UDZBEN!K ISLAMSKE V JERONAUKE ZA I. i II. RAZRED SREDNJIH SKOLA

Ovaj je udzbenik Hsvojio Ulema-mec!Zlis u Sarajevu svojim rjesenjem od 11. augusta 19:)1. god. hroj K03.

T R E E I Z D A N J E.

lZDANJE VAKUFSIWG RA VNATELJSTVA U SARAJEVU. SV A PRA VA PR!DRZANA.

DRZAVNA TISKARA U SARAJEVU. - 1941.

I

je udibenik usvojio od 11.

I I

CIJ

I

rjdenjem

J dobar posao poCinjemo nJeclma:

U ime Boga, Opceg Dobrocinitelja, _ Jl Time kazujemo, da je nasa snaga samo od Boga i da od istemo pomoc i

Bog je stvoritelj, Gospodar Dobrocinitelj svega svijeta.

svega potrebno nam

Osim nas i ovoga na

nestane O\Zoga svijeta.

a isto znati da ima i Jedini

tako jos trebamo znati cia je i Dobrocinitelj svega

Posto nestane ljudi i ovoga sve ponovno prozivjeti, i svi ce se ljudi skupiti pred na

dan. Kada ce biti Sudnji dan, to znade samo lwjega slavimo i kojemu zahvaljujemo na njegovim darovima, jer je

Gospodar Sudnjega dana.

U ime Boga, Opceg Dobrocinite1ja, Milostivoga,

Hvala Bogu, Stvoritelju 1*

4

Opcem Dobrocinitelju, Milostivom, Gospodaru Sudnjega dana. * ,

_0-_,..ul i-J: ~ \ ... Na sudnjem clanu ce !judi pred Bogom odgovarati za svoja

djela, i svima ce Bog sucliti. Ko bude zasluzio zadovoljstvo Bo-zije biCe nagraden, a ko se bude ogrije8io o Bozije zapovijedi bice kaznjen, ako mu Bog ne oprosti.

Zadovoljstvo Bozije i nasu srecu zasluzicemo, ako samo jedinoga obozavamo i samo od Njega pomoc trazimo, ako vrsimo Njegove zapovijedi i cuvamo se svega sto on zabranio.

~ ,. "" ,. ::

Sarno obozavamo ...~~~ ::.lL I . - ,

samo od Tebe pomoc trazimo. '.,..::.:.:, '::JL" 1 ; c....;.... ... ,#

Da mozemo znati i razlikovati sto je dobro, a sto je zlo, Bog nam je dao razum i svoju objavu Kur'an.

nas je svojom miloscu i dobrotom uputio na pravi put.

nas pravim putem.

Ljudima je dolazila Bozija objava poslanika, koje je "'Put em blagodatima.

ne putem onih na

Niti onih koji su se

Kur'an dosao niku 1v1uhamedu a. s. poslanik.

musliman duzan

Na svijetu smo:

kako nas Kur'an

1. Da upoznamo i vjerujemo Allaha dz. s. 2 ) 2. Da samo Allaha obozavamo,

1) a. s.

?) dz. :::. 1)l:JI ~~ t. j. Bog ga blagoslovio. ,. i, ~ t. j. Svevisnji. "' v .

5

3. Da zivimo uredno po Bozjim odredbama, da Cinimo dobro, a da se zla cuvamo, i da tako Boziju milost zasluzimo.

Vidi se, dakle, da je u Kur'anskom susretu El-Fatiha ukratko sadrzana Bozija objava i zahvalnost lwju imamo ciniti Bogu.

El-Fatiha

U ime Boga, Opceg Dobrocinitelja, Milostivoga,

Hvala Stvoritelju svjetova, Opcem, Dobrocinitelju, Milostivom, Gospodaru Sudnjega dana! Tebe samo obozavamo

I samo od Tebe pomoc trazimo.

Uputi nas pravim putem,

Putem onih si obasuo Svojim blagodatima,

l 'P '~ onih na

Niti onih koji su zalutali.

stvorio jos osim nas i ovoga i ovoga svijeta? Znade li ko kada

' ... ~.,.. :J.;; \~l I

) _;.;;; ) ;~I r-~ '01J WI~; :.d.\

.... , ...... ... .;

ce biti na Sudnjem danu? Kako cemo zasluziti i nasu srecu? Sta nam je Bog dao, da mozemo znati i

razlikovati dobro od zla? Ko nas je svojom miloscu i dobrotom uputio na pravi put? Preko je ljudima dolazila objava? Kojem je Bozijem poslaniku dosla posljednja Bozija objava? Sta je duzan svaki musliman? Zasto smo na ovom svijetu? U kojoj je suri ukratko sadrzana Bozija objava i za-hvalnosf koju imamo ciniti Bogu? Uci sure El-Fatihu! Prouci je nasim jezikom!

PRVI DIO

Nasa vjera zove se mi smo po vjeri muslimal1L Islamski v jerovati znaci: srcem usvojiti i znati da je sve

istina sto nam je Allah dz. s. u Kur'anu po svome Muhamedu a. s.

Duzni smo Kur'an, Boziju objavu, vjerovati da je istina, jer je Kur'an od Boga, dz. s. je i savrseno istinit, a Svevisnji Muhameda a. s. samo iz milosti i ljubavi spram svega da mu objavi uzvisenu

da je Muhamed

vjerujem vjerujemo a jezikom jedinoga Ailaha, vjecnog v1di i sto se ne

nema

milostivog Gospodara

srcem

osim sto se

Govorimo Boziji rob, jer je i Muhamed covjek, a svi sti robovi.

Svi su !judi Bozji robovi, jer ih je on stvorio, i oni su u vlasti Bozjoj, pa treba da robuju i slave dz. s.

7

Govorimo da je Boziji poslanik, jer je Bog dz. s. zaista poslao Muhameda da objavi sveopcu*) vjeru Islam.

Boziji poslanik vjerno je i podpuno ispunio naredbu Boziju i saopstio ljudima posljednju Boziju objavu Kur'an, a svojim uzornim zivotom dao je ljui:lima primjer da se na njega ugledaju.//

Pejgamberovi vjerni drugovi koji su s njim sirili Islam zovu se ashabi.

Ashabi vjerno upamtiSe i popisase za zivota Bozijeg poslanika pojedine kur'anske ajete (recenice) i sureta (poglavlja) Kur'ana, to se je zatim sve u zvanu Mushaf.

Ashabi ( drugovi Pejgamberovi) i njihovi nasljednici sacu-vase nam i usmeno precladose mnoge hadise (tradicije pre-danja) a. s.

Hadis sve ono sto je Ntuhamed a. s. radio iii oclobrio.

Mi smo se duzni vlaclati po utvrdeni haclisi

izvora: idzma-u i kijasu.

- zma'

V jerovanje i Mi trebamo raditi onako kako su-

radili Boziji njegovi ogromna vecina islamskih vjerskih ucenjaka.

Oni muslimani koji se dde ovog pravca u vjerovanju zovu ;

se ehli sunnet vel-dzema-at 1_,

*) Muhamed a. s. je posljednji Boziji poslanik, koga je dz. poslao svim ]judima, na citavo.i zemlji, i svill'l dzinima. Njegov seriat nepromjenljiv i trajacc do dana.

8

Pit an j a: Kako se zove nasa vjera? Sta smo po vjeri? Sta znaci islam ski vjerovati? Zasto smo duzni Kur' m

9

kitabe (knjige-objave), poslanike i vele: Mi ne cinimo razlike izmedu

pojedinih Bozijih poslanika. ' ' . ~,....) ~ Mi smo culi i mi se pokoravamo.

Oprosti nam, mi cemo se svi

't:_kl; ~ lj \;_; 2..\JI ; '~:,"; ;?..t~l ;l

# .... ...1

vratiti k Tebi. Temeljne istine vjere treba da vjerujemo

podpuno i bez ikakve sumnje.

Vjerovanje s. Prvi imanski sart glasi: V jerujem dz. s. SveviSnjeg Boga treba vjerovati po Njegovim

(sifatima).

Bozija svojstva jesu: ima i o sebi opstoji, je je nema nicemu nije slican,

ni

zivi svojim vjeCitim zivotom, je SveznajuCi i SvemoguCi, sve svojom voljom cini, govori bozanskim govorom,

sve vidi i cuje, sve stvara, uzddava rastvara.

~~, usvojimo

, '

'~- ~ ~;l~i

10

Suretul-Ihlas

U ime Boga, Opceg Dobrocinitelja, Milostivoga:

Reci: Bog je jedan, Bog je neograniceni Gospodar I utociSte sviju stvorova. Nije nikoga rodio i nije roden.

.... . . ,. ; ' ~._p)\;. ~':}! ; ?r'

-r--->= )_ ~~) ,..::Ul _r-~ -'~i '..::U1 , ' :ft

~1'..::UI ' 0 ... "

:JY.. ~ J 1\' "._'1- ,p ~~ 't ". j .. 1-ijemu nema niko ravan, ~ r"' '\.) rr

Kad kazemo: ima i o sebi opstoji, to znaci da Bog nije niti Ga ko stvorio, niti je u Svom opstanku icemu potreban.

Da ima nam djela Bozija i cio svijet, svje-Boziji poslanid, a to

Nema boga osim

Muhamed je Boziji ., da je samo i da je Muhamed a. s.

je objavljen uzviseni Kur'an vjera:

naucavali su da je samo Ipak bica

naviknuti da sile i pojave, zaboravili ovu

mijesali i druga bica, ili, ako su i obo-zavali Boga, ddali su da je to samo njihov

Posljednji put i na najuzviSeniji nacin objavljeno je jedin-stvo preko Muhameda a. s. Rijecima: Bog je jedan ocitujemo da je samo jedan Stvoritelj svijeta, da On sam po sebi opstoji, da samo njega mozemo obozavati i da samo Njemu pripadaju sva savrsenstva.

1t

Bog je vjecan znaci: da je uvijek bio i da ce uvijek biti, oduvijek postoji i postojace zanavijek. Sve ostalo postaje, mijenja se i nestaje, jer vjecno postoji samo Bog koji stvara i rastvara.

Kada se kaze da Bog po sebi i po svom bjcu opstoji, to znaci da Bogu nista nije potrebno kao njegovim stvorovima koji jedu, piju, spavaju, a zato im treba hrana, vrijeme, mjesto i t. d. Bogu dz. s. to nista ne treba, jer je nada sve savrsen i uzvisen, i nema nikakvih manjkavosti ni

Kad kazemo da nicem ne slici, to je reci da nije kao njegovi stvorovi. On nije nicemu slican sto bi covjek u vidljivoj slici mogao zamisliti.t

Ljudi mogu znati o Bogu dz. s. samo ono sto je sam Bog odkrio u svojoj objavi.

Kaze se Bog je nada sve nemaju Njegovi stvorovi. Ono sve, stvorovi, darovao im je dz. s.

ima sto

U Boga vjeciti zivot zna. Niko mu Ga nije a svi ostali davanjem zive i prolaze.

Kazemo da je drugi ne moze sve znati.

Gledaj znake milosti Bozije, kako ozivljuju Zaista, On ce ozivjeti i mrtve. On je Svemoguci.

sto se kaze da sve svojom voljom cini, Bozija volja neogranicena, samo Bog moze sve sto drugi.

zemlju.

da je i niko

12

~_,s::_~ y-- ~-J;: ~~ r:; ;,~,,1~ ~;t \tt, Njegova je odredba, kada hoce da stvar bude, samo da rece: Budi, i biva. (Jasin sure - predzadnji ajet).

