Velimir Blažević, Stranjani i Matoševci.pdf

8/10/2019 Velimir Blaevi, Stranjani i Matoevci.pdf

1/392

VELIMIR BLAEVI

STRANJANI I MATOEVCI

SPOMEN DA IM SE SAUVA

BANJA LUKA, 2015.


2/392

VELIMIR BLAEVI

STRANJANI I MATOEVCI

SPOMEN DA IM SE SAUVA

U POVODU DVADESETE GODINJICE

EGZODUSA HRVATA KATOLIKA(1995.-2015.)

BANJA LUKA, 2015.


3/392

Umnoeno fotokopiranjem u 15 primjeraka


4/392

3

PREDGOVOR

U knjizi o selima Stranjani i Matoevci: Rodni kraj i vlastiti korijeni vole se ine zaboravljaju, tiskanoj 2008. godine, uz tekstove razliitog sadraja doneseno jei dosta fotografija pojedinih osoba i manjih ili veih skupina ljudi, te veeg broja

kua, kako onih devastiranih i poruenih tako i novih ili obnovljenih. Svi koje jeknjiga zanimala i koji su je eljeli imati, najprije su pogledali ima li njih i njihovekue na kojoj od tih fotografija. Tada sam se uvjerio da je dobro to su u knjizi, bilounutar teksta ili na kraju knjige, stavljene brojne fotografije, ali sam takoeruvidio i da je trebalo snimiti i donijeti fotografije svih stranjanskih i matoevakihkua.

To me je potaklo da obiem i snimim i one kue kojih u spomenutoj knjizinema, a koje jo stoje itave ili su vie-manje devastirane i poruene, te baremtemelje i tragove onih koje su potpuno unitene, ili mjesta na kojima su nekadstajale. Takoer je dodan i niz fotografija krajolik koji prikazuju ljepotu prirode

Stranjana i Matoevaca.Jedan dio tekstova iz spomenute knjige preuzet je i u ovuspomen-knjigu, a dosta je dodano i novoga.Mnoge danas zanima tko su im, i odakle su doli njihovi preci. Iako je u

naprijed spomenutoj knjizi za veinu prezimena u Stranjanima i Matoevcimanavedeno odakle potjeu, odluio sam ovdje naznaiti mjesto porijekla za svadananja stranjanska i matoevaka prezimena, te kada su se, otprilike,pojavljivala ili kada su se deavala doseljavanja obitelji s tim prezimenima uStranjane i Matoevce, a takoer dopuniti popis stranjanskih i matoevakihobitelji s njihovim lanovima te ispraviti neke podatke koji su u spomenutoj knjizipogreno navedeni. Takoer donosim popise uenika iz Stranjana i Matoevacakoji su pohaali osnovnu kolu na Rosuljama u Orlovcu i u stranjanskojkoli, teone koji su nastavljali osmogodinju kolu u Dragoaju, kao i popise pokojnika izMatoevaca i Stranjana, sahranjenih na Batkovia groblju, na groblju Gradini i naCrkvenama.

Stranjanani i Matoevljani koji su se iz ekonomskih razloga odselili tijekomdruge polovice 20. stoljea, i svi koji su u vrijeme nedavnog rata u Bosni iHercegovini (1992.-1995.) bili prisiljeni napustiti svoj zaviaj, rasprili su se poHrvatskoj i po jo nekim dravama Europe, pa i po drugim kontinentima. U knjiziRodni kraj i vlastiti korijenivole se i ne zaboravljajudoneseni su popisi onih kojisu iz Stranjana i Matoevaca odseljavali poslije 1945., i koji su izbjegli i protjeraniod 1992. do 1995., a ovdje su navedena, prema popisu stanovnitva u Hrvatskoj2001. godine, mjesta u kojima su se Stranjanani i Matoevljani te godine zatekli iimali boravite ili prebivalite u Republici Hrvatskoj.

Stranjani i Matoevci, prije rata u izvjesnom smislu uspjena i napredna sela,nemaju nikakvog izgleda da to opet postanu, barem ne za Hrvate i katolike, alisam elio ovom knjigom barem spomen da im se sauva!

Autor


5/392


6/392

I. DIO

STRANJANI I MATOEVCI U PROLOSTI


7/392


8/392

7

TOPOGRAFSKA SLIKA

STRANJANA I MATOEVACA

U sastavu veeg naselja Dragoaj, koje je nekad imalo svoju opinu a danas

pripada opini grada Banje Luke, sjeverozapadno od toga grada, na udaljenostineto manjoj od 15 km nalazi se omanje selo Stranjani, veliine oko 5 km2, a nanjega se nadovezuje selo Matoevci, povrine 10-ak km2.

Stranjani i Matoevci se nalaze izmeu brda Gradina, s vrhom visokim 390 m,i Bjeljevine, visoke 428 m, na sjevernoj, i Ivankova, visokog 384 m, i Klupa,visokih 433 m, na junoj strani, te izmeu Ojdania brda, visokog 312 m, naistonoj, i Pitolica, visokih 429 m, na zapadnoj strani. Osim tih brda, drugi visoviu Matoevcima su Krvavac (429 m) i Viac (408 m), a u Stranjanima Obranica(370 m).

Dijelom kroz Matoevce i cijelom duinom Stranjana protjee potok Bukovac, s

pritokom Zovcom, a sjevernom stranom Matoevaca tee potok ivaja. Uz njih, uoba sela ima i vie manjih potoia, koji ljeti najee posve presue. Bukovacizvire u Poljanici, s june strane Vica, u bukovoj umi, pa odatle i nazivBukovac, i tee od zapada prema istoku. Zovca izvire ispod Klupa, na jugoistonojstrani, i tee takoer od zapada prema istoku, te se spaja s Bukovcom nedaleko odPranjia raskra. Na istom mjestu, s lijeve strane, u Bukovac utjee Tubia potokkoji dolazi iz Gradine. ivaja izvire ispod brda Pitolice s istone strane, i teesmjerom od zapada prema istoku, izmeu Brezika (na topografskoj karti, str. 8.,stoji pogreno naziv: Brezinci) i Gradine s desne ili june, i Bjeljevina i Pavlovae slijeve ili sjeverne strane. U svom toku i ivaja prima vie drugih potoia odkojih je u Matoevcima neto jai Malovca i u Dojinoviima se spaja sBukovcom, te se u Jasenju ulijeva u rjeicu Dragoajku, koja protjee krozDragoaj i dalje kroz Ramie i Kuljane, te se u Zaluanima ulijeva u rijeku Vrbas.

Oba sela, i Stranjani i Matoevci, uglavnom su breuljkasti i bregoviti, s dostaumaraka i gajeva, a u rubnim dijelovima su obrasla umama, preteito bukve,graba, hrasta, kestena, drae i breze.

Pojedini dijelovi tih sela imaju svoje vlastite nazive. Tako u Stranjanimaimamo, od istone prema zapadnoj strani, lokalitete: osii, Luke, Boinjac,Pustolina, Duganja, Bare, Rustina, Vrtae, ardak, a u Matoevcima: Ruii,Jezero, Grot, Mee, Repite, ivaja, Brezik, Vojdanica, Poljanica, Srpovaa,

Poljane, Batkovii, apljenica, Krevine, Macik, Dolovi, Pitolica, Sanevica,Paetnjak i evnjak.

Na prostoru obaju sela ima vie povrinskih vrela i izvora pitke vode, od kojihsu poznatiji u Matoevcima-Paetnjaku Tokovi, a u Stranjanima Studenac, upodnoju Vrtaa, i Zovca, u Duganji.

Uzdu Stranjana i Matoevaca vodi put od Orlovca (donji Dragoaj) premaPiskavici, asfaltiran najprije poetkom 80-ih godina prolog stoljea do Pranjiaraskra, nekada nazivanog Pranjia han, u Stranjanima, a u 2011. i 2012. godinidalje do Danlovog brda, u Matoevcima, te 2014. od Pranjia raskra premaizvoru Studenac u Bukovcu.


9/392

8

Topografska karta Dragoaja, sa

selima Stranjani i Matoevci u sredinjem dijelu


10/392

9

NAJRANIJE SPOMINJANJE STRANJANA I MATOEVACA

U PISANIM IZVORIMA

Ne zna se otkad sela Stranjani i Matoevci postoje pod tim nazivima, i od egaili odakle ti nazivi dolaze. O tome se moe samo nagaati.

Naziv Stranjani mogao bi dolaziti od rijei strana ili stranac, pa bi oznaavaoili itelje sela smjetenog na strani, u ovom konkretnom sluaju na strani ili napadinama brda Gradina, sa sjeverne strane, i Ivankova s june strane, ilipridolice odnekud sa strane, koje su se tu naselile.

Sela i naselja esto dobivaju nazive od nekog prezimena svojih itelja. Takavsluaj bi mogao biti s Matoevcima. Iako nema sauvanih podataka da je u davniniu tom selu bilo itelja ili stanovnika prezimenom Mato, da bih se iz toga izveonaziv sela, nije iskljueno da on dolazi upravo od toga prezimena, ili od vlastitog

imena Mato, s nadimkom Mato. Na to nekako upuuje naziv Mattosmahala(Matoev zaselak), na koji nailazimo u izvjetaju apostolskog vikara u Bosni,biskupa fra Mate Delivia, upuenom Svetoj Stolici u vrijeme osmanlijske vlasti,god. 1737.1

Za one koji su roeni u Stranjanima i Matoevcima, ili koji su porijeklom iz tihsela, bit e zanimljivi podaci o tome kada se nazivi tih sel, i nazivi nekih njihovihdijelova ili zaselaka, javljaju prvi put u nekom sauvanom pisanom izvoru. Koliko

je zasad poznato, njihovo najstarije pisano spominjanje nalazimo u crkvenimmatinim knjigama upe Ivanjska, 2 kojoj su ta sela neko pripadala, te uizvjetajima o vjerskim prilikama, koje su apostolski vikari u Bosni i Hercegovini

slali u Rim Kongregaciji za irenje vjere (Propagandi).Matoevci i Stranjani se prvi put spominju godine 1729. Naime u matici

krtenih je upisano da je 20. srpnja te godine fra Ivan Kmetovi, od Fojnice, krstioApoloniju, ker Jure Staniia, iz Matoevaca, i njegove supruge Mande, a da jekuma bila Margarita Jerkovi,

iz Stranjana.3

1Izvjetaj je objavljen u: Julijan Jeleni, Spomenici kulturnog rada franjevaca Bosne Srebrenike,Mostar 1927., str. 50-64. Podaci koji se odnose na upu Ivanjsku i sela Stranjane i Matoevcenalaze se na str. 50-53 i 62-63. Vidi takoer: Franjo Mari, Hrvati katolici u Bosni i Hercegoviniizmeu 1463. i 1995. godine, Zagreb 1998., str. 49.

2 Sauvana je matina knjiga krtenih od 1729. do 1750. godine, te matine knjige krtenih,vjenanih i umrlih od 1762. pa dalje. Te su knjige u poetku voene na latin skom jeziku, potomneko vrijeme na hrvatskom i pismom bosanicom, a zatim opet due vremena na latinskom, ipotom do danas na hrvatskom.

3Vidi: Matica krtenih upe Ivanjska (1729.-1750.), g. 1729., br. 10. Matica nepotpuna i listoviispremjetani - uva se u arhivu franjevakog samostana u Fojnici, a fotokopija s ispravnoporedanim listovima u samostanu Petrievac.


11/392

10

U istoj matici krtenih je takoer ubiljeeno da je 14. kolovoza 1729. krtenaUrula, ki Petra Majdandia i supruge Mande, iz Matoevaca, a da je kuma bilaMande roena Zeli, iz Stranjana.4

Iste i narednih godina se dosta esto u matinoj knjizi krtenih upe Ivanjskanavode Matoevci i Stranjani, bilo da se radilo o djeci koja su krtavana, ili okumovima i kumama iz tih sela. Ki Petra Majstorovia, Ana bila je kuma nakrtenju 1729., a njegova ki Jela dvaput, 1730. i 1731., i svaki put se navodi da suiz Matoevaca.5Kao kumovi na krtenju 1730. su upisani Miji Ilija i Mihi Ivan, inavodi se da su iz Stranjana.6Izmeu 1729. i 1739. krteno je vie djece iji su seroditelji prezivali Komarica ili Komarii, Batkovi, Blaevi, Debeljakovi, ali se

ne navode sela iz kojih su.7Moe se, meutim, s dosta sigurnosti pretpostaviti dasu iz Stranjana ili iz Matoevaca. Od 1739. pa dalje, kod upisa krtene djece injihovih roditelja prezimenom Uvali, Jeli, Komarica, Abramspai, Bari,

4Isto, br. 13.5Vidi: Matica krtenih upe Ivanjska (1729.-1751.), g. 1729., br. 24; g. 1730., br. 67; g. 1731., br.192.

6Vidi: Matica krtenih upe Ivanjska(1729.-1751.), g. 1730,, br. 124 i br. 135.7Vidi: Matica krtenih upe Ivanjska(1729.-1751.), g. 1729.-1739., brr. 61, 119, 144, 145, 237, 283,288, 373, 420, 422, 468, 686, 690.

Upis na latinskom jeziku, preveden na hrvatski, glasi:

10. Dana 20. srpnja 1729.Ja O. fr. Ivan Kmetovi od Fojnicepomonik upnika krstio sam Barbaru ker Vida Ojdania i njegove zakoniteKate. Kuma je bila Ana od Kotora iz ove upe; istoga danakrstio sam Apolonijuker Jure Staniia iz atoevaca i njegove zakonite Mande, Kuma je bilaMargarita Jerkovi iz

Stranjana

,ove upe.


