BiltenDokumentaciono informacioni centar

V E R I T A S

Novembar, 2011.

Broj: 170

U ovom broju:

NORAC

Mirko Norac zv. Kevo, osuenik za ratne zloine, 25. novembra 2011. godine, nakon dvije treine izdrane kazne, koju je izdravao u zatvoru Lipovica, puten je na uslovnu slobodu. * Hronika Mirko Norac je prvi hrvatski general koji je i optuen i osuen od strane hrvatskog pravosua za ratne zloine poinjene nad Srbima u Gospiu - Hronika povratka 1991. godine. Predmet Medaki dep, u kojem je Mirko Norac jedan od optuenih od strane hakog tuilatva za ratni zloin nad Srbima u septemu podvelebitskim selima Divoseelo, itluk i Poitelj, prvi * Poginuli i nestali bru 1993. godine sud ustupio nekom nacionalnom sudu na podruju bive je kojeg je Haki SFRJ. - Informacije Pokuaj hapenja Mirka Norca u sluaju Gospika grupa poetkom - Ekshumacije 2001. godine iz temelja je uzdrmalo tadanju hrvatsku vlast, to je kulminiralo 22 februara te godine kada se na splitskoj Rivi okupilo stotinjak - Identikacije hiljada protestanata skandirajui Svi smo mi Mirko Norac i traili obustavu progona branitelja te izvanredne izbore. Tadanji predsjednik hrvatske * Pomeni - in vlade, sad pokojni Ivica Raan, molio je tadanju haku tuiteljicu Karlu del Ponte da promjeni kvalifikaciju optube, jer da e mu u protivnom pasti memoriam vlada. Za suenja Mirku Norcu karakteristino je i to da su oba predmeta, i - Kip i Klisa novembar 1991.Gospika grupa i Medaki dep, sa mjesno nadlenog suda u Gospiu novembar 2011. prebaena na delegirane sudove u Rijeku i Zagreb. Norac je i jedini do sada oficir sa generalskim inom sa prostora bive * Sudski postupci SFRJ, koji je, i pred meunarodnim i pred domaim sudom, i optuen i pravosnano osuen, pored komandne odgovornosti, i kao neposredni izvrilac ratnog zloina (ubistvo jedne ene u Gospiu). - Protiv Srba u RH Mirko Norac je, koliko mi je poznato, i jedini osuenik za ratne zloine - Protiv Hrvata u RH koji je, nakon samo dvije treine izdrane kazne, puten na uslovnu slobodu, - Ex Jugoslavija iako nije izrazio kajanje za poinjena djela ni pred sudom ni pred Komisijom - Interpolove potjernice za uslovni otpust. - Pred Hakim tribunalom Mirko Norac je, vjerovatno, i jedini zatvorenik u svijetu koji, nakon deset godina provedenih u zatvoru, izlazi na slobodu: bogatiji za veliku kuu na moru i za prostrani stan u hrvatskoj metropoli; kolovaniji uao sa konobarskom a izlazi sa fakultetskom diplomom i potpuno izmjenjenog porodinog- nastavak na slijedeoj strani -

IZDAVA: VERITAS GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Savo trbac SARADNICI: Biljana Trkulja, Korana trbac, Danijel Milankovi i Janko Velimirovi

ADRESA: Beograd, ul. Deanska (M. Pijade) 8/4 TEL/FAKS: +381-11-3236-486 E-Mail: office@veritas.org.rs WEB: www.veritas.org.rs

Bilten br. 170

Novembar, 2011.

HRONIKA POVRATKANacional, 04.11.2011. DOPUNA SRPSKE TUBE PROTIV HRVATSKE "Srbija je Meunarodnom sudu pravde u Den Haagu (ICJ) u petak podnijela dopunske pisane argumente u postupku pred ICJ-em u povodu meusobnih tubi Srbije i Hrvatske za genocid, javila je srbijanska agencija Beta pozivajui se na neimenovane izvore u Haagu. Rok za srbijanski odgovor na hrvatski odgovor dostavljen ICJ-u u prosincu 2010. na srpsku protutubu istie danas, a sadraj podnesaka za sada ostaje nepoznat iroj javnosti jer je postupak jo uvijek u pisanoj fazi koja podrazumijeva povjerljivost dokumenata koje prilau strane u postupku. Pravni zastupnici Srbije 4. sijenja 2010. podnijeli su ICJ-u tubu protiv Hrvatske za genocid nad Srbima tijekom rata od 1991. do 1995. Srbijanska je vlada time uzvratila na tubu Hrvatske protiv Srbije za genocid od 1991. do 1995., podnesenu u srpnju 1999., za koju se ICJ 18. studenoga 2008. proglasio nadlenim. Najnoviji srbijanski podnesak, kako prenosi Beta, sastoji se od 320 stranica i 76 prateih dokumenata na oko tisuu stranica. Do zakazivanja glavne usmene rasprave u ovom postupku ostaje jo da Hrvatska u pisanom podnesku uzvrati na dodatne argumente Srbije, a rok za to sud e odrediti naknadno. Glavna usmena rasprava mogla bi, navodi se, ne doe li u meuvremenu do izvansudske nagodbe i povlaenja meusobnih tubi, biti odrana 2013. godine. Srbija se u najnovijem obimnom podnesku izmeu ostalog poziva na presudu kojom je Haaki tribunal u travnju osudio hrvatskog generala Antu Gotovinu na 24 godine zatvora zbog progona srpskog stanovnitva iz Kninske krajine, tijekom i poslije operacije Oluje 1995. godine." SNV, 10.11.2011.

NOVI ZAKON O STRANCIMA I IZMJENE ZAKONA O DRAVLJANSTVU"Posljednjeg dana zasjedanja aktualnog saziva Sabora, 28. oktobra, izglasana su dva zakonska akta, Zakon o strancima i izmjene Zakona o dravljanstvu, to e imati veliko znaenje za povratnike koji jo nemaju hrvatsko dravljanstvo, a naroito za povratniku populaciju u gradovima koja se vraa na osnovu programa stambenog zbrinjavanja izvan podruja od posebne dravne skrbi. Oba akta stupit e na snagu 1. januara 2012... U Zakonu pie da e se odobriti stalni boravak strancu koji je 8. oktobra 1991. imao prebivalite u Hrvatskoj, a koji je korisnik

NORAC- nastavak sa predhodne strane -

statusa u zatvor otiao kao neenja a iz zatvora izlazi kao oenjen ovjek i otac dvoje djece. Mirko Norac je, vjerovatno, jedinstven i po tome to je u zatvor uao sa generalskim inom, a iz njega izlazi bez toga ina, kojeg mu je, prole godine, upravo zbog osuenosti za ratni zloin, oduzeo predsjednik njegove drave. Ali Norac je uhapen kao nacionalni heroj i kao takav, i jo ojaan onim nekajanjem za poinjene zloine, izlazi iz zatvora. Mirko je, oito, dobro nauio lekciju: i kako se bez ikakvog vojnog obrazovanja, sa konobarskim zanatom i sa samo dvadeset i neto godina ivota, postaje general i nacionalni heroj i kako se, uprkos osuivanosti na 15 godina zatvora za monstruozne zloine, trajno ostaje nacinalni junak. A recept je zapravo vrlo jednostavan ubijanjem i protjerivanjem omraenih Srba te unitavanjem njihove privatne, duhovne i kulturne batine , ispunio je elju velike veine njegovih sunarodnika. Putanje Norca na uslovnu slobodu odmah po ispunjavanju zakonskog uslova od dvije treine izdrane kazne, imajui u vidu i sve benefite koje je dobio dok je bio u zatvoru, kao i pratei oreol nacionalnog junaka, upuujeDokumentaciono informacioni centar

na zakljuak da se Hrvati, ni kao drava ni kao narod, jo nisu ni poeli suoavati sa tamnijom stranom svoje novije prolosti. Norevo putanje na slobodu trebalo bi da zabrine i meunarodnu zajednicu, posebno EU, koj e ve 9. decembra ove godine sa Hrvatskom potpisati pristupni sporazum. Moda e se ipak, bar neka lanica EU, u vremenu referendumskog izjanjavanja, upitati da li drava, koja se prema svojim ratnim zloincima ponaa kao to se Hrvatska ponaa prema Norcu, zasluuje da ue u savremenu zajednicu evropskih naroda. I na kraju, Norevo putanje na uslovnu slobodu pod iznesenim uslovoma, je i upozorenje Srbima iz Hrvatske i bive Krajine da ostanu tamo gdje su i sada, jer je oito da u takvoj dravi, u kojoj se osuene ubice njihovih sunarodnika slave kao nacionalni heroji, za njih nema mjesta. Poto se Hrvati, na elu sa aktuelnom premijerkom, na slian nin kao prema Norcu ponaaju i prema drugim osuenim hrvatskim generalima za ratne zloine nad Srbima, cinik bi zakljuio da je Hrvatska jedina zemlja na svijetu gdje se ratni zloin i te kako isplati. Savo trbac

V E R I T A S

2

Bilten br. 170

Novembar 2011.

