VIJESTI IZ SVIJETA ZA DJECU - Adventisti Hrvatska...kama, uputio molitvu: ÒHvala Ti, Isuse, za moje banane. Amen.Ó Albert vjeruje da je Łovjek u bijelom bio anðeo. ÒMolio sam

VIJESTI IZ SVIJETA ZA DJECU (3/2019) • 1

TreÊe tromjeseËje 2019.JUÆNOPACIFI»KA DIVIZIJA

VIJESTI IZ SVIJETAZA DJECU

2 • VIJESTI IZ SVIJETA ZA DJECU (3/2019)

NakladnikOdjel za crkvene sluæbe pri Hrvatskoj konferenciji

KrπÊanske adventistiËke crkvePrilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb

www.AdventistMission.orgwww.adventisti.hr

UrednikMario ©ijan

PrijevodMelinda Deduπ

LekturaSelena BrkiÊ

Umnoæeno u uredu nakladnika, 2019.Za internu uporabu


Dragi voditelju subotnje πkole,

Ovog tromjeseËja Ëitat Êemo o JuænopacifiËkoj diviziji uËije se podruËje ubrajaju: AmeriËka Samoa, Australija, Coo-kovi otoci, Fidæi, Francuska Polinezija, Kiribati, Nauru, NovaKaledonija, Novi Zeland, Niue, Papua Nova Gvineja, Pitcairn,Samoa, Solomonski Otoci, Tokelau, Tonga, Tuvalu, Vanuatute Wallis i Futuna. Bog Ëini zadivljujuÊa djela u ovom dijelusvijeta od 40,5 milijuna ljudi i 518.016 adventista, πto pred-stavlja odnos od jednog adventista na svakih 78 ljudi.

Uvijek se molim za Boæje blagoslove za vrijeme putovanjakad odlazim prikupljati misijska iskustva, ali ovoga putapoËeo sam se moliti mnogo ranije — Ëetiri mjeseca prije negoπto sam krenuo na put. Traæio sam od Boga svakoga jutrada mi omoguÊi da dobijem najbolje ispriËana iskustva. Bogje odgovorio na moÊan naËin. Dok sam tijekom tri tjedna obi-lazio πest dræava, primijetio sam nevjerojatan porast brojamoÊnih misijskih iskustava. Uvjeren sam viπe nego ikada daIsus dolazi uskoro.

Ovog treÊeg tromjeseËja projekti trinaeste subote su raz-noliki. “Spasimo 10.000 prstiju! ima za cilj omoguÊiti zdrav-stvena predavanja za prevenciju amputacije noænih prstiju lju-di s dijabetesom. ©irom podruËja ove divizije lijeËnici ampu-tiraju 80 noænih prstiju svaki dan, rekao mi je Paul Rankin,direktor zdravstvenoga odjela JuænopacifiËke divizije. Rekaoje da 19% ljudi u ovom podruËju boluje od dijabetesa tipa 2,bolesti izazvane skromnim æivotnim uvjetima. Te su brojkejoπ veÊe u AmeriËkoj Samoi, u kojoj boluje 47% ljudi. Ta jedræava jedna od sedam koja Êe dobiti dio novËanih sredstavaprikupljaih trinaeste subote.


Jedan projekt usmjeren je na otvaranje televizijskoga i ra-dijskoga kanala Glas nade (engl. Hope Channel) u Tongi. Tije-kom 2016. godine darovi trinaeste subote omoguÊili su dakanal Glas nade bude dostupan svakom domu na Novom Ze-landu. Kao rezultat toga, mnogi ljudi dolaze u adventistiËkucrkvu. Molimo se za sliËne blagoslove u Tongi.

Posebni dodaci

Oæivite svoje subotnjoπkolske razrede pomoÊu raznih foto-grafija i drugog materijala koji se svakoga tjedna postavljana naπu internetsku stranicu www.AdventistMission.org te naFaebook, facebook.com/missionquarterlies. Moæete pokazati tefotografije djeci dok im Ëitate misijsko iskustvo.

Takoer moæete preuzeti PDF verziju Vijesti iz svijeta zaodrasle na web-stranici bit.ly/adultmission. Slike za djecu zabojenje mogu se preuzeti na web-stranici bit.ly/bank-coloring-page.

Hvala vam πto potiËete djecu da budu usmjerena na mi-siju!

Andrew McChesney, urednik

Vaπi darovi na djelu

Dio darova trinaeste subote prije tri godine bio je upo-trijebljen za izgradnju i opremanje prostorija za djeËjusubotnju πkolu u dvjema crkvama na otoku Maré u No-voj Kaledoniji. Iskustvo s otoka Maré moæete pronaÊi uovim Vijestima iz svijeta.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

Darovi trinaeste subote ovoga tromjeseËja upotrijebit Êese za:

u Projekt “Spasimo 10.000 prstiju”, koji radi na prevencijiamputacije noænih prstiju putem zdravstvenih predavanjana sljedeÊim otocima: AmeriËka Samoa, Fidæi, Kiribati,Samoa, Solomonski Otoci, Tonga, Vanuatu.

u Izgradnju i opremanje televizijskog i radijskog studija ka-nala Glas nade na otoku Tongatapu u Tongi.

u Stvaranje animirane “Serije za djecu o Danielu”, od trina-est nastavaka namijenjene djeci u Australiji od 8 do 12godina, koja prati avanture Daniela i njegove trojice pri-jatelja.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


6. srpnja 2019.

»ovjek s bananamaNova Kaledonija

Jedanaestogodiπnji Albert Andrea bio je gladan kad ga jemajka pokupila iz πkole u Noumei, glavnom gradu Nove Kale-donije na Juænom Pacifiku. Pojeo je samo polovicu svojegaruËka jer mu se nije sviala druga polovica — πpinat.

“Mama, zbilja bih volio pojesti bananu”, rekao je Albert.“Moæemo li iÊi na onu malu trænicu i kupiti bananu?”

Majka je takoer htjela iÊi na trænicu kupiti perπin i mla-di luk kako bi skuhala tuluk, tradicionalno vanuatansko jelospravljeno od manioke i kokosova mlijeka. Ali imala je samo500 franaka, dovoljno novca samo za perπin i mladi luk.

Albert nije mogao zaboraviti na banane. Dok su se voziliprema trænici, sve o Ëemu je govorio bilo je kako bi bilo lije-po imati bananu.

“Alberte”, rekla je majka, “trebaπ se moliti za bananu jerje toliko æeliπ jesti.”

Albert se pomolio naglas: “Molim Te, Isuse, mogu li dobitibananu? Amen.”