12/392

11

Gubianovi, Jerkovi, Majdandi, Batkovi, Nikolaevi, Bukva, Kneevi,Blaevi, Jeli, izriito se navodi da su iz Stranjana ili iz Matoevaca.8

Ovdje donosim upis pismom bosanicom krtenja jednog djeteta od Komarica,iz Stranjana, i jednoga od Majdandia, iz Matoevaca.

Imena druge krtene djece i njihovih roditelja donosim u IV. dijelu ove knjige:

naslovljenom: Popis branih parova i roene djece od 1729. do 1995. godine.U matici krtenih, pod datumom 29. kolovoza 1762. navodi se pismom

bosanicom da je krtena Ruica, ki Ilije Ojdania, iz Ojdania, i BarbareMajdandi, iz Matoevaca, a da je kuma bila Lucija Ojdani.9U istoj matici jetakoer ubiljeeno da je 18. rujna 1763. krtena Ruica, ki Jakova Komariia, izStranjana, i njegove zakonite ene Orule Gaguli, i da je kuma bila LucijaDebeljakovi.10

Dio Stranjana u kojem su ivjeli preteito stanovnici prezimenom Komarica iliKomarii, u upnim maticama, kako krtenih i vjenanih tako i umrlih, esto senaziva Komarice. Taj naziv se prvi put navodi u matici krtenih 8. rujna god.1782.11

8Vidi: Matica krtenih upe Ivanjska(1729.-1751.), g. 1739., 12. studenoga; g. 1740., 30. srpnja; 8.rujna; g. 1741., 25. travnja; g. 1742., 15. sijenja i 15. travnja; g. 1746., 1. travnja; g. 1747., 2.travnja; g. 1748., 1. travnja; g. 1748., 4. kolovoza i 25. studenoga; g. 1749., 15. oujka, 5. travnja,23. travnja, 29. lipnja; g. 1750., 21. lipnja i 25. srpnja; g. 1751., 24. lipnja, 29. lipnja, 7. srpnja, 2.kolovoza.

9Matica krtenih upe Ivanjska(1762.-1764.), g. 1762, br. 173.10Matica krtenih upe Ivanjska(1762.-1764.), g. 1763, br. 444..11Matica krtenih upe Ivanjske(1779.-1805.), g. 1782., br. 405.

u/j/na 8. 1740.arsti ja fra Petar Martinovioakima, sina Miata Komaricez

S tran j ana

i njegove eneate. Bi kum Ilija O/j/dani

77. lipnja na 29. 1751.Ja fra Petar Martinovi

karsti Petrasina Marka Majdandia

izatoevaca

i njegovezakonite ene Orule.Bi kum Antun Uvali


13/392

12

Upis je na latinskom jeziku, a preveden na hrvatski, glasi:

Dana 8. rujna 1782.Roen dana 5. rujna iste godine. Ja fr. Ivan Dobreti pomonik upnika krstio sam dijete roeno od zakonitihroditelja naime Mije Bukvia iz Komarica i njegove zakonite supruge Marije Juri, kojemu sam nadjenuo ime

Manda. Kuma je bila Ana Batkovi iz Matoevaca.

U drugoj matinoj knjizi krtenih, na latinskom jeziku stoji ubiljeeno da je uKomaricama (Komarize), od roditelja Blaa Komarice i Ivke Majdandi 12.studenoga 1782. roeno dijete koje je krteno 21. istog mjeseca, i da mu jenadjenuto ime Josip, a da je kum bio Franjo Batkovi.12

Zaselak Komarice se u maticama krtenih spominje esto i kasnije, 13 a

nalazimo ga i u matici umrlih, u kojoj je latinskim jezikom upisano da je uKomaricama dana 4. srpnja 1797. umrla u Gospodinu Dominika, ena JureBukvia, opremljena ss. sakramentima Crkve, u dobi od 45 godina i sahranjena uzajednikom groblju Carkvine.14

Nije mogue danas tono locirati gdje se zaselak Komarice nalazio. Budui dase prezime Komarica veinom navodi u Stranjanima, a u nekim sluajevima i uMatoevcima, mogue da je taj zaselak bio na sastavu Stranjana i Matoevaca,moda ispod Ivankova,15na predjelu Vrtaa, na stranjanskoj i na matoevakojstrani, ili moda ispod Gradine, u stranjanskom zaseoku Kula, odnosno ardak, iu matoevakim Ruiima.16

Takoer se zaselak Kula u Stranjanima spominje prvi put u matici krtenihupe Ivanjska 22. studenoga god. 1782.17

Upis na latinskom jeziku krtenja, u kojem se spominje Kula: 82 Stranjani, roena 22. studenoga i krtena 23. istoga 1782.

Ja F. Ambrozije pomonik upnika krstio sam dijete roeno od zakonitih suprunika, naime: IlijeCvitkovia, iz Kule, i Barbare Kneevi iz Stranjana, kojemu sam nadjenuo ime Janja. Kuma je bila Janja

Jajevi iz Dikoevaca.

12Matica krtenih upe Ivanjska (1779.-1805.), g. 1782., br. 43, nakon pohoda ap. vikara upiIvanjska.

13Vidi: Matica krtenih upe Ivanjska (1779.-1805.), g. 1797., br. 2158; g. 1798., br. 90; g. 1802., br.305; Matica krtenih upe Ivanjska (1805.-1828.), g. 1802., br. 305; g. 1805., br.17 ; g. 1808., br.597.

14Matica umrlih upe Ivanjska (1779.-1809.), g. 1797., br. 1442.15

Vidi: J. ali,Diljem zaviaja, Banja Luka, 2000., str. 125.16Vidi: Matica krtenih upe Ivanjska (1779.-1805.), g. 1797., br. 2158; god. 1798., br. 80.17Matica krtenih upe Ivanjska (1779.-1805.), g. 1782., br. 82, nakon kanonske vizitacije upe.


14/392

13

Kula18se u upnim maticama, kako krtenih tako i vjenanih i umrlih, navodivie puta i kroz due vrijeme takoer kasnije. Izgleda da je taj zaselak obuhvaao idio Matoevaca, jer je uz Cvitkovie, koji su bili najbrojniji, u Kuli bilo iDebeljakovia ili Debeljaka,19koji su sve do najnovijeg vremena nastanjivali donjikraj Matoevaca, koji granii sa Stranjanima.

Isti zaselak se navodi i kaoDragoaj Kula.

Naime, na jednom mjestu u maticiumrlih nailazimo na upis: Dragoaj Kula. Dana 15. veljae 1809. pobono je uGospodinu preminula Kata ki Ivana Cvitkovia u 43. godini svoje dobi. Provienaje s. ispovijedi, i sahranjena na groblju Carkvine.20

Zanimljivo je da se u matici vjenanih, kod upisa jedne enidbe od 16.studenoga 1813., istovremeno spominju i Kula, i Komarice, i Stranjani.21

Upis vjenanja je na latinskom jeziku, a on u prijevodu na hrvatski jezik glasi:

Stranjani. Dana 16. istoga: Obavivi prethodno 3 navjetaja na tri svetkovine i ne otkrivi nikakvu zapreku, Jafra Andrija Anui upitao sam Franju sina Vida Komarice iz Komarica, i njegove z. . pok. Lucije Cvitkoviiz Kule, i Katarinu ker pok. Mile Juria iz Gomionice, i njegove z. . Rue Mii iz Gomionice, dobivi njihovuzajamni pristanka rijeima o sadanjem, zdruio sam ih u enidbu. Svjedoci su bili Marijan Kneevi izStranjana, i Anto Kneevi iz Stranjana.

U matici krtenih upe Ivanjska, za isti zaselak Stranjana nailazimo i nanazive: Avdagii, Avdagia Mahala, Kula Avdagina i Avdagina Kula. Tako pie da

je fra Jozo (Bari m. o.), iz Bihaa, krstio 29. travnja 1787. dijete roditelja MijataDomainovia i Marije Lui, iz Avdagia (Audaghichi), da je djetetu dano imeRua, a da je kuma bila Ana Blaevi.22Na drugom opet mjestu pie da je 24.veljae 1793. krteno dijete iz Avdagine Mahale Kule, roditelja MijataDomainovia i Marije Stojakovi, da mu je nadjenuto ime Marta, a da je kumabila Ana Blaevi.23Za obadvoje djece naveden je isti otac (Mijat Domainovi), avjerojatno im je bila i ista majka, samo to se za nju navode dva razliitaprezimena (za prvo Marija Lui, a za drugo Marija Stojakovi). Ista je i kuma(Ana Blaevi) na krtenju djece. Na jednom drugom mjestu je upisano da je fraIlija Glavoevi, pomonik upnika, krstio 2. lipnja 1793. Petra, sina IlijeCvitkovia i Barbare r. Kneevi, iz Kule Avdagine. Kum djeteta je bio Filip

18Bilo je zaselaka s tim nazivom i u drugim dijelovima upe, a kada se radi o Kuli stranjanskojzakljuuje se iz prezimena.

19Vidi: Matici krtenih upe Ivanjska(1779.-1805.), gg. 1802. i 1803., br. 127 i 363.20Matica umrlih upe Ivanjska (1779.-1809.), g. 1809., br. 11.

21Matica vjenanih upe Ivanjska (1809.-1857.), g. 1813., br. 134.22Matica krtenih upe Ivanjska(1779.-1805.), g. 1787., br. 333.23Matica krtenih upe Ivanjska (1779.-1805.), g. 1793., br. 1398.


15/392

14

Batkovi.24A 7. rujna 1810. krteno je dijete Mile Bajlovia i Ane Ojdani, koje jeroeno u Avdagia Mah

ali (Audagichia Mahala), a krstio ga je fra StjepanKristievi, pomonik upnika, i nadjenuo mu ime Nikola, a kum je bio LukaCrijepovi, iz sela Dikoevaca (Dikevaca).25

Navedeni nazivi kazuju da je Kula pripadala nekom agi Avdi (Avdagi), koji je

tu od kranske raje ubirao hara. Kasnije je, ne zna se kada, naziv Kulazamijenjen nazivom ardak, i taj se naziv odrao do najnovijeg vremena. I onpodsjea na prisutnost nekadanje otomanske vlasti na naim prostorima.

Spominje se na podruju Stranjana i zaselak Kneevii, prema prezimenustanovnika toga predjela. Navodi ga matica umrlih u godini 1810., u kojoj jezapisano: Kneevii, dana 19. travnja 1810. preminuo je u Gospodinu Nikola, sinJosipa Kneevia, okrijepljen sakramentom ispovijedi, u dobi od oko 18 godina, isahranjen je u groblju Carkvine.26U istoj godini Kneevii se u matici umrlihnavode jo dvaput.27

Prezime Kneevi je bilo dosta brojno, ali se ne moe poblie odrediti na kom

su prostoru ivjeli, moda u sredinjem dijelu Stranjana, oko Pranjia raskra.Donji dio Stranjana je mogao biti naseljen preteito stanovnicima prezimenomBukvi, a na to na neki nain upuuje podatak da se jedan od Bukvia prozvaoosi, od kojega potjeu, kako emo vidjeti kasnije, svi stranjanski osii, a koji suse tu zadrali generacijama, sve do dananjeg vremena.

Uz spomenute zaseoke, u novije vrijeme, i sve donedavno, postojali su uStranjanima, prema prezimenima stanovnika, jo zaseoci ili skupovi kua: osii,Adii, Pranjii, alii i Ljevari. Tih prezimena ne nalazimo u upnim maticamaupe Ivanjska u 18. st., niti u popisima apostolskih vikara iz tog stoljea, poslanimu Rim. Uglavnom se radilo o kasnijim doseljenicima iz nekadanje, prostornovelike staromajdanske i sasinske upe, koji su se naseljavali u blioj okolici BanjeLuke, na prostore opustjele veim dijelom ili zbog pomora od kuge, ili zbogiseljavanje onih koji su kugu preivjeli.

U Matoevcima se od zaselaka najranije, 12. svibnja 1782.,spominju Batkovci/Batkovii/.28

U matici krtenih latinski upis, na hrvatskom jeziku glasi:531. Batkovci. Dana 9 svibnja roena i krtena 12. istoga 1782. Ja F. Ambrozije Barii pomonik upnikakrstio sam dijete roeno od zakonitih suprunika, naime: Jure Uvalia iz Batkovaca i Marije Batkovi,kojemu sam nadjenuo ime Katarina. Kuma je bila Cecilija Debeljakovi; svi iz Matoevaca.

24Matica krtenih upe Ivanjska (1779.-1805.), g. 1793., br. 1450.25Matica krtenih upe Ivanjska (1805.-1828.), g. 1810., br. 428.

26Matica umrlih upe Ivanjska(1809.-1857.), g. 1810., br. 138.27Matica umrlih upe Ivanjska (1809.-1857.), g. 1810., br. 159 i 160.28Matica krtenih upe Ivanjska(1779.-1805.), g. 1782., br. 531.


16/392

15

Osim Batkovia, u Matoevcima postoje takoer, prema prezimenimamjetana, zaseoci: Ruii, Blaii (moda skraeno od prezimena Blaevi, ili odimena Bla), i Majdandii.

Evo i nekih podataka o Stranjanima i Matoevcima iz izvjetajapostolskihvikara, slanih u Rim.

Biskup fra Mato Delivi, apostolski vikar u Bosni (1735.-1741.), u izvjetajuSvetoj Stolici, odnosno Zboru za irenje vjere (Propagandi) godine 1737. prikazujeukratko teke prilike za katolike, te opisuje svoj kanonski pohod u drugoj polovici1736. i u prvoj polovici 1737. godine pojedinim upama, koje su u organizacijskomsmislu bile razdijeljene izmeu tri tada postojea franjevaka samostana: KraljeveSutjeske, Fojnice i Kreeva, i koje su vodili bosanski franjevci, kroz vie stoljeajedini duobrinici u Bosni i Hercegovini.