Bog govori svojim vjecitim bozanskim govorom. Govorio je sa nekim svojim poslanicima.

Velimo da Bog sve vidi i cuje, jer Njemu niSta skriveno nije. Zaista Bog sve cuje i sYe vidi.

Ovaj svijet i sve sto je na stvorio Bog, Stvoritelj. Niko drugi ne moze niSta osim Boga. Ocl je zivot i smrt.

je SvemoguCi ni dati

Pit an j a: islamsko vjerovanje! je sadrzano u isiamskom vjerovanju? Da 1i je na vise mjesta u Kur'anu receno islamsko vjerovanje, a naroCito u kojem ajetu? Kako treba da vjerujemo temeljne istine ? Kako glasi prvi imanski sart? Kako treba vjerovati ? su Bozija

? U kojem su suretu sadrzana u glavnom stva? Sta znaci kad kazemo Bog ima i o sebi opstoji ? nam sv jedoCi da ima ? Sta svjedoci zemlja i nebo?

obiljezje islamskog v jerovanja? Sta su poslanici kroz sva vremena? Preko kojega je posljednji put jedinstvo

Bog je vjecan? ce to kaze da sebi i po svom bicu? s!ici? Sta !judi mogu znati o sve savrsen? Odkud ono sto je u zivot? Zasto kazemo da je kazemo da je Bog SvemoguCi? to znaci kada kazemo da Bog sve svojom voljom cini? Kakav je govor ? Zasto velimo: sve vidi i cuje? Odkuda je ovaj svijet i sve sto je na njemu?

II.

Drugi imanski sart glasi: Vjerujem Bozije meleke. Meleki su nevidljiva duhovna bica. Kazemo da su meleki

nevidljiva duhovna bica, jer ih mi ne vidimo, kao sto ne vidimo ni svoju dusu ni misao svoju.

13

Meleka ima bezbroj na nebu l na zemlji, u cijelom svemiru. Bog je melekima odredio razlicite duznosti. Oni nikada Bogu ne grijese, i vjecno su sretni sto sluze Bogu i slave Ga.

Meleki prate covjeka i donose mu dobre misli, a ljudsku misao zanosi i covjeka na zlo navodi prokleti sejtan ( davo ).

Mi se utjecemo dragom Bogu da nas sacuva od prokletog sejtana ( davola) rijecima: Utjecem se Bogu da me sacuva ,e..;.:;-; ""JI ,..:;\k?l ~tP ,.:UL_-~_,:1 od prokletog sejtana. . -

III.

TreCi imanski sart glasi:. Vjerujem Bozije kitabe. Boziji kitabi su Bozije objave, koje su saopstavali ljudima

Boziji poslanici, i to je napisano. Prvi je primio Boziju objavu prvi covjek na zemlji, koji je

ujedno i Boziji poslanik, Adem a. s. je ljudima u raznim vremenima objava. U Kur'anu

ovi kitabi: 1. Tevrat, koji je a. s. 2. Zebur, Davud a. s. ~i. Indil, Isa pejgamberu a. s. 4. Muhamed pejgamberu a. s.

Kur'an

Nas je kitab uzviseni Kur'an je Allah Muhamedu a. s.

U Kur'anu ima 114 veCih i manjih imena, a sastavljena su od ajeta. Kur'an

vazda uciti sa Euzu billahi i Bismillahi. Uceci Kur'an terba da nam je srce cisto i ispunjeno

ljubavlju i misli na Svevisnjeg Allaha. I tijelo treba da nam je i da smo abdestom kada Mushaf prihvatimo, Mushaf

na vrlo odlicnom i pristojnom mjestu drZ:ati.

14

Kur'an nam kazuje zasto smo na svijetu, t. j. da spoznamo i obozavamo sarno jednog Milostivog Boga i da dd nasega Dobrocinitelja pomoc trazimo, da cinimo dobra djela i uredno zivimo. Sa mnogim primjerima iz zivota prijasnjih naroda pokazao nam je SveviSnji Bog u Kur'anu svoje puteve pravde i dobrote na zemlji. U suri E. L. M. stoji:

Evo knjige o kojoj nema sumnje. Ona je putokaz anima koji se boje Boga; onima koji vjeru]u u ono sto je nevideno; koji uredno molitvu i klanjanje, darivaju od onoga sto smo im Mi dali; onima koji vjeruju u objave poslane Tebi i prije Tebe; onima koji tvrdo vjeruju u buduCi zivot. Ti su vodeni pravim putem od svog Gospodara, i ti su sretni i spaseni.

Kur'an je posljednja Bozija objava i trajace sve do Sudnjeg dana, jer u Kur'anu stoji:

~~zaista mi smo objavili Kur'an, i, doista, mi smo njegovi (Elhidzr 9).

i t a n j a: Kako drugi imanski sart? su Boziji me-leki? Zasto kazemo da su meleki nevidljiva, duhovna bica? Gdje ima meleka? je odredio melekima? Kakva je njihova zadaca prema covjeku? Ko ljudsku misao i navodi covjeka na zlo? Kako se mi utjecemo od proldetog sejtana?

Kako glasi treci imanski sart? su Boziji kitabi? Koji je Boziji poslanik prvi primio Boziju objavu? Koji su kitabi u Kur'anu poimence spomenuti? Koji je nas kitab? Sta nam lmzuje Kur'an? Koja je posljednja objava? Dokle ce trajati posljednja objava?

15

IV. Boziji poslanici Cetvrti imanski sart glasi: Vjerujem u Bozije poslanike. Boziji poslanici su bili odabrani ljudi kojima je Bog slao

svoje objave, da ih kazuju ljudima. Svojstva

Svi su Boziji poslanici bili pametni, vjerni i cisti od grijeha, svi su uvijek govorili istinu i kazivali zapovijedi Bozije jasno i v jerno.

Svoje poslanstvo zasvjedocise u nekim prilikama cudesima ili mudzizama koje im je dao

Rad Bozijih poslanika bio je blagodat za sve !jude na zemlji, jer pomocu Bozije nauke podose !judi napretku na ovom svijetu i vjecnoj sreCi na drug om svijetu.

Boziji su poslanici imali mnogo u svom radu, jer su protiv njih ustajali i cinili im svake smetnje ne htijuCi primiti istinu Boziju.

Mnoge nevaljale je kazna Bozija, su bili u i nijesu se odazvaii Bozijih poslanika, pa su zato propali.

Koliko bilo to samo najznamenitiji

Muhamed a. s. Mi smo

zna. Od

i s

Peti imanski sart glasi: V jerujem u Sudnji dan. Sudnji dan je onaj dan (vrijeme), kada ce

spo-nam

suditi ljudima za njihova djela. Ko bude zasluzio zadovoljstvo bice dzenetom

ne oprosti. Kada ce biti Sudnji dan, to znade samo Svevisnji Bog.

ce pomrijeti, i ovoga ce svijeta nestati, a zatim ce na drugom ponovno ozivjeti sve sto je bilo na ovom svijetu.

-----

*) Kada se spomene ime kojega Bozijeg poslanika, onda treba reci: :~>Aiejhiselam ga blagoslovio).

16

Posta Bog ozivi sve mrtve, doCi ce Boziji sud, za nagrade kazne prema djelima koja su uCinjena u sadanjem 'zivotu.

Veoma je vazno i potrebno da u casovima smrti svakom muslimanu i muslimanki bude srce i dusa ispunjena pouzdanjem u Boga i pravom vjerom.

Dzenet je mjesto (posebni svijet) gdje ce vjecno sve bla-godati Bozije uzivati oni koji su pravo vjerovali i dobro cinili. Dzehenem je mjesto (poseban svijet) gdje ce oni koji nijesu pravo vjerovali i koji su zlo cinili, patiti razliCite muke, vee prema tezini pocinjenih grijeha na ovom svijetu. V jecito ce u pakiu ostati oni koji umru u bezvjerstvu i mnogobostvu, a vjernici koji su grijesili, posto pretrpe kaznu, u dzenet ce uniCi.

VI. Bozije Sesti imanski sart glasi: Vjerujem da sve sto se dogada

biva Bozijim odredenjem. Ljudi mogu birati sta ce da rade, jer im je Bog dao razum

i slobodnu volju da se odlucuju za dobro iii za zlo. Bog voli samo dobra. djela, a zla djela mrzi.

P it an j a: Kako glasi cetvrti imansld sart? Ko su bili Bo-ziji poslanici? Cime su se odiikovali svi Boziji poslanici? zasvjedociSe poslanstvo u nekim prilikama? Kal

DRUGI DIO

:.:_,,;~ Islamsl{e vjersl

18

Temeljne islamske duznosti jesu: 1. Kelimei-sehadet (islamslw oCitovanje), 2. Namaze klanjati, 3. Post u ramazanu mjesecu postiti, 4. Zekjat davati i 5. Hadz izvrsiti, t. j. ko je duzan u vijeku jednom Kjabu

posjetiti. Ove se temeljne islamske duznosti zovu islamski sartovi. Pet temeljnih islamskih duznosti zapovjedeno nam, je u

Kur'anu, i zato ih mora izvrsavati svaki zreo i pametan musli-man i muslimanka. Onaj koji ne ove Bozije zapovijedi zasluzuje kaznu Boziju. Duzni smo djecicu nauciti kako se vrse temeljne islamske duznosti, i na izvrsavanje ih privikavati.

Pit an j a: .Je li dosta muslimanu samo vjerovati? Kakvih ima duznosti, a kakvih zabrana? Sta je f arz? Sta je vadzib?

je sunnet? Sta je mustehab? Sta je hala!? Sta je haram? Sta je mekruh? Sta je mufsid? Koje su temeljne islamske dllznosti (islamski sartovi)? Gdje nam je zapovjedeno pet temeljnih islamskih duznosti? Sta zasluzuje onaj, lwji ne vrsi ove Bozije zapovijedi? Sta smo duzni djecu nauciti?

I. Prva temeljna duznost h:jelimei

II. namaza

Klanjanjem namaza mi na dz. s. To stovanje izvrsavamo mirno, stojeci, uceCi, klanjajuci se, spustajuci lice na tle Velicanstvom Bozijim i, napo-sljetku,

Nama je naredeno da ldanjamo svald dan: podne, ikindiju, ahSam i jaciju. Onaj koji redovno klanja namaz zivi uredno, boji se Boga i cuva se zla.

moze se stupiti u namaz bez pripreme, jer prije toga treba izvrsiti uvjeta (sarta).

*) Kjelimei sehadet vidi na str. 6.

19

A. UVJETI ZA KLANJANJE NAMAZA (NAMASKI Prije nego se stupi u namaz treba: 1. biti cista tijela, odijela i da je cisto mjesto gdje cemo

klanjati. 2. abdest uzeti, po potrebi se okupati i1i u nuzdi te-

jemmum uzeti, 3. biti obucen, 4. na vrijeme klanjati, 5. prema kibli se okrenuti i 6. odluciti namaz klanjati (nijjet uciniti). Svaki ovaj uvjet zove se sart, i on je farz (neizostavna

duznost).

Da se moze klanjati, treba sa tijela, odijela i onoga mjesta gdje ce se klanjati ukloniti necistocu, ako je ima.

2.

Abdest (propisno Ciscenje izvjesnih dije/ova Abdest se uzima pocinjuCi sa Bismillahi ovako: 1. operemo rul

20

Ako se neki dio tijela zbog bolesti ne moze kvasiti, onda je dosta po zavoju mokrom rukom potrti. Ako neprestano sto-god tece iz kojeg bolesnog mjesta, onda za svaki namaski vakat treba abdest uzeti, i tim abdestom moze klanjati sve do drugog namaskog vremena.