Majka je bila sretna Ëuvπi molitvu.“To je dobra molitva”, rekla je. “Vidjet Êeπ da Êe ti Isus

usliπati molitvu.”Kad su stigli na trænicu, majka je rekla Albertu da Ëeka

u automobilu dok ona kupuje. Albert je Ëekao dokle god jemogao, ali u automobilu je postajalo nesnoπljivo vruÊe. Izi-πao je van kako bi Ëekao. Prvo πto je uoËio bio je Ëovjek kojije prodavao banane.

Onda je netko priπao Albertu. To je bio bijelac obuËen ubijelo s bijelim πalom preko glave. U svojim rukama dræao jehrpu æutih banana.


“Alberte”, rekao je Ëovjek njeæno. “Evo neπto banana zatebe.”

Albert je bio iznenaen. Kako on zna moje ime? pitao se.Ali prihvatio je banane i rekao na glas: “Hvala!”

“Dovienja, Alberte”, rekao je Ëovjek. “Dovienja”, odgovorioje Albert. “Hvala Vam!”

Albert se vratio u automobil i ogulio bananu. Bila je lijepa,zrela i mekana.

Kad se majka vratila, bila je iznenaena — i zabrinuta —dok je ugledala Alberta kako jede banane. “Odakle ti te ba-nane?” upitala je.

“Od Ëovjeka s bijelim πalom”, rekao je Albert. “Ali, Alberte,gdje je taj Ëovjek?” rekla je majka. “Hajdemo mu zahvaliti.”

Majka i Albert su traæili, ali nisu ga mogli naÊi. Suze suispunile majËine oËi kad je shvatila da je Isus odgovorio naAlbertovu molitvu. Pitala je Alberta je li zahvalio Bogu.

Albert je, dræeÊi napola pojedenu bananu u svojim ru-kama, uputio molitvu: “Hvala Ti, Isuse, za moje banane.Amen.”

Albert vjeruje da je Ëovjek u bijelom bio aneo.“Molio sam se Isusu i Isus je rekao anelu da mi donese

banane”, kaæe. “Banane su zbilja bile ukusne!”Dio darova trinaeste subote prije tri godine bio je upotri-

jebljen za izgradnju i opremanje prostorija za djeËju subot-nju πkolu u dvjema crkvama na otoku Maré u Novoj Kaledo-niji. Hvala vam za vaπe subotnjoπkolske misijske darove.

Joπ dvije molitve

Albert kaæe da je Bog usliπao mnoge njegove molitve.Albert peca i prodaje ribe kako bi pomogao svojim rodi-

teljima. Jednoga dana, dok je Albert lovio ribe, majka je πetalai ugledala veliku ribu u oceanu. “Wow, ovo je velika riba!”rekla je.

Albert se pomolio: “Mogu li uhvatiti tu ribu?” Bacio jeudicu i istoga trenutka uhvatio ribu.


Drugoga dana Albert je rekao majci prije πkole da æeliskubidu, πarene plastiËne πpagice koje djeca pletu i izraujuprivjeske za kljuËeve i ostale rukotvorine. Majka, koja radikao kuÊna pomoÊnica i Ëisti kuÊe, rekla je da ima dovoljnonovca samo za kartu za autobus.

Albert se molio.Kasnije toga dana, dok je majka Ëistila, vlasnik kuÊe je

rekao: “Evo vam velika koπara skubidua. Æelite li je uzeti zasvojega sina?” Majka ga je pogledala u πoku. “Gle!” rekla je.“Ovo je odgovor na molitvu koju je moj sin uputio ovoga ju-tra.”

Nakon πkole Albert je bio presretan kad je naπao koπarupunu skubidua kod kuÊe.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Povezano s iskustvom

u Pronaite Noumeu, u Novoj Kaledoniji, na karti svijeta.u IspriËajte djeci kako majka vjeruje da Albert ima posebno

mjesto u Isusovu srcu. Nedavno je saznala da je Albertroen s rupom u srcu. LijeËnici kaæu da Êe patiti od na-padaja cijeli æivot.

u Recite djeci kako je Bog odgovorio na mnoge molitve uAlbertovoj obitelji. Majka, Ëije je ime Annie Andrea, nijevjerovala u Boga. Ali njegov otac se molio mnogo godinai ona se odluËila krstiti 2015. godine.

u Pogledajte videozapis o Albertu na sljedeÊem linku: bit.ly/Albert-Andrea.

u Pronaite fotografije povezane s ovim iskustvom na linku:bit.ly/fb-mq.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


13. srpnja 2019.

Spaπeni na Ëudesan naËinNova Kaledonija

Predstavnica zrakoplovne tvrtke u zraËnoj luci na check-in pultu odmahnula je glavom. “Æao mi je, ali vaπa kartanije za ovaj let”, rekla je.

©esnaestogodiπnja Catherine Buama pogledala je svojuelektronsku kartu. Naravno, majka i otac kupili su kartu zapogreπan datum. Catherine se upravo vraÊala s praznika kojeje provela kod kuÊe, na otoku Maré u Novoj Kaledoniji. Tre-bala je odletjeti natrag na glavni otok kako bi nastavila svojesrednjoπkolsko obrazovanje.

Ali svako mjesto u zrakoplovu bilo je zauzeto i zrakoplovje odletio bez Catherine.

Catherinini roditelji odluËili su provesti noÊ negdje blizuzraËne luke i pokuπati dobiti mjesto u zrakoplovu sljedeÊegadana.

Te veËeri otac je primijetio da poËinje trotjedni evangeli-zacijski niz u adventistiËkoj crkvi blizu zraËne luke. Catheri-ne i njezina majka nikada nisu posjetile adventistiËku crkvu.

Ono πto one nisu znale jest da je otac proËitao cijelu Bib-liju i prije deset godina odluËio da æeli postati adventist. Alinije æelio biti jedini adventist u obitelji pa se deset godinamolio da i njegova æena postane adventistica.

Na sastanku te veËeri Catherine je poËela obraÊati pozor-nost kad je pastor poËeo govoriti o alkoholu.

“Alkohol uniπtava tijelo”, rekao je pastor. “Ne biste trebalipiti jer Biblija kaæe da je naπe tijelo hram Svetoga Duha.”

Catherine je uπtipnula oca za ruku. Otac je pio svake ne-djelje.


Otac se osjetio krivim kad je osjetio kako ga je Catherineuπtipnula. Znao je da ne bi trebao piti. Ali nije znao πto birekao, pa se samo nasmijeπio Catherine.

Onda je pastor poËeo govoriti o puπenju.“Cigarete uniπtavaju tijelo”, rekao je. “Ne biste trebali pu-

πiti jer Biblija kaæe da je naπe tijelo hram Svetoga Duha.”Catherine je bocnula majku u ruku. Majka je puπila cije-

lu kutiju cigareta dnevno.Majka se osjetila krivom. Znala je da ne bi trebala puπiti.