Za svaku upu on navodi sva njezina sela, broj katolikih kua i koliko imavjernika u njima, zatim gdje su u pojedinim upama neko postojale crkve, a kojihu to vrijeme vie nije bilo, te u kojim je mjestima podijelio krizmu, i koliko je osoba

iz pojedinih sela krizmao. On tako izvjeuje da je 28. oujka 1737. stigao u pohodupi Ivanjska. Napominje da su u upi postojale crkve, ili bolje rei male iskromne crkvice: sv. Kuzme i Damjana, na mjestu koje slui za sahranu vjernika (a to je dananji Damjanovac), i da se na njemu slavi esto sveta misa; zatim crkvasv. Vida, na brdu Crkvene, u sreditu upe, gdje se misa slavi svake svetkovine; icrkva Svih svetih, u Motikama, na mjestu koje je sluilo za sahranjivanje krana,i gdje se takoer esto slavila misa. U vrijeme kada biskup fra Mato Delivi piesvoj izvjetaj od tih crkava jedva su se nazirali tragovi.

Fra Mato Delivi navodi daje u upi Ivanjska podijelio krizmu na dva mjesta,u Ojdaniima (Hoidanich) i u selu Ivanjska, gdje u jednoj umi upnik ima

skrovitu kuicu i drvenu kapelicu. Pie da je u Ojdaniima krizmu dijelio tri dana,ujutro i uveer, u kolibi podignutoj pred nekom kuom. Navodi i koliko je bilokrizmanika iz pojedinih sela: iz Dragoaja - 480 osoba, iz Ojdania - 200, izZaluana - 452, iz Motika - 387, iz Tusmahale - 98, iz ivija - 104, iz Prnjavora(malog) - 38, a iz Matoevaca (Mattosmahala) je bio 51 i iz Stranjana (Stragnani)101 krizmanik.29

Stranjane i Matoevce spominje u svom izvjetaju Svetoj Stolici god. 1743.takoer apostolski vikar, biskup fra Pavao Dragievi (1741.-1766.),30navodeidomaine i broj lanova u porodinim zadrugama u Stranjanima i Matoevcima, akoje emo malo nie navesti, te donosi popis svih kojeje krizmao u Ojdaniima 14.

i 15. sijenja 1742., ukupno 211 osoba, od kojih je vie njih bilo iz Stranjana iMatoevaca, navodei takoer dob krizmanika i imena njihovih kumova.31Meukrizmanicima je bilo i male djece, s 4 godine, kao i odraslih osoba, s 40 i vie, ajedna ak sa 60godina.

29Izvjetaj je objavljen u: J. Jeleni, Spomenici kulturnog rada franjevaca Bosne Srebrenike,Mostar 1927., str. 50-64. Podaci koji se odnose na upu Ivanjsku i sela Stranjane i Matoevcenalaze se na str. 50-53 i 62-63.

30Kako se vidi iz Matice krtenih upe Ivanjska, fra Pavao Dragievi, kasnije apostolski vikar, uupi Ivanjska je bio upnik od 1729. do 1736. godine.

31Popis vjernika apostolskog vikarijata koji je sastavio fra Pavao Dragievi je objavljen: Dominik

Mandi

, Croati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratus,Chicago-Roma, 1962., str. 17-106. Popis krizmanika s kumovima vidi: Anto Orlovac, Oko fraVidova bunara, Banja LukaBarlovci, 2005., str 75-80.


17/392

16

Domaine i broj lanova u porodinim zajednicama u Matoevcima popisao jeu svom izvjetaju Svetoj Stolici godine 1768. i apostolski vikar, biskup fra MarijanBogdanovi. On ne navodi Stranjane, nego je Matoevcima pribrojio i stanovnitvoStranjana, 32 to se zakljuuje iz stranjanskih prezimena koja se nalaze uDragievievom popisu iz 1743. godine. Popis i tih kuedomaina donijet u malo

kasnije.

32I taj popis je objavljen: D. Mandi, n. d., str. 109-221.


18/392

17

OBITELJI U 18. STOLJEU S PODACIMA O BROJU KATOLIKA

OD 1737. GODINE DO NAJNOVIJEGA DOBA

Katolici u Stranjanima i Matoevcima u 18. stoljeu

Prostor Stranjana i Matoevaca, kao i cijeloga Dragoaja, od davnina sunastanjivali katolici. A u vrijeme viestoljetne otomanske vlasti u Bosni iHercegovini sigurno se tu, uz kransku raju, nalazilo i muslimanskog ivlja, nato ukazuju i toponimi koji su naprijed ve spomenuti: Matomahala, te AvdaginaMahala i Avdagina Kula (nazivi za jedan dio Stranjana).

Prvi apostolski vikar u Bosni, biskup fra Mate Delivi, kako smo ranije vevidjeli, sastavio je i 1737. uputio Zboru za irenje vjere u Rim izvjetaj o

Apostolskom vikarijatu, u kojem je obavio svoj kanonski pohod. U tom izvjetaju,na talijanskom jeziku, on pie i o pohodu upi Ivanjska. Na poetku istie vrstuvjeru i pobonost katolika, a ono to je reeno openito za upu, sigurno je vrijediloi za katolike Stranjana i Matoevaca. A evo to on o tome pie: U cijelombosanskom kraljevstvu ne postoji kraj tako pogodan, i pun katolikih kua kao toje Ivanjska; na vie mjesta katolike kue su izmijeane s kuama Turaka iraskolnika (misli se na pravoslavne vjernike m. o.), a zahvaljujui Gospodinu,uza sve to, najpostojaniji su u svetoj vjeri, i nitko, ni od onih najstarijih, nije miznao rei da je od tako brojnog naroda neka dua propala, prihvativi iliMuhamedov zakon, ili okaljavi se istonim raskolom.33Malo kasnije nastavlja:Nisam naao nikoga u ovoj upi koji ne bi bio pouen u kranskom nauku; istosam zapazio i u drugim upama, Bogu hvala, ali ne s takvom prostodunou kaoovdje.34Biskup fra Mato Delivi u izvjeu dalje pie: Na zadovoljstvo, i utjehu

ovog pobonog naroda, na dva mjesta sam obavio svetu slubu,35a potom nabrajasva sela upe Ivanjska i navodi koliko u svakom pojedinom selu ima katolikihkua i dua, te koliko je osoba krizmao. Ivanjska je tada u 15 sela imala ukupno383 katolike kue i 3.801 vjernika katolika. U Stranjanima je, prema tomizvjetaju, bilo 15 katolikih kua, a vjernika 145, a u Matoevcima 8 katolikihkua i 97 vjernika.36

Drugi apostolski vikar, biskup fra Pavao Dragievi, poslao je u Rim Zboru zairenje vjere jo detaljniji popis, napravljen 1743. za sve upe Apostolskogvikarijata, cijelu dananju Bosnu i Hercegovinu, i za sela u upama, te navodiimena i prezimena kuedomaina, koliko u kojoj kui ima lanova koji se

prieuju (tj. odraslih) i koji se ne prieuju (djece).37

Ti su podaci navedeni i zasva sela upe Ivanjska, njih 18, meu kojima su bili takoer Stranjani i Matoevci.Ukupno je u upi katolikih kua bilo 309, katolika 2.402, od toga odraslih 1.596 adjece 906.38U Stranjanima je tada bilo 12 katolikih kua, a u Matoevcima 9.Odraslih, starijih od 11-12 godina, je u Stranjanima bilo 64, a u Matoevcima 50

33J. Jeleni

, Spomenici kulturnog rada franjevaca Bosne Srebrenike, Mostar 1927., str. 49.34

J. Jeleni

, n. d., str. 49-50.35

J. Jeleni

, n. d., str. 50;Franjo Mari

-Anto Orlovac, Banjoluka biskupija u rijei i slici od 1881.do 2006., Donja Lomnica/Zagreb 2006., str. 94 i 108.

36Vidi: J. Jeleni, n. d., str. 51

37Popis je objavioD. Mandi

, Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis1743 et 1768 exaratis, Chicago.Roma, 1962.

38Vidi: D. Mandi, n. d., str. 43 i 44


19/392

18

osoba; djece ispod 11-12 godina, u Stranjanima je bilo 22, a u Matoevcima 38.Ukupno je u Stranjanima bilo 86, a u Matoevcima 88 katolika.39

Pred kraj 19. stoljea, prema statistikim podacima o iteljima na podrujuupe Barlovci, u njoj nema vie muslimana,40to znai da ih tada nije vie bilo niu Stranjanima i Matoevcima. U tim selima sve do najnovijeg vremena nije bilo ni

vjernika pravoslavne vjere.Evo popisa obitelji iz g. 1743. za Stranjane i Matoevce, s imenima starjeina

kua i brojem lanova, posebno odraslih i djece, te sveukupno.

Stranjani

Kuedomain Odrasli Djeca Ukupno

1. Ivan Jarac 5 1 6

2. Luka Stevo 2 4 6

3. Juro Juri 6 1 74. Lovro Jeli 4 - 4

5. Marko Gubian 13 5 18

6. Anto Jeli 3 1 4

7. Mile Jerkovi 7 2 9

8. Luka Bari 6 1 7

9. Petar Bukva 8 - 8

10. Ivan Bari 4 3 7

11. Ivan Komarica 2 2 4

12. Mile Komarica 4 2 6

Matoevci


1. Martin Abramspaji 5 4 9

2. Andrija Batkovi 10 4 14

3. Andrija Blaevi 5 7 12

4. Petar Majdandija 10 3 135. Mile Debeljakovi 6 8 14

6. Stjepan Debeljakovi 3 2 5

7. Ilija Mili 5 4 9

8. Ivan Mili 4 4 8

9. Toma Mili 2 2 4

39Vidi: D. Mandi

, n. d., str. 43;F. Mari

-A. Orlovac, Banjoluka biskupija , str. 94 i 10940Vidi: Schematismus almae missionariae Provinciae Bosnae Argentinae ordinis fratrum minorum concionatus anno Domini 1887., Sarajevii, Ex officina Spindler et Loschner, 1887., str. 62.


20/392

19

I apostolski vikar, biskup fra Marijan Bogdanovi je 1768. poslao u Rim svojizvjetaj, u kojem su takoer navedena imena i prezimena starjeinadomainstava, te broj odraslih lanova i djece u svakom domainstvu u svimupama Bosne i Hercegovine. Za upu Ivanjsku je naveo da ima 21 selo, 432 kue,odraslih osoba 2.861, a djece 1.184, ukupno 4.045 dua. U tom izvjetaju, kako

sam naprijed ve napomenuo, Stranjani se ne navode zasebno, nego su uMatoevce bila ukljuena i domainstva iz Stranjana. Prema tome, u oba ta selabile su 24 kue katolika, odraslih osoba 163, a djece 78, ukupno katolika 241.41

Donosim i popisa obitelji iz g. 1768., navedenih za selo Matoevci, ausporeivanjem s popisom iz 1743. moe se zakljuiti koje su od tih obitelji moglepripadati selu Stranjani.

Matoevci (iStranjani)


1. Stjepan Debeljakovi 5 3 82. Mile Debeljakovi 13 7 20

3. Petar Batkovi 13 9 22

4. Mile Abramspaji 3 3 6

5. Marko Majdandi 9 10 19

6. Bla Boevi 15 6 21

7. Anto Vali 11 4 15

8. Franjo Komarii 11 5 16

9. Joso Komarii 5 2 7

10. Cvjetko Salakovi 3 2 5

11. Toma Cvitkovi 3 2 5

12. Mile Kneevi 5 1 6

13. Franjo Kneevi 3 1 4

14. imo Bari 4 - 4

15. Stjepan Bukvi 8 4 12

16. Bla Voli 4 1 5

17. Petar Domainovi 7 1 8

18. Toma Kneevi 12 2 1419. Lovro Nikoli 4 - 4

20. Ivan Juri 10 5 15

21. Nikola Stevi 2 2 4

22. Mile Jarevi 6 1 7

23. Ivan Ciganovi 5 5 10

24. Ilija Kneevi 2 2 4

41Vidi: D. Mandi, n. d., str. 176-182; F. Mari-A. Orlovac, Banjoluka biskupija, str. 94 i 109.


21/392

20

Prezimena Jarac i Stevo, koji su 1743. navedeni u Stranjanima, pojavljuju se1768. kao Jarevi i Stevi, a Komarica kao Komarii. Prezime Boevi uMatoevcima, kojega nije bilo u popisu 1743., moda je krivo zabiljeeno, i da jeumjesto Bla Boevi trebalo biti Bla ili Boo Blaevi, budui da je prezimeBlaevi postojalo u popisu 1743., dok ga nema na popisu 1768.Kasnije se prezime

Blaevi esto pojavljuje u upnim maticama, i odralo se sve do dananjih dana,kako u Stranjanima tako i u Matoevcima.

Pojedina domainstva, navedena u gornjim popisima, imala su velik brojlanova. To se tumai time to je i po vie obitelji istoga roda ivjelo skupa uporodinim zajednicama ili zadrugama. Od svih prezimena s naprijed navedenihpopisa, u Stranjanima i Matoevcima su sve do najnovijeg vremena, odnosno donjihova nasilnog protjerivanja 1995., ostala stalno, ili su nestajala pa se opetpojavljivala, samo prezimena: Batkovi, Blaevi, Bogdanovi, Debeljak, iMajdandi. Sva druga prezimena, meu njima i nekad veoma brojni Bukvii,Kneevii i Komarice, ieznula su bilo zbog izumiranja u vrijeme haranja kuge

godine 1783., 1795.-1796., te 1813.-1818., ili zbog preseljavanja u druga sela ikrajeve.Na opustjelu zemlju, osobito u Stranjanima, poeli su u prvim desetljeima 19.

stoljea doseljavati Ljevari, alii, Pranjii i Kaurini, koji su dolazili poglavito izondanje upe Stari Majdan, kasnije Sasina. Uz doseljavanje itavih obitelji, uStranjane i Matoevce su se udavale mnoge djevojke iz staromajdanske, odnosnosasinske upe iz Stratinske, Bronzanog Majdana, Gomionice, Kijeva, Kljevaca,krljevitei drugih sela.