HRONIKA POVRATKAprograma povratka ili obnove ili stambenog zbrinjavanja i koji se vratio s namjerom da trajno ivi u Hrvatskoj. To dokazuje potvrdom nadlenog dravnog tijela za izbjeglice. Osim Zakona o strancima, na povratnike se odnose i izmjene i dopune Zakona o hrvatskom dravljanstvu, ime se ispravljaju ranije nepravde. - Tako osobe koje su 8. listopada 1991. godine imale prebivalite u Hrvatskoj i odobren im je stalni boravak, ispunjavaju pretpostavke oko duljine formalno prijavljenog boravka, po propisanim pravnim osnovama za stjecanje hrvatskog dravljanstva priroenjem. Time je navedenoj kategoriji osoba omogueno stjecanje hrvatskog dravljanstva po povoljnijim zakonskim uvjetima trajanja boravka, ukoliko ispunjavaju druge propisane zakonske pretpostavke, a do danas nisu regulirale hrvatsko dravljanstvo - kae Miloevi. Ta se izmjena direktno naslanja na odredbu Zakona o strancima po kojoj osoba koja je 1991. imala prebivalite u Hrvatskoj povratkom u Hrvatsku moe dobiti status stalno nastanjenog stranca, preskaui pet godina odobrenog privremenog boravka, to moraju imati ostali stranci." Tanjug, 10.11.2011. Projekat koji su etiri zemlje regiona pripremile zajedno s UNHCR-om nee reiti, kako je rekla, sve probleme izbeglica u naoj zemlji, ali e obezbediti krov nad glavom veem delu onih koji ive u privatnom smetaju i svima koji su jo su kolektivnim centrima. Ceo projekat u vrednosti 580 miliona evra omogui e da u regionu za pet godina krov nad glavom dobije oko 73.000 najranjivijih kategorija izbeglica i manji broj interno raseljenih osoba. Velimirovi je objasnila da e na Donatorskoj konferenciji u Sarajevu, zakazanoj za poslednju nedelju aprila 2012. godine, biti formiran multidonatorski poverilaki fond za prikupljanje potrebnih sredstava. Na predlog Evropske komisije i UNHCR-a, tim fondom e upravljati Banka za razvoj Saveta Evrope, to su prihvatile zemlje regiona. Od ukupne sume, kako je navela, Srbiji je namenjeno 335 miliona evra, Hrvatskoj 120 miliona, BiH oko 101 milion i Crnoj Gori 27 miliona evra. Ona je precizirala da ucee zemalja regiona u sprovoenju projekta iznosi ukupno 82 miliona evra istakavi da su ova sredstva ve obezbeena putem budeta, kredita ili iz drugih izvora finansiranja. Srbija e sama obezbediti 34 miliona evra, Hrvatska 29 miliona, BiH 15 miliona i Crna Gora etiri miliona evra, precizirala je Velimirovi. Na ovaj nain, kako je kazala, Srbija planira da zbrine 16.780 izbeglikih porodica ili 45.000 ljudi, meu kojima je i 800 preostalih izbeglica korisnika kolektivnih centara. Ona je navela da je u BiH projektom obuhvaeno stambeno zbrinjavanje 5.400 porodica, u Hrvatskoj 3.541 i u Crnoj Gori 1.177. " Vesti.online, 30.12.2011.

KUE ZA 36 IZBEGLIKIH PORODICA IZ VOJVODINE"Kljuevi 36 seoskih kua urueni su danas u Irigu izbeglikim porodicama sa podruja Sremske Mitrovice, Iriga, Beoina, Novog Beeja, ablja, itita, Vrbasa i Inije, saoptila je Vlada Vojvodine. Predsednik Vlade Vojvodine BOJAN PAJTI rekao je tom prilikom da je oko 800 porodica u Vojvodini obezbedilo krov nad glavom zahvaljujui programu koji se sprovodi preko Fonda za pruanje pomoi izbeglim, prognanim i raseljenim licima. Do sada je u ovaj program uloeno oko 300 miliona dinara, od ega je pokrajinska Vlada izdvojila 220 milona, a oko 80 miliona dinara UNHCR, rekao je Pajti. On je najavio da e Pokrajina koristiti i projekte Evropske unije i Ujedinjenih nacija kako bi to pre reili probleme ljudi, koji nisu svojom voljom napustili svoje domove, ve su bili proterani. Uz podseanje da Vlada Vojvodine podrava i projekat podrke povratnikim zadrugama u Hrvatskoj i Bosni, Pajti je rekao da ne postoji zadruga koja nije do sada dobila podrku u vidu poljoprivrednih maina i setvenog materijala u ta je uloeno oko 51 milion dinara. Porodice koje su danas dobile novi dom, dobile su i okunicu i bate, to im daje mogunost da se bave poljoprivrednom proizvodnjom. U okviru sveanosti u Irigu danas je potpisan i ugovor o sufinansiranju izgradnje zgrade za socijalno stanovanje u zatienim uslovima u Kovinu, u kojoj e 12 stanova biti predato na korienje porodicama iz kolektivnog centra ardak u ovom gradu. Nosilac projekta je organizacija Hausing centar, a osim Vlade Vojvodine, u realizaciji projekta uestvuje i Optina Kovin."Bilten br. 170 Novembar 2011.

GRADIE SE 10.000 STANOVA ZA IZBEGLICE"BEOGRAD - U Srbiji bi u narednih pet godina trebalo da bude izgraeno deset hiljada stanova za zbrinjavanje najugroenijih izbeglikih porodica, izjavila je zamenica srpskog komesara za izbeglice SVETLANA VELIMIROVI. To je predvieno regionalnim projektom stambenog zbrinjavanja koji je usvojen na Ministarskoj konferenciji 7. novembra u Beogradu, a ija realizacija treba da pone polovinom idue godine, objasnila je Velimirovi.Dokumentaciono informacioni centar

V E R I T A S

3

POGINULI I NESTALIHRT, 16.11.2011. IDENTIFICIRANO 12 NESTALIH OSOBA "Na Zavodu za sudsku medicinu u Zagrebu zavrena je identifikacija posmrtnih ostataka 12 osoba s popisa nestalih. est osoba ima status hrvatskog branitelja. Tijela su ekshumirana na podruju Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i Karlovake upanije, a dvije su osobe pronaene na teritoriju Srbije. Meu njima su i posmrtni ostaci branitelja RADE MAJKIA, nestalog u akciji Oluja. Hvala Bogu da ja i djeca znamo gdje bude grobnica, izjavila je Rajka Majki, supruga poginulog branitelja. Nakon dananje identifikacije Uprava za zatoene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, aktualno traga za jo 991 nestalom i nasilno odvedenom osobom 1991.-1992. u agresiji na Republiku Hrvatsku. Takoer se traga i za 803 osobe nestale 1995. godine, to sveukupno ini 1.794 nestale i nasilno odvedene osobe na podruju Hrvatske. IDENTIFIKACIJE Na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu, meu leevima ekshumiranim u zadnjih deset godina iz masovnih, zajednikih i pojedinanih grobnica, u toku novembra identifikovano je 28 posmrtnih ostataka lica srpske nacionalnosti, stradalih na podruju Like, Korduna, Banije, Zapadne i Istone Slavonije u vremenu od 1991. do 1995. godine. *** Dana 25. 11.2011. identifikovani su: 1. i 2. ANAK, Mile, DRAGINJA, ro. 25.10.1919. u Medarima i ANAK, Mile, RADE; ro. 24.06.1907. u Medarima, brat i sestra, koji su sa jo 26 mjetanaDokumentaciono informacioni centar