Ali nije znala πto bi rekla, pa se samo nasmijeπila Catherine.Zatim je pastor poËeo govoriti o McDonald’su.“Hrana iz McDonald’sa nije zdrava i od nje se moæete raz-

boljeti”, rekao je.Otac i majka bocnuli su Catherine. Ona je jela u McDo-

nald’su svakog vikenda. Ovaj put se Catherine osjetila kri-vom. Znala je da ne bi trebala jesti u McDonald’su. Ali nijeznala πto bi rekla, pa se samo nasmijeπila roditeljima.

Kad je sastanak zavrπio, obitelj je napustila prostorijuzadubljena u svoje misli. SljedeÊega jutra Catherine je uspjeladobiti mjesto u avionu i odletjela je kako bi nastavila πko-lovanje. Otac i majka odluËili su se te veËeri vratiti na pre-davanje. Doπli su i druge veËeri.

Tijekom drugog tjedna predavanja pastor je pitao tko æelipredati svoje srce Isusu. Majka je ustala! Otac i majka krs-tili su se posljednje subote tog evangelizacijskog niza.

Kad se Catherine vratila kuÊi za praznike, vidjela je velikupromjenu u svojim roditeljima. Otac viπe nije pio, a majka jeprestala puπiti. Catherine se svidio njezin novi dom i odluËilaje prestati jesti u McDonald’su. Bila je sretna πto je Bog od-govorio na molitve njezinog oca.

Hvala vam za vaπe darove trinaeste subote prije tri go-dine, koji su upotrijebljeni za izgradnju dviju prostorija zadjeËju subotnju πkolu na otoku Maré u Novoj Kaledoniji, gdjeova obitelj æivi.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pronaite Novu Kaledoniju na karti svijeta.u Otac se zove Georges, a majka Sophie. »itajte njezino is-

kustvo u Vijestima iz svijeta za odrasle.u Nakon πto je prestala puπiti, majka je izraËunala da je

svakoga mjeseca troπila 30.000 franaka (viπe od 1.500 ku-na) na cigarete. Sretna je πto je uπtedjela toliki novac!

u Pogledajte videozapis o Georgesu na linku: bit.ly/Georges-Buama.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Iako na svijetu postoji gotovo 25.000 vrsta orhideja, samonjih stotinjak su “vanilije”. A meu tih stotinjak samo setri uzgajaju zbog svojih aromatiËnih svojstava: Vanilla pom-pona, Vanilla tahitensis i Vanilla planifolia, koje se mogupronaÊi na Novoj Kaledoniji.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


20. srpnja 2019.

Vlasnik nije rekao niπtaNova Kaledonija

Sedamnaestogodiπnji Felix Wadrobert zavrπio je srednjuπkolu i radio je u knjiæari u Noumei, glavnom gradu NoveKaledonije na Juænom Pacifiku. Felix je æelio zaraditi novackako bi ga mogao poslati svojim roditeljima na otok Maré, skojega je potjecao. Njegovi roditelji bili su siromaπni zem-ljoradnici koji su uzgajali slatki krumpir, banane, kupus, ze-lenu salatu, rotkvice i taro.

Jednoga dana kolega s posla pozvao je Felixa na koncertu adventistiËku crkvu. Felix je pripadao jednoj drugoj krπ-Êanskoj crkvi, ali odluËio je otiÊi na koncert jer se adven-tistiËka crkva nalazila odmah na kraju ulice u kojoj je sta-novao. Na koncertu su mladi ljubazno primili Felixa. Pona-πali su se kao da ga veÊ dugo poznaju. Felix se osjeÊao dobroi brzo je sklopio nova prijateljstva. Nakon tog dogaaja Felixje odlazio u crkvu svakoga petka kako bi pjevao u crkvenomzboru mladih. No nije odlazio u crkvu na bogosluæja jer jeradio subotom.

Jednoga dana pastor je rekao Felixu: “Drago mi je πto sedruæiπ s mladima iz crkve, no trebao bi i prouËavati Bibliju.”Felixu se ta zamisao dopala i poËeo je prouËavati biblijskeistine s pastorom. Kad su doπli do pouke o suboti, Felix jeproËitao da je Bog stvorio Zemlju i odvojio sedmi dan u tjednuza odmor. ProËitao je da Ëetvrta zapovijed kaæe da je sedmidan subota. Pastor mu je takoer rekao da je sedmi dansubota. Felix je bio iznenaen. On je oduvijek mislio da je tonedjelja.

VraÊajuÊi se na posao, pitao se koji je dan sedmi dan.Odjednom se sjetio da radi u knjiæari i da bi mogao potraæiti


odgovor u rjeËniku. Otvorio je rjeËnik i proËitao da je nedjeljaprvi dan tjedna, a subota sedmi. “Upravo mi je to pastorrekao za vrijeme prouËavanja Biblije!” pomislio je Felix. Odtog trenutka poËeo je vjerovati da je subota istinski sedmidan. No morao je raditi subotom, pa je upitao pastora zasavjet. Pastor mu je savjetovao da upita vlasnika knjiæare damu dâ slobodnu subotu ili da podnese otkaz.

U ponedjeljak je Felix priπao vlasniku knjiæare. On nijebio krπÊanin. “Volio bih imati slobodnu subotu jer je to svetidan”, rekao je Felix. “Mogao bih raditi dodatni sat svaki dankako bih to nadoknadio.”

Vlasnik ga je pogledao i nije rekao niti rijeË. Felix se vratiosvojem poslu. U srijedu je Felix ponovno priπao vlasniku izatraæio ga slobodnu subotu. On ga je samo pogledao i po-novno nije niπta rekao. Felix se molio. Volio je raditi u knji-æari i bio mu je potreban novac kako bi ga mogao slati svo-jim roditeljima. No nije æelio krπiti subotu. U petak, dok jeradio, Felix se osobito æarko molio. Naposljetku, bilo je vrije-me da se knjiæara zatvori.

Vlasnik se okrenuo prema Felixu: “Volio bih te odvestikuÊi”, rekao je. Felix je bio iznenaen. Uvijek je kuÊi iπaoautobusom. Vlasnik nije govorio niπta tijekom voænje. Felixje takoer πutio i pitao se πto Êe se sljedeÊe dogoditi.

Vlasnik je zaustavio automobil ispred Felixove kuÊe i Felixje otvorio vrata kako bi iziπao iz automobila. “Felix”, rekao jevlasnik, “sutra moæeπ iÊi u crkvu.”