Brojano stanje katolika u Stranjanima i Matoevcim

a

u 19. i 20. stoljeu

Gore smo donijeli popis imena kuedomaina i broj lanova u pojedinimdomainstvima u Stranjanima i Matoevcima za godine 1737., 1743. i 1768.Takvih preciznih podataka nemamo za kasniji period. Postoje za odreenarazdoblja podaci samo o broju domainstava, branih parova, odraslih osoba, djece,ili samo podatak koliko je u nekim godinama bilo ukupno katolika u Stranjanima iMatoevcima. Evo tih podataka42u tabelarnom pregledu.

42Statistiki podaci koje donosim, preuzeti su za: god. 1813.: D. Kamber, Stanje upa i dua

apostolskog vikarijata u Bosni srebreniko-otomanskoj prema popisu izvrenom 1813., u:Franjevaki Vjesnik, god. 39/1932., 1, str. 24.; F. Mari-A. Orlovac, Banjoluka biskupija, str.94;za god. 1829.: Status Animarum Parochiae Ivanskensis Anno 1829., rukom pisani dokumentse nalazi u arhivu franj. samostana Petrievac; za god. 1855.: Schematismus almaemissionariae Provinciae Bosnae Argentinae ordinis fratrum minorum S. P. Francisci, regularisobservantiae ad annum Christi MDCCCLVI, Budae, Typis Caesareo-regiae UniversitatisHungaricae, 1855, u: F

. Mari

-A. Orlovac, n. d., str. 94; za god. 1858.: Matica krizmanih upeIvanjska, za g. 1836.-1882., str. 89; za god. 1880.: Status animarum Curae de Barlovci exhibitus Illmo ac Revmo Dno Fratri Paschali Vuii Episcopo Antiphellensi et Vicario ApostolicoBosnensi die 22. Augusti 1880. u: Protocollum hoc pro adnotandis sacro Chrismate delibatis in neoerecta Capellania de Barlovci 1.880. die 18./8., svei umetnut u Maticu krizmanih upeBarlovci K Ia i K IIa; za god. 1900.: Schematismus cleri dioecesis Banjalucensis in Bosna pro

anno Domini 1900., Banjaluka, Typis SS. Cordis Jesu in monasterio Maria Stella N. D. R., penesBanjalukam, str. 19; - za god. 1935.: J. ali, Diljem zaviaja, str. 127 i 132; F. Mari-A. Orlovac,n. d., str. 97;za god. 1960.: ematizam banjaluke biskupje (cikl.), Banja Luka 1960., str. 11; J.


22/392

21

Stranjani

1813.43 1829. 1858. 1880.Domainstva-kue 4 13 11

Broj obitelji 21 18Osobe iznad 11/12 god. 25 67 50Djeca ispod 11/12 god. 22 29 52Ukupno katolika 47 96 102

1900. 1935. 1960. 1991.Domainstva-kueBroj obitelji Ca.75Osobe iznad 11/12 god.Djeca ispod 11/12 god.Ukupno katolika 129 233 285 241

1999. 2010.Domainstva-kue 2 11Broj obiteljiOsobe iznad 11/12 god. 2 14Djeca ispod 11/12 god.Ukupno katolika 2 14

Matoevci

1813.44 1829. 1858. 1880.Domainstva-kue 19 11 9 8Broj obitelji 15 22Osobe iznad 11/12 god. 172 66 58 72Djeca ispod 11/12 god. 114 45 31 37Ukupno katolika 286 111 89 109

1900. 1935. 1960. 1991.Domainstva-kue ca. 65Broj obitelji

Osobe iznad 11/12 god.Djeca ispod 11/12 god.Ukupno katolika 135 337 408 124

ali

, n. d., str. 127 i 132;F. Mari

-A. Orlovac, n. d., str. 97; za god. 1991.: ematizambanjaluke biskupije, Banja luka 2000., str. 19; F. Mari-A. Orlovac, n. d., str. 97;za god. 1999.:ematizam banjaluke biskupije, Banjaluka 2000., str. 19; F. Mari-A. Orlovac, n. d., str. 98;aza god. 2010. podaci su utvreni osobnim uvidom na terenu.

43U izvjetaju fra Augustina Miletia g. 1813. meu selima upe Ivanjska ne ma Stranjana, nipodataka o broju vjernika u njima. Sigurno su ti podaci ukljueni u podatke koji su navedeni zaMatoevce, to se jasno vidi ako se za ovo selo usporede podaci fra Augustina Miletia s podacima

koji postoje za g. 1829. Usporedbom tih podataka moe se pouzdano takoer zakljuiti da je 1813.u Stranjanima bilo vie stanovnika katolika nego u Matoevcima.44Kao to je napomenuto u prethodnoj biljeci, u podacima za Matoevce ukljueni su i Stranjani.


23/392

22

1999. 2010.Domainstva-kue 0 1Broj obitelji 0Osobe iznad 11/12 god. 0 1Djeca ispod 11/12 god. 0

Ukupno katolika 0 1

Godine 1995., prije nego to je u mjesecu kolovozu dolo do masovnogprotjerivanja katolika i Hrvata iz njihovih kua, u Stranjanimaje bilo 75 kua i213 osoba, a u Matoevcima 68 kua i 154 osobe, ukupno u oba sela 143 kue i 367stanovnika. Njihov popis donosim kasnije. U Stranjanima nije tada ostao nitko odkatolika, a u Matoevcima je ostao Boo-Bojko Batkovi, a i on je nakon nekolikodana otiao u Orlovac, kod keri Ane, udane za Tomu Stojevia, gdje je god. 1998.i umro.


24/392

23

PREZIMENA STANOVNITVA STRANJANA I MATOEVACA

KOJIH JE DAVNO NESTALO U TIM SELIMA

Najstariji sauvani popisi katolikih obitelji ili porodinih zadruga u Bosni iHercegovini, koje su sastavili apostolski vikari u Bosni, biskup fra PavaoDragievi (g. 1743.), i biskup fra Marijan Bogdanovi (g. 1768.), navode uStranjanima sljedea prezimena katolika: Adrovac, Bari, Bukva/Bukvi,Cvitkovi, Domainovi, Domazetovi, Gibi, Glavaevi, Gubian/ovi,Jarac/Jarevi, Jeli, Jerkovi, Juri, Kneevi, Komarica/Komarii, Lipovac,Lovri, Nikolaevi, Stevo/Stevi, Topi i Uvali; a u Matoevcima: Abramspai,Andrijevi, Batkovi, Blaevi, Boi, Ciganovi, Debeljak/ovi, Jakobai, Juri,Kleina/Kleinovi, Kovaevi, Lipovac, Majdandija ili Majdandi, Martinovi,Matoevi, Mili, Mihi, Nikoli, Popi, Spai, Salakovi, Stanii, Stipi, imi,Tomaevi, Uvali, Valenti, Vali i Voli.

U Stranjanima se nije u kasnijem vremenu odralo nijedno od navedenihprezimena, a nadola su i proirila se ova: Barii, Batkovi, Bijeli, Blaevi,Bogdanovi, Brki, osi, Debeljak, Gaguli, Kaurin, Ljevar, Majdandi, Pranji,ali i Tubi. U Matoevcima su se od prvotnih zadrala prezimena: Batkovi,Blaevi, Debeljak i Majdandi, i ona su se ouvala sve do najnovijih vremena, apojavila su se, makar samo nakratko, prezimena: Bartulovi, Bogdanovi,Domainovi, Lovrinovi, Matijaevi, Mato, Mounjac, Ojdani, Pibi, Pranji,ergija, Tubi i Tuci.

Sada u ukratko predstaviti te obitelji, naznaivi vrijeme kada su postojale i,

za koje je to bilo mogue ustanoviti, odakle su vukle podrijetlo.

Stranjani

Adrovac

U Stranjanima se Adrovci pojavljuju oko 1770., i do 1790. godine u njima ive3 obitelji toga prezimena.

Kako se vidi iz popisa katolikih obitelji u Bosni i Hercegovini, kojeg je daonainiti fra Pavao Dragievi, godine 1743. jedna je porodina zajednica Adrovac, s

12 lanova, ivjela u selu Bukovici, a druga, na elu koje je stajao Luka Adrovac, s11 lanova, u selu Kuljanima.45Godine 1768. Adrovaca nema vie u tim selima.Ne bi trebalo biti dvojbe da su Adrovci prije 1768. godine u Stranjane doselili

iz Bukovice ili iz Kuljana.

Bajlovi

Bajlovie (Mile Ana r. Ojdani) nalazimo u Stranjanima oko 1810. godine.Kako su 1768. godine, prema popisu fra Marijana Bogdanovia, 2 porodine

45Vidi: D. Mandi, Croati catholici Bosnae et Hercegovinae i descriptionibus annis 1743 et 1768exaratis, Chicago-Roma, 1962, str. 44 i 45.


25/392

24

zadruge Bajlovia, jedna ak s 24 lana,46ivjele u selu Orlovac, mogue je da iztoga sela potjeei brani par Bajlovi u Stranjanima.

Bari

Kako se vidi iz Dragievievog popisa, u Stranjanima su godine 1743. postojaledvije obitelji Baria, obje sa po 7 lanova, a na elu jedne je bio Luka Bari, adruge Ivan Bari.47U matinoj knjizi umrlih upe Ivanjska ubiljeeno je da je 18.kolovoza 1766. umrla Jele Bari, iz Stranjana, i da je imala oko 50 godina. 48Iztoga izlazi da je roena oko 1716., to bi znailo da je u to vrijeme u Stranjanimabilo Baria. Godine 1768. u Bogdanovievom popisu jedna se obitelj Baria, s 4lana, navodi u Matoevcima.49

Od godine 1780. pa dalje do poetka 19. st., brani par imo Bari i Rua r.Komarii, sa 7-ero djece, nekad se navode u Matoevcima, a ee u Stranjanima.Moda su se Barii iz Stranjana doista i preselili u Matoevce, ili su i oni, to je

vjerojatnije, pripadali Stranjanima, ali nisu u popisu voeni zasebno, nego skupasa iteljima Matoevaca.

Barii

Krajem 18. st. nalazimo u Stranjanima nekoliko branih parova Bariia, s pojednim ili dva djeteta. Godine 1768. po jedan brani par Bariia ivio je u upiIvanjska u selima Habrii, Miloevci i Dolina.50Odakle su doli u Stranjane, ikamo su otili, ili su jednostavno izumrli, nije poznato. U drugoj polovici 20. st. uStranjanima se ponovno pojavljuje jedna obitelj Bariia, doseljena iz upeDobretii.

Bukva/Bukvi

Prezime Bukva ili Bukvi u Stranjanima je postojalo, koliko se moe pouzdanozakljuiti, jo od poetka 18. st. To proizlazi iz ubiljebe u matici umrlih upeIvanjska, prema kojoj 28. travnja 1767. poe s ovoga svita Anelia Bukvi izStranjana, od 51 godine.51Znai da je mogla biti roena oko 1715., i da su Bukviiivjeli u Stranjanima ve u 17. ili poetkom 18. st.

Prema Dragievievom popisu, godine 1743. nalazila se u Stranjanima jednaobitelj Bukva s 8 lanova, a na njezinu elu je bio Petar Bukva. Jednu obitelj ili

porodinu zadrugus tim prezimenom, s 12 lanova, nalazimo i 1768. godine, a naelu joj je stajao Stjepan Bukvi.52Od 1743 pa dalje, kroz vie od 120 godina, u Stranjanima je ivjelo 27 obitelji

prezimenom Bukva, odnosno Bukvi.

46Vidi:D. Mandi

, n. d., str. 182.47Vidi:

D. Mandi

, n. d., str. 43.48Vidi: Matinaknjiga umrlih upe Ivanjska(1765.-1779.), g. 1766., br. 106.49Vidi: D. Mandi, n. d., str. 181.

50Vidi:D. Mandi

, n. d., str. 177 i 178.51Matina knjiga umrlih upe Ivanjska(1765.-1779.), g. 1767., br. 192.52Vidi: D. Mandi, n. d., str. 43 i 181


26/392

25

Cvitkovi

U Bogdanovievom popisu iz 1768. godine u selu Matoevci, a pod tim imenomnavedene su i obitelji iz Stranjana, nalazi se i jedna obitelj Cvitkovia, s 5lanova.53U sljedeih 60-ak godina u Stranjanima je bilo 20-ak obitelji s tim

prezimenom. Odakle potjeu, ne moe se zakljuiti, jer ih 1768. nije bilo ni ujednom drugom selu upe Ivanjska, a ni u okolnim upama.

Domainovi

Fra Marijan Bogdanovia u svom popisu katolikih obitelji navodi 1768.godine u Matoevcima i jednu kuu Domainovia.54Budui da se u tom popisuStranjani ne navode zasebno, a kasnije, od 1784. pa kroz sljedeih 30 -ak godinanalazimo 4 obitelji Domainovia u Stranjanima, moe se s velikom vjerojatnoupretpostaviti da su i oni Domainovii iz 1768. godine pripadali Stranjanima.Godine 1768. nema Domainovia ni u jednom drugom selu upe Ivanjska, a ni uoblinjim upama Banjoj Luci i Majdanu.

Godine 1743., prema Dragievievom popisu, dvije kue Domainovianalazimo u Kozluku, upa Jajce, pa bi moda odatle mogao potjecati neki odDomainovia, prienjen u Stranjane.