zapadnoslavonskog sela Medari ubijeni u akciji "Bljesak". Rade je bio nepokretan. 3. CRNI, Slavko, MILOVAN, ro. 13.02.1967. u Boljanici,. nestao je prilikom proboja kroz selo Nova Varo u akciji "Bljesak"; Petra, 4.STOJANOVI, NEDELJKO; ro. 21.07.1940. u elinacu, nestao je prilikom proboja kroz selo Nova Varo u akciji "Bljesak" ; 5. TEANOVI, Ljubomira VUKAIN, ro. 14.01.1944. u optini Prnjavor, nestao je prilikom proboja kroz selo Nova Varo u akciji "Bljesak"; 6. MILIKI, Stevana, NIKOLA, ro. 24.11.1938. u Novoj Gradiki, nestao u akciji "Bljesak"DRAG,

prilikom napada na kolonu izbjeglica kod Trgova u vreme akcije "Oluja"; 13. MANDI, ukana, MOMILO, ro. 1933. u Vojevcu, nestao je 25.10.1991. u Gospiu. 14. BIKI, Janko, EUGEN, ro. 05.11.1932. u Mikluevcima, rusin koji je ivio u Vukovaru, stradao je kada je pokuao da ugasi poar koji je izazavala eksplozija granate, 31.08.1991. u Vukovaru. *** Dana 28. 11.2011. identifikovani su: 15. VRAKA, Mladena, MIRKO, ro. 15.08.1956. u Jelikoj, nesto na podruju sela Dragali u vreme akcije "Bljesak"; 16. BAJI, Ljubana, MILO, ro. 03.10.1950. u Rajiu, nesto na podruju Voarice u vreme akcije "Bljesak"; VUJANEVI, Milorada, DRAGAN, ro. 11.09.1974. u Banja Luci, nesto na podruju Nove Varoi u vreme akcije "Bljesak". 18. VUKOVI, Slavka, ZORAN, 25.09.1970. u Novoj Gradiki, lan porodice Vukovi koja je u akciji "Bljesak" izgubila 8 lanova; 19. JANJANIN, Boe, STEVICA, ro. 1933. u Okunima, stradao u vreme akcije "Bljesak", 20. i 21. VUKOVI, Nikole, MILORAD, ro. 27.03.1949. i VUKOVI, Nikole, JOVAN ro. 01.09. 1952 u Benkovcu, braa, oba stradala u akciji "Bljesak"; 22. RADULOVI, Anelka, ANELKO, ro. 20.09.1967. u Francuskoj, nestao je na podruju sela Nova Varo, u akciji "Bljesak". 23. KNEEVI, Save, GOJKO, ro. 13.05.1952. u elincu, nesto na podruju sela Bodegraj u vreme akcije "Bljesak". 24. ESKI, uro, VOJIN, ro.Bilten br. 170 Novembar 2011.

STAPAR, Jovana, PREro. 01.10.1974. u Sisku, nestao izmeu Bauge i Petrinje, 05.08.1995. za vreme akcije "Oluja".

7.

17.

8. MILAKOVI, Milana, PETAR, ro. 25.08.1927. u Likoj Jasenici, bio je skoro nepokretan i umro je u izbjeglikoj koloni u vreme akcije "Oluja", supruga tada nije uspijela da sahrani tijelo, ve je ono predato UNPROFOR-u. 9. MIEVI, Milana, MATIJA, ro. 15.01.1953. u Katinovcu, nestao na podruju irovca u vreme akcije "Oluja". 10. BOROTA, Nikole, MILJKA, ro. 02.01.1933. u Batinovoj kosi, 07. avgusta 1995. u vreme akcije "Oluja", sa veom grupom Kordunaa zarobili su je pripadnici HV-a, po izjavama svjedoka, ubijena je kada je pokuala da se popne na kamion "jer se sporo penjala"; 11. MRAOVI, Stanka, ANA, ro. 1905 u Topuskom, nestala na podruju irovca u vreme akcije "Oluja"; 12. DODO, Ilije, MIO, ro. 28.02.1930. u Hajtiu, ubijen je4

V E R I T A S

POGINULI I NESTALI05.02.1935, u optini, Kotor Varo, nesto na podruju sela Ratkovi u vreme akcije "Bljesak". 25. DRNJA, Milana, SLAVKO, ro. 05.02.1956, u Gornjoj Pecki, nesto na podruju Caga u vreme akcije "Bljesak". 26. MILJEVI, Branka PETAR, ro. 29.01.1956. u Bodegraju, nesto na podruju sela Smrti u vreme akcije "Bljesak". 27. ZUBOVI, Stevana, MIRKO, ro. 21.09.1941. u Javoranima, nesto na podruju sela Smrti u vreme akcije "Bljesak". 28. DULI, Milana, STEVO, 07.06.1947, Vujak eavski, nesto na podruju Nove Varoi u vreme akcije "Bljesak".

IN MEMORIAMSRBA IZ ZAPADNOSLAVONSKIH KIP I KLISA U NOVEMBRU 1991. GODINE Od 12. do 18. novembra 1991. godine pripadnici hrvatske vidiranih potie iz zapadnoslavonskih naselja sa podruja Pavojne policije u selima Kip (Daruvar), pod sumnjom da skriva- kraca i Daruvara ali i sa teritorija optina Garenica, Kutina, ju oruje vojnog porijekla, i Klisa (Pakrac), radi izmjetanja Bjelovar i Zagreb. Sva ova naselja nalazila su se van podruja stanovnitva, pohapsili su 24 srpska civila, zatim ih doveli u u kojima se srpsko stanovnitvo orujem suprotstavilo nasilju Marino selo te ih zatvorili i drali u podrumu inprovizovanog hrvatskih oruanih formacija. zatvora Ribarska koliba, gdje su ih psihiki i fiziki maltrePoslije hapenja, bez sudskog naloga, Srbi su dovoeni u tirali na naine da su ih potapali u vodi, prikljuivali na in- pomenute logore, pojedinano ili u manjim grupama, gdje su duktorsku struju, sjekli ui, rezali po prsima i solili rane, gazili zadravani nekoliko dana i poslije strahovite torture, ukoliko nogama, tukli metalnim ipkama i drvenim palicama, od ko- nisu podlegli mukama, izvoeni na stratita i likvidirani. jih su estorica preivjeli muenja, dok su osamnaestorica likupanijski sud u Zagrebu je, nakon dugogodinjeg posvidirani, s tim da se za tijelima petorice jo uvijek traga. tupka, u toku 2005. godine pravosnano osudio petoricu priLikvidirani su: Pero Novkovi (1940), Milan Popovi padnika MUP-a Hrvatske za ubistvo nepoznatog mukarca i (1929), Mijo Danojevi (1937), Gojko Gojkovi (1937), Savo za nezakonito liavanje slobode i iznude trojice Srba, koji su Gojkovi, Branko Buni (1954), Nikola Gojkovi (1927), u oktobru 1991. godine iz Zagreba dovedeni u Pakraku polMijo Gojkovi (1928), Filip Gojkovi (1933), Jovan Popovi janu, gdje su ih nepoznata lica ubila, na kazne zatvora od 3 (1934), Petar Popovi (1944), Nikola Krajinovi (1927) svi iz do 12 godina. Ovaj postupak je pokrenut nakon to je Miro mjesta Kip, te Jovo esti (1933), Jovo Popovi (1922), Slobo- Bajramovi, jedan od osuenih, javno progovorio o zloinima dan Kuki (1949), Rade Gojkovi (1943), Savo Maksimovi u Pakrakoj poljani, to je okiralo uvijek neinformisanu (1947) i Josip Cicvara (1922), svi iz mjesta Klisa. hrvatsku javnost kada su u pitanju zloini nad Srbima. Za likvidaciju pomenutih civila, a nakon to je tuilatvo Tomislav Merep, osniva i komadant jedinice MUP-a RH Hakog tribunala dostavilo iskaze preivjelih Srba, hrvatsko Jesenje kie, koja je formirala pomenute logore, nakon ta je pravosue je, u martu 2008. godine, procesuiralo estoricu Amnesty International prozvao dravu Hrvatsku za neprocepripadnika vojne policije pri 76. Samostalnom bataljonu Zb- suiranje osoba iz dravnog, vojnog i policijskog vrha, lien je ora narodne garde (ZNG), koje je upanijski sud u Poegi, slobode 09.12.2010. godine, a DO Zagreb je protiv njega, 9. u martu 2009. godine, osudio na kazne zatvora od jedne do juna 2011. godine podiglo optunicu kojom se tereti da je od 8. esnaest godina zbog krivinog djela ratnog zloina nad civil- oktobra do polovine decembra 1991. godine, kao zapovjednik nim stanovnitvom. Vrhovni sud RH je, 23. marta 2010. go- rezervne jedinice MUP-a RH stacionirane u Pakrakoj poljani dine, zbog proceduralnih pogreaka, ukinuo prvostepenu pre- i dijelom na Zagrebakom velesajmu, te kao savjetnik u MUP-u sudu, a delegirani upanijski sud u Osijeku, na ponovljenom RH, lino nareivao nezakonita liavanja slobode, muenja suenju, u junu ove godine, osudio je Tomicu Poletto (1967) i ubistva civilnih osoba, na osnovu ega su njemu potinjeni na 15 godina i eljka Tutia (1969) na 12 godina zatvora, pripadnici rezervne jedinice MUP-a RH, na irem podruju dok je Damira Kufnera, Pavla Vancaa i Davora imia, u ne- Kutine i Pakraca, te na podruju grada Zagreba, nezakonito dostatku dokaza, oslobodio optube, a protiv Antuna Ivezia liili slobode 52 lica, od kojih su 43 ubijena, 3 se jo vode kao optuba je odbijena zbog zastare krivinog gonjenja. nestale, dok su ostali preivjeli muenje i zlostavljanje. Meu U periodu od 08. oktobra 1991. do 29. marta 1992. god- ubijenima su i Mihajlo Zec, njegova supruga Marija i njihova ine u logorima Ribarska koliba u Marinom selu i Stara cig- dvanaestogodinja kerka Aleksandra, koji su likvidirani u Zalana u Pakrakoj Poljani, koje je osnovala jedinica za posebne grebu 07.12.1991. godine. namjene MUP-a RH pod komandom Tomislava Merepa, U Beogradu i Banja Luci, 18.11.2011. likvidirano je, prema VERITAS-ovim podacima, vie od 100 VERITAS rtava, uglavnom civila srpske nacionalnosti. Veina likPOVODOM GODINJICE STRADANJA SELA