Kada neko uzme abdest i, prije nego ga pokvari, obuce cistu i jaku obucu, nije potrebno drugi put kada bude uzimao abdest kroz izvjesno vrijeme obucu skidati i noge prati, nego ce mjesto pranja po doticnoj obuCi mokrom rukom potrti (mesh uCiniti). Obuca mora biti cista i neprodrta, a valja da seze do iznad clanka, kao sto su, na primjer, mestve, duboke cipele iii cizme.

Kada uzimajuci abdest dode red do pranja nogu, onda se mokrom rukom (najmanje koliko tri prsta) potare po obuCi koja nam je na nogama, i to povlaceci s vrha prsta uz nogu. Ovako se moze mesh ciniti puna 24 sata, racunajuCi od gubitka onog abdesta na koji su mestve obucene. Putnik*) moze tri dana i tri noci mesh

. ,. b) Kupanje cijelog tijela J-c

Cijelo tijelo treba cesto, najmanje svake sedmice, okupati i dobro ocistiti, a odrasliji jos svaki put kada to posebna duznost nalaze.

prije svega uklonimo sa posebnih mjesta vecu necistocu, treba po redu tri farza:

1. Usta i grlo vodom isplakati, 2. nos vodom~isplakati i 3. cijelo tijelo podpuno oprati.

c) Tejemmum (zamjena za abdest) Tejemmum je ciscenje zemljoni kada se abdest ne moze

uzeti ili se ne moze okupati za abdest i1i za gusul). Tejemmum se uzima: 1. kada u namaskom vremenu nije moguce vodu pribaviti, 2. kada je mala zaliha vode koju mi imamo potrebnija

za pice, 3. kada se, u slucaju potrebe, nije moguce okupati. *) Putnik osim toga moze ramazan mrsiti

cetiri rekjata skratiti na dva rekjata. (Vidi str. a farzove od

21

Tejemmum se uzima ovako: 1. Prvo se odluCi (nijjet uCini) radi cega se uzima teje-

mmum n. pr. da li radi klanjanja namaza iii radi prihvacanja mushafa,

2. onda se dotaknemo dlanima suhe i ciste zemlje, zatim dlanove otresemo i njima potaremo jednom po lieu,

3. ponovo se dotaknemo dlanima suhe i ciste zemlje, otresemo ih i potaremo lijevom desnu, a desnom lijevu ruku do za lakat.

3. Pokrivanje tijela (setri-avret) Prije namaza treba tijelo pristojno odjecom pokriti. I u

najvecoj nuzdi mora musko pokriti svoje tijelo od pojasa do pod koljeno, a zensko je duzno cijelo tijelo i kosu pokriti, osim lica i ruku do za saku i nogu do za clanak. Osobito se freba kloniti golotinje, kratke i prozirne odjece.

4. Vrijeme namaza :.:_;; Namazi se klanjaju svaki u svoje odredeno vrijeme. Po-

cetak namaskih vremena oglasuje nam muezin uceCi ezan. Ezan se uci ovako:

Bog je najveci! ;.r- I ~~ ;s I ~( ~?I ~~ ' I ~~ SvjedoCim da nema boga osim Allaha,

'_.. :;: ..- \ l ',., ., _.. :::: I t "",., ;

~~ 'lJL .J t ";) ~1 ...te.:,l ~~ ')JL .J L ')} ~~ ~.:,I ... ' ',

Ocitujem da je Mu- ~~ J_,-J hamed Boziji poslanik.

Hodite na namaz!

Hodite na spas!

Allah je najveci!*) Nema bog a ,osim Allah a.

*) U sabaha se pred ovim Allah je najveci dodaje: Bolje je klanjati nego spavati.

};~(j;:; _;;~!-~:;. (; ;,tli , j; :; (;;,til , 1.>~ :;

;51 ~I~. I~~ ~I ':lt :J' L \t

~ .,.. Jo .,. ' "t ,... i-J:JI~ ;f ;; }~I 1_:;n-~": ';;_,kJI

22

Sabah-namaz klanja se od zore do pred izlazak sunca, i to je pravo vrijeme.

Vrijeme podne namaza pocinje kada se sunce malo makne sa sredine neba.

Ikindijsko vrijeme pocinje na sredini izmedu podne i aksama, a traje do zalaska sunca.

Vrijeme aksam-namaza pocinje iza zalaska sunca i traje do jacije.

Vrijeme jacijskog namaza pocinje kada padne zadnji mrak na zemlju, i traje sve do zore.

Ako propustimo koji namaz, duzni smo taj propusceni namaz nadoknaditi. Naknadno se klanjaju farzovi, i to onim redom kako su i prosli.

5. Kibla :l; Kibla je Kjaba u Melti, jugoistocno od nas, mi se okre-

cemo tamo kada klarijamo namaz. . ~

6. Odiuka (nijjet za namaz) --~ Prije nego se stupi u namaz treba odluCiti koji ce se namaz

klanjati. Ta se odluka moze i rijecima izgovoriti, a zove se nijjet. Nijjet se ucini odlukom, da ce se u ime Bozije klanjati naumljeni namaz, sam iii za imamom, na vrijeme i1i naknadno, n. pr. ovako:

Odlucih da ldanjam u ime farz namaza. Odlucih da ldanjam u ime Boga sunnet aksam~kog namaza.

Kada se naknadno klanja, n. pr. ikindijski farz nijjet se ucini ovako:

Odlucih da klanjam u ime Boga naknadno farz ikindij-skog namaza.

Kada se klanja za imamom u nijjetu se jos dodaje pri-stadoh uz ovoga imama, n. pr. Odlucih da klanjam u ime Boga farz jacijskog namaza, i pristadoh uz ovoga imama.

Pit an j a: Koja je prva temeljna islamska duznost? Koja je drug a temeljna islamska duznost? sta mi cinimo klanjanjem namaza? Kako to stovanje vrsimo? Sta nam je naredeno da kla-njamo svaki dan? Kako zivi onaj koji redovno klanja namaz? Moze li se u namaz stupiti bez pripreme? Koji se uvjeti moraju

23

izvrsiti prije nego se stupi u namaz? Koji je prvi uvjet da se moze klanjati. Kako se abdest uzirna? Kakvom se vodom uzima abdest? Sta ce nam abdest pokvariti? Sto treba ciniti ako se neki dio tijela zbog bolesti ne moze kvasiti? Sta treba ciniti ako iz nekoga bolesnoga mjesta na tijelu neprestano tece? Kada se kod uzimanja abdesta ne mora obuca skidati, nego se moze po obuCi mesh uciniti? Kakva obuca mora biti? Kako se potire po obuCi? Koliko se vremena moze mesh ciniti? Kada nam treba cijelo tijelo okupati? Koje zapovijedi pri tom moramo izvrsiti? Sto je tejemmum? Kada se uzima tejemmum? Kako se uzima te-jemmum? Kako se mora tijelo zaodjeti prije namaza? Sto semora pokriti i u najveco j nuzdi? (ega se treba osobito kloniti? Kada se namazi klanjaju? Ko nam oglasuje pocehk namaskih vreme-na? Kada se klanja sabah-namaz? Kada pocinje vrijeme podnev-slwg namaza? Kada pocinje ikindijsko nijeme? Koje vrijeme aksam-namaza? Kada pocinje jacijskog namaza? Sta smo duzni uCiniti ako propustimo koji namaz? je ldbla? Sta treba jos ciniti prije nego se namaz klanjati? Kako se nijjet uCini? Kazi nekoliko nijjeta! glasi nijjet nak-nadno klanja? Kako se nijjet kada se klanja za imam om?

B. GLAVNI SASTAVNI NAMAZA

(Namaski Glavni sastavni dijelovi namaza 1. Posto se stane prema kibli i odluci doticni namaz, di-

zuci ruke, reCi: Allahu ',:S\ ~~ ( J

2. Stajati na nogama u namazu, 3. Uciti Kur'an na namazu,

_,.1o ( .;_..)I

4. Pokloniti se poslije ( 'ul(;) 5. Spustiti se licem na tle, ' ( ~_,~_...) 6. Na svrsetku namaza sjediti. \ ,--~\ _:~) Svaki ovaj sastavni dio narnaza zove se rukun, i on je farz. Kad izvrsirno jedanput kijam, kiraet, ruku' i dvije sedzde, srno klanjali jedan temeljni dio narnaza ili jedan rekat.

24

Jedan cijeli namaz moze biti najmanje od dva rekata. Neki namazi maju tri, .a neki cetiri rekata.

U svakom namaskom vremenu ldanjaju se farz-namazi (sto je Bog dz. s. strogo naredio) i sunnet-namazi (sto je Pej-gamber jos sam od sebe klanjao).

Sunneti i farzovi u pet dnevnih namaza

U pet dnevnih namaza klanjaju se sunneti i farzovi ovim redom:

U sabaha se klanja prvo dva rekata sunneta, onda dva rekata farza, - svega cetiri rekata.

U pone se ldanja: cetiri rekata sunneta, cetiri rekata farza i dva rekata sunneta, - svega deset rekata.

U ikindije klanja se: cetiri rekata sunneta i cetiri farza, - svega osam rekata.

U aksama se klanja: tri rekata farza i dva rekata sunneta, - svega pet rekata.

U jacije se klanja: cetiri rekata sunneta, cetiri rekata farza, dva rekata suneta, uz to se jos ldanja tri rekata vitr-namaza, - svega trinaest rekata.

Farz se ne n~oze izostaviti ni u jednoga namaza; samo ce putnik skratiti farz-namaz od cetiri rekata na dva rekata.

Sunnet bi se mogao izostaviti, ali mi to ne cinimo, vee uz farzove klanjamo i sunnete radi sefaata naseg Pejgambera. Ikin-dijski i jacijski sunneti od cetiri rekata mogu se skratiti i klanjati samo dva rekata, a mogu se izostaviti.

Vitr-namaz je vadzib. On ne spada u jaciju, ali se klanja poslije jacijskog posljednjeg sunneta. Nijjet se cini ovako: Odlucih da klanjam u ime Boga vitr-namau.

P i t a n j a: Koji su glavni sastavni dijelovi namaza? Ko-liko smo klanjali kad izvrsimo jedanput kijam, kiraet, ruku', i dvije sedzde? Od koliko rekata moze biti jedan cijeli namaz? Sta se ldanja u svakom namaskom vremenu? Kojim se red om k.lanjaju sunneti i f arzovi u pet dnevnih namaza? Moze 1i se izostaviti farz u kojega namaza? Moze Ii se izostaviti sunnet u kojega namaza? Sta znamo za ikindijski i jacijski sunnet od cetiri rekata? Sta znamo za vitr-namaz? Kako se nijjet cini?

25

Kako se klanja jedan namaz Prije nego se stupi u namaz treba znati da li ce se klanjati

farz-namaz (sto je Bog strogo zapovijedio) i1i sunnet-namaz (sto je Pejgamber od sebe klanjao).

Ako cemo sami po sebi klanjati farz-namaz, treba najprije " ; \~I_ izuciti ikamet ovako: ..;...... ~' _

Allah je najveci! '.YI~1'3"I ~1'.:51~1'3'1 ~~-..,.~. .,.,. J ,.,.~.

__., ::: ... t .... ., ,. ,.. . '

Svjedocim da nema boga osim Allaha. ~~ ~ L .J t ':) ..:..,1 ~~ "

Svjedocim da je Muhamec! Alahov poslanik.

"

Pohiti na namaz!

Pohiti na spas!

