadakorijenova uπ salate, zbog kojebiljke mogu povenuti.

UrodGomolje vadite kad listovi povenu,i to samo prema potrebi jer seu hladnjaku nakon tjedan danasmeæuraju.VeÊinom podnose zimu,no u hladnim ih podruËjima odmraza zaπtitite slamnatom steljom.Kineske artiËoke razvijaju se i izvrlo malenih gomolja pa ih, ako neæelite ovu biljku ponovo na istomemjestu, nakon pobiranja urodaproberite iz temeljito prekopanezemlje.

Barbareja

Barbarea verna BRASSICACEAE

Dvogodiπnja biljka otporna nahladnoÊu s jakim okusom napotoËarku. Brzo raste, moæe sebrati skoro cijele godine. Najboljeuspijeva na plodnijim tlima.

Ljetni usjevi trebaju blagu sjenu.Korisna je kao zimska salatauzgajana u zatvorenome, aprimjerena je i za ukrasnu gredicu.Ako je pustite da procvate, samaÊe se zasijati. Umijeπajte pobolj-πivaË tla srednje hranjivosti akotlo nije poboljπano za prethodnukulturu. Sijte u kontejnere, iliizravno na zemlju. Sijte u srpnjui kolovozu za urod od zime doproljeÊa, u kolovozu za zimskiuzgoj u zatvorenome; ili od oæujkado lipnja za ljetni urod. Razmaku redovima: 15 x 20 cm; u sklopu15 cm. Zalijevajte u suπnimrazdobljima. Probleme vammogu zadati buhaËi. PoËnite bratipojedinaËno liπÊe kad dovoljnonaraste. Rodi kroz duæe razdoblje.

Blitvarebraπica

Beta vlgaris skupina CiclaCHENOPODIACEAE

Ovaj se srodnik cikle lako uzgaja.Za jelo se upotrebljavaju peteljkei liπÊe. Rodi viπe mjeseci uzastopce.LiπÊe ima debela i Ëesto prekrasnoobojena rebra, tako da je blitvarebraπica dovoljno privlaËna i zaukrasni vrt.

OD SJETVE DO URODA 8 ∑ 12tjedanaRAZNOLIKOST ≈©vicarska√ blitvaima bijela rebra. Ostali kultivariimaju rubinskocrvena ili raznobojnarebra.POLOÆAJ Podnosi vjetrove kojinose sol (korisno za obalne vrtove)i blagu sjenu. Jarke boje peteljkiprekrasne su u jesenskim. Dobarzimski usjev za negrijan plastenikili staklenik.

Izbor kultivara

ArtiËoka 'Green Globe';'Purple Globe'; 'Romanesco'

ArtiËoka,kineska

ArtiËokaBarbareja

337-338_CRO.qxd:337-338_CRO 12/8/09 12:10 PM Page 2

Naslov izvornikaEncyclopedia of ORGANIC GARDENINGThe complete guide to natural & chemical-freegardening

Copyright ∂ 2002, 2005 Dorling Kindersley LtdText copyright ∂ H. D. R.A., 2001, 2005∂ za hrvatsko izdanje Mozaik knjiga, 2010.

Za nakladnikaAlen Bodor

UrednicaIvanka Borovac

PrijevodDraæen RuæiÊNino OrepiÊ

LekturaJasenka RuæiÊ

StruËna redakturaVesna BradiÊ dipl. inž.

Priprema za tisakGrafiËki studio Miπ

PredgovorVrtovi nam trebaju davati zdrave, svjeæe i ukusne plodove, mirisavo zaËinsko biljei prekrasno cvijeÊe. Moraju biti sigurni za djecu, kuÊne ljubimce, ptice i leptire, kojiu naπe pejzaæe i naπe æivote unose ljepotu i radost.A rad u njima treba nam biti uæitaki zadovoljstvo ∑ jednako kao i pogled na njih.