Dokumentaciono informacioni centar

V E R I T A S

5

Bilten br. 170

Novembar 2011.

SUDSKI POSTUPCISUDSKI POSTUPCI PROTIV SRBA U RHSlobodna dalmacija, 05.11.2011.BENKOVAKI KOSTOLOMAC ZATRAIO IMUNITET OD SAD-A

"Bivi milicajac SAO Krajine RENATO PETROV, jedini Hrvat osuen za ratni zloin u kabrnji, zatraio je imunitet amerike vlade kao slubena osoba National Security Advicea (NSA) gdje je radio kao zatitar prije uhienja i izruenja Hrvatskoj. Zadarski sud, meutim, jo uvijek nije dobio nikakav slubeni odgovor o njegovu statusu iako je uputio pismo Amerikom veleposlanstvu u Zagrebu. Za sud je sporno to to dosad nije utvreno je li NSA privatna ili dravna sigurnosna agencija, a o tome ovisi i Petrovljev imunitet. -Mi zasad jo nemamo nikakve podatke o toj agenciji, pa se nikakve odluke jo ne mogu donijeti - kazao je predsjednik Sudskog vijea Boris Babi. Nakon to je uputio zahtjev za imunitet, Petrova je u zadarskom zatvoru posjetio ameriki konzul, no to su razgovarali nije poznato. - Mislio sam da je pitanje mojeg imuniteta rijeeno na prolom roitu, jer sam ja slubeno lice NSA-e. Ne znam zato sada mijenjate razloge, ALEKSANDRA SCHARP osoba je kojoj se trebate obratiti vezano uz moj status - kazao je revoltirano Petrov u petak u nastavku ponovljenog suenja na upanijskom sudu u Zadru. Osim imuniteta, sud treba jo rijeiti pitanje krunskog svjedoka MLADENA UZELCA, koji sada ivi u Bresnici u Srbiji. On e svjedoiti preko videolinka, i to vjerojatno na splitskom upanijskom sudu jer zadarski ne raspolae takvom tehnologijom. Preko videolinka trebali bi se suoiti svjedok UZELAC i BRUNO IVKOVI (39) iz Vukovara koji se s Petrovom susreo poetkom 1993. godine kao ranjeni zarobljeni pripadnik HV-a o emu jeDokumentaciono informacioni centar

svjedoio na prolom roitu na zadarskom sudu. Prvi put ga je nakon zarobljenitva ugledao u eliji zatvora u Benkovcu gdje ga je, kako je posvjedoio, Petrov tukao. U istom zatvoru, Mladen Uzelac, koji je tamo sluio kaznu zbog ubojstva strica, ispriao mu je kako je svjedoio trenutku kada je Petrov u kabrnji pucao starcu u glavu. Petrov, inae poznatiji kao benkovaki kostolomac, uhien je u travnju na aerodromu u Dsseldorfu temeljem Interpolove tjeralice nakon ega je iz ekstradicijskog pritvora izruen Hrvatskoj gdje je zatraio ponavljanje postupka. Zadarsko tuiteljstvo ga tereti za ratni zloin nad civilnim stanovnitvom u kabrnji 18. studenog 1991. godine. Slobodna dalmacija, 08.11.2011.

Protiv dvojice osumnjienih, koji su za sada nedostupni, upanijskom dravnom odvjetnitvu u Sisku je podnesena kaznena prijava. Policija ne otkriva identitet osumnjienih za ratni zloin, a doznajemo da je rije o pripadnicima zloglasne srpske paravojne postrojbe Kaline, kojom je zapovijedao Stevo Borojevi Gadafi, prije rata voza petrinjskog Slavijatransa. Ta je postrojba obavila i masakr u selu Kostrii, u kojem su ubijeni svi stanovnici toga banijskog sela, odreda Hrvati, a njeni su pripadnici osumnjieni i za ubojstvo dvojice ruskih novinara 1. rujna 1991. godine nedaleko od Hrvatske Kostajnice." Veenji list, 08.11.2011.

DVA KRAJINSKA MILICAJCA KAZNENO PRIJAVLJENA ZBOG RATNOG ZLOINA"Policijski slubenici Policijske uprave sisakomoslavake su kriminalistikim istraivanjima, provedenim u suradnji sa upanijskim dravnim odvjetnitvom u Sisku, utvrdili da su dvojica mukaraca s podruja Dvora, roeni 1965. i 1966. godine, kao pripadnici specijalne jedinice milicije SAO Krajine, poinili kaznena djela ratni zloin protiv ratnih zarobljenika i ratni zloin protiv civilnog stanovnitva. Osnovano se sumnja da su osumnjieni sredinom listopada 1991. godine iz prostorija tadanje Stanice milicije Kostajnica u Hrvatskoj Kostajnici izveli petoricu pripadnika priuvnog sastava Policijske uprave Sisak i dvojicu civila. Kamionom su ih odvezli u pravcu sela Volinja, gdje su ih neposredno uz rijeku Unu izveli iz kamiona i ubili.6

ZBOG UBOJSTVA CIVILA I PALEA KUA UKUPNO 18 GODINA ZATVORA"ERMANOVIA i D. AVIA teretilo se da su kao pripadnici paravojnih postrojbi vojske tzv. SAO Krajine 1991. ubili hrvatskog civila VLADIMIRA LETIA iz Stublja kraj Hrvatske Kostajnice. Ja znam to je istina i to u tvrditi dok sam iv uz teak uzdah kazao je PERO ERMANOVI nakon to je uo presudu kojom ga je vijee zagrebakog upanijskog suda pod predsjedanjem suca ZDRAVKA MAJEROVIA nepravomono osudilo na jedinstvenu kaznu od devet godina zatvora zbog ratnog zloina nad civilima te paljenja dviju kua. Istom presudom Dubravko avi nepravomono je u odsutnosti osuen na sedam godina zatvora, dok je Ljubia avi nepravomono osuen na dvije godine zatvora zbog palea kua. ermanovia i D. avia teretilo se da su kao pripadnici paravojnih postrojbi vojske tzv. SAO Krajine 1991. ubili hrvatskog civila Vladimira Letia iz Stublja

V E R I T A S

Bilten br. 170

Novembar 2011.