-::; :: ,.. I ""' 0 ""' ' -"' ; ~I ~ I_ J I. ':) .:,I --\?1 ~I J;; ~~~~~~

... ' ) ... ?, ':: ... ' .... .,.: ~I J r') \~ ,:;I ..1.~!- I _:;)LJI-i ~ _:;:>L~JI-i c -e;:)rul ~J:Jc:lJI -~c -

Namaz vee pocinje. ':;_,k.ll ~\; :.-; ':;~kll - \; . Allah je najveci! '?,'\ ~~~ '~ l ~~ Nema Bog a osim Allaha. '~I 'h ~ L \i

Zatim c!olazi odluka ili nijjet, i odmah se stupa u namaz. nijjeta dignu se ruke, i to musko do usiju, a zensko prema

ramenima, i u isto vrijeme :r- ''\ izgovori se: (Bog je najveCi); .;~ 1 .u~

rijeci zovu se: iftitah tekbir ~Cic'\:;il Ovo dizanje ruku znaci da oc!bacujemo sve dotadanje po-i misli, i da se, pocinjuci namaz, predajemo srcem i mislima

uzvisenom Allahu. Posto se c!ignu ruke i izrece 'f I .111 onda se ruke svezu i ponizno stoji. Mi vezemo ruke ovako: muski metnu na pojas c!esnu ruku po lijevoj, a zenske na prsa,

c!esnu po lijevoj. 2. Stajanje u namazu i 1~

Posto se svezu ruke, onda se mirno stoji gledajuci preda i uci. Celjade koje ne moze na nogama stajati, klanjace sje-

ili kako moze.

26

3. Ucenje u namazu Na kijamu (stojeci) se uci na svakom rekatu Bismillahi i

sure Fatiha. Na prvom rekatu u svakom namazu uci se: Subha-neke, Euzu billahi, Bismillahi, Fatiha i jos jedna sura iii koji ajet.

Na drugom rekatu u svakom namazu uci se Bismillahi, Fatiha i sure ili koji ajet.

Na trecem i cetvrtom rekatu u farzova uCi se samo Bi-smillahi i Fatiha, a u sunneta Bismillahi, Fatiha i sure.

U ikindijskog i sunneta od cetiri rekata uci se na trecem rekatu najprije Subhane!;;:e, pa onda Euzu billahi, Bismillahi, Fatiha i sure ili koji ajet.

U vitr-namazu uci se na prvom i drugom rekatu kao i uv ostalih namaza, a na trecem poslije Bismillahi, Fatihe i sureta dignu se ruke kao i u iftitah-tekbira, govoreCi ~s-1 ~t i posto se ruke svezu, uci kunut-dova.

sto se uci u Da si slavljen samo Ti, moj Boze, i Tebi hvala,

Tvoje je ime uzviseno, Tvflje je Velicanstvo Veliko. Nema osim Tebe.

Tebi se utjecem,

Uime Milostivog.

Opceg Dobrocinitelja,

Hvala Bogu - Stvoritelju Opcem Dobrocinitelju Milostivom. Gospodaru Sudnjeg dana.

>

!l~..J ~ "~~I 21;~ (,,,:... ... !- [ ~ v ..

\

2J~I:J;\7; ~~ ,.!,'ti;

"' ,..,. " "' ~ I 1 ~ .,..,.. 04J lJ I ._, ,; 4ll i:J.-1 . """ .... ..._,...

. r,:->.:) _y; )i ;J.._:.UI i. Y.. ~ 't..

*) lv1uallim treba izabrati nekoliko kraCih sureta i asereta, i poduciti djecu da ih nauce napamet, kao sto C:e uciti napamet i sva ona koja su u knjizi navcdena.

Samo Tebe obozavamo.

I od Tebe pomoc trazimo.

Uputi nas pravim putem,

Putem onih koje si obasuo Svojim blagodatima, A ne putem onih na se srdis,

Niti onih koji su zalutali.

Svemoo-uCi b od Tebe pomoc trazimo,

Molimo da nam grijehe I da nas na pravi put uputiS,

Tebe Tebi

I u Te se pouzdajemo. Svako dobro i blagodat od Tebe koji su sa zahvalnosti priznajemo,

od onoga

samo Tebe Tebi ldanjamo,

sedzu cinimo, Tebi hrlimo

u Tvoju se milost uzdamo StrahujuCi od Tvoje kazne.

27

''-:::" . ...:JJ ) ~ - I_ ~~

Tvoja ce kazna zaista stiCi nevjernike. '_y-_t; J l:..t'_i~,_ ~~j;~'~ , ,

P i t a n j a: Sta treba znati prije nego se stu pi u namaz? Sta treba uciniti ako cemo sami po sebi klanjati farz-namaz? Sta zatim dolazi? Sta se najprije ucini iza nijeta kada se stupa

28

u namaz? Sta znaci ovo dizanje ruku? sto se ucini kad se dignu ruke i izrece: Bog je najveci? sta se ucini posto se svezu ruke? Kako ce postupati celjade koje ne moze na nogama stajati r Sta se uci stojeCi (na kijamu)? Sta se uci na prvom rekatu u svakom namazu? Sta se uci na drug om rekatu u svakom na-mazu? Sta se uci na trecem i cetvrtom rekatu? sta se uci u vitr-namazu? sta treba uciniti posto svrsimo ucenje stojeci (na kijamu)?

4. Ruku' (saginjanje) t_}-~ Posto svrsimo ucenje stojeCi (na kijamu), treba ruke ra-

staviti i niza se pruziti, a onda govoreci ';rr ~t na ruku' (poklon) se pogeti.

Treba se pogeti po sredini tijela poduprijevsi se rukama o koljena, leda treba izravnati spram glave i preda se gledati.

Kada smo na ruku'u izgovaramo tri puta: ~I J~ ~k,:._:, '*" ,..

sto znaci: Uzvisujem Te, moj Veliki Gospodaru, iznad svih svojstava koja Tebi ne dolikuju.

Onda se treba ispraviti govoreCi: :,~~-'~\ ... ~ a to znaCi: Cuje Bog onoga koji Ga 11Vali. Zatim se zastane, pruzivsi ruke niza se, i izgovori: '..J:-1 ~ '~.:,::'.r sto znaci: Nas Stvori-

."

telju, neka je samo Tebi hvala. Ako se klanja za imamom, onda ce imam ~: ~ ~ ~1 -

reci: a ostali koji klanjaju za imamom reCi ce: 41 C.U 'L/'~

Posto se ovo drugo izgovori, onda se govoreCi

spusta na tle. Na tle se spustamo ovako: Najprije se pognemo i uhvatimo se rukama za koljena, onda povijemo noge i koljena spustimo na tle, zatim metnemo diane s prstima na tle, a izmedu njih celo i nos.

5. Sedzde (nicice padanje) "~ Kada smo na sedzdi, onda se moraju tla doticati: ceJo,

nos, obje ruke s dlanima, koljena i nozni prsti- naprijed povi-jeni. Jos treba paziti: musku da se bolje pruzi i rastavi trbuh od bedara, a zensko to nece ciniti. Musko ce podici lakte od tla, a zensko ce ih na tle spustiti.

29

\ "" ... :; .. "' "' ,.

Na sedzdi se izgovara tri puta: ~->\.

30

Milost i blagoslov Boziji. ;J (s-'.~ ~ ..11 ~~; .-. ) ~

Neka je spas nama i svima dobrim ... ~ t.:u ~ 1 ~ - ~ ':.k ':>LJI ljudima ko ji Bog a slave. ~ ,4JJ .:>, ~ Jc J \.:" i

-

Vjerujem i ocitujem da nema drugog boga osim Allaha, ida je Muhamed Boziji '~1 ':h 'J'1 "} 'J ~~ rob i BoziJ"i poslanik. j ;;; :~ r~ ~~~~I;

Salavati Boze moj, blagoslovi Muhameda, Njegov rod i pristase kao sto si blagoslovio Ibrahima, Njegov rod i pristase Zaista Ti si hvaljen i slavljen. Boze moj, obaspi blagodatima Muhameda, Njegov rod i pristase. Kao sto si obasuo blagodatima

lbrahima, Njegov rod i pristase. Zaista Ti hvaljen i slavljen. Gospoclaru, Boze nas, daj cia nam bude clobro

Na ovom i na drugom svijetu. Sacuvaj nas clzehennemske

,~~~;~ j;' :::..s;\\3' r:; !).,_ ~~ J; ,j.J ' d "" ~->_: ... t.tL

.; ).,. ,,.:f' ,z. t I .ti~ \:i .>.llt>_ \.:; I ', tp

...... ~;;j,;\ilj,_J \~ll ... /'

Posto se svrsi ovo ucenje, na kraju namaza predaje selam, t. j. okrene se glava clesno i rekne: ~i :rs:.~c. '1)Ur Neka je na Vas pozdrav i milost a zatim se zakrene gJava prema Iijevom ramenu i isto se tako izgovori selam.

Boga poslije ldanjanja) Posto se preda selam uci se:

Boze moj, Ti si izvor spasa

31

! od Tebe je svakome spas. Tebe slavimo i hvalimo, Gospodaru

Velicine i plemenitosti.

Zatlm se prouci salavat (pozdrav) na Pejgambera, n. pr onako kao sto se uci na posljednjem sjedenju u namazu iz[ Ettehijjatu.

Iza salavata uci se Ajetul-kursi: poCinjuci sa Euzu billahi i Bismillahi.

.... ' ':: .... f...> I } 1 ,_ Bog je jedini, - nema drugog Boga osim Boga, _,~> ':Jt~ .,J L .':1 .\1]1 Zivoga, nepromjenljivoga. (.~~!1 ~~ Njega ne obuzima ni drijem ni san. r j~ '':1;"~ :~.Jf \1 Njegovo je sve sto je na nebesima i zemlji. I' , Ko bi jos mogao posredovati kod Njega Bez Njegova dopustenja!? On zna ono sto je pred njima (ljudima) I sto za njima, a oni (!judi) ne znaju nista osim ono sto im je Bog pokazao.

vlast obuhvata nebesa i

~C.;~ _, .. .JI~C. ti :~ 't~ ..>}11 ;;,Ja~'il

... ~ ,f, ~ .... ;;; .... ~ ;t:,._.

'r~-~~~ ,L. .

ne Ga nikakva truda.

On je Previsnji, Veliki.

Tesbih

Iza Ajetul-kursije uci se: ' ... J

33 puta .\IJI,..Jb._....., (slava Bogu) , .

33 puta .tu '61 (hvala Bogu) 33 puta ~! '~~- (Bog je najveCi)

32

Iza tesbiha se uci:

>>Nema boga osim Allaha Jedinoga

Koji nema druga ni Sebi ravna; Samo je Njegova vJast i Njemu pripada hvala, i On je onaj koji sve moze. lVli smo Te poslali (Muhamede) samo iz milosti spram svega svijeta.

Najposlije dolazi:

,. , ; a ::: ... o..J.:>.J ~~ \i~ .J ~ \i

~cl :\} M_r ~ ,..,. ' ' . ~1-U;~,,u:-

.. -.!._..~; ~~ _jS J ;, ; - " ~~ :.J\:L::~I'L. ~

~ Dova (molenje Boga) 1\.c_,

koja se moze uciti na razne nacine. Evo jednog primjera: Boze - Stvoritelju, primi nas post i namaz Kojim Te slavimo: stojeCi, uceCi, klanjajuci se, PadajuCi nicice i sjedeci. Primi nasu skrusenost i usavrsi nasa djela Da nas ne zastide pred Tobom. Gospodaru, daj nam milosti, Ti koji si Najmilostiviji.

primi moju molitvu (moj namaz) od svih dobrih ljudi.

a Bogu iznad svega I blagoslov Boziji, neka je Bozijim poslanicima. Hvala Bogu, Stvoritelju svega svijeta.