Felix je bio iznenaen i sretan. Odmah se pomolio Bogu:“Hvala Ti, Boæe!”

Felix nikada nije morao raditi subotom u knjiæari. Takoernikada nije morao odraivati dodatne sate kako bi nadokna-dio neodraene subote. Sve do danas on ne zna zaπto je vla-snik odluËio dati mu slobodne subote. No siguran je da jeBog dotaknuo vlasnikovo srce. Felix je dovrπio prouËavanjeBiblije s pastorom i krstio se. Kasnije je postao pastor, i da-nas je voa AdventistiËke crkve za cijelu Novu Kaledoniju.


“Bog je uvijek uz nas kad se suoËavamo s poteπkoÊama”,kaæe. “On odgovora u pravo vrijeme, ne u naπe vrijeme. I Onzna πto je najbolje za nas.”

Dio dara trinaeste subote prije tri godine pomogao je dase izgrade dvije uËionice za djeËju subotnju πkolu na otokuMaré, otoku na kojemu je Felix odrastao. Hvala vam na vaπimsubotnjoπkolskim misijskim darovima, koji pomaæu drugojdjeci da uËe o molitvi i Boæjoj sili.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pronaite otok Maré u Novoj Kaledoniji na karti svijeta.u Pogledajte videozapis o Felixu na sljedeÊem linku: bit.ly/

Felix-Wadrobert.u Pronaite fotografije povezane s ovim iskustvom na linku:

bit.ly/fb-mq.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


27. srpnja 2019.

Poseban dar od BogaNova Kaledonija

Majka je probudila trinaestogodiπnjeg Juliusa Philominau 4.30 ujutro u njihovu domu u Mont-Doreu u Novoj Kale-doniji.

“Julius, moraπ u πkolu”, rekla je. “Spremi se.” Julius jeiziπao van i poËeo se igrati s obiteljska tri psa. Majka ga jepozvala unutra. “Zar si zaboravio da moraπ u πkolu?” pitalaje. Julius se osjeÊao loπe πto je odmah nije posluπao. Stavioje posudu s vodom na vatru ispred kuÊe kako bi se mogaooprati. Nakon pranja odjenuo je svoju πkolsku uniformu.Majka ga je podsjetila da uzme svoje naoËale, da stavi sluπniaparat u uπi i ponese πkolsku torbu. Nakon πto ga je pod-sjetila na doruËak, Julius je stavio pπeniËnu kaπu u πalicu ipopeo se u automobil sa svojim osmogodiπnjim bratom. Jeoje kaπu dok je majka vozila prema πkoli kroz guævu. Nakonjela uzeo je svoju Ëetkicu za zube i bocu vode iz svoje πkolsketorbe i oprao zube. Svaki put kad je morao pljunuti, kret-njom je majci dao znak da zaustavi vozilo.

Majka i djeËaci stigli su u πkolu u sedam sati ujutro.Majka se tiho molila za svoje sinove dok je odlazila, noposebno se molila za Juliusa. U πkoli su druga djeca bilazloËesta prema njemu. On je ostajao po strani i igrao se samos onima koji su se htjeli igrati s njim. Uglavnom se igraosâm.

Julius je poseban dar od Boga. On se rodio mrtav. Njegovosrce nije kucalo kad ga je majka rodila. LijeËnici su nekakouspjeli pokrenuti njegovo srce, no bio je u komi sljedeÊa dvai pol tjedna. LijeËnici su rekli da je njegov mozak oπteÊen ida neÊe biti kao i svako drugo dijete.


No danas je Julius zdrav djeËak, jedino πto su mu potrebnistalni podsjetnici. Svakoga jutra majka ga treba podsjeÊatida ustane i obuËe se. Svakoga jutra mora mu reÊi da seprestane igrati sa psima i, ponovno, da se obuËe. Mora gapodsjetiti na njegove naoËale, sluπni aparat, πkolsku torbu idoruËak.

Julius je takoer bio sebiËan. Kada bi pripremao svoj do-ruËak, nikada se nije sjetio pomoÊi mlaem bratu. Majka jeæeljela da bude dareæljiv i spreman pomoÊi, pa je razgovaralas njim nakon nastave. “Ako æeliπ iÊi na Nebo, moraπ imatisrce kao Isus”, rekla je. “Isus ima nesebiËno srce. Ako pri-premaπ kaπu za sebe, moraπ pokuπati staviti svojega bratana prvo mjesto i pripremiti i za njega.”

Julius nije rekao niπta. Majka nije ponovno razgovarala otome s njim. Umjesto toga, svakoga jutra i svake veËeri mo-lila se Bogu da podari njezinom sinu nesebiËno srce.

Proπlo je nekoliko tjedana i majka je bila iznenaena kadje jednoga jutra Ëula Juliusa kako zove svojega brata. “Doise okupati”, rekao je. “Ugrijao sam vodu i za tebe.”

Kad je majka podsjetila Juliusa na doruËak, on je opraoi bratovu πalicu i napunio je kaπom. Zatim je napunio svoju.Majka je bila presretna! Malo-pomalo, Julius se promijenio ipostao obazriv prema svojemu bratu i drugima. Nedavno jerekao majci da æeli postati propovjednik. Ona vjeruje da Êemu Bog u tome pomoÊi. “Ne znam kako je Bog odgovorio namoju molitvu da mojega sina uËini nesebiËnim, ali jest”, kaæe.“Stoga On moæe odgovoriti i na moje molitve da Julius poËneraditi za Njega. On djeluje na tajanstvene naËine.”

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pronaite Novu Kaledoniju na karti svijeta. Mond-Dore senalazi sjeverno od glavnoga grada, Noumee.


u Recite djeci da “Mont-Dore” na francuskom znaËi “zlatnaplanina”.

u Upitajte djecu πto misle, koja Êe biti Juliusova prva pro-povijed. Predloæite im da bi ovo iskustvo moglo biti njego-va prva propovijed. To je njegovo osobno svjedoËanstvo otome πto je Bog uËinio za njega.

u Recite djeci da ona propovijedaju svaki put kad nekomekaæu πto je Bog uËinio za njih.

u Juliusova majka zove se Barbara Philomin.u Pogledajte videozapis o Juliusu na linku: bit.ly/Julius-Phi-

lomin.u Pronaite slike povezane s ovim iskustvom na linku: bit.ly/

fb-mq.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Prvi adventistiËki misionari koji su djelovali na toj skupiniotoka su G. F. Jones i njegova supruga, koji su isploviliiz Sydneyja prema Noumei, 23. listopada 1925. Otoci subili jedno od najteæe dostupnih podruËja na Juænom Pa-cifiku.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


3. kolovoza 2019.