SUDSKI POSTUPCISUDSKI POSTUPCI PROTIV SRBA U RHkraj Hrvatske Kostajnice. Prema optunici, sredinom listopada 1991. Letia su vezali icom te ga odvezli u zapovjednitvo u Gornji Hrastovac gdje su ga zlostavljali. Sljedei su ga dan odvezli u njegovo selo Stubalj, gdje im je morao pokazati u kojim kuama ima oruja. Nakon toga su ga, po optunici, odvezli u umu, gdje su ga kundacima i nogama pretukli i polomili mu noge, a zatim ubili s vie hitaca. ermanovi je na sud doveden u lisiinama, a objavu presude popratilo je njegovo uenje. Tijekom postupka dokazano je da ste uinili to za to vas se tereti. Vie je svjedoka vidjelo kako vi, Leti i jo jedan pripadnik parapostrojbi Letia stavljate u automobil i odvozite u umu. U toj je umi on kasnije ubijen. Nije bitno tko je od vas pucao jer ste vi supoinitelj kazao je meu ostalim sudac u obrazloenju. Rije je inae o ponovljenom suenju jer je Vrhovni sud ukinuo lanjsku presudu upanijskog suda u Sisku kojom je ermanovi osuen na 11 godina zatvora, Dubravko avi na devet, a Ljubia avi na dvije godine zatvora. Od te presude sisakog suda potvrena je jedino kazna Ljubanu Bradariu, koji je osuen na godinu dana zatvora jer je pucao iz puke i zastraivao preostalo hrvatsko stanovnitvo u Stublju." B92, 18.11.2011. RATKA UKIA, MIODRAGA PANIA, ILIJE JOKE, ENESA TASE, DRAGOLJUBA ARANELOVIA, MIE DELIA, ZORANA MANOJLOVIA, FRANJE EKERTA, ANELKA DOKIA, SOKOLA MOJSOVSKOG i MILORADA VASKOVIA. Predsednica udruenja, ratna i sadanja direktorka bolnice, VESNA BOSANAC, izjavila je novinarima da je prijava podneta protiv onih oficira koji su od 12. avgusta do zauzea grada u novembru 1991. godine naredile napad i razaranje vukovarske bolnice. Terete ih da su teko prekrili enevsku konvenciju, jer je dnevno na bolnicu, i pored zastave Crvenog krsta, padalo i do 1.000 projektila svih kalibara. Bombardovali su bolnicu, pucali na sanitetska vozila, pa ih teretimo za ubistva i teko ranjavanje medicinskog personala i naih pacijenata. Svakodnevnim razaranjem bolnice onemoguavali su lekare i medicinsko osoblje u njihovom radu. Uz velike ljudske rtve, nastala je i velika teta na imovini bolnice, izjavila je Bosanac..." Jutranji list, 28.11.2011. zaduena za ratne zarobljenike i civile koji su tada bili smjeteni u Borovu, bila zaduena za disciplinu svojih postrojbi. Nakon pada obrane i predaje Borova naselja, njemu podreene postrojbe i vojnici krenuli su likvidirati i zlostavljati zarobljenike, za to je on izravno odgovoran. Zbog njegova propusta ubijeno je 20 ljudi s varadinskog i vukovarskog podruja, osmero ih je nestalo. Rije je o civilima i hrvatskim braniteljima koji su pad Borova naselja doekali u sklonitu Borova. Kako navode udruge, samo 19. sudenog 1991. godine u toj gradskoj etvrti je ubijeno 51 ljudi, a u tri mjeseca obrane grada ivot je izgubilo 176 branitelja i civila Borova naselja." Dveri srpske, 24.11.2011.

NA HRVATSKOM EVRU JASENOVACEkskluzivni snimci uzoraka hrvatskog evra prvi put objavljeni. Uzorci su kovani u 1.000 primeraka u Evropskoj centralnoj banci sa seditem u Frankfurtu na Majni, i zahvaljujui Srbinu koji je doao do uzorka i koji je izvor nae prie (a koji je iz razumljivih razloga eleo da ostane anoniman), imamo priliku da vidimo neuven prizor. Nita ne bi bilo sporno da pod imenom serije biljni i ivotinjski svet Hrvatske na poleini novia od 10 centi nije spomenik u Jasenovcu, najvei koncentracioni logor faistike NDH-a, stratite preko 750.000 Srba, Jevreja, Roma i drugih. U nadi da e institucije drave Srbije i organizacije za zatitu i ouvanje uspomene na rtve holokausta i genocida reagovati, te proveriti ovu informaciju i zaustaviti putanje ovakve kovanice u promet, pitamo se kakvo bi objanjenje

PODIGNUTA PRIJAVA PROTIV ASNIKA JNA"Zavreno je kriminalistiko istraivanje ratnog zloina poinjenog od 18. do 21. studenoga 1991. godine u vukovarskoj etvrti Borovo naselje i kombinatu Borovo, izvijestila je Vukovarsko-srijemska Policijska uprava . Policija je u odsutnosti prijavila upanijskom dravnom odvjetnitvu 62-godinjeg pukovnika JNA . Rije je odravljaninu Republike Srbije iz Odaka, a tereti ga se za zloine protiv ovjenosti i povrede meunarodnog prava zbog ratnog zloina protiv ratnih zarobljenika. Ta je osoba kao zapovjednik vojne policije JNA, a koja je bila7

PRIJAVE PROTIV 19 OFICIRA JNA"Zagreb -- Udruenje hrvatskih lekara dobrovoljaca 1990/91. podnela je krivinu prijavu protiv 19 nekadanjih visokopozicioniranih oficira JNA. Krivina prijava podneta je protiv VELJKA KADIJEVIA, BLAGOJA ADIA, ZVONKA JURJEVIA, IVOTE MARKOVIA, MILETA MRKIA, VESELINA LJIVANANINA, ANDRIJE BIOREVIA, MITHATA AUEVIA,Dokumentaciono informacioni centar

trebala da ima hipotetika kovanica iz nemake serije sa nalijem npr. koncentracionog logora u Auvicu ili Dahau.

V E R I T A S

Bilten br. 170

Novembar 2011.

SUDSKI POSTUPCISUDSKI POSTUPCI PROTIV HRVATA U RHT-portal, 18.11.2011. ETVORICA OSLOBOENA OPTUBI ZA RATNI ZLOIN "LUKA MARKEI, nekadanji pomonik naelnika operativnih poslova bjelovarske policije, te jo trojica pripadnika specijalne policije na zagrebakom upanijskom sudu nepravomono su osloboeni optubi da su 1991. s umiljajem pomogli u likvidaciji est ratnih zarobljenika te ranjavanju civila. Uz Markeia bili su optueni ZDENKO RADI, ZORAN MARAS i IVAN ORLOVI. Prema optunici, Markei je poetkom listopada 1991. naredio voditelju smjene TIHOMIRU WAGNERU da pripadnicima Specijalne policije preda kljueve podrumskih prostorija u koje su trebali biti dovedeni ratni zarobljenici. Radi, Maras i Orlovi uzeli su kljueve iako su znali da e ratni zarobljenici i civil Savo Kova biti odvezeni na likvidaciju. Sve njih nepoznate osobe odvele su u umu kod Malog Korenova, gdje je u njih ispaljeno vie hitaca iz automatskih puaka, a preivio je jedino Kova." Slobodna dalmacija, 23.11.2011.PODIGNUTA OPTUNICA PROTIV PET PRIPADNIKA HV-A

kako bi sprijeili zlostavljanja i kaznili poinitelje. Prema pisanju medija, istraga je pokrenuta nakon prijave biveg pripadnika JNA koji je za ratni zloin optuio nepoznate poinitelje. Za svu petoricu optuenih zatraeno je produljenje pritvora u kojem se nalaze od studenog prole godine, zbog teine kaznenog djela za koje se terete. HRT, 24.11.2011.RJEAVA SE KARLOVAKI SLUAJ ZEC

"Nakon jednogodinje istrage podignuta je optunica protiv biveg zapovjednika Konaita ratnih zarobljenika u Kerestincu STJEPANA KLARIA i etvorice njemu podreenih hrvatskih vojnika: DRAENA PAVLOVIA (46), VIKTORA IVANINA (59), ELJKA IVECA (43) i GORANA TRUKELJA (44). Sumnjii ih se da su 1991. i 1992. zlostavljali 34 ratna zarobljenika. Optuene se, osim za sudjelovanje u zlostavljanju, tereti i da nisu nita poduzeliDokumentaciono informacioni centar