Pit an j a: Kako se izvrsuje ruku'? onda uciniti? Kako se ovo izgovori ako se klanja za imam om? Sta se zatim ucini posto se ovo drugo izgovori? Kako se spustimo na tle? Kada smo na seclzdi, sta nam se mora tla doticati? Na sto jos treba paziti? Sta se izgovara na ? Sta treba zatim uciniti? sta onda treba uciniti? Kada se sjedi u namazu? Kako se sjedi u namazu? Kako se uci sarno Ettehijjatu, a kada Ettehijjatu i salavati? sto se uCini posto se svrsi ovo ucenje na kraju namaza? Sto se uci posto se preda selam? sto se uci zatim? Sto se uci iza salavata? sto se uci iza Ajetul-kursi? Sto se uci

tesbiha? Sto dolazi najposlije?

33

X 'Diernat (zajedniCl{o ldanjanje narnaza) ::;~

Namaz se moze klanjati napose, a moze i zajednicki sa drugim ljudima, t. j. dzematom. Dzemat nam je preporucio nas Pejgamber .Muhamed a. s. Dzematom se obicno klanja u dza-miji, a moze i na drugom mjestu. Svaki dzemat ima svoga imama koji klanja pred dzematom.

Zajednicki t. j. dzematom 0za imamom klanjaju se far-zovi, i uz ramazan teravih r vitr-namaz, a dzum'a, bajram i dzenaza mogu se klanjati samo dzematom za imamom. Kada se stane da klanja za imam om i nijjet ( odluku) rije-cima, onda treba dodati jos i ove rijeci: Uz ovog imama.

Imam stane u namazu malo naprijed pred dzematom. U dzamiji je za imama odredeno posebno mjesto - mihrab. Dzemat za imamom treba da stane u ravne potpune redove jedan do drugog, da ne bude praznine u redovima. dzemat ima jos i muezina koji uci ezan i ikame.

Imam uci na kijamu na prvom i rekatu sabahskog, aksamslwg i jacijskog farza, a na trecem i cetvrtom rekatu uci u sebi tiho.

Dzemat uci za imamom samo na prvom rekatu farz-namaza Subhaneke, a ostalo ne uci na kijamu, jer je dovoljno sto imam uci. Dzemat svak za se uci sve ostalo na a nama-

Za imamom se ni jedan po sebi prije uciniti, a ne se niti rukun to zakasniti da imam iza vee bude na siijedeCi rukun.

Da zakasnilo na za imamom racuna se ako imama ne rekata.

Onaj koji u dzemat klanjace za imamom ono sto je a kad imam preda selam, .on to nece uciniti, nego ce ustati i sam ce nadoknaditi ono na sto nije prispio.

Kad imam prouci na glas Fatihu, polahko se rekne Amin (~) t. j. uslisaj Boze! Ovako se govori dok imam dovu cini.

Narnaski sunneti i mustehabi

{sto je Muhamed a. s. radio, iii preporucio da se radi ili pohvalio). U namazu je vadzib:

I. Na svakom rekatu u namaza prouciti Fatihu, 3

34

2. u farz-namaza na dva rekata, a u ostalih namaza na svima rekatima iza Fatihe prouciti jedno Z>ure iii tri ajeta,

3. u farz-namaza od tri iii cetiri rekata prouciti ova su-reta iii ajeta na prva dva rekata,

4. u onim namazima u kojima imam uci na glas, toliko na glas uciti lwliko ga dzemat moze cuti,

5. u podnevnom i ikindijskom namazu u sebi uciti, 6. na prvoj sjednici sjedih koliko se ~moze Ettehijjatu

prouciti, 7. na obje sjednice uciti Ettehijjatu, 8. kod farz-namaza i u sunnetima podnevnog i dzum'-

namaza na prvoj sjednici iza Ettehijjatu ne uciti salavata,

9. u vitr-namazu donijeti tekbir za kunut-dovu, 10. u vitr-namazu prouciti kunut-dovu, 11. u bajram-namazima u svakom rekatu donijeti po tri

tekbira. Sunnet i mustehab je sve ostalo sto nije u ovoj knjizi

oznaceno da je farz ili vadzib.

uciniti: ako da smo nehotice zakasnili izvrsiti lwji farz iii iii ako smo vadzib sasvim

na desnu drugu, selam se

uciniti kada u namazu ili izvan namaza. ima u Kur'anu na cetr-naest mjesta. Ona obavi kad se jedanput padne na sedzbu, izgovarajuCi A!lahu ekber ( ':s t ~t) pri polasku na sedzde i

. .). Sedzdei-tilavet da ucini i lwji prouci

35

sto ce namaz

Kad covjek naumi da klanja, treba uvijek da unaprijed zna da misli sto treba uCiniti i sto treba uciti.

ZnajuCi da stoji pred Bogom, musliman treba da klanja predano, skruseno i sa strahopostovanjem.

Namaz se pokvari: ako se izgubi abdest, ako se progovori, nasmije, ako se bez nevolje iskasljava, od kible prsa zakrene, ako se tri puta po istom mjestu pocese, ako se nogom udara, ako se nesto ako se cita iii krivo Kur'an uci. Jednom rijecju, ne smije se nista uciniti sto ne u namaz, i po cemu bi onaj koji bi to vidio mogao pomisliti da doticni nije u namazu.

Pit an j a : Kako se moze klanjati namaz? Ko nam je dzematom?

zajednicki sa imamom Gdje preporucio dzemat? imade svaki dzemat? imam stane u namazu? Kada se stane da za sta treba reci u Kako treba da stane dzemat za imam om?

imam om snilo

dzema'at? Kako imam uci na ? ostalo uci dzema -at?

uciniti? Kada se racuna koji

36

Hutba je imamov poucni govor Roji on slaveCi Boga izrece sa uzvisitijeg mjesta (minbera) u dzamiji. Hutbu treba saslusati mirno i sa postovanjem.

Iza dzum'anskog posljednjeg sunneta klanja se cetiri rekata ahiri-zuhra, t. j. posljednjeg podne-namaza, kao nado-knada najzadnjeg . (podnevskog) farza koji smo propustili, a zatim dolazi dva rekata sunneta (t. zv. sunnetul-vakta).

Teravih-namaz (a to je stalni sunnet "'"~ ?-~ --:: '> klanja 1> ...0 _JA ~

se svake ramazanske veceri izmedu jacijskog namaza i vitr-namaza.

Teravih-namaz obicno se klanja dzema-atom, a moze se i pojedince klanjati.

Teravih-namaz ima 20 rekata, a klanja se predajuci selam na dva iii cetiri rekata. Pojedini rekati klanjaju se kao rekati ikindijskog sunneta, a svaki put kad se iza selama ustane za-pocne se daljnje klanjanje sa iftitah-tekbirom.

Poslije teravije ldanja se vitr-namaz. Ovaj se namaz moze uz ramazan klanjati dzema'tom. Kada imam prouCi sure na tre-cem rekatu i izrece tekbir, onda svak ponovno svezavsi ruke uci u sebi kunut-dovu.

r'..r..~-Posto se isposti onda dolaze veseli dani

Ramazanskog bajrama (Idi-fitr). Jos imamo i Kurban-bajram (Idi-adha), i to cetiri dana. Tada se kolju kurbani, a hadzije na Meld izvrsuju hadz.

Na bajram ujutro klanja se dzemaatom dva rekata r1amaza (salati-id).

Bajram-namazi klanjaju se kad sunce malo odskoci, pa do podne.

Nijjet (odluka) je glavno srcem, a rijecima ovako: Odlu-cih klanjati u ime Boga ramazanski bajram-namaz da izvrsim duznost, pristadoh uz ovog imama.

37

Odlucih klanjati kurban-bajram da izvrsim duznost, pri-stadoh uz ovog imama.

Bajram se klanja ovako: Poslije nijjeta i iftitah-tekbira na prvom rekatu, kada se

svezu ruke, prouci se u sebi Subhaneke, a zatim s imamom donesu tri tekbira dizuCi ruke (kao iftitah-tekbir) i izgovarajuci: Allahu ekber. Onda se svezu ruke, a ;~za tekbira imam uci Euzu-billahi, Bismillahi i sure.

Na drugom rekatu imam uci po redu: Bismillahi, Fatihu i suru, a dzema'at kao obicno suteci prati. Poslije sureta valja donijeti tri tekbira. Iza treceg tekbira ide se na ruku' sa ruku'-skim tekbirom, i dalje se klanja kao i drugi namaz, te poslije sjedenja preda se selam. Poslije selama imam izade na minber i prouci hutbu. Dok imam izlazi na minber, dotle dzemat-at donosi tekbire ovako:

Pocevsi od sabaha uoCi pa do iza ikindije dana vadzib je iza farzova izuciti po jedan tekbir.

se zavrsi kao i ostali namazi : Ajetul-

Dzenaza je namaz dzema-atu kada ga duznost.

Dzenazu treba velikom i malom, pa djeteta. Dzenaza

onda

svakom muslimanu muslimanld, novorodencetu, osim ovako:

Okupan i zamotan mrtvac t # ) metne se pred i to tako da bude okrenuta na desnu stranu dzema-atu.

stane u tri i1i vise redova i ovako ucini nijjet: cih klanjati u slavu Boga, blagoslov Muhameda i molbu za umrlog, i pristadoh uz ovoga imama. Poslije iftitah-tekbira uci se u sebi Subhaneke. Zatim imam i dzema-at reknu ekber, ali se ne dizu ruke, a onda se uce salavati i Allahu ekber. Iza toga se t1ci umrlom, obicno ovako:

38

_. t ~..,. , I . ?"",.. t .,. _.. t t _, ' , ; t .,. ; t' , o 0 t: ' .,.....,. _, ~~J" ~J t.?.:fJ ~~.::>J .l~\i_, t~l!J l:~J \.:~._#1 ~~I ,:,\"JI, k ~,_:; ~ ~;~~ : .. :; F',)C'0t' t~

39

Post Treca je islamska duznost: postiti mjesec ramazan, kako

nam je naredeno u Kur'anu, ~\;')il; (.$~\~ ~tf. ~ Y"~ :s.J~ ~'!')jl ~~ J _ _i (~)I~~~';?

~~ "' ~ ,_. ... " ' ........

40

Onaj ko hotimicno ne posti, Cini tezak grijeh, jer krsi strogu Boziju zapovijed (farz). Tako celjade mora se pokajati i Boga moliti da mu oprosti grijehe, i tesko pokajanje djelom izvrsiti, t. j. pored propustenih dana mora jos 60 dana nepre-kidno postiti. Ako ne maze ovako otpostiti, duzan je 60 siro-maha ruckom i vecerom nahraniti.

Od pasta vidimo i sami ove koristi: 1. postom se covjek svojevoljno uzdrzava od jela i pica,

i privikava se da vlada sam sobom, t. j. da zivi uredno. 2. posteci, covjek vrsi Boziju zapovijed i time stuje

Boga dz. s. 3. post potsjeca i cov jeka da radi na dobru

za se i za druge ljude, da razumije siromasna i da pomaze onome kame je potrebno pomoci.