Dati svoj novacdrugome

Fidæi

Otac je izvadio nekoliko novËanica dok je petnaestogo-diπnja Litea Cavalevu jela svoj doruËak, koji se sastojao odzobene kaπe i kruha.

“Evo”, rekao je pruæajuÊi joj osamdeset fidæijskih dolara(oko 250 kuna). “To je za godiπnju πkolarinu koju moraπ pla-titi. Pobrini se da platiπ svojem uËitelju i doneseπ kuÊi po-tvrdu.”

Nova πkolska godina tek je zapoËela na Fidæiju. U njezinojadventistiËkoj πkoli πkolarina je bila besplatna, baπ kao i usvim drugim πkolama na Fidæiju. No uËenici su morali platitiza izlete i ostale troπkove.

Litea je uzela novac. “Donijet Êu potvrdu nakon nastave”,obeÊala je. Kad je stigla u πkolu, odmah je otiπla k uËiteljui predala mu novac. UËitelj je otvorio svoju knjigu. “Ne”, rekaoje. “Nije mi potreban novac. Tvoji troπkovi veÊ su plaÊeni.”Litea je iznenaeno sjela u svoju klupu. UËitelj je ponovnopogledao u knjigu i poËeo prozivati uËenike koji joπ nisuplatili. Jedna od tih uËenika bila je i Liteina prijateljica, Ili-savani. Litea je znala da njezini roditelji nemaju novca. Ili-savanin otac radio je u dalekoj Australiji, beruÊi naranËe kaosezonski radnik. No nije zaraivao dosta novca da bi ga po-slao obitelji na Fidæi. Ilisavanina majka muËila se da prehra-ni nju i njezino troje braÊe i sestara.

Litea je priπla Ilisavani. “Evo”, rekla je, “uzmi ovaj novacda platiπ troπkove za sebe.” “Ne”, odbila je Ilisavani, “ne moguuzeti tvoj novac.” Litea je utisnula novac u njezinu ruku.Ilisavani je sa suzama zahvalnosti u oËima prihvatila nov-Ëanice i predala ih uËitelju. UËitelj je ispunio potvrdu.


Otac, koji je radio u crkvenom sjediπtu na Fidæiju, nijebio kod kuÊe kad se Litea vratila iz πkole. Zaboravio je nanovac sve dok nisu poËeli veËerati taro i juhu. Litea se meπ-koljila kad ju je otac upitao za potvrdu. “Doπlo je do pro-blema”, rekla je oklijevajuÊi. “Otiπla sam k uËitelju da mudam novac, no on mi je rekao da su moji troπkovi veÊ pla-Êeni.” U tom trenutku otac se sjetio da su na njegovom rad-nom mjestu novac za πkolarinu veÊ bili oduzeli od njegoveplaÊe i poslali ga izravno u πkolu. Bio je zaboravio na to.

“©to se dogodilo s novcem koji sam ti dao?” upitao je.Litea je ispriËala kako je dala novac svojoj prijateljici u po-trebi. Otac i majka bili su iznenaeni. Osamdeset dolara jemnogo novca. Jednoglasno su uzviknuli: “©to?!”

Litea se meπkoljila na svojem mjestu. Nije htjela da njeziniroditelji budu nesretni. Tada su se otac i majka pogledali inasmijeπili. Shvatili su da je Litea primijenila u praksi biblij-ski redak koji je nauËila u subotnjoj πkoli. U Mateju 22,39piπe: “Ljubi svoga bliænjega kao sebe samoga.”

Otac se okrenuo Litei. “Drago nam je πto si to uËinila”,rekao je. “Hvala ti πto si se pobrinula za svoju prijateljicu.”Litea je ispustila uzdah olakπanja. “Hvala vam na razumi-jevanju”, rekla je. SljedeÊega dana Ilisavanina majka nazvalaje Liteinu majku. Plakala je. “Puno vam hvala na onome πtoje vaπa kÊi uËinila”, rekla je. “Vi poznajete naπe obiteljskostanje. Hvala vam.” “Zahvalite Isusu”, odgovorila je Liteinamajka.

Otac, Ëije je ime Save Cavalevu, sretan je πto je subotnjaπkola nauËila Liteu da voli druge i nada se da Êe i ostaladjeca u njegovoj adventistiËkoj crkvi Narere nauËiti isto. Hvalavam za vaπe darove koji su pomogli da se izgrade uËionicedjeËje subotnje πkole na Fidæiju.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pronaite Fidæi na karti svijeta.u Pogledajte videozapis o Save Cavalevu na linku: bit.ly/Sa-

ve-Cavalevu.u Pronaite slike povezane s ovim iskustvom na linku: bit.ly/

fb-mq.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijske Ëinjenice

u Prvi adventistiËki misionar koji je doπao na Fidæi bio jeJohn I. Tay, 1891. godine, na misionarskom brodu Pit-cairn. Nakon nekoliko mjeseci se razbolio i umro. Misijskirad ponovno je otpoËeo 1895., kad je J. M. Cole iz Sjedi-njenih AmeriËkih Dræava poËeo raditi u Levuki, tadaπnjemglavnom gradu. Iste godine otoci su organizirani u misij-sko polje.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


10. kolovoza 2019.

Samo s jednom nogomFidæi

Senitiki Roqara (55) obukao je svoje radno odijelo u subotuujutro i krenuo prema vratima. Njegova supruga Vasemaca,odjevena u sveËanu subotnju odjeÊu, zaustavila ga je. “Kamoideπ?” pitala ga je. “Na pristaniπte, na utovar i istovar kon-tejnera za prijevoz, kao i obiËno”, rekao je. Senitiki je znaoda njegova supruga æeli da on ide u crkvu s njom i djecom.Kada se prije nekoliko godina krstila, pozivala bi ga u crkvusvake subote. No on nije dolazio i ona ga je naposljetku pre-stala pozivati. Umjesto toga, poËela se moliti za njega.

Senitiki je iziπao iz kuÊe na sunËano subotnje jutro ikrenuo prema pristaniπtu u Suvi, glavnom gradu Fidæija. BitÊe to dugaËak dan. Radio je od subote ujutro do nedjeljeujutro, utovarujuÊi velike teretne kontejnere na brodove i isto-varujuÊi ih u pristaniπtu.

Prolazili su dugi sati i posao se smanjio oko dva sataujutro. Bilo je mraËno i Senitiki je sjeo na neke stube kakobi se odmorio. »avrljao je s nekim radnicima koji su takoeruzeli stanku, a zatim je protegnuo noge kako bi prilegao.Zaspao je.