Domazetovi

Prema ubiljebi u matinoj knjizi umrlih upe Ivanjska, 24. listopadsa 1763.umro je u Stranjanima, u dobi od 60 godina, Nikola Domazetovi.55Mogao se roditioko 1703., a da li u Stranjanima ili negdje drugdje, pa se doselio u Stranjane, nije

mogue utvrditi. Domazetovia je 1743. bilo u selu Kleine, ivatanske upe,56paje moda i Nikola u Stranjane doao iz toga sela.

Gaguli

Poetkom 19. st. u Stranjanima se navodijedna obitelj Gagulia(Franjo i Ivkar. Cetin). Moda su doselili iz argovca, ili iz Sasine, upa Stari Majdan, jer jeGagulia bilo u tim selima.57

Gibi

Oko godine 1800. u Stranjanima nailazimo na jedan brani par s prezimenomGibi(Franjo i Lucija r. Blaevi). Odakle su stigli, ne zna se, a Gibia je 1768. ikasnije bilo u ivijama.

53Vidi: D. Mandi, n. d., str. 181.54Vidi: D. Mandi, n. d., str. 181.

55Vidi: Matina knjiga umrlih upe Ivanjska(1761.-1765.), g. 1763., br. 13656Vidi: D. Mandi, n. d., str. 41.57Vidi: D. Mandi, n. d., str. 180


27/392

26

Glavaevi

U Stranjanima krajem 18. st. nalazimo i jedan brani par Glavaevi(Nikola iLucija r. Bogdanovi). Prema Bogdanovievom popisu, Glavaevia je 1768. bilo uZaluanima,58pa je mogue da odatle vue korijen Glavaevi koji je dospio u

Stranjane.

Grgi

Prema jednom upisu u matinu knjigu krtenih upe Barlovci, u Stranjanimaje pred kraj 19. st. ivio i jedan brani par prezimenom Grgi (Ilija i Mare r.Joli).59U drugoj polovici 18. st. Grgie nalazimo u selu Motike, tada ivatanskeupe,60i vjerojatno se odatle netko doselio u Stranjane.

Gubian/ovi

U matinoj knjizi umrlih upe Ivanjska upisano je da je 2. kolovoza 1763., udobi od 99 godina, umro Marko Gubian, iz sela Stranjani.61Ako je toan navod odobi u kojoj je umro, izlazi da je roen oko 1664. Da li je roen u Stranjanima ili suGubiani odnekle doselili, to se ne zna. Fra Pavao Dagievi u svom popisukatolikih obitelji u Bosni i Hercegovini navodi 1743. u Stranjanima jednuporodinu zadrugu prezimenom Gubian, s 18 lanova. U matinoj knjizi krtenihupe Ivanjska upisano je krtenje 1. travnja 1746. Lovre, sina Gubianovi Ivana iAnice r. Ojdani, a2. travnja 1747. Marije, keri Gubianovi Mijata i Marte.62Tose prezime 1768. u Stranjaniam /Matoevcima/ vie ne spominje, a nema ga ni udrugim selima upe Ivanjska.

U selu Dragni, ivatanske upe, 1743. bile su 3 obitelji prezimenom Gubi, imogueda je prezime Gubian nastalo od Gubi.

Jarac/Jarevi

U matinoj knjizi krtenih upe Ivanjska upisano je 1739. krtenje Marka,sina Jarevi Mijata i Marije r. Ojdani. 63 U Stranjanima je, premaDragievievom popisu, 1743. bila jedna obitelj prezimenom Jarac.64U to vrijemetoga prezimena nema ni u jednom drugom selu upe Ivanjska, ni u jednoj drugojupi u Bosni i Hercegovini. Fra Marijan Bogdanovi u svom popisu 1768. navodijednu obitelj s prezimenom Jarevi,65oito nastalu promjenom prezimena Jarac.Kroz dvadesetak sljedeih godina u Stranjanima nalazimo 9 obitelji Jarevia.

58Vidi:D. Mandi

, n. d., str. 180.59Matica krtenih upe Barlovci, II, str. 23, br. 71.60Vidi: D.

Mandi

, n. d., str. 181.61Vidi: Matina knjiga umrlih upe Ivanjska(1761.-1765.), g. 1763., br. 86.62Vidi: Matina knjiga krtenih upe Ivanjska(1729.-1751.), g. 1746. i 1747.

63Matina knjiga krtenih upe Ivanjska(1729.-1751.), 8. rujna 1739.64Vidi: D. Mandi, n. d., str. 43.65Vidi: D. Mandi, n. d., str. 181.


28/392

27

Jeli

U matinoj knjizi krtenih upe Ivanjska ubiljeeno je krtenje Petra, sinaJeli Antuna i Kate, i navodi se da je iz Stranjana.66 Jedna obitelj prezimenomJeli, na ijem je elu bio Antun, s 4 lana, postojala je prema popisu fra Pavla

Dragievia u Stranjanima 1743.67Jelia je u to vrijeme, po jedna obitelj, bilo uupi Stari Majdan, Jajce i Dobrljin ili Vodievo.

Jerkovi

U popisu fra Pavla Dragievia 1743. navodi se u Stranjanima obiteljJerkovi, na ijem je elu Mijo ili Mile, s 9 lanova.68Jerkovia u upi Ivanjskatada ima i u selu Kleine, jedna obitelj, i u selu Dikevci, dvije obitelji.

Juri

Jedna obitelj prezimenom Juri u Stranjanima navodi se 1743. uDragievievom popisu. 69 A Juria je tada bilo i u selima imii i Trn. UStranjanima je, prema popisu fra Marijana Bogdanovia, Juria bilo i godine 1768,i to jedna obitelj ili porodina zadruga, s 15 lanova, a na elu joj je stajao IvanJuri.70Tijekom kasnijeg vremena u Stranjanima je bilo 12 obitelji Juria.

Kezi

U Stranjanima je poetkom 19. st. ivjela i jedna obitelj prezimenom Kezi(Jerko i Kata r. Stojevi). Godine 1743. i 1768. Kezia je bilo u selu Ruii, upeIvanjska,71 i odatle vjerojatno potjee i Kezi u Stranjanima, a mogue je i da se

spomenuta obitelj doselila iz Bijele Nedilje, upa Stari Majdan, odnosno Sasina.

Kneevi

Prema ubiljebi u matinoj knjizi umrlih upe Ivanjska, 14. sijenja 1767.umrla je u dobi od 50 godina Marta Kneevi, iz Stranjana.72Izlazi iz toga navodada je roena oko 1717., a to znai da je Kneevia bilo u Stranjanima ve u prvomili drugom desetljeu 18. st.

U popisu fra Marijana Bogdanovia godine 1768. navode se u selu Matoevci 4obitelji Kneevia.73Vjerojatno se radilo o Kneeviima koji su zapravo ivjeli uStranjanima, a porijeklo su vukli iz Sasine, upa Stari Majdan. U Stranjanima su

se Kneevii umnoili, tako da je do sredine 19. st. bilo vie od 60 obitelji togaprezimena.

66Vidi: Matina knjiga krtenih upe Ivanjska(1729.-1751.), 30. srpnja 1740.67Vidi:

D. Mandi

, n. d., str. 43.68Vidi:

D. Mandi

, n. d., str. 43.69Vidi: D. Mandi, n. d., str. 43.70Vidi: D. Mandi, n. d., str. 181.

71Vidi:D. Mandi

, n. d., str. 41 i 177.72Vidi: Matina knjiga umrlih upe Ivanjska(1765.-1779.), g. 1767., br. 140.73Vidi: D. Mandi, n. d., str. 181.


29/392

28

Komarica/Komarii

U Stranjanima su, kako se vidi iz popisa fra Pavla Dragievia, godine 1743.bile dvije obitelji Komarica,74a 1768. su takoer navedene dvije obitelji, stavljeneu Matoevce.75Poto je Komarica bilo i u Matoevcima, a ubiljebe u upne matice

nisu uvijek voene posve precizno, nije mogue tono odrediti tko je od Komaricaivio u Stranjanima, a tko u Matoevcima. Moe se sa sigurnou tvrditi da jeKomarica u jednom od tih sela bilo ve krajem 17. ili poetkom 18. st. To sezakljuuje na osnovi matine knjige krtenih upe Ivanjska, u kojoj je ubiljeenoda je 26. prosinca 1729. krtena Cecilija, ki Komarice Stipana i Katarine, 76toznai da je Stipan mogao biti roen najkasnije poetkom 18. st., a da mu je otac, imoda djed, ivio u Stranjanima ili Matoevcima u drugoj polovici 17. st. Dosredine 19. st. Komarica je bilo vie od 40obitelji.

Od stranjanskih Komarica vue porijeklo i banjoluki biskup FranjoKomarica.

Komljenovi

U kratkom periodu drugog desetljea 19. st. u Stranjanima su ivjele etiriobitelji Komljenovia. Moe se smatrati gotovo sigurnim da potjeu iz upe StariMajdan, iz sela Sasina, gdje je 1768. ivjelo vie obitelji toga prezimena.77

Lipovac

Kroz tri posljednja desetljea 18. st. i dva prva desetljea 19. st. u Stranjanimaje ivjelo 6 obitelji Lipovaca. Kako je godine 1743. Lipovaca bilo u Bukovici,

Kleinama, ivijama i Motikama, moglo bi se zakljuiti da je neka obiteljLipovaca doselila, ili se neki Lipovac prienio u Stranjane iz jednoga od tih sela.

Lovri

Godine 1786. u Stranjanima nalazimo i jedan brani par prezimenom Lovri(Ivan i Matija r. Ojdani).78U to vrijeme nije Lovria bilo ni u jednom drugom seluupe Ivanjska, pa se ne moe zakljuiti odakle bi potjecao taj u Stranjanima.

Marui

Sredinom 19. st. u Stranjanima su bile tri obitelji Maruia. U to vrijeme biloih je i u ivijama. Inae su se Maruii prvotno, godine 1743., nalazili uZaluanima,79i vjerojatno su se odatle rairili po drugim selima.

74Vidi:D. Mandi

, n. d., str. 43.75Vidi: D. Mandi, n. d., str. 181.76Vidi: Matina knjiga krtenih upe Ivanjska(1729.-1751.), g. 1729., br. 61.

77Vidi:D. Mandi

, n. d., str. 170 i 171.78Vidi: Matica krtenih upe Ivanjska(1779.-1805.), g. 1786., br. 124.79Vidi: D. Mandi, n. d., str. 45.


30/392

29

Mij

aikovi

Poetkom 19. st. nalazimo u Stranjanima jednu obitelj prezimenomMijaikovi(Ivo i Ana r. Valenti). Moda potjee iz Dikevaca, jer ih je bilo u tomselu, ali se to ne moe tvrditi sa sigurnou.

Nikolaevi

U Stranjanima su u drugoj polovici 18. st. ivjele tri obitelji Nikolaevia.Krajem toga stoljea Nikolaevia je bilo i u Dikevcima. Da li je meu njimapostojala kakva veza, i odakle potjeustranjanski Nikolaevii, ne zna se. Kako seu Bogdanovievom popisu iz 1768. godine navodi da je u Matoevcima ivjelajedna obitelj prezimenom Nikoli, mogue je da je odatle nastalo prezimeNikolaevi.

Rajkovi

Tri obitelji prezimenom Rajkovi ivjele su u Stranjanima u prvoj polovici 19.st. U to vrijeme Rajkovia je bilo u Kozarcu, koji je pripadao upi Ivanjska, pa jemogue da odatle svoj korijen vuku stranjanski Rajkovii. Vjerojatnije je ipak dasu potjecali iz upe Stari Majdan, iz sela Kljevci, odakle su u Stranjane iMatoevce dola i neka druga prezimena.

Rendi

Poetkom 19. st. u Stranjanima je bila i jedna obitelj Rendi (Jerko i Kata r.

Giloevi). Nije poznato odakle se ta obitelj mogla doseliti u Stranjane, jer togaprezimena u 18 st. nije bilo ni u jednom drugom selu ivatanske upe, a ni udrugim okolnim upama.

Stevo/Stevi

U Dragievievom popisu se 1743. u Stranjanima navodi obitelj prezimenomStevo,80a fra Marijan Bogdanovi je u svom popisu 1768. godine naveo obiteljStevi.81Poslije toga su u Stranjanima ivjele jo dvije obitelji Stevia.

Stojanac

U Stranjanima su u drugoj polovici 19. st. bile dvije obitelji Stojanac. U tovrijeme bilo ih je i u selu Mamenice, upe Ivanjska. Vjerojatno se neka obiteljdoselila u Stranjane iz Stratinske ili sela Sasina, upe Sasina.

Topi

Jedna obitelj prezimenom Topi ivjela je u Stranjanima krajem 18. st(Mato iManda r. Bajlovi). Kako je, prema Bogdanovievom popisu iz 1768., po jedna



31/392

30

brojna porodina zadruga Topia postojala u Ojdaniima i u Orlovcu, moe sepretpostaviti da se neka obitelj Topia odatle doselila u Stranjane.

Tuci

U Stranjanima su u prvoj polovici 19. st. bile etiri obitelji koje su se prezivaleTuci. Vjerojatno su potjecale iz sela krljevita, upa Sasina, bilo izravno bilopreko imia u upi Ivanjska, gdje ih je u to vrijeme takoer bilo.

Uvali

Kroz period od neto vie od stotinu godina u 18. i 19. st. u Stranjan ima jeivjelo dvanaest obitelji prezimenom Uvali. Vjerojatno potjeu iz upe Sasina, izsela Kruhari ili Trnava. Prema upisu u matinoj knjizi krtenih upe Ivanjska, uStranjanima je 12. studenoga 1739. krtena Kata, ki Uvali Tome i Marije r.Sedi. 82 Do sredine 18. st. upisana su krtenja jo troje djece dviju obiteljiUvalia.83

Vidovi

U Stranjanima su sredinom prve polovice 19. st. ivjele tri obitelji prezimenomVidovi. Sredinom 18. st. Vidovia je bilo u selima imii i Barlovci,84i vjerojatnostranjanski Vidovii potjeu iz jednoga od tih sela.