"Nakon dodatnog balistikog vjetaenja, na zagrebakom upanijskom sudu suoit e se sudski vjetaci na suenju bivem karlovakom policajcu ELJKU GOJAKU, optuenom za ubojstvo srpskih civila u listopadu 1991., kako bi se rasvijetlile okolnosti ratnog zloina prozvanog karlovakim sluajem Zec. Gojaka se tereti da je sa skupinom nepoznatih pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) upao u kuu MARKA ROKNIA i hicima iz vatrenog oruja ubio njegovu 14-godinju ker i ogoricu. Isprva ga se teretilo i za Roknievu smrt, no u optunici stoji da je za njegovo ubojstvo odgovoran netko od pripadnika ZNG-a koji su zajedno s Gojakom uli u Rokniev dom. Sluaj ubojstva aktualiziran je nakon davanja iskaza supruge BRANKE i sina Nenada beogradskom Specijalnom tuiteljstvu za ratne zloine. Sluaj je zatim preuzelo hrvatsko dravno odvjetnitv, prenosi Hina. Gojak koji je uhien 25. svibnja ove godine od poetka negira krivnju za zloin." Jutranji list, 24.11.2011.POELO SUENJE HRVATSKIM VOJNICIMA ZA GRUBORE

suenje zbog ratnog zloina nad srpskim civilima u selu Grubori. FRANJO DRLJO i BOIDAR KRAJINA pojavili su se pred sucem upanijskog suda, dok je treeoptueni Igor Beneta u bijegu i sudi mu se u odsutnosti. Drljo i Krajina sucu su rekli kako nisu krivi za zloine koji im se stavljaju na teret. Djelominu obranu iznosio je prvooptueni Drljo... Podsjetimo, uoi dolaska Vlaka slobode s predsjednikom FRANJOM TUMANOM u Knin, Specijalna policija MUP-a Hrvatske dobila je zadatak ienja terena u dolini Plavnog iznad Knina. Akcija je trajala dva dana, 25. i 26. kolovoza 1995. Ve prvog dana akcije u selu Grubori ubijeno je petero srpskih civila: tri mukarca i dvije ene." HRT, 28.11.2011.OSUMNJIENIK ZA GRUBORE PRONAEN MRTAV

"U Zagrebu je danas poelo8

"U umi pored naselja Otiia na zadarskom podruju pronaeno je tijelo IGORA BENETE, biveg specijalca ATJ-a Luko osumnjienog za ratni zloin protiv civilnog stanovnitva u Gruborima 1995. Njegovo je tijelo pronaeno jo u travnju, no policija je tek sada na temelju analize DNK utvrdila da je rije o IGORU BENETI. Beneta se, neslubeno se doznaje, objesio, a policija jo istrauje motive samoubojstva. On i jo dvojca policajaca iz ATJ-a Luko osumnjieni su za ubojstvo estorice srpskih civila u Gruborima 1995. Zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, upanijski sud u Zagrebu, na kojem se vodi taj postupak, odredio je pritvor za svu trojicu osumnjienika, no Beneta se jedini nije odazvao te je za njim bila raspisana tjeralica, prenosi Hina."

V E R I T A S

Bilten br. 170

Novembar 2011.

IN TERPOLVesti.online, 02.11.2011.

SRBIJA I BIH DA UHVATE RADOVANA STANKOVIA"Glavni tuilac Hakog tribunala SER BRAMERC pozvao je BiH i Srbiju da uhapse RADOVANA STANKOVIA, osuenog zbog zloina u Foi, koji je ve etiri godine u bekstvu. Tom zahtevu pridruio se i zamenik visokog predstavnika meunarodne zajednice u BiH RODERIK MUR, koji je upozorio da Stankovi predstavlja pretnju za drutvo gde god da se nalazi. Stankovi je pred sudom BiH osuen na 20 godina zatvora zbog silovanja i zloina protiv ovenosti, poinjenih 1992. i 1993. godine u Foi. On je 25. maja 2007. godine pobegao zatvorskim straarima dok su ga sprovodili u bolnicu i od tada mu se gubi svaki trag. Bramerc je podsetio da je Stankovi bio prvi haki optuenik iji je predmet prosleen domaem pravosuu, u okviru strategije okonanja rada Tribunala. Mur i Bramerc su se u razgovoru sloili da je zadovoljenje pravde preduslov za mir i pomirenje u regionu. Regionalna saradnja u oblasti predmeta ratnih zloina takoe e pomoi i tuiocima da izvedu zloince pred lice pravde, rekao je Mur, ocenivi da politiki zastoj u BiH spreava i napredak na polju zatite svedoka i jaanja kapaciteta tuilatava u celoj zemlji. Bramerc je ponovio da Haki tribunal podrava sporazume o saradnji u oblasti krivinog gonjenja ratnih zloina, reeno je iz OHR." Veernji list, 04.11.2011.

"BEOGRAD Rok od 28 dana za albu na odluku Federalnog suda o izruenju DRAGANA VASILJKOVIA Hrvatskoj proao je, a on se nije alio i time je i praktiki iscrpio sve mogunosti da se na sudu bori protiv ekstradicije dravi protiv koje je ratovao, pie beogradski Srpski informativni portal dodajui da je sada njegova sudbina u potpunosti u rukama ministra unutranjih poslova BRENDANA OCONNORA. Od njegova da ili ne na hrvatski zahtjev ovisi hoe li Australija predati svog i srbijanskog dravljanina stranoj zemlji koja ga trai zbog navodnog ratnog zloina. U praksi, podsjea ovaj portal, ako ministar izda zeleno svjetlo za slanje Dragana Vasiljkovia, on bi se mogao nai u zrakoplovu za Hrvatsku ak mogue i prije nego to javnost bude obavijetena o takvoj odluci. Beogradski portal doznaje od Vasiljkovieve supruge Nade Luki da se Kapetan Dragan odluio aliti Vrhovnom sudu samo na jednu presudu onu kojom je odbaena njegova tuba protiv lista Australian za klevetu. Vasiljkovi je nedavno poslao otvoreno pismo ministru OConnoru, a ovog tjedna pridodano je jo sedam razliitih dokumenata kojima on potkrjepljuje svoj sluaj, tvrdi beogradski portal." B92, 08.11.2011.

tvrdio je da nema dovoljno dokaza da su navodne rtve bili civili ili da je ona poinila neki zloin. Pomonik tuioca SAD DEJMS ARHART rekao je da je 26 svedoka dalo iskaze o ubistvu i muenju, a da je najmanje est svedoka izabralo sliku Azre Baie iz niza fotografija. Azra Bai je nekoliko godina ivela u Kentakiju gde je radila u staraom domu i fabrici za preradu hrane pre nego to je uhapena u martu. Baieva, roena u Hrvatskoj, koristila je i imena Azra Kovaevi i Izabela Bai, a sumnjii se da je uestvovala u muenjima i ubistvima Srba iz Dervente, u logorima, u periodu od aprila do juna 1992. godine, navodi portal Sarajevo-x.com." Vesti.online, 17.11.2011.

SAD IZRUUJE BOSANCA ZBOG ZLOINA NAD HRVATIMA"Naturalizovani ameriki dravljanin EDIN DEKO (39), koji je osumnjien za uee u ratnim zloinima poinjenim nad hrvatskim civilima u hercegovakom selu Trusina, bie izruen Bosni i Hercegovini, gde e mu se suditi. Kako danas navodi Balkanska istraivaka mrea (BIRN), pozivajui se na amerike medije, Deko, koji je uhapen u Americi po poternici iz BiH, pristao je na izruenje bosanskohercegovakom pravosuu. Deko je tokom rata u BiH bio pripadnik specijalne jedinice Armije BiH pod nazivom Zulfikar. Edin Deko se pojavio 15. novembra pred sudijom Okrunog suda u Sijetlu, ge je iveo do hapenja. Deko je u SAD emigrirao 2001. godine, a 2006. godine dobio je ameriko dravljanstvo."

AZRA BAI E BITI IZRUENA BIH-U?"Leksington -Federalni sudija u Kentakiju razmatra da li da naredi izruenje hrvatske dravljanke AZRE BAI u BiH gde je optuena za ubistvo i muenje Srba tokom rata 90. Sudija ROBERT VIR sasluao je argumente da li je BiH ponudila dovoljno dokaza za izruenje. Advokat Baieve, PATRIK NE

KAPETAN DRAGAN EKA ODLUKU AUSTRALSKIH VLASTI

Dokumentaciono informacioni centar

V E R I T A S

9

Bilten br. 170

Novembar 2011.