4. post odvraca od mnogih stranp1:1tica i uci nas da mo-zemo trpiti oskudicu, a u nekim bolestima maze i zdravlje popraviti.

za

Koncem ramazana dajemo sadakai-fitr. Sadal

41

Pit an j a : Koja je treca islamska duznost? sta je post? Kome je duznost postiti? Kome se dozvoljava da uz ramazan ne posti? Koji su jos opravdani razlozi posebno kod zenskih? Sto moraju muski i zenski u ovim slucajevima naknadno uciniti? Sta treba uciniti ako se covjek u zaboravi omrsi? sto cini onaj koji hotimicno ne posti? sto mora tako celjade uciniti? Koje koristi vidimo i sami od posta? Koju duznost vrsimo koncem ramazana? Ko je obvezan dati sadakai-fitr? Sta treba dati u ime sadakai-fitra? Koja se duznost izvrsava o Hadzinskom (Kurban) bajramu? biti lmrban?

I ~

.:..\5) Cetvrta islamska duznost jest t. j. obavezni koji

bogatiji musliman i muslimanka od svog imetka svake godine ima podijeliti islamskoj sirotinji.

Uredno budete ucinili naCi (Bekare

Zekat je obavezan dati svaki odrastao musliman pretece i od imetka kao visak. Od viska

najmanji viSak od 200 drama

zekat robe i svega cime doticni veCi dio pase u slobodnoj pasi. Zekat

)

dusevno zdrav i

ili 40 komada sitne stoke. Musliman obvezan zekat dijeliti na stvari koje su mu potrebne u svagdanjem zivotu.

Zel

42

Hadz (Hodocasce) Peta islamska duznost je svakom muslimanu i muslimanki

koji moze jedanput u vijeku na Meku otiCi i tamo obaviti propisane duznosti i hadz izvrsiti. Prilikom obavljanja hadza treba i u Medini Pejgamberovu Revzai-mutahheru - turbe posjetiti.

Hadz biva u odredeno vrijeme svake godine, u mjesecu zil-hidzetu.

Prije polaska treba svaki: a) da se istinski pokaje za grijehe i da odluci da ce u

buduce provocliti ureclan zivot i prema Bogu i prema ljudima, b) cla ispuni svoje obaveze i cla izravna krivice i uvrecle koje

je mozcla ucinio, c) cla opskrbi do svog povratka one za koje se je cluzan starati.

u u

Mezheb u amelu je nacin obavljanja vjerskih duznosti. Tih mezheba ima cetiri: Hanefijski, safijski, Malikijski i Ham-belijski.

Imami tih mezheba jesu: 1. Imami-A'zam Ebu Hanife (Numan ibni Sabit) roclen u Kufi

umro u Bagdadu 150. g. po. Hidzretu, 2. Imami-Safii, Muhamed ibni Idris (umro u Misiru 204. g. po

Hid2retu), 3. Imami-Malik ibni Enes (umro u Medini 179. g. po 4. Imami-Ahmed ibni Hambel (umro u 241. g. po

Hid2ri). Od znamenitih ucenjaka za-

pamtiti ave: a) Imami Ebu-Jusuf, Jakub ibni Ibrahim, (umro 182. u

Bagdadu), b) Imami-Ebu Abdullah, Muhamed ibni Hasan,

(umro 189. u Bagdadu). Mi muslimani Nezavisne Dr2ave Hrvatske pripadamo Ha-

nefijskom mezhebu. Pit an j a : Koja je cetvrta islamska duznost? Koji je

muslim an obavezan dati zekat? Koliko se ima od viska podi-jeliti? sta se uzima kao najmanji visak od kojeg treba zekat

43

podijeliti? Od kakva je imetka farz zekat podijeliti? Na ~to muslim an nije obavezan zekat podijeliti? Kome se daje zekat? Sto Cinimo dajuCi zekat? Koja je peta islamska duznost? Kada biva hadz? Sto mora svaki hadzija prije polasl

TRECI DIO

Bog nas je stvorio, dao nam je tijelo koje ce umrijeti i dusu koja ne ce umrijeti. Bog je udesio nase tijelo na najljepsi nacin.

Bog je obdario ljudsku dusu mnogim darovima i sposob-nostima, da tnoze razvijanjem covjek postati pametan i razu-man. Covjek od djetinjstva pocne rasti i jacati, spoznavati i uciti, dok potpuno odraste i postane pametan i razuman.

Da se od novorodenceta razvije odrastao i pametan covjek, Bog je dao ljubav u srce njegovih roditelja i ostalih koji se brinu za njegov razvitak. Bog je zaduzio covjeka da zivi ra-zumno i da se vlada po uputi i volji Bozijoj.

Nas zivot na zemlji je privremen, cemo svi pomrijeti i vratiti se koji ce suditi svima na danu.

nam dao zivot na zemlji, i odredio je da za to slavimo budemo zahvalni, da uredno zivimo drzeci se pa ce nas Bog i na ovom i na drugom-vjecnom svijetu jos bolje nagraditi. Boziju ako budemo ispunjavali duznosti:

I. prema Bogu, II. prema samom sebi,

III. prema bliZnjemu i ljudima uopce.

I. musHmana s. Prema Bogu dz. s. smo duzni:

1. spoznavati i vjerovati da ima Bog dz. s. i da je jedan, 2. voliti i slaviti Boga izvrsujuCi islamske duznosti, 3. uzdati se u Boga, ciniti sto je Bog zapovijedio, kloniti se

i cuvati se svega sto je Bog zabranio.

45

II. Duznosti muslimana prema samom Prema sebi smo duzni: cuvati zdravlje i zivot, raditi, stediti,

Dplemeniti dusu i srce vjerom i korisnim znanjem, pa se po tom cudoredno vladati.

A. C:UVANJE ZDRAVLJA I 2IVOT A Zdravlje i zivot darovao nam je Svevisnji Bog, pa zato

treba Bogu da blagodarimo i da cuvamo svoj zivot i svoje zdravlje.

Da sacuvamo svoj zivot i zdravlje treba: 1. cuvati se od bolesti i svega sto moze naskoditi zivotu

zdravlju, 2. raditi, drzeci se cistoce u svemu, i umjereno zivjeti.

1. Rad, stednja i Covjeku je potrebno raditi:

1. da sebi i svojima na posten naCin zasluzi izdrzavanje, 2. da moze pomoCi siromaha i sadaku (milostinju) davati, 3. cia moze pridonositi za ljuclsku zajeclnicu.

Posteni rad cuva covjeka: ocl lijenosti, besposlena i nevaljala zivota. Uz rad je u se uzclati i Boga moliti da nam ga blagoslovi da bude hajirli (dobar i srecan).

Bog clz. s. rekao nam je u Kur'anu: Kad svrsi clzuma namaz idite i raclite, koristite

jim blagoclatima, spominjite cesto pa biti Treba nam zivjeti umjereno i steclljivo, cuvajuci svoje

imanje i zarade. Ono sto se clariva siromahu iz milosrda, zove se milostinja

(sadaka). Saclake se claju u prvom !0eclu rodbini i komsijama, kada su u nevolji. Bog nam je na vise mjesta u Kur'anu nareclio: Obavljajte namaz (klanjanje) dajite zekat (propisanu milostinju) ~_,5'}1 ~1T) ji

2. Rad za zajedniclw dobro Jos smo cluzni raditi za zajednicke potrebe !judi sa kojima

sacinjavamo opCinu, svoj narod i drzavu, a koristiti je moguce i ostalim ljudima. Nas Pejgamber a. s. rekao je: Najbolji je covjek onaj od kojega . ~~~~' ~:~ '. ' tll ;;.. je korist covjecanstvu. ..r L- tYtf~ "

46

3. Hrana i odijevanje Bog nam je darovao obilnu i raznovrsnu hranu koju

jedemo i pijemo. Kur'an: .rb j ~ ::/ r-e1;: t.Sjll '.1\

Bog je onaj koji vas je stvorio, pa vam dao hranu Sure Er-Rum 39.