ZDRAVI VRT je pouzdan i dragocjen priruËnik namijenjen svima koje zanimaprirodan, zdrav i siguran uzgoj povrÊa, voÊa, zaËinskog i ukrasnog bilja.Djelo je struËnjaka iz najuglednije europske organizacije na podruËju ekoloπkogvrtlarstva ∑ HDRA, The Henry Doubleday Research Association ∑ posveÊene istraæivanjui promoviranju prirodnog vrtlarstva, poljoprivrede i hrane.Ta je institucija meuvodeÊim svjetskim autoritetima kad je rijeË o uzgoju voÊa i povrÊa, a jednako takoi ukrasnog bilja. Njima se za savjet obraÊaju Ëak i vlade i meunarodne organizacije.

ZDRAVI VRT donosi objaπnjenje osnovnih postavki i pravila ekoloπkoga uzgojabilja te struËne savjete o tome gdje i kako poËeti, bilo da ste poËetnik ili iskusan vrtlar,bilo da imate velik vrt ili tek balkonski kutak i nekoliko lonËanica. PraktiËni savjeti istruËno vodstvo pokazat Êe vam kako prijeÊi na ekoloπko vrtlarstvo te kako inkorpo-rirati ekoloπka (organska, bioloπka, prirodna) naËela u planiranje i oblikovanje vrta.

ZDRAVI VRT pokriva sve od njege tla i recikliranja do πtednje vode, prirodnogobuzdavanja πtetnika i bolesti te spremanja i Ëuvanja plodova. Detaljna objaπnjenja,korak-po-korak, popraÊena preglednim ilustracijama, otkrivaju kako treba priprematitlo i kompost, kako sijati i saditi, malËirati i zalijevati, njegovati i πtititi biljke od bolestii πtetnika ∑ kako stvoriti savrπen ekoloπki vrt. Poseban dio posveÊen je povrÊu pa seabecednim slijedom obrauju sve vrste povrÊa. Slijedi opis biljnih bolesti i πtetnika.

ZDRAVI VRT je najpotpunija i najsveobuhvatnija knjiga o ekoloπkom vrtlarstvu.Na jednomu mjestu obuhvaÊene su osnove ekoloπkog vrtlarstva te savjeti o uzgojupovrÊa, voÊa i ukrasnog bilja. Djelo je najuglednijih svjetskih struËnjaka; informacijesu pouzdane i svi savjeti provjereni i potvreni u praksi. Knjiga je napisana jasno irazumljivo, a oblikovana pregledno, pa se do potrebnih informacija brzo i lako dolazi.Fotografije, crteæi i tablice ilustriraju i upotpunjuju opise.

Æelimo vam puno radosti i zadovoljstva u zdravu uzgoju bilja!

Uredniπtvo

NAPOMENAGraa u ovoj publikaciji neproËiπÊena jeverzija i bit Êe pomno provjerena i korigiranaprije objavljivanja u knjizi.

OVO POGLAVLJE pokriva veÊinu problema s kojima se moæete suoËiti priuzgoju biljaka u vrtu, kao i u zatvorenome: u stakleniku i pod folijom.Uz to Êe vam pomoÊi prepoznati i rijeπiti sliËne tegobe pojave li se uzimskome vrtu ili kod sobnih biljaka.

Natuknice su poredane abecednim slijedom prema uobiËajenunazivu. Kod πtetnika i biljnih bolesti, da bi se izbjegla zabuna, navedenasu i znanstvena imena. Pri svakoj se natuknici ukratko opisuje problem,bilo da je rijeË o poremeÊaju, bolesti ili πtetniku. Zatim su navedenebiljke podloæne navedenom problemu. Kojiput su problemi specifiËni, alimogu im biti podloæne i cijele skupine srodnih biljaka, ili pak sve biljkekoje se uzgajaju pod sliËnim uvjetima. Opisani su i najËeπÊi simptomi.

Zatim su za svaki pojedini problem navedene mjere zaπtite isuzbijanja (ako su one uopÊe potrebne).Vrlo je vaæno pridræavati setoga pravila. Prije svega, nemojte nikada prskati, pa Ëak ni sredstvimadopuπtenima u organskom poljodjelstvu, osim ako to zaista nije nuæno.