SUDSKI POSTUPCISUDSKI POSTUPCI NA PROSTORU EX YUB92, 04.11.2011. UHAPEN AKAL ZBOG ZLOINA U UKI "Beograd -- Jedan od pripadnika paravojne jedinice akali SINIA MII zvani Klempa uhapen je u Batajnici posle viegodinjeg skrivanja. Mii se tereti za ubistvo 11 ljudi u selu uka na Kosovu 1999. godine. Uhapen je po Interpolovoj poternici, koja je za njim raspisana po nalogu Odeljenja za ratne zloine Vieg suda u Beogradu. Tuilatvo je predloilo da mu se odredi pritvor... Mii roen je u Vinkovcima i nastanjen u Vukovaru, u Hrvatskoj. Poternica je raspisana marta 2010. godine, po naredbi istranog sudije Vea za ratne zloine Vieg U bekstvu su jo dva osumnjiena za ratne zloine u uki." Jutarnji list, 16.11.2011.GLAVA PRIMIO OPTUNICU BEOGRADSKOG TUITELJSTVA

godina zbog ubojstva najmanje 10 srpskih civila tijekom 1991. i 1992. godine te za zatvaranje petero i ubojstvo dvoje srpskih civila." Vesti.online, 19.11.2011.OSUMNJIENI ZA ZLOINE NAD SRBIMA PUTENI NA SLOBODU

" - Ovo je najbolji dokaz kako u stvarnosti funkcionira eksov zakon o nitetnosti! - poruio je Glava, koji je potpisao dostavnicu i preuzeo optunicu. Podsjetimo, optunica Tuiteljstva za ratne zloine Srbije poslana je na 44 adrese u Hrvatskoj, a meu njima i na adrese Ivana Vekia, Tomislava Merepa i Vladimira eksa. Upravo je potonji urnim postupkom izglasao donoenje Zakona o nitetnosti, a koji je ponudio zatitu slinim zahtjevima iz Beograda. Kritiari ovog Zakona, koji takoer prozivaju i njegovu ustavnost, napominju kako zakon ne vrijedi izvan granica Hrvatske, a upravo bi Glava mogao postati najzorniji primjer te injenice. Branimir Glava u mostarskom zatvoru slui kaznu od 10Dokumentaciono informacioni centar

"Braa ABAN i ELVIR ELILBAI, koji su jue uhapeni zbog ubistva dva lica srpske nacionalnosti u mestu Turbe krajem 1992. godine, putena su na slobodu nakon to su ispitani u Tuilatvu BiH. elilbaii su na kunom pragu ubili NEU KOU i BOU KATANU, a Srna nezvanino saznaje da je jedan od razloga putanja na slobodu postojanje mogunosti sporazumnog priznanja krivice. Tuilatvo je donelo odluku o putanju na slobodu, jer smatra da nema osnova za njihovo zadravanje. Istraga u ovom predmetu ide u dobrom pravcu i nema razloga da se elilbaii zadravaju u pritvoru. Utvreno je da ne postoji opasnost da mogu da utiu na svedoke, da e pobei, a nemaju ni dvojno dravljanstvo, rekao je Srni portparol Tuilatva BiH Boris Grubei..." Vesti.online, 23.11.2011.POTVRENA OPTUNICA OLIVERU KRSMANOVIU

stanovnitva optine Viegrad. Optueni Krsmanovi je, kako stoji u optunici, 27. juna 1992. godine, u naselju Bikavac, optina Viegrad, zajedno sa Milanom Lukiem i pripadnicima njegove grupe, uestvovao u nezakonitom zatvaranju 70 civila bonjake nacionalnosti i njihovom ubistvu. Poetkom juna 1992. godine, optueni Krsmanovi je u hotelu Vilina vlas u Viegradu, uestvovao u silovanju Bonjakinja i drugim oblicima tekog seksualnog zlostavljanja, kae se u saoptenju Suda BiH." Fokus,22.11.2011.RATNI ZLOIN U LOGORU "SILOS"

"Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optunicu koja OLIVERA KRSMANOVIA tereti za krivino delo zloin protiv ovenosti i krivino delo povrede zakona ili obiaja rata. U optunici se, izmeu ostalog, navodi da je Oliver Krsmanovi u periodu od prolea 1992. godine do jeseni 1995. godine, kao pripadnik 2. podrinjske lake peadijske brigade, izvrio i pomagao u ubistvima, prisilnim nestancima nesrpskog civilnog 10

"Zbog ratnog zloina, poinjenog nad srpskim civilima u logorima Silos, Krupa i Osnovnoj koli 9. maj u Pazariu jue su, po nalogu Tuilatva BiH, uhapeni, MUSTAFA ELILOVI (56), FADIL OVI (58), MIRSAD ABI (57), NEZIR KAZI (50), BEIR HUJI (54), HALID OVI (58), ERIF MEANOVI (54) i NERMIN KALEMBER (42). U ovim objektima je veliki broj civila i ratnih zarobljenika bio protivpravno zatoen, te su bili izloeni neovjenom postupanju, muenju, namjernom nanoenju snanog tjelesnog ili duevnog bola ili patnje, nanoenju velikih patnji i povreda tjelesnog integriteta ili zdravlja, oduzimanju prava na pravino suenje, prisiljavanju na prinudni rad, navodi se u saoptenju Tuilatva BiH i dodaje da je kao posljedica ovih radnji vie lica smrtno stradalo. Predsjednik Saveza logoraa RS, Branislav Duki, pozdravio je hapenje osumnjienih za zloine nad Srbima, izrazivi nadu da ovaj sluaj nee biti okonan kao, primjera radi, proces protiv Nasera Oria, dokazanog srebrenikog krvnika i zloinca..."

V E R I T A S

Bilten br. 170

Novembar 2011.

SUDSKI POSTUPCISUDSKI POSTUPCI PRED HAKIM TRIBUNALOMIndex.hr, 02.11.2011.

IZVOENJE ZAVRNIH RIJEI 5. OUJKA SLJEDEE GODINE"EELJ je sigurno ostao razoaran i dodatnom odlukom Hakog tribunala koji je objema stranama u procesu dodijelio samo deset sati za iznoenje zavrnih rijei. Podsjetimo, eelj je nedavno od suda zatraio itavih deset dana za iznoenje svoje zavrne rijei. Velikom govorniku elja, eto, ipak nee biti ispunjena. Osim toga, i prostor za improvizaciju bit e mu smanjen jer obje strane moraju najkasnije mjesec dana prije zavrnog izlaganja podnijeti svoje zavrne podneske. Haki sud je odredio termin iznoenja zavrnih rijei nakon to eelj u previenom roku, koji je istekao u kolovozu, nije podnio popis dokaznih predmeta i svjedoka. Voe srpskih radikala i dalje tvrdi da mu sud u ime trokova obrane duguje 1,4 milijuna eura, zbog ega je prije godinu dana najavio da nee izvoditi svoju obranu dok se taj spor ne rijei." Vesti.online, 03.11.2011.

On je naveo da odbrana tek treba da sredi i numerie spiskove, jer na nekim ima i pomeanih rtava sa razliitih lokacija. Luki je rekao da su na spiskovima imena i prezimena rtava, datumi roenja, a za srebrenike rtve postoji i podatak gde je neko poslednji put vien i u kojoj je grobnici naen. On je podsetio da se u optunici navodi oko 7.500 srebrenikih rtava, te da Mladievoj odbrani predstoji da proveri svako ime. - Proveravaemo nekoliko taaka kao to su da li je neko iv, da li je umro ili poginuo pre toga. Sve emo da stavimo pod lupu i proverimo - rekao je Luki. Naredna statusna sednica u postupku protiv generala Mladia bie odrana 10. novembra u Hakom tribunalu. Advokat Branko Luki je naveo da e odbrana da nabavi matine brojeve ljudi sa spiskova, kao i da e se obratiti i nadlenim organima BiH, Federacije BiH i Republike Srpske, odnosno penzionim fondovima, matinim slubama, a proveravae i birake spiskove." Veernji list, 08.11.2011.

savjetnika R. Karadia, i M. Tumana, koji je na razgovor stigao u pratnji Luke Mietia, branitelja Ante Gotovine. Susret je trajao tek dvadesetak minuta. Karadievoj obrani bit e jasno da su kucali na kriva vrata jer M. Tuman nije niti je mogao imati saznanja o toj temi. Jednostavno nije bio tada, kao ravnatelj HIS-a, mjerodavan za uvoz i provoz oruja u BiH neslubeno se saznaje nakon razgovora u Zagrebu. Miroslav Tuman nije mogao potvrditi ni demantirati da u RH uope postoje informacije koje zanimaju obranu R. Karadia." B92, 10.11.2011.