Odjednom je straπna bol prostrujala njegovim tijelom. Se-nitiki je skoËio na noge, a netko je povikao: “O, ne! Pogledajsvoju nogu!” Senitiki je spustio pogled. Njegova nogavica bilaje poderana i natopljena krvlju. Pao je na tlo, ne mogavπiustati. ViliËar je prolazio preblizu stuba na kojima se Senitikiodmarao i pregazio njegovu nogu.

Hitna ga je æurno prevezla u bolnicu, a lijeËnik ga je tuænoobavijestio da ne moæe uËiniti niπta kako bi mu spasio nogu.Noga mu je amputirana toga jutra.


Netko je nazvao Senitikinovu suprugu i ona je æurno sti-gla u bolnicu. Dok je stajala kraj njegova kreveta, Senitiki juje tuæno pogledao. “Ovo bi mogao biti moj kraj”, rekao je.Njegova supruga uzela ga je za ruku. “Moraπ krenuti u crkvu”,rekla je njeæno. “U redu”, rekao je, “idem u crkvu.”

Senitiki je u bolnici proveo mjesec dana. Tijekom toga vre-mena njegova supruga i vjernici adventistiËke crkve redovitosu ga posjeÊivali. Nijedan od njegovih prijatelja nije ga doπaovidjeti. Vjernici su mu govorili o Boæjoj ljubavi i rekli su muda ga Bog voli. Senitiki je bio zadivljen ljubaznoπÊu vjernikai zakljuËio je da je Bog s njima.

Otiπao je u crkvu u subotu nakon πto je puπten iz bolnice.Uskoro se krstio. Pastor je bio sretan πto ga vidi u crkvi, noimao je ideju. “U tvojem selu nema adventistiËke crkve”, rekaoje. “Hajde da osnujemo crkvu u tvojem domu.” Senitiki sesloæio.

Roaci i susjedi poËeli su dolaziti na subotnja bogosluæjau njegovu domu i nakon nekog vremena krstilo se osmeroljudi. Crkva se toliko proπirila da se morala iseliti iz Seniti-kijeva doma u vlastitu zgradu. Senitiki je bio tako sretan!Iako je imao samo jednu nogu, osnovao je crkvu!

Sada Senitiki planira osnovati joπ jednu crkvu u susjed-nom selu. Zajedno s nekoliko drugih vjernika on radi naodræavanju evangelizacijskih sastanaka u selu.

Kaæe da je zahvalan Bogu za groznu nesreÊu koja mu jeoduzela njegovu nogu. “Da nisam doæivio nesreÊu, mislim dane bih postao adventist. Volim ovu crkvu! Volim πiriti Rado-snu vijest u selu.”


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pronaite Fidæi na karti svijeta.u Pogledajte videozapis o Senitikiju na linku: bit.ly/Senitiki-

Roqara.u Pronaite fotografije povezane s ovim iskustvom na linku:

bit.ly/fb-mq.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Æene na Fidæiju na Silvestrovo igraju igru veicaqemoli(“udari naranËu”). U igri sudjeluju dva tima, a pobjedniËkitim mora dati darove u obliku nove odjeÊe Ëlanovima gu-bitniËkog tima, stoga je mnogo veÊi poticaj izgubiti u igrinego pobijediti.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


17. kolovoza 2019.

Stajati uz Boæju pomoÊNovi Zeland

Desetogodiπnja Grace Teao voljela se igrati lovice sa svo-jim prijateljima na velikom polju preko puta ulice u kojoj jeæivjela u predgrau glavnoga grada Novog Zelanda, Aucklan-da. Voljela je trËati naprijed-nazad, smijati se, poskakivati iigrati se.

Jednoga dana odjednom je osjetila bol u lijevoj nozi dokje trËala poljem. Boljela ju je noga! Grace je stala i uhvatilase za nogu. OsjeÊala je kao da ju je uhvatio grË u listu.

Bol je bila prisutna cijeli dan, a nastavila se i sljedeÊegdana. Grace ga je nastojala zanemarivati, no bol se pomak-nula na gornji dio njezine noge. UËiteljica u adventistiËkojosnovnoj πkoli Juæni Auckland primijetila je da Grace πepa.“Jesi li dobro?” upitala je uËiteljica. “Da, dobro sam”, odgo-vorila je Grace.

I majka je primijetila. Svi su je pitali je li sve u redu.“Dobro sam, dobro sam”, ponavljala je Grace. Nije bila dobro,ali nadala se da Êe bol nestati. Proπlo je mjesec dana i Graceviπe nije mogla podnositi bol. Rekla je sve svojoj majci. Maj-ka je bila zabrinuta. “To bi moglo biti isto kao i kod tvojegabrata”, rekla je.

Grace je imala dva starija brata s dislokacijom kuka,stanjem koje je zahtijevalo operaciju. Grace nije æeljela iÊi naoperaciju. “Mislim da nije rijeË o tome”, rekla je. Majka nijeuËinila niπta i Grace je nastavila πepati. Proπlo je nekolikodana, a onda je majka iznenada rekla Grace: “Moramo otiÊik lijeËniku.”

Grace je bila uplaπena, ali majka ju je uvjerila da Êe svebiti u redu. Prije nego πto su napustile kuÊu, majka se molila:


“Molim Te, Boæe, pomozi Grace i budi s nama ako bude mo-rala iÊi na operaciju.”

U ordinaciji Grace je morala obaviti neke pretrage. LijeËnikje traæio da podigne nogu i pomiËe je naprijed-nazad. To juje boljelo. LijeËnik je izgledao zabrinuto. “Moraπ obaviti rend-gen u bolnici”, rekao je. Majka se u automobilu molila. Nakonsnimanja Grace je napeto Ëekala. Govorila si je da bol u nozinije niπta straπno i da Êe uskoro iÊi kuÊi. Nakon sat vremenasestra je obavijestila Grace da Êe je primiti u bolnicu jerodmah mora na operaciju. Grace je bila uplaπena i poËela jeplakati.

Majka ju je tjeπila. “Bog Êe biti s nama”, govorila je. Graceje prestala plakati.

SljedeÊega dana Grace je bila podvrgnuta operaciji. Dokje bila pod anestezijom, lijeËnik je stavio nekoliko vijaka unjezin kuk kako bi ga uËvrstio. Probudila se pomalo mamur-na, a sestra joj je dala kockicu leda koju je trebala sisati. Aonda je ugledala majku, koja ju je Ëekala u sobi.

“Jesi li dobro?” pitala je majka.“Nisam niπta osjetila”, rekla je Grace.S velikim osmijehom na licu, majka je zahvalila Bogu na

uspjeπnoj operaciji. Grace je napustila bolnicu dva dana ka-snije i, nakon πto se nekoliko tjedana koristila πtakama,poËela je uobiËajeno hodati. Bila je sretna πto je bol napokonnestala.