Najbolji praktiËni savjeti za zdrave biljkeOvim se opÊenitim mjerama potiËe zdrav rast otpornih biljaka i smanjujepotreba za suzbijanjem bolesti i πtetnika.• Osigurajte prirodnim grabeæljivcima odgovarajuÊu hranu i skloniπte(v. Vrtlarstvo u suradnji s prirodom, str. 186 ∑ 201).• Osigurajte dobru strukturu tla (v.Tlo i njega tla, str. 33 ∑ 39).• Dohranjujte tlo kompostiranim organskim poboljπivaËima tla(v. i Tlo i njega tla, str. 40 ∑ 61)• Birajte biljke kojima odgovara raspoloæiv poloæaj.• Nemojte sijati ili saditi kad su temperature preniske.• Odræavajte higijenu na visokoj razini ∑ uklanjajte biljne dijelovenapadnute πtetnicima i bolestima, kako u vrtu, tako i u zatvorenome(v. takoer Savjeti za uzgoj u zatvorenome, str. 228 ∑ 229).• Prorjeivanjem i rezidbom potiËite protok zraka oko biljaka.• Nemojte previπe prihranjivati, osobito duπikom, koji dovodi dopreobilna rasta privlaËna πtetnicima.• PovrÊe uzgajajte poπtujuÊi plodored (v. str. 301 ∑ 303).• ©tetnike i oboljele dijelove biljaka sakupite Ëim se pojave.• Ako ste problem definirali, uzgajajte kultivare koji su otporni na njega.

Najbolji praktiËni savjeti za prskanjeNikada:• Nemojte prskati ako postoji koji drugi naËin.• Ne mijeπajte dva sredstva za prskanje.• Nemojte prskati po vjetru.Uvijek:• Ispravno odredite problem, tako da upotrijebite pravo sredstvo.• Provjerite je li sredstvo zakonski i u skladu s organskim uzgojemodobreno za tu svrhu. Propisi se Ëesto mijenjaju.• Prskajte u sumrak kako ne biste naπtetili pËelama.• Pridræavajte se uputa priloæenih uz samo sredstvo.• Nosite zaπtitnu odjeÊu i koristite se kvalitetnom prskalicom.

Ostale korisne uputeVeÊina metoda i materijala za sprjeËavanje i suzbijanje bolesti i πtetnikadetaljnije je opisana, a Ëesto i ilustrirana, u poglavlju o zdravlju biljakana str. 84 ∑ 103. Ondje je ukljuËeno suzbijanje bioloπkim metodama,zamke i prepreke te organska sredstva za prskanje. Joπ korisnih savjetamoæete naÊi i u drugim dijelovima knjige.Prekrivke ∑ agrotekstil i mreæa, str. 230 ∑ 233.Nedostatak minerala (hraniva) te pH vrijednost tla: str. 36 ∑ 37 i 61.Ispitivanje i analiza tla, str. 33 ∑ 37.

Bolesti i πtetnici, A ∑ ÆBakterijski rakkoπtiËavog voÊaPseudomonas mors-prunorum

Ujesen i zimi kiπa s liπÊa πiribakteriju raka koja ulazi kroz lisneoæiljke u granËice i ondje uzrokujerak-rane. U proljeÊe i ljeto slijedinapad na lisnati dio biljke, ali sene pojavljuju nova oπteÊenja.PODLOÆNE BILJKE ©ljiva i treπnjaSIMPTOMI Tamne smee pjegekoje se krajem proljeÊa pojavljujuna liπÊu.Te pjege ispadaju i ostav-ljaju okrugle rupe. Rak se obiËnopojavljuje na deblu πljive i granamatreπnje. U poËetku iz plitkihudubljenja curi gusta tekuÊina bojejantara. LiπÊe æuti, a peteljke venu.SPRJE»AVANJE I SUZBIJANJEOvu bolest nije lako suzbiti. Nepostoje potpuno otporni kultivariπljive ni treπnje, ali πljive 'Marjorie'sseedling' i `Warwickshire Drooper'rijetko teæe obolijevaju. 'Victoria' i'Early Laxton' vrlo su podloæni.Pokuπajte Ëuvati koru stabala odozljeda. Pazite da debla ne taru popotpornjima i da ih ne oπtetite dokkosite, a veÊe oæiljke od orezivanjapaæljivo obradite.