Matoevci

Abramspai/Spai

U matinoj knjizi krtenih upe Ivanjska upisano je da je 15. sijenja 1742.krtena Kate, ki Abramspaia Martina i Pavlije r. Abri.85A u popisu fra PaveDragievia u Matoevcima se 1743. spominje porodina zadruga ili obiteljAbramspai, s 9 lanova, na ijem je elu Martin Abramspai.86Kako 1768., premaBogdanovievom popisu,u Matoevcima nalazimo jednu obitelj od 6 lanova, naelu koje je Mile Abram Spai,87postoji sumnja o tome da li je prezime Abramspaiizvorno, ili je ono nastalo spajanjem imena Abram i prezimena Spai.Mogue je ida se radilo o mijenjanju prezimena Abramovi, a Abramovia je u 18. st. bilo u

Sasini, upa Stari Majdan.Odakle su Abramspaii ili Spaii doselili u Matoevce, ne zna se, a u to

vrijeme nije ih bilo u nijednom drugom selu upe Ivanjska.

82Matina knjiga krtenih upe Ivanjska(1729.-1751.), g. 1739.83Vidi: Matina knjiga krtenih upe Ivanjska(1729.-1751.), g. 1740., 1741. i 1748.84Vidi: D. Mandi, n. d., str. 41 i 177.

85Vidi: Matina knjiga krtenih upe Ivanjska(1729,-1751.), g. 1742.86Vidi: D. Mandi, n. d., str. 43.87Vidi: D. Mandi, n. d., str. 181.


32/392

31

Andrijevi

Krajem 18. st. u Matoevcima je bila jedna obitelj prezimenom Andrijevi(Josip i Rua r. Mari). Mogue daje u Matoevce doselila neka obitelj Andrijeviaiz Kuljana ili Prijeana, u kojima je to prezime, prema Bogdanovievom popisu,

postojalo 1768. godine.88

Bartulovi

U Matoevcima je sredinom 19. st. ivjela jedan obitelj Bartulovia (Toma iKata r. Grgi). U to vrijeme Bartulovia je u veem broju bilo u selu Barlovci, imoe se pretpostaviti da se netko od Bartulovia iz Barlovaca prienio, ili je nekaobitelj doselila u Matoevce.

Boevi

Fra Marijan Bogdanovi u svom popisu 1768. godine u Matoevcima navodiporodinu zadrugu prezimenom Boevi (Boxevich), s 21 lanom.89To prezime nenalazimo u spomenutom popisu u drugim selima upe Ivanjska. Mogue je da seradi o pogrenom upisu, i da je umjesto Boevi trebalo stajati Blaevi, kojih je1743., prema popisu fra Pavla Dragievia, bilo uMatoevcima.

Ciganovi

U Bogdanovievom popisu 1768. navodi se u Matoevcima jedna obitelj iliporodina zadruga Ciganovi, s 10 lanova.90U drugim selima upe Ivanjska nema

ih, a ni u okolnim upama.

Jeli

U matinoj knjizi krtenih upe Ivanjska upisano je da je 24. lipnja 1751.krten Pavao, sin Jeli Lovrina i Ivane, a da je kum bio Frano Komarica, i da susvi iz Mato Ma/ha/le. 91 Kako smo gore vidjeli, Jelia je prije toga bilo uStranjanima, i mogue je da su iz Stranjana preselili u Matoevce.

Juri

U popisu fra Marijana Bogdanovia 1768. u Matoevcima se navodi porodinazadruga ili obitelj prezimenom Juri, s 15 lanova, a na elu joj je stajao IvanJuri,92ali se vjerojatno radilo o Juriima koji su ivjeli ne u Matoevcima, nego uStranjanima.

88Vidi: D. Mandi, n. d., str. 179. i 183.89Vidi: D. Mandi, n. d., str. 181.

90Vidi:D. Mandi

, n. d., str. 181.91Vidi: Matina knjiga krtenih upe Ivanjska(1729.-1751.), g. 1751., br.76.92Vidi: D. Mandi, n. d., str. 181.


33/392

32

K

leina/Kleinovi

Krajem prvoga i poetkom drugog desetljea 19. st. u Matoevcima nalazimo ijednu obitelj prezimenom Kleinovi(Mijat i Marija r. Kleinovi). Kako je premaBogdanovievom popisu godine 1768. vie obitelji Kleina ivjelo u selu Kleine,

upa Ivanjska, 93 moe se pretpostaviti da se neka obitelj Kleina doselila uMatoevce.

Kneevi

Kneevia je, kako smo vidjeli naprijed, u 18. st. bilo dosta u Stranjanima. FraMarijan Bogdanovi godine 1768. navodi u selu Matoevci 4 obitelji Kneevia.94Vjerojatno se radilo o Kneeviima koji su zapravo ivjeli u Stranjanima, aporijeklo su vukli iz Sasine, upa Stari Majdan.

Komarica/Komarii

Kroz 60 godina 18. i 19. st. u Matoevcima je bilo trinaest obitelji iliporodinih zadruga prezimenom Komarica ili Komarii. Moe se drati sigurnimda oni potjeu iz Stranjana, u kojima su, prema Dragievievom popisu, 1743.godine bile dvije obitelji Komarica.

Kovaevi

Sredinom druge polovice 18. st. u Matoevcima su ivjele dvije obiteljiKovaevia. Kako je prema popisu fra Marijana Bogdanovia godine 1768.

Kovaevia bilo u selima Miloevci i Kleine, u upi Ivanjska,95

vjerojatno suodatle potjecali i Kovaevii u Matoevcima.

Majstorovi

U Matoevcima je Majstorovia bilo oko 1730. godine. Naime u matinoj knjizikrtenih upe Ivanjska se 1729., 1730. i 1731. navodi da su kume na krtenju bileAna i Jela, keri Petra Majstorovia, iz Matoevaca.96 Popisi fra Pave Dragieviai fra Marijana Bogdanovia ne navode Majstorovie ni u Matoevcima ni uStranjanima, a ni u drugim selima upe Ivanjska. Ne nalazimo ih tada ni uokolnim upama Banjoj Luci, Kotor Varou i Majdanu, pa se ne moe zakljuivatiodakle potjeu. Mogue je da je Petar bio sin ili potomak nekog majstoru, pa da jeodatle izvedeno prezime Majstorovi.


95Vidi:D. Mandi

, n. d., str. 178.96Vidi: Matina knjiga krtenih upe Ivanjska(1729.-1751.), g. 1729., br. 24; g. 1730., br. 67; g.1731., br. 192.


34/392

33

Martinovi

U Matoevcima su krajem 18. st. ivjele tri obitelji Martinovia. PremaBogdanovievom popisu iz 1768., Martinovia je bilo u selu Motike, upe Ivanjska.Vjerojatno su odatle potjecali i matoevaki Martinovii.

Mati

Tri obitelji Matia ivjele su u Matoevcima u prvoj polovici 19. st. Matia je uto vrijeme bilo u Stratinskoj, upa Stari Majdan, i u nekoliko sela upe Ivanjska, anajvie u Jablanu i Dvoranima. Za pretpostaviti je da su stranjanski Matiidoseljenici iz Stratinske.

Mato

Krajem 19. st. u Matoevcima je bila jedna obitelj prezimenom Mato. Kako je

to prezime bilo dosta raireno u upi Sasina, u selima Gomionica i Sasina,vjerojatno se odatle neki Mato prienio u Matoevce, ili se cijela obitelj iz Sasinedoselila u Matoevce.

Matoevi

U Matoevcima su u drugoj polovici 18. st. ivjele dvije obitelji prezimenomMatoevi. Prema Bogdanovievom popisu iz 1768. u to vrijeme je u selu Bukovicipostojala jedna porodina zadruga Matoevia, s ak 45 lanova, a jedna obitelj Matoevi je bila i u Trnu, i moe se pretpostaviti da matoevaki Matoevii

najvjerojatnije potjeu iz Bukovice.Mihi/Mii

Dvije obitelji prezimenom Mihi ivjele su u drugoj polovici 18. st. uMatoevcima. Toga prezimena u to vrijeme nema ni u jednom drugom selu upeIvanjska. Prema Bogdanovievom popisu iz 1768., Mihia je tada bilo u upi StariMajdan, u selu Sasina,97i vjerojatno su odatle Mihia doli u Matoevce.

Mili

Iz Dragievievog popisa 1743. godine saznajemo da su u to vrijeme uMatoevcima bile tri obitelji Milia (Millich).98Drugdje ih nema, a ne spominju se1768. u popisu fra Marijana Bogdanovia, pa se ne moe utvrditi odakle potjeu.

Mounjac

Sredinom prve polovice 19. st. u Matoevcima je bila jedna obitelj prezimenomMounjac(Ilija i Ana r. Stilinovi). Toga prezimena u to vrijeme nije bilo u drugimselima upe Ivanjska, niti u okolnim upama. Godine 1743. u popisu fra PavlaDragievia navodi se u Petrievcu, banjoluka upa, jedna obitelj ili porodina



35/392

34

zadruga koja se prezivala Mounjanin.99 I u Bogdanovievom popisu iz 1768.ubiljeena je u banjolukoj upi, ali u selu Rosulje, jedna obitelj, koja je imalaprezime Mounjanin. Odatle je moglo nastati prezime Mounjac, i spomenutaobitelj doi u Matoevce.

Nikoli

U Bogdanovievom popisu navedena je 1768. u Matoevcima jedna obiteljNikoli.100U drugim selima ivatanske upe toga prezimena tada nije bilo, pa sene moe nita rei odakle bi ono potjecalo.

Ojdani

Pet obitelji ili porodinih zadruga Ojdania ivjelo je u drugoj polovici 18. st. uMatoevcima. Godine 1743. i 1768. u popisima fra Pavla Dragievia i fra

Marijana Bogdanovia nalazi se u selu Ojdanii, upe Ivanjska, vei brojporodinih zadruga ili obitelji prezimenom Ojdani. 101 Nema dvojbe da su iOjdanii u Matoevcimapotekli iz sela Ojdania.

Pibi

U matinoj knjizi krtenih upe Ivanjska je ubiljeeno da je 1. svibnja 1816.krten iz Matoevaca Juro, sina Ive Pibia i Marije r. Dukeri, iz krljevite, a da jekum bio Ivo Batkovi.102Odakle potjee obitelj toga prezimena, nije poznato, akasnije se ono vie ne pojavljuje u Matoevcima.

Popi

U Matoevcima su, prema ubiljebi u ivatanskoj upnoj matici krtenih, udrugoj polovici 18. st. ivjele dvije obitelji Popi. Toga prezimena nema u tovrijeme ni u jednom drugom selu upe Ivanjska. Moda se radilo o pogrenojubiljebi, i da je trebalo stajati ili Papi, ili Topi, a ta su prezimena, premaBogdanovievom popisu iz 1768., postojala u selu Orlovac, a Topii i u Ojdaniima.

Salakovi

U Bogdanovievom popisu iz 1768. godine navodi se u Matoevcima jedna

obitelj Salakovia (Salaiakovi), s tri odrasla lana i dvoje djece, a glava joj je bioFlorijan Salakovi.103U drugim selima upe Ivanjska ih nema, i ne moe im seznati porijeklo, osim ako se ne radi o iskrivljenom prezimenu Salokovi, a njih je uto vrijeme bilo u Sasini, upa Majdan.104

99Vidi:D. Mandi

, n. d., str. 46100Vidi: D. Mandi, n. d., str. 181.101Vidi: D. Mandi, n. d., str. 43 i 181-182.

102Vidi: Matina knjigakrtenih upe Ivanjska(1805.-1828.), g. 1816., br. 829.103Vidi: D. Mandi, n. d., str. 181.104Vidi: D. Mandi, n. d., str. 171.


36/392

35

Stanii

U najstarijoj sauvanoj matici krtenih upe Ivanjska ubiljeeno je da je 20.srpnja 1729. krtena Apolonija, ki Stanii Jure i Mande.105Toga prezimena u tovrijeme nema ni u jednom drugom selu upe Ivanjska, a u popisu fra Pave

Dragievia 1743. navodi se prezime Stanui u selu Dabar-Unzi, a Stanii uKljuu, majdanske upe,106i mogue je da Stanii koji se navodi u Matoevcimapotjee iz upe Majdan, a da mu je prezime malo iskrivljeno.

Stipi

Krajem 18. st. u Matoevcima je bila jedna obitelj Stipi (Mijat i Klara r.uki). U to vrijeme, prema Dragievievom i Bogdanovievom popisu, togaprezimena nema ni u jednom drugom selu upe Ivanjska, a ni u okolnim upama, ine moe se rei nita o njegovu podrijetlu.

imi

U matinoj knjizi krtenih upe Ivanjsa je ubiljeeno da je 19. listopada 1807.iz Matoevaca krten Mijo, sin roditelja Pavla imia, iz Duvna, i Ivke r.amberovi, iz Vira, a da je kum bio Andrija Matoevi, iz Bukovice. 107Togaprezimena kasnije vie ne nalazimo u Matoevcima.

ergija

U prvoj polovici 19. st. u Matoevcima ivi jedna obitelj ergija(Ivo i Ana r.ergija). Podrijetlo obitelji toga prezimena se ne zna, jer ga u to vrijeme nije bilou ivatanskoj upi, a ni u drugim okolnim upama.

Tomaevi

U matinoj knjizi krtenih upe Ivanjska je ubiljeeno da je iz Matoevaca 23.travnja 1807. krtena Kata, ki Ante Tomaevia i Lucije Ojdani, a kuma da jebila Marija Ojdani.108Ne moe se utvrditi odakle je taj Tomaevi, i kako jedospio u Matoevce, jer toga prezimena u 18. st., prema popisima fra PavlaDragievia i fra Marijana Bogdanovia, ne nalazimo u drugim selima upeIvanjska, niti u okolnim upama.