Za pet mjeseci Grace je osjetila bol u drugoj nozi. Moralaje na drugu operaciju u bolnici, ali ovaj put se nije bojala.Znala je da je Bog uz nju.

“Molili smo se prije operacije”, kaæe Grace. “No znala samda Êe se Bog za sve pobrinuti. Nije bilo problema.”

Bog se pobrinuo za sve. Nekoliko tjedana nakon operacijeGrace je hodala pomoÊu πtaka i veselila se πto Êe uskoroponovno moÊi igrati lovice na velikom polju preko puta svojekuÊe. Grace ima savjet za drugu djecu koja su uplaπena:“Nemojte se bojati. Znajte da je Bog uvijek uz vas.”


Hvala vam na vaπim subotnjoπkolskim misijskim darovi-ma prije tri godine, koji su Grace i svima ostalima na NovomZelandu omoguÊili da besplatno gledaju adventistiËke televi-zijske programe na kanalu Glas nade.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pronaite Novi Zeland na karti svijeta.u Pogledajte videozapis o Grace na linku: bit.ly/Grace-Teao.u Pronaite fotografije povezane s ovim iskustvom na linku:

bit.ly/fb-mq.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijske Ëinjenice

u VeÊ 1874. godine javilo se zanimanje za uËenje KrπÊanskeadventistiËke crkve na Novom Zelandu zbog tiskovina kojesu poslali prijatelji ili rodbina iz Sjedinjenih AmeriËkihDræava. U listopadu 1885. godine ameriËki adventistiËkipastor S. N. Haskell doπao je u Auckland iz Australije ismjestio se u pansion Edwarda Harea, koji je zajedno sasvojom suprugom postao prvi obraÊenik na Novom Ze-landu. Tijekom sljedeÊih Ëetiriju tjedana mala skupina lju-di u Aucklandu poËela je svetkovati subotu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


24. kolovoza 2019.

Jaxonovo putovanjeAustralija

Trinaestogodiπnji Jaxon Stacey okupio se sa svojim rodi-teljima i trojicom mlae braÊe u dnevnom boravku zbog “obi-teljske veËeri”. Zapravo uopÊe nije bila veËer. Bilo je tek 16sati poslijepodne i deËki su se baπ vratili kuÊi iz πkole. Obiteljse okupljala svakoga dana na dvadeset minuta kako bi raz-govarali o æivotu.

Te veËeri majka je æeljela razgovarati o obiteljskim pla-novima za daleko putovanje iz Australije na odmor u Kam-bodæu. Jaxon se radovao putovanju. Nadao se da Êe vidjetidrevne budistiËke hramove i jesti svjeæe ananase i papaje.No majka nije æeljela razgovarati o tome. “Danas sam razgo-varala s jednom æenom iz crkve i ona je predloæila da izgra-dimo πkolsku uËionicu tijekom svojega odmora”, rekla je.Majka je objasnila da je uËenicima desetog razreda te πkolepotrebna uËionica i æeljela je da se udruæe s joπ dvjema dru-gim australskim obiteljima kako bi izgradili zgradu. Taj pro-jekt oduzeo bi im tjedan dana od njihovog trotjednog odmo-ra.

Jaxon je mislio: Nisam siguran o Ëemu se tu toËno radi,no pokuπat Êemo. Upitao je: “©to Êu ja raditi?” Majka je reklada Êe svaki Ëlan obitelji imati neki zadatak. Jaxonov bratzabijat Êe Ëavle i bojiti zidove. Jaxon i otac iÊi Êe u potraguza drvetom za zidove. Majka je takoer rekla da Jaxon i nje-gova trojica braÊe moraju prikupiti tisuÊu australskih dola-ra, svaki od njih (oko 5.000 kuna), kako bi mogli platiti tro-πkove projekta. Jaxon i njegova braÊa morali su poËeti radi-ti. SljedeÊih nekoliko nedjelja bili su zatvoreni u kuhinji ipekli su pite od sira, mafine i lisnato tijesto punjeno vege-


tarijanskim kobasicama. Reklamirali su se na Facebooku ivjernici su kupovali hranu od njih.

Uskoro su Jaxon i njegova braÊa prikupili novac i uputilise prema Kambodæi. Obitelj je prvih tjedan dana provelaistraæujuÊi drevni hram Angkor u mjestu Siem Reap te jeduÊisvjeæi ananas i papaju. Zatim su se ukrcali na minibus ivozili nekoliko sati prema πkoli. Tamo su, zajedno s drugimdvjema obiteljima, poËeli raditi na izgradnji uËionica. Jaxonje ubrzo primijetio da je sve neπto drukËije. Svakoga jutraskupina se molila Bogu da ih zaπtiti i da im pomogne dovr-πiti projekt. Tijekom dana uzimali bi odmore kako bi se moliliza dodatnu pomoÊ i zaπtitu. Svake veËeri Bogu su se uzdizalemolitve zahvalnosti za zaπtitu i posao koji je uËinjen. Skupi-na se takoer molila prije svakog obroka. Jaxon se nikada uæivotu nije toliko molio. U svojem domu nije se molio kad biujutro ustao ili naveËer odlazio na spavanje. »esto bi se zabo-ravio pomoliti za hranu. Svidjelo mu se πto su se tako Ëestomolili u Kambodæi.

Jaxon je svakoga dana nakon posla bio iscrpljen. Odmoriobi se, probudio na vrijeme za veËeru i zatim odmah vrationatrag u krevet. Kad je tjedan zavrπio, uËionica je bila do-vrπena. Jaxon je bio presretan! Bog je odgovorio na njihovemolitve — zavrπili su na vrijeme i nitko se nije ozlijedio.

“Kada smo zavrπili, osjeÊali smo se kao da smo postiglineπto doista veliko”, kaæe Jaxon. Jaxon sada ima Ëetrnaestgodina i vratio se u svoju πkolu u Avondaleu, u Australiji, tetrenutno pohaa osmi razred. No neπto je drukËije. Kad seujutro probudi, on zahvaljuje Bogu za novi dan i traæi odNjega zaπtitu. U πkoli za vrijeme odmora moli Boga za pomoÊu πkolskim obvezama. Kad naveËer odlazi na spavanje,zahvaljuje Mu za lijep dan i moli Ga za dobar odmor. Tako-er se moli prije svakog obroka.

Jaxon kaæe da ga je put u Kambodæu nauËio koliko jemolitva vaæna. “Sada se molim mnogo viπe nego πto sam toprije Ëinio”, kaæe. “Vidim da Bog odgovara na moje molitve.