Bog nas je pri tom poucio u Kur'anu, da se hranimo dopustenim i dobrim jelima i da budemo umjereni.

~~~~ ~~ -~' -~~~"c. :; __ .x.)i:' 'f:; r~'~ ~=;J' 'r-~ -d; l.) ~1 C.}]~_ ~:.nj?l c.:; ~-:~i1) =i?.)-~.it:; ~~)~1)

Uginule zivotinje, krv, svinjsko meso i ono sto je zaklano bez prizivanja imena Bo.Zijeg; .Zivotinje: udavljene, premlacene, usmrcene padom iii udarcem roga; one koje je usmrtila neka divlja zvijer, osim ako ste ih zatekli .Zive, pa ih zaklali; ono sto je bilo zaklano na oltarima idola, sve vam je to strogo zabranjeno. Sure El-.Maide 3 .

,. f ~ ' t '::; s Ill ' ' , ,,. .... ~ y .C.:.::i'._;_;..J\ ~ ~ 4i I_ I},~ ~J l_,;f-IJ IJD

>>Jedite i pijte, ali ne pretjerujte, jer Bog ne voli one pretjeruju. El-Araf 29.

Muslimanu je opojno U Kur'anu je nama

,. ,J ll ,.

;~c. ..:.ro-~)-~:;~~~' '~~ ~\k;~1 ~ .;-: ~\ ~;c~rs:-_w :_,2:"~; ylk;.!JI ,p ' 0 .,. "' ; ; ' ';; _,., .,.. 1 J- _,; ,; 4 ll _,. t 0 ,...., .... f \ ~-~1_,1,di_0"J -~' J - -'.):::.11 ~~~)

0 vjerni! Vino, na dobit, obozavanje idola, praznovjerje i proricanje kockom gnjusoba je i davolji posao. Zato suzclrzavajte se od budete sretni.

f)avo .Zeli medu vama raspaliti neprijateljstvo i mrznju pri picu i igri, te vas odvuci od miSljenja (sjecanja) na Boga i od molitve. Pa zar se vi necete toga ustegnuti?! Sure El-.Maide 92-93.

4T

Musliman i muslimanka se moraju odijevati sa onim sto je ha'al (dozvoljeno), tako da budu pristojno obuceni i da ne pretjeruju gizdom i raskosi. Ljepse se treba obuCi uopce za klanjanje, a narocito kacla idemo u dzamiju, jer u Kur'anu stoji:

..\:>::..:.; ~ lr-~,:_s ~"_s:--_;:_,_; G~ '1~1. ,;; \ ~ :. ,...U"" .. , ~~ -0 sinovi Ademovi! (0 !judi!) OblaCite se lijepo kada god

u dzamiju. Sure EI-Araf 29.

i J\1usliman je duzan cuvati zivot i zdravlje, a kada oboli,

cluzan lijeciti, jer nas na to upucuje ovaj Pejgamberov hadis:

1_)1 ~ 1_01-J\ ~.~~; W jt:::~_'}~ ~.1; j;_ (.:~1 ~-~ ~~~l:.i )4 0 Bozije, lijecite se, nije ciao

bolesti, a da joj lijek nije odredio. Jedino ocl smrti

Kada je u jednoj zemlji idite u tu zemlju ne idite odatle u nakani

buclemo

)I

i usta u redu

stan se zadrzavamo. P i t a n j a : Ko nas

dusu ciao da se od nejaka novoroc!enceta

pametan covjek? Kad obclario razu-mom mimo ostale stvorove, cime ga je zacluZio? Kakav zivot na zemlji? nam je Bog odreclio za zivot na

zasluziti milost Boziju? smo cluzni smo cluzni prema sebi? Ko

48

i zivot? sta nam je potrebno ciniti da sacuvamo zdravlje i zivot? Zasto je potrebno raditi? Od cega posten rad cuva ~ovjeka? Sto je potrebno uz posten rad? Kako nam je Bog dz. s. u Kur'-anu rekao? Kako nam treba zivjeti? Kako se zove ono sto se dariva siromahu iz milosrda? Sta nam je Bog o tom na vise rnjesta u Kur' anu naredio? Zasto smo jos duzni raditi? Kako nam je rekao nas Pejgarnber a. s.? Ko nam je darovao toliku raznovrsnu hranu koju jedemo i pijemo? Sta nas je Bog pri tom naucio? sta je muslimanu zabranjeno piti? Kako je o tom u Kur'anu naredeno? Kako se musliman i muslimanka mora odijevati? Kada se treba Jjepse obuci? Sta je musliman duzan da bi ocuvao svoj zivot i zdravlje? Sta moramo raditi da bu-demo cisti? Sta jos moramo Cisto drzati, osim svoga tijela?

B. NAUKA I ODGOJ

Osim cuvanja zivota i zdravlja duzni smo svoju dusu vjerom okrijepiti, naukom oplemeniti i cudoredno se vladati.

Nije dovoljno samo znanje nauCiti, nego se treba prema znanju i vladati i ciniti samo ono sto je dobro, lijepo, plemenito i istinito, da covjek postane lijepe cudi. Nas Pejgamber a. s. cesto se je molio clragome Bogu ovako:

""' ""... " ,... t 1 :::; .,. \ 0 ,; 0 ..- I .... '~ _,. ~./~\ J .::,i'l '':i\, t,;,..;.::.:.:\ J,l, c.S.;.~; ':i ~I Yj J \_., ':i) r..:;.:-1 J,l, J,~ ~ \ ~,~'Jt~' ~>. -:,r~~-~J\.;\h ~

Boze uputi me na stazu najljepsih krijeposti, jer "i Ti jedini koji stazi vodi. Boze, otkloni od mene zle cudi, jer si Ti jedini koji ih moze otkloniti.

Za lijepu cud osobito je potrebno da budemo i ponizi1i, promisljeni i strpljivi. Ne smijemo biti pretjerani i oholi, jer to skodi nama i vrijeda nase bliZnje, a to Bog ne voli. Zato moramo sve promisljeno ciniti, da se ne bi ogrijesili o duznosti

dugujemo Bogu, sebi i Jjudima. mira i treba uvredu oprostiti, jer nas na to Bog dz. s. u Kur'anu upucuje. , ...... ,.. ,... ..... . ~ .,- ' .... '~ .. .:::; . ,. . ' "" .. ' """ .... -~~:_,~ t.>.i.lll.;_~; ..J->' ~~~~e.)' :c~' ':1) 4'.c.S _ _,:.:; \1;

-> -> ,.,.. "

~ -J,_) ~, 15"~)1~~ Zlo i dobro ne mogu imati iste posljedice. Vr~caj dobro

za zlo, i vidjeces da se Tvoj neprijatelj promjenjuje u iskrena prijatelja. Sure Fussiiet .34.

49

Strpljivi su !judi koji mirno podnose ono sto im je neu-goclno, kao na pr. bolest, zalost, siromastvo i slicno.

Ako nas zaclesi kakova neugodnost, ne valja se izgubiti ni ocajavati, nego se valja tjeseCi Bogu moliti i strpljivo pomoc traziti.

U Kur'anu stoji kako Hazreti Lokman upucuje svoga sina: .... ... ... "' ' .... ... ... "' .... ' ' $ ,. t ... , t c ... :: ',, ' ~~\.,0 1 l. J~ y,.;\ J,}:..-_::_ll_jc .U l)~._j)f~~ 1A\) :;_,kJI_f'"!l 4.5:! ~

,, . . ... . .... ' ':;;;

)>"' ~~ t }' .)1 ~~ ~~-0 dijete moje! svrsavaj molitvu, upucuj na dobro i ocl-

vraeaj ocl zla, i strpljivo snosi jade koji te mogu snaci. Zaista ta odlucnost potrebna je u svima stvarima. Sura Lokman 16.

Pit an j a : Sta smo duzni sebi osim cuvanja zivota i zdravlja? Je li dovoljno samo znanje nauciti? Kako cesto molio nas Pejgamber a. s. dragom ? je osobito po-trebno za lijepu cud? Kakvi, dakle, ne smijemo biti? Zasto moramo sve promiSljeno ciniti? Ako nas ko nepromiSljeno uvrijecli, sta treba racli mira i uciniti? Kojim se ljudima veli da su strpljivi? Ako nas zadesi kakva neugodnost, sta treba ciniti?

IIL bliznjima i ljudima uopce)

A. Prema bliznjem, a tako isto i prema svima ljudima, duzni

smo biti: 1. dobri, 2. istiniti (islueni) i 3. praveclni.

1. Dobrota, pravednost i milosrde prema drugima NajuzviSenija ljuclska vrlina jest ljudska dobrota i milo-

srde prema ljudima. Islamska vjera uci nas o dobroti: 1. naukom o dz. s. koji je svaciji Stvoritelj i Dobro-

cinitelj, 2. zivotom i postupkom Bozijeg poslanika Muhameda a. s.

koji cinjase dobro i prastase i najljucim 3. islamskim odredbama i prinosima za siromahe i druge

zajednicke potrebe, 4. islamskim zabranama: da se drugi ne ostecuju u zivotu,

imetku i casti. 4

Dobrota i ljubav prema drugima trazi od nas: 1. da dobro mislimo o drugome, 2. da lijepo postupamo s drugim, 3. da prastamo drugome, 4. da drugom dobro cinimo i rijecju djelom, i da ga od

zla cuvamo i odvracamo, Covjek grijesi protiv dobrote: 1. kada o drugom zlo misli ili ruzno govori, 2. kada druge neopravdano mrzi, 3. kada se drugom sveti i ne prasta, 4. kada drugom nepravdu cini i zlo zeli, kada zavidi tudem

dobru i sreCi, kada se tudem zlu raduje i drugoga klevece*).

Vjera trazi da se lijepo i bratski susrecemo i sa selamom pozdravljamo, da ne vrijedamo tude dostojanstvo, da s mladim i slabijim blago i cov jecno postupamo, a starijim i uglednijim narocito stovanje iskazujemo.

Pravednost od nas trazi: da se drimo istine i da postu-jemo tude pravo. Zato je zabranjeno ubiti, stetiti tudi imeta!

B. Posebne duznosti prema ljudima Posebne duznosti ima musliman: 1. prema porodici i rodbini, 2. prema vjerskoj zajednici i 3. prema dr.lavi.

1. Duznost prema porodici i rodbini

a) Medusobne duznosti muza i zene Muz je kucni starjesina, i on je duzan: 1. svoju zenu pristojno izdr.lavati,

5l

2. sa svojom zenom kao svojom drugaricom i pomocnicom ll ljubavi zivjeti i lijepo postupati.

Zen a je duzna: 1. da stuje svoga muza, da ne daje povoda razmiricama

i da je poslusna u svemu sto nije grijesno, 2. da cuva cast porodice, 3. da cuva i stedi porodicno imanje.

b) lVI edusobne duznosti roditelja i djece: Roditelji vole svoju djecu, brinu za njihovo zdravlje i

nastoje da iii odgoje kao cestite i valjane !jude. D jeca su zato duzna da svojim roditeljima budu poslusna i

zahvalna, cia ih vole i da se oduze za dobro koje su njima ucinili.

svalw im a u Kur' anu kaze:

~~ ) ~-.)s

52

c) Duznosti spram ostale rodbine Ostalu rodbinu duzni smo srdacno paziti, posjecivati,

voliti i u potrebi potpomagati. Musliman je duzan, kad je potreba, uzdrzavati roditelje i svoju bliznju rodbinu.

2. Duznosti muslimana prema islamskoj zaJednici Posebne duznosti muslimana jesu: da se salmpljaju u za-

jednicu ( dzema-at), da klanjaju i da se l11edusobno dogovaraju o svojim dnevnim potrebama i vaznim poslovima ( da mcdu-sobno izmjenjuju misli), da daju siromasnim zekat i sadakai-fitr, da umrlog opreme i dzenazu mu ldanjaju i da ga zakopaju, da selam nazivaju (medusobno se pozdravljaju) i potpomazu zajed-nicke vjerske potrebe.

3. Duinosti muslimana prema drzavi Duznost je muslimana da ljubi svoju domovinu svoj

narod. Pejgamber a. s. rekao je: Ljubiti domovinu v jersl\:a je duznost. Napose je musliman duzan: 1. postivati pravu i zakonitu drzavu, 2. pridonositi za podmirivanje drzavnih potreba, 3. braniti drzavu od neprijatelja, 4. odrzavati mir i slogu u driavi, 5. uopce raditi za drzave. Osobita je duznost muslimana

i biti mu vjeran, jer je vladar vrhovni zastitnil< dobrotvor svoga naroda.

Ostale opce i posebne duznosti Opca je duz11ost voljeti sve !jude, a

susjeda 11arocito paziti i dobro mu ciniti, ce za to i s. pitati. Duz11i smo i zivoti11je voljeti. Ne smijemo ih muciti, bez potrebe ubijati, a tako i bilje ne treba bez trgati ili unistavati.

Za p o v i j e d i i z a b r a 11 e Vjera nam 11areduje dobra, a zabranjuje zla djela. Vjera

nas uci: 1. da ci11imo 0110 sto je zapovjedeno (farz i1i vadzib), 2. sto je preporuceno i pohvaljeno (SU11net), 3. da mozemo ciniti 0110 sto je dozvoljeno (halal), ali 4. da ne ci11imo 0110 sto je zabranjeno (haram), riiti ono

sto je pokudeno (mekruh),

53

Pit a nj a: Prema kome musliman ima posebne duznosti? Sta je duzan muz prema svojoj zeni? Sta je duzna zena prema svome muzu? Sta roditelji cine djeci? Sta su za to duzna djeca? Sta nam je Bog zapovijedio da cinimo roditeljima? Sta smo duzni prema mrtvim roditeljima? Sta smo duzni ostaloj svojoj rodbini? Sta je muslim an duzan po seriatu svojoj rodbini? Koje su posebne duznosti muslimana u zajednici? Koja je duz nost muslim ana prema drzavi? osobita duznost musH-mana prema vladaru? Koje su ostale i opce duznosti? Sta smo duzni spram ostalih stvorova Bozjih, zivotinja i bilja? Sta nam nareduje vjera? Kako nas vjera o svemu uci?

