Upload
marina
View
176
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
MMentor: dr Dragoljub Cvetkovićentor: dr Dragoljub CvetkovićSStudent: Marina Rajičtudent: Marina Rajič
“PRO” – podržavaju, favorizuju “BIOTICI” – imaju ulogu u životnom ciklusu Mikroorganizmi koji su neophodni u
digestivnom traktu (Lactobacillus acidophilus, Bifidobacterium spp., Lactobacilus casei...)
Svojim kolonijama zajedno formiraju biofilm na zidu creva – simbioza sa čovekom
Pored digestije, imaju ulogu i u imunom sistemu, proizvodnji B komplexa, vitamina K...
Za bolje dejstvo koriste se zajedno sa prebioticima
Vlakna sačinjena od ugljenih hidrata (oligosaharidi); brojni su u povrću
Stimulišu rast probiotičkih bakterija, ali ne i patogena kao što je Candida albicans.
Prebiotički proizvodi moraju ispunjavati sledeće uslove:
ne smeju se apsorbovati ni razlagati u GIT-u
selektivni su za određen broj korisnih bakterija
menjaju floru tako što daju prednost probioticima
PROBIOTICIBifidobacterium pod
elektronskim mikroskopom
PREBIOTICIŠematski prikaz lanca inulina
Narušavanje biofilma u crevima može nastati usled uzimanja antibiotika, unošenja toxina, poremećene ishrane...
Za ponovno uspostavljanje ravnoteže najviše se koriste fermentisani mlečni proizvodi.
Da bi se ispoljilo povoljno delovanje bakterija nakon unošenja u organizam neophodna je minimalna koncentracija od 106 cfu/g
Imaju najvažniju ulogu pri proizvodnji jogurta i sira, fermentacijom prevode laktozu u mlečnu kiselinu. To su Streptococcus thermophilus,
Lactobacillus lactis i dr.
Ove bakterije oslobađaju odgovarajuće lipolitičke i proteolitičke enzime koji utiču na krajnji izgled, aromu i gustinu proizvoda. L. lactis
U praksi se uglavnom za razlikovanje vrsta bakterija koriste razlike u makromorfologiji kolonija, kao i mikroskopske razlike.
To nije uvek najpogodniji način za identifikaciju i kvantifikaciju probiotičkih bakterija.
Da li probiotičke bakterije mogu da prežive procese proizvodnje i skladištenje proizvoda u kojima se deklarišu kao prisutne?
Ako mogu, da li to utiče na njihov životni ciklus, i da li možemo pratiti biohemijske promene koje su izazvane?
Da li postoje dovoljno selektivne podloge kojima možemo tačno razlikovati probiotičke bakterije od starter kultura u proizvodnji jogurta i sireva?
Ispitati da li u deklarisanim probiotkim proizvodima ima dovoljno aktivnih probiotskih bakterija
Proveriti selektivnost preporučenih podloga za određene rodove probiotskih bakterija
Praćenje varijacija u broju bakterija jednog proizvoda u zavisnosti od datuma proizvodnje (šarže)
U cilju ispitivanja viabilnosti ćelija mlečnih bakterija u komercijalnim proizvodima jogurta i kapsulama sa liofilizovnim
bakterijama koristile su se selektivne hranljive podloge.
Zasejavanje je vršeno metodom poseva. Inkubacija se odvijala na temperaturi od 37oC tokom 72h.
MPA – mesopeptonski agar, ukupan broj mezofilnih aerobnih i anaerobnih bakterija
MRS – dupli sloj, izolovanje laktobacila (de Man Rogosa and Sharp), aerobno
ENT – Chromocult Enterococci agar, detekcija enterobakterija fekalnog porekla, aerobno
COLIFORM (+/-) – Chromocult Coliform agar, (saplament = antibiotik sa selektivnim G+ delovanjem), aerobno
WILKINS-CHALGREN (+/-) – preporučna selektivna podloga za bifidobakterije, dodaci: pirocin, sojin pepton, glacijalna sirćetna kiselina, anaerobno (Rada i sar., 2009)
M17 – poldloga za selektivnu detakciju streptokoka, aerobno
kapsule sa liofilizovanim kulturama bakterija, deklaracija – Lb. acidophilus, Bifidobacterium infantis, St. faecium
uzorak 1: jogurt, deklaracija – Lb. bulgaricus; St. thermophilus
uzorak 2 : jogurt, deklaracija – Lb. casei; Bifidobacterium
uzorak 3 : jogurt, deklaracija – Lb. acidophilus, Bifidobaterium lactis; St. thermophilus
kapsule MPA MRS M17
I [cfu/g] 69‧106 103‧106 76‧106
II [cfu/g]
41‧106 118‧106 50‧109
MPA an
MRS an
WCH+ an
WCH- an
97‧106 159‧106 251‧105 249‧106
118‧106
203‧106 63‧105 238‧106
kapsule
I [cfu/g]
II [cfu/g]
Odabir podloge zavisi od matrixa, ciljane grupe i prateće populacije bakterija
Nešto veću selektivnost su pokazale selektivne podloge u poređenju sa podlogom za određivanje ukupnog broja bakterija.
U svim ispitivanim uzorcima je ukupan broj ćelija bio veći od 106 cfu/g
Ipak, kvantifikacija probiotičkih bakterija se ne može izvršiti na osnovu jednog medijuma. Neophodna je dodatna verifikacija biohemijskim testovima.