Tubi

U Matoevcima u drugoj polovici 19. st. ive dvije obitelji prezimenomTubi.109U to vrijeme Tubia ima u Sasini i u Starom Majdanu, i odatle vjerojatnosvoje podrijetlo vuku i matoevaki Tubii.

105Vidi: Matina knjiga krtenih upe Ivanjska(1729.-1751.), g. 1729., br. 10.106Vidi: D. Mandi, n. d., str. 39 i 40.107Vidi: Matina knjiga krtenih upe Ivanjska(1805.-1828.), g. 1807., br. 442.

108Vidi: Matina knjiga krtenih upe Ivanjska(1805.-1828.), g. 1807., br. 350.109Vidi: Matina knjiga krtenih upe Ivanjska(1859.-1883.), g. 1867., br. 433; Matina knjigavjenanih upe Ivanjska(1841.-1883.), g. 1869., br. 9.


37/392

36

Tuci

Jednu obitelj Tuci nalazimo u Matoevcima u prvoj polovici 19. stoljea.Zabiljeeno je, naime, u matinoj knjizi krtenih upe Ivanjska, da je 26.studenoga 1843. krten iz Matoevaca Mato, sin Nikole Tucia i Marije r. Rajkovi

iz Stranjana, a da je kum bio Juro Ljevar, iz Stranjana.110 Vjerojatno se radi onekome iz sela krljevita, upa Stari Majdan, odnosno Sasina, a mogue i izimia, koji je doselio u Matoevce.

Uvali

Kroz period od oko 80 godina u 18. i 19. st. u Matoevcima je bilo akdvadesetpet obitelji prezimenom Uvali. U to vrijeme ih je bilo u selima Kruari iTrnava, tadanje upe Stari Majdan a kasnije Sasina, i vjerojatno matoevakiUvalii potjeu iz jednog od tih sela.

Prema ubiljebi u matinoj knjizi umrlih upe Ivanjska, u Matoevcima je 28.

svibnja 1767. umrla Lucija Uvali, od 46 godina. 111 udno je da fra MarijanBogdanovi u svom popisu iz 1768. ne navodi u Matoevcima Uvalie, a kakokazuje navedena ubiljeba, sigurno je u to vrijeme u Matoevcima bilo Uvalia.

Valenti

U Matoevcima je poetkom 19. st. bila jedna obitelj prezimenom Valenti(Joso i Ivka r. Pavlovi). To prezime se navodi u popisu fra Marijana Bogdanovia1768. u selima Mamenice i Habrii, upe Ivanjska, 112 i vjerojatno se odatlenavedena obitelj doselila u Matoevce.

Vali/Voli

Fra Marijan Bogdanovi u svom popisu katolikih obitelji 1768. navodi uMatoevcima obitelj ili porodinu zadrugus 15 lanova, 11 odraslih i 4 djece, a naelu joj je bio Anto Vali,113i drugu, s pet lanova, 4 odrasla i 1 dijete, na ijem jeelu bio je Bla Voli.114

U matinim knjigama ni iz ranijeg ni iz kasnijeg vremena u upi Ivanjskojnema u Matoevcima, niti u nekom drugom selu te upe, ubiljeenih tihprezimena. Gotovo je sigurno da se radi o pogrenoj ubiljebi, ili o pogrenoproitanim i potom tako objavljenim prezimenima, i da je umjesto Vali/Voli

trebalo biti Uvali. To se moe zakljuiti iz injenice da Bogdanovi u svom popisuuope Uvalie ne navodi, a na temelju upnih matinih knjiga sigurno se zna dasu postojali, i to u velikom broju.

110Vidi: Matina knjiga krtenih upe Ivanjska(1828.-1859.), g. 1843., br. 685..111Vidi: Matina knjiga umrlih upe Ivanjska(1765.-1779.), g. 1767., br. 203.

112Vidi:D. Mandi

, n. d., str. 176 i 177.113Vidi: D. Mandi, n. d., str. 181.114Isto.


38/392

37

PORIJEKLO STRANJANSKIH I MATOEVAKIH

KATOLIKA I HRVATA NOVIJEGA DOBA

Bariii

Matine knjige krtenih i vjenanih upe Ivanjska pokazuju da je uStranjanima bilo Bariia krajem 18. stoljeu.115A na temelju matine knjigekrtenih upe Stari Majdan, moglo bi se zakljuiti da su potjecali iz sela abari teupe. Prema izvjetaju-popisu apostolskog vikara u Bosni, biskupa fra PavlaDragievia, g. 1743. Bariia je bilo u upi Ivanjskoj, u selima Dragni iRajkovica,116a prema popisu biskupa fra Marijana Bogdanovia g. 1768. ima ih uMiloevcima i Dolini,117te u banjolukoj upi, u selima Debeljaci i Petrievac.118Bariia je u Stranjanima nestalo u prvim desetljeima 19. st.

Ponovno se Bariii pojavljuju u Stranjanima oko 1975. Bio je to Mato Barii,

koji se sa lanovima obitelji doselio iz sela Zasavica, upa Dobretii. UStranjanima su boravili do 1995., kad su, kao i svi drugi Stranjanani, moralinapustiti svoje dvije kue i ostaviti imanje te otii u Hrvatsku.

Batkovii

Meu starijima se pripovijedalo da je nekada u Matoevcima na spahijinomimanju ivio i neki Ciganin, koga su nazivali Batko, da se on nakon dolaskaaustrougarske vlasti u Bosnu i Hercegovinu g. 1878. i odlaska spahije pokrstio, daje od Batka postao Batkovi, te da od njega vuku korijen i prezime matoevaki

Batkovii.119 To pripovijedanje, meutim, ne moe biti tono, jer su Batkoviiivjeli u Matoevcima puno godina prije navedenog vremena, a to potvrujumatine knjige krtenih i umrlih upe Ivanjska.

U matinoj knjizi umrlih upe Ivanjska je bosanicom zapisano: Die 20. Xbris1778. (=Dana 20. prosinca 1778.) P/oe/ s /ovoga/ s/vita/ krasni i valjani staracPetar Batkovi iz Matoevacah (koi /j/e bio u Krainu uffaen od Kaurah, zasunjeni posli nego se oslobodio od suanstva imao je burjuntiu od pae, da more prositipo svoj Bosni za tri godine za svoje odkupljenje, i da ne imah plaat ni on ninjegovi sinovi doklen god ive araa. S/vim/ misnicima, i u svakoj lemozinicarkvenoj bio je particularis benefactor (=osobiti dobroinitelj) u svakah doba,

primivi od mene f/ra/ Marka iz Fojn/ice/ s/vete/ sakramente, od god/ina/ 98. Bipokopan na Carkvina.120Iz podatka o dobi u kojoj je umro izlazi da je Petar roenoko 1680. godine, ali se ne moe sa sigurnou tvrditi da je roen u Matoevcima.

U popisu katolika iz g. 1743., kojeg je nainio apostolski vikar u Bosni, biskupfra Pavao Dragievi, u Matoevcima se navodi jedna porodina zadruga od deset

115Vidi: Matica krtenih upe Ivanjska(1782.-1805.), g. 1787., br. 380, i god. 1790., br. 963; Maticavjenanih upe Ivanjska(1782.-1805.), g. 1793., br. 372.

116Vidi:Dominik Mandi

, Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743et 1768 exaratis, Chicago-Roma, 1962., str. 42.

117Vidi: D. Mandi, n. d., str. 178.

118Vidi:D. Mandi

, n. d., str. 183.119Vidi: Jurica ali, Diljem zaviaja, Banja Luka, 2000., str. 131.120Matina knjiga umrlih upe Ivanjska(1765.-1779.), g. 1778., br. 291.


39/392

38

odraslih lanova i etvero djece, na ijem je elu bio Andrija Batkovi(Bathcovich). 121 Nije iskljueno da je naprijed spomenuti Petar bio otac toga

Andrije.Godine 1768., prema popisu apostolskog vikara, biskupa fra Marijana

Bogdanovia, postojala je u Matoevcima takoer jedna porodina zadruga

Batkovia, koja je brojila trinaest odraslih lanova i sedmero djece, a na njezinomje elu stajao Petar Batkovi (Bat/c/hovich).122Otac ovoga Petra je vjerojatno biomaloprije spomenuti Andrija.

Velika je vjerojatnost da su prvi Batkovii, moda ba onaj Petar sa svojomobitelji za kojega je naprijed navedeno da je umro 1778., u Matoevce doli iznekadanje upe Majdan (Stari), po svoj prilici iz sela Batkovci, pa bi moglo biti daod tog naziva dolazi i njihovo prezime. Prema najstarijoj sauvanoj matici krtenihupe Ivanjska, u toj upi imamo ubiljeene Batkovie krajem treeg i poetkometvrtog desetljea 18. stoljea. 123 Istina, u spomenutoj matici krtenih nijenaznaeno u kojem selu oni ive, ali kako se u sljedeoj sauvanoj matici krtenih

Batkovii u upi Ivanjska navode samo u selu Matoevcima, opravdano jezakljuiti da su i oni iz ranijeg vremena ivjeliu tom selu. Sredinom 18. st. (1743. i1768. godine) Batkovia nema u drugim mjestima Bosne i Hercegovine.

U drugoj polovici 19. st. Batkovie nalazimo i u Stranjanima, gdje su preli izMatoevaca.

Blaevii

U Matoevcima je etrdesetih godina 18. st., prema popisu apostolskog vikarabiskupa fra Pavla Dragievia iz 1743. godine, postojala jedna porodina zajednica

ili zadruga Blaevia, s ukupno dvanaest lanova.124

U to su vrijeme dvijeporodine zajednice Blaevia bile i u selu Bukovici, a u jednoj od njih, koja jebrojila est odraslih lanova i sedmero djece, glava je bio Andrija Blaevi. 125Prema najstarijoj sauvanoj matici krtenih upe Ivanjska, Blaevia je uBukovici bilo 1729. godine. U toj je matici ubiljeeno da je 21. kolovoza 1729. fraIvan Kmetovi, pomonik upnika, krstio dijete Ilije Blaevia, iz Bukovice, i da jedjetetu nadjenuto ime Ilija. To su i najstariji Blaevii o kojima je sauvan pisanispomen.126Odakle su stigli u Bukovicu, ne zna se pouzdano, ali nije bez temeljamiljenje da su, bjeei pred Turcima, doli iz Linje,127neko sela upe Kotor(Kotor Varo), a danas Prnjavora.

121Vidi: D. Mandi, n. d., str. 43.122Vidi: D. Mandi, n. d., str. 181.123Vidi: Matica krtenih upe Ivanjska(1729.-1750.), g. 1730., brr. 87 i 144; g. 1731., br. 237 i 288;

g. 1732., br. 373.124 Navodi ih g. 1743. apostolski vikar, biskup fra Pavao Dragievi, u svom izvjetaju-popisu

imena i prezimena kuedomaina svih katolikih familija, tonije porodinih zajednica u svimupama u Bosni i Hercegovini, a koji je upuen u Rim. Vidi: D. Mandi, n. d., str. 43.

125Vidi:D. Mandi

, n. d., str. 45. Godine 1743. Blaevia je bilo u veem broju upa u Bosni, tako u:Jajcu, selo Prigrae; Bihau, selo Kralje; Kotoru /Kotor Varo/, sela Bilice i Linja; Dobretiima,selo Melna; Lavi, selo Graovii; Peniku, selo Svilaj; Strepcima, sela Bodeite i DonjeBodeite; Bijeloj, selo Turkovite; a u Hercegovini u upama Brotnjo, selo Slipii, i u Mostaru

(grad). Vidi:D. Mandi

, n. d., str. 35, 38, 49, 50, 52, 64, 68, 72, 87 i 91.126Vidi: Matica krtenih upe Ivanjska(1729.-1750.), g. 1729., br. 15.127Vidi: A. Orlovac, Oko fra Vidova Bunara, Banja Luka-Barlovci, 2005., str. 83.


40/392

39

U Matoevce su Blaevii doli vjerojatno iz Bukovice. Moglo je to biti prvihdesetljea 18. st., jer u matinoj knjizi umrlih upe Ivanjska nalazimo ubiljeenoda je 16. oujka 1765. umrla Anica Blaevi, iz Matoevaca, a da je tada imala 40godina, to znai da je roena oko 1725.

Godine 1768., prema izvjetaju i popisu apostolskog vikara biskup fra Marijan

Bogdanovi, u upi Ivanjska nalazimo Blaevie takoer u selima imii, Kuljani iPetrovii.128U imiima taj popis navodi porodinu zajednicu na ijem je elu bioPavao Blaevi, a brojila je sedam odraslih lanova i troje djece. Pavao Blaevi semorao u imie doseliti iz Bukovice, i posve je vjerojatnoda je pripadao porodinojzajednici naprijed spomenutog Andrije Blaevia. Jedan od Pavlovih sinova,imenom Anto, vjenao se 1790. s Vidom Lovri, iz Majdana.129Oni su se sa svojomdjecom iz imia doselili u Stranjane, ili moda najprije u Matoevce izmeu 1810.i 1815., pa odatle preli u Stranjane, svakako prije 1818., jer se te godine oenio

Antin sin Mile s Marijom r. Ljevar, a kao mjesto boravka su u matinoj knjizivjenanih navedeni Stranjani.130Slijedile su kasnije i enidbe Pavla (enio se

triput),131Marka (enio se triput),132Ive (enio se dvaput)133 i Petra134, i za svenjih su navedeni Stranjani kao mjesta boravka.Iz ovoga to je navedeno jasno izlazi da su prvi Blaevii stigli u Stranjane iz

imia, a u imie su doli iz Bukovice.Blaevii su se iz Stranjana proirili u Orlovac. Petar-Pejo Blaevi, sin Pavla-

Paje i Kate r. Ivankovi, koji se 1887. oenio s Marijom r. Bijeli, imao je s njomjedanaestero djece. Kad mu je umrla supruga Marija, on se 1906. oenio po drugiput s Janjom r. Kaurin, i s njom dobio jo dva sina, a potom je s njom i sa svomivom djecom iz 1. i 2. braka, krajem 1909. ili poetkom 1910., odselio u Orlovac,gdje im se rodilo jo jedno dijete.