Grijesi V jerske su zapovijedi i zabrane da se ocuva cistoca vjere,

zivot, imetak, cast i sloga meclu ljudima. Onaj koji na to ne pazi cini veci ili manji grijeh. Grijeh : hotimicno krsenje zabrana ili propustanje vjerskih duznosti. Grijeh je veli:lw zlo, jer donosi teske posljeclice na ovom i buducem svijetu.

Zle posljedice grijeha jesu: 1. teske kazne na ovom i buducem svijetu, koje su kazane

za pojedine grijehe, 2. grijeh ocrnjuje i ljudsko srce. Grjesnik pravu

da razlikuje dobro i zlo, :3. grijehom covjek upropascuje zdravlje, cast i

mnoge nevolje dolaze od ljudskih 4. od grijeha covjeka grize sav i za to trpi velike muke

na ovom svijetu, .5. grijehom se covjek sramoti sobom i pred clrugim

ljuclima i 6. grijeh udaljuje od Boga, i radi grijesna zivota moze

covjek da nema ni u cern srece ni napretka. Grijeh nasoj dusi odmah steti kao i bolest iii vatra tijelu,

zato se treba i od najmanjeg odmah lijeciti. Najprije se treba istinski pokajati i odluciti da se ubuclw~e

ne ce grijesiti (tevbe uciniti). Ako je taj grijeh neka propustena vjerska duznost, kao: namaz, post i drugo, onda to treba naknadno uCiniti. Ko se ogrijesi o clruge !jude, pa im nanese nepravdu i1i stetu u zivotu, imetku iii casti, on se mora sa doticnim izravnati i stetu naknaditi, jer za ovakve grijehe nema drugog lijeka.

54

U svakom je slucaju potrebno odluciti da se vise ne ce nikada grijesiti, pol{ajati se i Boga moliti da grijeh oprosti, jer jedino velika milost Bozija moze. sacuvati cov jeka od zlih posljedica grijeha.

Kad neko omalovazi v jeru iii zamJece Bozije zapovjedi, a isto tako kad neko rekne da je dozvoljeno (halal) 0110 sto je strogo zabranjeno (haram) iii obrnuto, prestaje biti musliman sve dotle dok se skruseno i istinski ne pokaje.

Ovako se treba pokajati i v jeroyanje ponoYiti:

Boze milostivi, kajem se sto je od mene potelda nevjerna rijec bilo hotice iii nehotice. Boze, ja se kajem i vracam k Tebi. Ja pravu vjeru Islam primam, Tebe vjerujem, i sve sto je od Tebe doslo po Tvojim poslanicima prava je istina. Vjerujeni Tebe - jedinoga Allaha, vjerujem da je Muhamed Tvoj rob i Tvoj poslanik, i sto Si preko Njega objavio moja je vjera i moj spas.

P i t a n j a: Radi cega su vjerske zapovijedi i zabrane? cini onaj ko ji na to ne pazi? Sta je, dakle, grijeh? Koje :::u

te zle posljedice grijeha? Kako steti grijeh nasoj dusi? sta treba najprije uciniti? Sta je potrebno u svakom slucaju? sta bude kad covjek zanijece Bozije zapovijedi ili zabranu, i1i vjeru omalovazi? Sta mora odmah uCiniti? Kako se treba pokajati i v jerovanje ponoviti?

CETVRTI DIO

IZ POVIJESTI ISLAMA

I. ARABIJA I ARAPI PRIJE ISLAMA Arabija je prostrani Azijski poluotcik, na kojem je od

najstarijih vremena zivio arapski narod semitskog koljena. U primorskim krajevima i po dolinama, gdje ima vode i

plodne zemlje, narod je sjedilacki, dok je po unutrasnjosti po-luotoka, gdje su - osim velikih neplodnih pustinja - visoravni i stepe za pasu, narod nomadski, a to su pocijepana plemena: beduini, koji su seleCi se za stadom zivjeli u vjecitoj svadi i borbi oko bunara i pasnjaka, plijeneCi ujedno trgovac]{e karavane koje su putem prolazile. Borbu je zaostravala krvna osveta, u kojoj bi cesto jedno pJeme zatrlo drugo. Tu vjecnu borbu donekle je ublazavalo gostoljublje i sveti mir u godini kroz cetiri mjeseca odredena za trgovinu i bogosluzje.

Vjera u jednoga Boga bijase poznata tamo u vrlo broja !judi, dok najveci dio arapskog naroda bijase duboko pao u

Arapi prije Muhameda a. s. bijahu, naime, mnogobosci. Obozavali su razna bica i prirodne sile, kao: sunce, mjesec, zvijezde, drvlje, ]{amenje ...

Po jedina plemena obozavala su svo je posebne plemenske bogove, kojima su pravili kipove (idole), kao uzza itd. U Meki i Medini bijahu najveCi i oko Kabe bijase oko 360 razlicitih idola.

Zbog ovakve jere nisu imali nikakva stalna pravca ni reda u svom zivotu.

Arabija bijase rascjepkana na mnogo manjih drzavica, bez ikakvih pravnih uredaba i uprave. Porodicni i bracni zivot neuredan. Uz to jos i praznovjerje, gatanje, pijanstvo i ubi-janje zenske djece bijahu teski narodni grijesi. U ovakvim pri-likama bio bi arapski n.arod zlo prosao, da .ih MiJpstivi Allah

56

nije spasio. Iz najodlicnijeg arapskog plemena Kurejs odlikovao je Bog dz. s. Svojim poslanstvom Muhameda a. s., r Svojom objavom naredio Mu da narod pozove u pravu vjeru.

Islam se poce siriti osobito u gradu Medini, dok su mno-gobosci u Meki ustali protiv Bozijeg posJanika ne htijuci primiti Boziju objavu za svoju vjeru. Ovi su nevjernici Cinili Bozijem poslaniku razne neprilike i opirali se oko 10 godina, dok konacno ne u\"idjese svoju zabludu, napustise borbu i primiSe Islam.

Islam se rasiri po cijeloj Arabiji, trgne se narod iz mrtvila i krive vjere, ujedini ga i uredi njegov zivot. Ubrzo se pokaze napredak na sve strane i razvi se islamska obrazovanost, koja se iz Arabije stade .siriti i po ostalim zemljama.

2. POSLJEDNJI I NAJVECI BOZIJI POSLANIK MUHAMED A. S.

1. Rodenje i djetinjstvo Muhameda a. s. Muhamed a. s. rodio se u gradu Meld dvanaesti dan

mjeseca rebiul-evvela iii 20. aprila 571 g. po Isa pejgamberu.*) Otac mu je bio Abdullah, od odlicnog arapskog plemena

Kurejs, a majka Amina. Po ranoj smrti njegovih roditelja brinuo se za nj sa najvecom ljubavlju njegov djed Abdul-Muttalib, a poslije njega stric mu Ebu-Tali b. Svako ga je volio, jer bio dobro, milo i pametno dijete. Muhamed a. s. razvi se, odraste i dostize do kojemu nikad ravna. velicanstvena divljenjem. osvajahu svaciju dusu.

2. zivot do Boziji poslanik trazio je od najranije mladosti najvecu

cistocu u svakom pogledu. Nije mogao gledati ni podnositi kakav nelijep cin i razuzdanost. Sam je rekao da su mu od djetinjstva bili odvratni idoli i zivot

Arapi bijahu prije Islama obozavali su ido1e iii kipove izmisljenih bogova. To je bila najvisa tegoba u dusi Bozijem poslaniku, jer je On imao misao o jednom Bogu-Stvoritelju. Za to je provodio dosta povucen zivot, ali je bio od postovan i radi njegove plemenitosti prozvan Emin, t. ,i. v,{erni.

*) Svake godine 12 rebiul-evvela imamo mevlud. U dzamijama i po lwcama uci se mev1ud (slavospjev na rodenje Muhameda a. s.).

57

Zadnjih godina pred poslanstvom izlazio je Muhamed-Emin izvan grada na brdo Hira. Tu bi proveo mjesec dana u molitvi i poboznosti. U cetrdesetoj godini zivota bijase opet na brdu Hira u mjesecu ramazanu. Tada mu prvi put poce dolaziti Bozija objava, i On cu rijdi: -..\! 1.5.lll ~X; ..:.\, \'.i1

....,..,. . ,) r ,.. ..~ ; Citaj u ime Tvoga Gospodara koji je sve stvorio. Muhamed a. s. bi odlikovan poslanstvom, i pozvan da kao

pos.ljednji poslanik objavi rijec Boziju na zemlji i da povede !jude najjasnijom vjerskom stazom.

622. zove

3. Muhamed a. s.

U Medini

poslanik

Nakon Hid2reta, svijet u Medini listom Islam. Odavde se stade siriti Islam u druge Kroz deset bilo je jos teskih borbi sa Bozija v jera pobijedi.

Boziji poslanik prispije opet u svoj rodni narod listom prigrli Islam. Muhamed a. s. tom prilikom i najveCim neprijateljima i

58

luoz toliko godina. Desete godine po Hid2retu bijase u Meki veltcanstven sastanak, gdje bijase dosao iz Medine Boziji poslanrk na oprosni Hadz (Hadzetul-veda). On bijase u najvecoj radosti videCi da je sav arapski narod izveo na pravi put i pravu vjeru Boziju. Tada je nazi! bio (objavljen) ovaj ajet: 'rtJ '.::...ft;;J,;.;.;~ ~~ ::_ :~fl ~ ~~", .rLT ~~ f~,

t:"~ t)LY, >>Danas sam vam din (vjeru) dovrsio 1 1spunio spram vas

Svoje blagodati; dao sam vam vjeru Islam, jedinu od koje sam zadovoljan.

4. Preselenje Bozijeg poslanika na drugi svijet (Ahiret) Posta se Boziji poslanik vrati opet u Medinu, prozivi jos

nekoliko mjeseci. Nakon kratkog bolovanja, uci ponedeljka 12. rebiul-evvela 11. godine po Hidzretu iii 633 g. po Isa pejgamberu, dok su musfimani klanjali sahab, dize se zastor na dzamijskim vratima luoz koja je samo Boziji poslanik ulazio u dzamij.u.

vrptima se pokaza On, Boziji poslanik, sa blagim radosnim osmjehom gledajuCi kako mirno i dostojanstveno Njegovi asf1abi (drugovi) vr8e duznost Boziju. Tada se opet vrati, spusti se na prostirku i toga dana oko podne preseli na drugi svijet t1 63. godini zivota.

5. Osoba Bozijeg Muhamed a. s. je najveCi covjek koji je d0Sao na

Velicanstven je njegov uzor-zivot. Tome su se uvijek nastojali pribliziti dobri i plemeniti !judi. Neprijateljima je i na njihove uvrede i zla uzvracao dol:rrim. VideCi ovu nesebicnost, mnogi protivnici postadose mu svim srcem odanL S ljudima je postupao s najvecom ljubavi i blagosti, siromahe je neprestano pomagao, nejake i slabe pridizao, a sam je zivio skromno i po-bozno. Ozenio se u 25. godini sa Hatidzom, koja je prva primila IsFam. Ona mu je bila vjerna druga i na:jVeca utjeha. Nakon njene smrti spominjase je Boziji poslanik s najvecorn Ijuba:vi kroz cijeH zivot. Kroz 23 godine istrajao je, ne pla:sed se nikakvih poteslwca, da izvrsi svoj zadatak, da usposta:vi istinu i vjeru Boziju. Lj.ubav i ceznja prerna Bogu dz. s. ispunjavale su do njegov zivot.

59

Bozija objava koju je saopcio Muhamed a. s. i uzorni zivot proizvedose mocan uticaj u svijetu. Mnogi narodi koji se oslobodise idolopoklonstva i primise Islam, pocese zi-vjeti Cistim i boljim zivotom i napredovati.

Danas u svijetu vise stotina milijuna slavi jedinog Allaha i spominje zahvalno Bozijeg poslanika slijedeci Boziju vjeru koju je on objavio. Osim Bozijeg poslanika, sa stovanjem spo-minjemo njegove ashabe (drugove). Izmedu njih su najodlicniji prva cetvorica Halifa (zamjenika): Hazreti Ebu Bekir, Orner, Osman, i Alija. ~:; ~I ~; ( da je Bog s njima zadovoljan)! Osim njih, bilo je mnogo zasluznih ucenjaka vjerskih i poboznih !judi, kojima takoder dugujemo zahva,Jnost i postovanje.

Odredenje covjeka Fatiha ..

Temelj I man I. Vjerovanje Boga dz.

H. Boziji meleki (andeli) .

SADRZAJ

3 3 Bozija objava Jjudima ..

PRVI DIO

6 8 9

12

DRUGI DIO Ibadat

17 Dzum'a-namaz . . . . . . Teravih-namaz . . . . . .

i Bajram namaz . namaz

. .

Sadakai"fitr .

Stramr

u

4

13 *15 15 16

35 36 36 37 39 40 40 41 42

51 51

a. s. . . 56

DOC040DOC041