HAG: BEZ ALBE NA PRESUDU PERIIU"Hag -- Tuilatvo Hakog tribunala nee se aliti na presudu kojom je bivi naelnik Generaltaba VJ MOMILO PERII proglaen krivim za zloine u BiH i Hrvatskoj. Nee biti albe na presudu kojom je Perii osuen na 27 godina zatvora, kazao je predstavnik tuilatva u Hagu ALEKSANDAR KONTI. Tuilatvo je paljivo prouilo presudu Pretresnog vea. Uzimajui u obzir visoke standarde prema Statutu tribunala, naroito kada je re o injeninim nalazima u procesu, Tuilatvo je odluilo da se ne ali na presudu, rekao je Konti novinarima na redovnom nedeljnom brifingu Periieva odbrana jue je najavila albu i zatraila da se presuda, kojom je bivi naelnik generaltaba VJ proglaen krivim za zloine protiv ovenosti i ratne zloine na prostoru BiH i Hrvatske, po svim takama optunice preinai u nije kriv i da se, u skladu s tim, izmeni i smanji kazna zatvora. Perii je 6. septembra ove godine proglaen krivim veinom

MLADIU DOSTAVILI SPISAK SA IMENIMA RTAVA"Odbrana generala RATKA MLADIA dobila je od Hakog tuilatva spiskove sa imenima ljudi poginulih u Srebrenici, ali i drugim mestima u BiH i sada predstoji posao proveravanja svakog imena sa spiska, rekao je Srni glavni Mladiev advokat BRANKO LUKI. - Dostavili su spiskove za sve rtve iz optunice i to po optinama i za Sarajevo i Srebrenicu - rekao je Luki, navodei da je odbrani stiglo 11 mejlova, ali da ne zna o kojem broju imena se radi, jer spiskovi nisu numerisani.Dokumentaciono informacioni centar

KARADI KUCA NA KRIVA VRATA, TUMAN NE ZNA NITA"Godinu su dana u trajale pripreme za razgovor izmeu PETERA ROBINSONA, pravnog savjetnika u Haagu optuenog ratnog zloinca RADOVANA KARADIA, i prof. dr. MIROSLAVA TUMANA, od kojega je Karadieva obrana oekivala da e im otkriti sve informacije koje se odnose na krijumarenje oruja i naoruanje Armije BiH. Traili su da Haag izda o tome i subpoenu Hrvatskoj. Nakon rjeavanja problema odredbi o uvanju dravne tajne, u Ministarstvu pravosua u ponedjeljak je konano uprilien sastanak Robinsona, pravnog

V E R I T A S

11

Bilten br. 170

Novembar 2011.

SUDSKI POSTUPCISUDSKI POSTUPCI PRED HAKIM TRIBUNALOMglasova Pretresnog vea, uz izuzetak sudije Bakone Dastina Molotoa, koji smatra da bi ga trebalo osloboditi odgovornosti po svim takama optunice. Perii se predao Hakom tribunalu 7. marta 2005. godine. Suenje je poelo 2. oktobra 2008. godine i zavreno je iznoenjem zavrnih rei 31. marta ove godine." Radioslobodnaevropa, 10.11.2011. Zbog zdravstvenih pitanja na koje je ve Vijeu skrenuta panja tijekom nekoliko proteklih dana, Vijee trenutno razmilja o tome da izda nalog o dostavi sveobuhvatnog zdravstvenog izvjetaja u kojem e biti podrobno opisano zdravstveno stanje optuenog, najavio je Orie. S druge strane zadnji u redu bjegunaca od meunarodne pravde, Goran Hadi, potvrdio je da je s njim sve u redu odbivi pravo odlaska na sjednicu zatvorenu za javnost kako bi se izjasnio o moguim problemima. Nema potrebe. Osjeam se dobro i zadovoljan sam uslovima u pritvoru, odgovorio je Hadi sucu Guy-u Delvoie-u. Poetak suenja Mladiu za zloine u Bosni i Hercegovini te Hadiu za zloine u Hrvatskoj ne oekuje se ubrzo, prema dosadanjoj praksi ni tijekom prve polovice sljedee godine." Veernje list, 17.11.2011. i raspravnoj fazi imao priliku utvrditi postojanje dokumenata, ali to nije uinio zbog nemarnosti, kao i da njegova obrana nije uspjela dokazati kako su dokumenti nuni u sprjeavanju nepravedne osude. - Mo nareivanja suverenim dravama da predaju dokumente nije neto to Tribunal doivljava olako - takoer se navodi u odluci." B92, 30.12.2011.

MLADI BOLESTAN, HADI ZADOVOLJAN I DOBRO"Na Hakom sudu popodne su odrane dvije statusne konferencije, o stanju u postupku protiv biveg lidera pobunjenih Srba u Hrvatskoj GORANA HADIA te u vezi priprema za suenje protiv biveg zapovjednika Glavnog taba Vojske Republike Srpske RATKA MLADIA. Na statusnoj konferenciji, koje se odravaju kako bi se razmotrio tijek pripreme suenja te ustanovilo zdravstveno i psihiko stanje optuenih, Hadi se pojavio navodei kako se osjea dobro, dok Mladi - nije. Bivi zapovjednik vojske bosanskih Srba potpisao je za dananji dan punomo svom odvjetniku da ga moe zastupati na statusnoj konferenciji bez njegovog pojavljivanja. Kao razlog nedolaska na sud iz hakog pritvora (u Scheveningenu) navedeno je loe zdravstveno stanje. Mladi se nije pojavio na statusnoj konferenciji na kojoj se trebao izjasniti o krivnji po treoj, dopunjenoj optunici, odnosno dodatnoj optubi za strijeljanje oko trideset Bonjaka u selu Biina kod ekovia 1995. god.. Predsjedavajui sudac Alphons Orie je izvijestio kako e sudsko vijee zbog zdravstvenog stanja optuenog poduzeti odreene korake u tom pogledu.Dokumentaciono informacioni centar

SUENJE HADIU POEE 2013?"Hag -- Suenje hakom optueniku GORANU HADIU moglo bi poeti u januaru 2013. godine, javljaju hrvatski mediji pozivajui se na odluku pretpretresnog sudije. U odluci sudije GAJA DELVOAJEA, kojom se utvruju rokovi za pojedine faze pretpretresnog postupka, navodi se da bi tuilatvo trebalo da podnese svoj predraspravni akt u maju 2012. odbrana u junu 2012. godine, a suenje bi moglo poeti u januaru 2013. godine. U odluci sudija poziva strane u postupku da eventualne prigovore na raspored iznesu do 6. decembra ove godine. Hadi se, prema optunici Hakog tribunala, tereti da je bio uesnik udruenog zloinakog poduhvata na elu s predsednikom Srbije Slobodanom Miloeviem, iji je cilj bio da se nasilno i trajno uklone Hrvati i drugo nesrpsko stanovnitvo s jedne treine hrvatske teritorije. Hadi je tokom rata prvo obavljao dunost predsednika vlade SAO Slavonije, Baranje i zapadnog Srema, a nakon toga bio je i predsednik Republike Srpske Krajine. Uhapen je 20. jula u Srbiji nakon sedam godina bekstva kao poslednji begunac koga je traio Haki sud."

HAAKI SUD OPET ODBIO ZAHTJEV GOTOVININA ODVJETNIKOG TIMA"Obrana je od suda traila izdavanje obvezujueg naloga Srbiji za predaju dokumenata sa sjednice vrha JNA. albeno vijee Haakog suda u srijedu je ponovno odbilo zahtjev odvjetnika umirovljenog generala Ante Gotovine za izdavanjem obvezujueg naloga Srbiji za predaju zapisnika sa sjednice vrha JNA, prema pravilu Hakog suda 54 bis. Obrana je traenim dokumentima nastojala poduprijeti tvrdnju kako masovan odlazak Srba s podruja Krajine 1995. godine nije rezultat etnikog ienja od strane Hrvatske, ve odluke srbijanskog vrha. U obrazloenju odluke, koju potpisuje sudac Theodor Meron, izmeu ostalog se navodi kako je Gotovina ve u predraspravnoj

V E R I T A S

12

Bilten br. 170

Novembar 2011.