Matoevaki Blaevii, od g. 1743., i stranjanski Blaevii, negdje od g.1816./1817., zadrali su se u ta dva sela u vie loza kroz 7, odnosno 8 generacija,sve do pred kraj 20. st., do 1995. godine, kad su pod prisilom Srba i vlastinovostvorene Republike Srpske morali otii u Hrvatsku.

Bogdanovii

U upi Ivanjska, prema izvjetaju biskupa fra Pavla Dragievia, apostolskogvikara u Bosni, g. 1743. Bogdanovi je bilo u selima Ojdanii, Motike i Orlovac.135A od drugih mjesta bilo ih je u upi Banja Luka, u selu Prijeani, i u upi Kreevo,

128Vidi: D. Mandi, n. d., str. 177, 179 i 180. Bilo je tada Blaevia i u nekim drugim upama poBosni i Hercegovini, i to u veini onih u kojima su bili i g. 1743., a pojavljuju se u upi Livna, selaProlog, Zabriska, Komorani, Guber i Parovo, zatim u upama Vodievu, selo Batkovci; Komuini,sela Siva i Makljenovci; i u Velikoj, selo Duboac. Vidi: D. Mandi, n.d., str. 135-137 i 144, 173,187-188, 195.

129Matica vjenanih upe Ivanjska(1782.-1805.), g. 1790., br. 234.130Matica vjenanih upe Ivanjska(1809.-1841.), g. 1818., br. 4131Vidi: Matica vjenanih upe Ivanjska(1809.-1841.), g. 1833., br. 195; god. 1837., br. 30132Vidi: Matica vjenanih upe Ivanjska, 1809.-1841., g. 1824., br. 88; g. 1832., br. 138; Matica

vjenanih upe Ivanjska(1841.-1883.), g. 1852., br. 437.

133Vidi: Matica vjenanih upe Ivanjska(1809.-1841.), g. 1863., br. 263.134Vidi: Matica vjenanih upe Ivanjska(1809.-1841.), g. 1837., br. 31.135Vidi: D. Mandi, n. d., str. 181 i 182.


41/392

40

u selu Tomii.136 Apostolski vikar u Bosni, biskup fra Marijan Bogdanovi ihnavodi 1768. u Motikama i Orlovcu,137ali ne i u Ojdaniima. Bilo ih je i dalje uupi Kreevo (grad), a takoer u upi Blato /Mostarsko/, u selu Biogradci, i uJajcu, u selu Seoci.138

Bogdanovii se u Matoevcima pojavljuju u drugoj polovici 19. st., preciznije

1873. godine. U Matoevce se iz Ojdania doselio Nikola Bogdanovi, sin Jure iIvke r. Doli, koji se 1865. oenio s Mandom r. Majdandi, kerkom Ilije i Janjer. Batkovi, iz Matoevaca. U Ojdaniima im se rodilo dvoje djece, a nakondoseljenja u Matoevce jo petero.

Kako izgleda, Nikola se nakon nekog vremena s obitelji preselio u Stranjane,gdje mu se sin Andrija 1898. oenio s Anom r. Kurtovi. Njihovi sinovi Ivo-Ia iJuro su sa svojim obiteljima ivjeli u Stranjanima, dok je sin Anto, zvani Bebo,nakon enidbe 1922. s Mandom r. Blaevi, otiao ivjeti u Matoevce, u Sanevici.Negdje sredinom prolog stoljea iz Matoevaca je u Stranjane preselio Antin sin

Andrije sa svojom obitelji, a oko 1960. u Stranjane se povratio i Anto-Bebo sa

suprugom Mandom i drugom djecom. Od tada Bogdanovia u Matoevcima vienije bilo.

osii

Najstariji poznati popisi katolikih porodinih zajednica i obitelji u Bosni iHercegovini, koje su 1743. i 1768. sastavili i poslali Apostolskoj Stolici u Rimapostolski vikari u Bosni, biskupi fra Pavao Dragievi i fra Marijan Bogdanovi,navode u tim popisima osie u vie upa. Godine 1743. osia ima u upama:Livno, selo elebi; Duvno, selo Brinik; Jajce, sela Vakuf i Jele; Stari Majdan,

selo Majdan-Batkovci; Banja Luka, selo Petrievac; Kotor Varo, selo Zabre;Vare, selo Tirii.139U upi Ivanjska ima ih u selu Trn.140I godine 1768. se navodeu veini tih upa, a i u nekoliko drugih, tako: u Vodievu, selo Volar; u Bihau,selo Pozavalje; i u Komuini, selo Prieprosta.141

osia u to vrijeme nema u Stranjanima, pa bi se lako moglo pomisliti da sustranjanski osii porijeklom iz nekog drugog mjesta, moda iz sela Sasine,staromajdanske upe, iz koje potjee i veina drugih prezimena donedavnihStranjanana i Matoevljana. Ali to ipak ne stoji.

Prvi osi nije u Stranjane doselio niotkud sa strane, nego je jedan odstranjanskih starosjedilaca, prezimenom Bukvi, uz to prezime dobio i drugo osi, koje se potom jedino i zadralo. Bukvie (Buchva) u Stranjanima navodi1743. u svom izvjetaju naprijed spomenuti apostolski vikar, biskup fra PavaoDragievi,142a 1768. i apostolski vikar, biskup fra Marijan Bogdanovi.143

Kako je zapisano u matinoj knjizi krtenih upe Ivanjska, 18. rujna 1833. uStranjanima je roeno, a 22. rujna krteno dijete kojemu je dano ime Jela. Kao

136Vidi:D. Mandi

, n. d., str. 46 i 98.137

D. Mandi

, n. d., str. 181 i 182.138Vidi:

D. Mandi

, n. d., str. 152, 126 i 169.139Vidi: D. Mandi, n. d., str. 18, 27, 37, 39, 46, 48 i 74.140Vidi: D. Mandi, n. d., str. 44.

141Vidi:D. Mandi

, n. d., str. 143, 169, 170-171,173-174, 176, 177, 183, 186, 212.142Vidi: D. Mandi, n. d., str. 43.143Vidi: D. Mandi, n. d., str. 181.


42/392

41

Jelin otac upisan je Ivo, i navedeno prezime, ali je list na tom mjestu oteen, pase ne moe znati o kojem se prezimenu radi, a odmah u nastavku se navodi da seon drukije (alias) prezivao Bukvi; kao Jelina majka upisana je Anastazija r.Kasapovi, rodom iz Motika.144Ono to se, zbog oteenja lista u matici krtenih,nije moglo doznati iz prethodne ubiljebe, doznaje se iz ubiljebe roenja i krtenja

drugog Ivina i Anastazijina djeteta. Naime 17. svibnja 1838. rodio im se, a 20.svibnja je krten Joso, a kao prezime oca Ive naveden je osi.145Radilo se o istimroditeljima keri Jele i sina Ive, pa prema tome iz ove druge ubiljebe, u kojoj senavodi da je Ivino prezime osi, a daje majka djeteta Anastazija r. Kasapovi,logino se zakljuuje da je prezime osi bilo i na oteenom mjestu i u ubiljebikrtenja keri Jele, i da je Ivino prvo prezime, koje je nosio ranije, bilo Bukvi.Pratei dalje matice krtenih upe Ivanjska, a potom upe Barlovci, potomci IveBukvia-osia i Anastazije r. Kasapovi kasnije se, sve do danas, prezivaju samoosi.

Debeljaci

Prema najstarijoj sauvanoj matici krtenih upe Ivanjska zna se da jeDebeljakovia bilo u Matoevcima poetkom etvrtog desetljea 18 stoljea. Naimeu toj matici su ubiljeena krtenja nekoliko djece Mile Debeljakovia i njegoveene Ivke r. Batkovi.146A kako je u matinoj knjizi umrlih iste upe ubiljeeno daje 11. listopada 1766. umrla u 60. godini ivota Kate Debeljakovi izMatoevaca,147izlazi da je roena oko 1706., a to znai da je Debeljaka/ovia uMatoevcima bilo ve poetkom 18. st.

Biskup fra Pavao Dragievi, apostolski vikar u Bosni, u svom popisu katolika

u Bosni i Hercegovini iz godine 1743. navodi u Matoevcima dvije porodinezajednice: glava jedne je bio Mile Debeljakovi, zasigurno onaj isti koji je navedenu matici krtenih, i u njoj se nalazilo estero odraslih lanova i osmero djece; 148ana elu druge je bio Stjepan Debeljakovi, i imala je tri odrasla lana i dvojedjece. 149 Dvije porodine zajednice istog prezimena naveo je u Matoevcima ibiskup fra Marijan Bogdanovi u svom popisu iz godine 1768. Starjeine obadvijuzajednica bili su, prema imenima, oni isti koji su navedeni i u izvjetaju iz godine1743. U zajednici na ijem se elu nalazio Mile Debeljakovi bilo je 1768. aktrinaest odraslih lanova i sedmero djece, dok je u onoj Stjepana Debeljakoviabilo petero odraslih i troje djece.150Tih godina se prezime Debeljakovi ne navodini u jednoj drugoj upi u Bosni i Hercegovini, to znai da oni izvorno pripadajuMatoevcima. Prezime Debeljakovi je kasnije poprimilo oblik Debeljak, iako se idalje kod nekih zadralo prezime Debeljakovi. To se prezime tijekom vremenaproirilo i po drugim mjestima, uglavnom oko Banje Luke, a na jugoistonoj stranigrada postoji i selo Debeljaci.

144Vidi: Matica krtenih upe Ivanjska(1828.-1859.), g. 1833., br. 771145Vidi: Matica krtenih upe Ivanjska(1828.-1859.), g. 1838., br. 379.146Vidi: Matica krtenih upe Ivanjska (1729.-1750.), g. 1731, br. 237; g. 1733., br. 468, i g. 1736.,br. 686.147Vidi: Matina knjiga umrlih upe Ivanjska(1765.-1779.), g. 1766., br. 116.148Vidi: D. Mandi, n. d., str. 43.149Vidi:Isto, str. 44.150Vidi:Isto, str. 181.


43/392

42

Kaurini

Prezime Kaurin, kao i varijante toga prezimena: Kaurac, Kaurinovi, Kauri,ne nalazimo u popisima apostolskih vikar u Bosni, biskupa fra Pavla Drgievia ifra Marijana Bogdanovia iz god. 1743. i 1768., pa ih, prema tome, u to vrijeme

nije bilo ni u Stranjanima, gdje su se tek kasnije pojavili. Prvi koji se navode umatici krtenih upe Ivanjska bili su Marko Kaurac i supruga Janja r. Sedi, izSasine, i njihov sin Josip, roen u Stranjanima 31. sijenja 1872., a krten 2veljae.151Ve kod upisa njihova sljedeeg djeteta, keri Marije, roene 26. rujna,a krtene 5. listopada 1873., Markovo prezime je Kaurin, a Janjino djevojakoprezime je Pranji, umjesto ranijegaSedi, i navodi se da je iz Majdana.152

Taj Kaurac-Kaurin Marko sa suprugom Janjom je u Stranjane po svoj prilicidoselio iz upe Sasina, a ranije je to bila upa Stari Majdan, vjerojatno iz selakrljevite, gdje je itelja prezimenom Kaurin, odnosno Kaurinovi bilo i najvie, amoda i iz Kruhara ili iz eovaca. Neto kasnije se iz Sasine doselio u Stranjane i

Juro Kaurin, sin Petra i Janje r. Kozi, koji se 1896. vjenao s Marijom r. Juri.

Kozii

U Matoevcima se prezime Kozi pojavljuje sredinom 20. st., kada se JuroKozi, iz Starog Majdana, oenio s Jelom Batkovi, i doao u njezinu kuu.

Ljevari

Izvjetaji ili popisi iz 1743. i 1768. apostolskih vikara u Bosni, biskupa fra

Pavla Dragievia i fra Marijana Bogdanovia, u nijednoj upi bosansko-hercegovakog Apostolskog vikarijata ne navode Ljevare. Prezime je nastalokasnije, sigurno u svezi sa kopanjem eljezne rudae i lijevanjem eljeza upodruju Majdana. U Stranjanima se Ljevari pojavljuju istom u drugoj polovici 19.st., kada se iz Bijele Nedilje, upa sasinska, vjerojatno poslije 1818. godine, doselioNikola Ljevar sa svojim oenjenim sinovima Damjanom, Ivom, Markom i Filipom,i neudanom kerkom Katom. Nikola je bio oenjen s Katom r. Tukara, iz selakrljevite, koja je po svoj prilici umrla prijenjegova doseljenja u Stranjane, a on jeumro 10. oujka 1830., u stotoj godini ivota, i sahranjen je na grobljuCrkvinama.153

Jedna obitelj Ljevara je oko 1920. prela u Matoevce, i nastanila se uPaetnjaku, tako da ih je otad, do protjerivanja 1995. godine, bilo i u tom selu.

Majdandii

Majdandii zajedno s Batkoviima spadaju meu najstarije stanovnike zakoje se zna u Matoevcima. U matici krtenih upe Ivanjska na Majdandienailazimo 1729. godine. Ubiljeeno je krtenje djeteta suprunik PetraMajdandia, za kojeg stoji da je iz Matoevaca (a Mathoseuzi), i Mande, a djetetu

Documents

Velimir Blažević, Stranjani i Matoševci.pdf