Bijela truleæ

Sclerotium cepivorum

Bijelu truleæ uzrokuju vrlo otpornezemljiπne gljivice. Trajni stadij(sklerocij) moæe u tlu preæivjetii 15 godina dok ne naie naprikladnu biljku domaÊina. Ova jegljiva aktivna pri temperaturi tla odpribliæno 10 do 20°C. »eπnjak izimski luk saeni ujesen osobitosu podloæni od sredine do krajaproljeÊa kad temperature tlanajviπe odgovaraju ovoj gljivi.Biljke do toga trenutka tolikorazviju korijenov sustav koliko je

dovoljno da potaknu sklerocij naklijanje.PODLOÆNE BILJKE Luk uglavicama i Ëeπnjak; takoer i mladiluk, poriluk, vlasac i kozjak.SIMPTOMI Biljke odjednom poËi-nju propadati. Starije liπÊe poæuti,korijen zakrælja ili istrune. Sijanci seizvrnu.VeÊe se biljke mogu lakoiπËupati iz tla, a stabljika se Ëeπnjakalako izvuËe iz glavice. Bolest moæenajprije zahvatiti samo nekolikobiljaka na jednome dijelu, a zatim,kako se ona πiri, moæe i cijeli redpokazivati simptome. Kako bolestnapreduje, oko osnove i po stranamalukovice vidi se bijela pamuËastamasa gljive koja na sebi nosi malenecrne kuglice poput makova sjemena.To su trajni stadiji gljive bijele truleæikoji se nazivaju sklerociji.SPRJE»AVANJE I SUZBIJANJEUzgajajte luk iz sjemena, a ne izluËica, tako da korijenov sustavbude malen kad je aktivnost ovegljive najjaËa. Uzgajajte Ëeπnjakkupljen kod pouzdana dobavljaËa iizbjegavajte zaraziti Ëisto tlo. Nakonobrade oneËiπÊena tla, ili poπto ihupotrijebite u nekom drugom vrtu,alat i obuÊu dobro oËistite. Strogopoπtujte plodored. U sluËaju pojavebijele truleæi najbolje bi bilo da jeplodored najmanje osmogodiπnji.©iroko razmaknite biljke u uzgoju.Kad bijelu truleæ obliænje biljkeveÊ potaknu na razvoj, ona semoæe preko isprepletena korijenjapostrance πiriti kroz tlo pa Êe se takozaraza prenositi uzduæ reda. Sijanibuseni luka trebaju biti razmaknuti30 cm.Ako je podruËje zarazemaleno, zahvaÊene i susjedne biljke,kao i okolno tlo uklonite i odloæitena otpad. Na povrπinama za kojeznate da su zaraæene bijelom truleæiipak moæete pokuπati uzgojitiËeπnjak, u jamama promjera 10 cm,napunjenima sterilnim tlom.S porilukom se isplati pokuπatii na teπko zaraæenim tlima.

Bakterijski rakkoπtiËavog voÊa

6-338_za korce.qxd:6-338 12/8/09 12:42 PM Page 6

ZDRAVI VRT

VELIKA ILUSTRIRANAENCIKLOPEDIJA

Organski, prirodan i bez kemikalija

NAJPOTPUNIJA I NAJSVEOBUHVATNIJA

KNJIGA O EKOLO©KOM VRTLARSTVU:NA JEDNOMU MJESTU OBUHVAÊENE

SU OSNOVE EKOLO©KOG VRTLARSTVA

TE SAVJETI O UZGOJU POVRÊA, VOÊA

I UKRASNOG BILJA.

• Djelo najuglednijih svjetskihstruËnjaka. Pouzdane informacijei provjereni savjeti.

• Knjiga je oblikovana pregledno,pa se do potrebnih informacijabrzo i lako dolazi.

• PraktiËni savjeti objaπnjenikorak po korak.

• Fotografije, crteæi i tablice ilustrirajui upotpunjuju opise.

• Abecedni prikaz povrÊa.

• Abecedni prikaz bolesti i πtetnika.

koriceOG_CRO:Korice OG_CRO 12/3/09 1:56 PM Page 1

Documents

Velika ilustrirana enciklopedija - Zdravi vrt