Molio sam Ga za pomoÊ prije testa iz matematike i napisaosam ga jako dobro!”

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pronaite Jaxonov dom u blizini Sydneyja, u Australiji,na karti svijeta. Pokaæite avionsku putanju do Phnom Penau Kambodæi.

u Upitajte djecu jesu li ikad negdje putovala (na misijskoili neko drugo putovanje). ©to su nauËila o Bogu?

u Pogledajte videozapis o Jaxonu na sljedeÊem linku: bit.ly/Jaxon-Stacey.

u Pronaite fotografije povezane s ovim iskustvom na slje-deÊem linku: bit.ly/fb-mq.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Australija je dom razliËitim vrstama æivotinja, ukljuËujuÊikoale, klokane, emue, kokabure (vrsta ptice) i Ëudnovatekljunaπe.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


31. kolovoza 2019.

»udesna MillyAustralija

Nedjeljno jutro poËelo je tiho u domu obitelji Hawkins uCooranbongu, u Australiji. Nakon doruËka ËetrnaestogodiπnjaLara i njezin mlai brat Jack oprostili su se od malog psiÊa,Milly. Zatim ih je otac odvezao na sportsko igraliπte adven-tistiËke πkole Avondale, koju su oboje pohaali. Majka je bilana poslovnom putu na Fidæiju.

Jack je sat vremena igrao nogomet s prijateljima. Lara iotac ubacivali su koπeve na koπarkaπkom igraliπtu. Nakontoga, kada su se automobilom pribliæavali svojem domu, Laraje primijetila dim koji se uzdizao iznad krova kuÊe. Ljudi suse okupili pred kuÊom, uzbueno razgovarali i pokazivali nakrov. Lara i Jack su iskoËili iz automobila i otrËali do straæ-njih vrata. Bila su zakljuËana.

“Gdje je Milly?” plakala je Lara. “Brzo! Otvori vrata!” Otacje otvorio vrata. Debeo sloj dima ispunjavao je sobu. Lara jemahnito dozivala Milly, ali psiÊ, koji je inaËe bio posluπan,sada se nije odazivao. “Gdje je?” pitala je Lara. “Milly! Milly!”Otac je pokuπao uÊi u kuÊu kako bi potraæio psiÊa, no dimga je natjerao da izae van. Djeca su plaËuÊi istrËala na dvo-riπte. Lara je rekla Jacku: “Ne moæemo uËiniti niπta u vezi svatrom. Moæemo samo kleknuti i moliti se!”

Nesvjesni mnoπtva ljudi oko njih, djeca su kleknula natravu. “Dragi Boæe”, poËela je Lara, “Ti znaπ πto se dogaa iznaπ koliko volimo malu Milly. Ti si rekao da se brineπ i zavrapce pa Te molimo da se pobrineπ za Milly. Molimo Te, dajda je vatrogasci nau.”

Uskoro je osam vatrogasnih vozila pod sirenama stiglopred kuÊu. Dok su vatrogasci odmotavali svoja crijeva, otac


ih je molio da potraæe Milly. No nisu je mogli pronaÊi. Larai Jack, joπ uvijek plaËuÊi, preπli su ulicu i Ëekali u susjedovojkuÊi.

Nakon kratkog vremena oËev glas je zagrmio: “Lara, Jack,izaite van!” Lara i Jack istrËali su iz kuÊe. Otac je dræaoMilly u svojem naruËju. Njezina bijela dlaka bila je crna odËae, ali veselo je mahala repom. Suze tuge pretvorile su seu suze radosnice i Lara i Jack zagrlili su psiÊa i jedno drugo.“Hvala Ti, Boæe! Hvala Ti, Boæe!” uzvikivali su.

Vatrogasci su Milly prozvali Ëudom. Nakon πto su ugasilivatru, pronaπli su je ispod kreveta. Na neki naËin ispodkreveta se stvorio dæepiÊ zraka i Milly je mogla udisati zrakumjesto otrovnog dima. No to nije bilo jedino Ëudo. Susjedisu takoer pomogli spasiti njezin æivot. Oni su pozvali va-trogasce dok je obitelj joπ bila na igraliπtu, a kroz prozor suubacili crijevo s vodom u sobu u kojoj je gorjela vatra. Vodakoja je utjecala u sobu suzbijala je vatru i sprijeËila da kuÊaeksplodira poput vatrene bombe.

Vatrogasci su kasnije rekli da je poæar bio uzrokovan kra-tkim spojem. Poæar je promijenio Larino razmiπljanje o Bogu.Nekoliko mjeseci prije poæara ona se poËela moliti Bogu dajoj se otkrije. U crkvi je Ëula dogaaje u kojima je Bog izveorazna Ëuda i pitala se zaπto nikada nije vidjela Boga u svojemæivotu. Biblija obeÊava da Êe se Bog otkriti onima koji Gatraæe. Prva Ljetopisa 28,9 kaæe: “... Ako ga budeπ traæio, datÊe ti se da ga naeπ.” Lara sada zna da je Bog stvaran. “Poæarje mnogo toga promijenio”, kaæe. “Prije njega propitivala samBoga. Æeljela sam doæivjeti pravo iskustvo s Bogom poput ono-ga o Ëemu sam sluπala u crkvi. Tiho sam se molila Bogu dase i meni otkrije.”

Lara je predala svoje srce Isusu i planira se krstiti toËnogodinu dana nakon Ëuda u poæaru. U meuvremenu, Millyje ponovno postala ona dobra, stara Milly. Jedino ima novinadimak. Lara je zove “Ëudesna Milly”.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pronaite Cooranbong u Australiji na karti svijeta. Nalazise blizu Sydneyja.

u Upitajte djecu kako znaju da je Bog stvaran. Jesu li, kaoLara, doæivjeli iskustvo odgovorene molitve?

u Pogledajte videozapis o Lari na linku: bit.ly/Lara-Hawkins.u Pronaite fotografije povezane s ovim iskustvom na linku:

bit.ly/fb-mq.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijske Ëinjenice

u Adventnu poruku u Australiji prvi je propovijedao Alexan-der Dickson u Melbourneu. Dok je sluæio kao misionar uAfrici, upoznao je drugu misionarku, Hannah More, kojamu je ispriËala πto je saznala o adventistima kad je po-sjetila Novu Englesku 1861. godine.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


7. rujna 2019.

Iznimno lagani ispitiSolomonski Otoci

»etrnaestogodiπnja Mitlyn Todonga bila je uznemirena jerje morala polagati tri velika ispita o kojima je ovisilo πto Êeupisati u sedmom razredu. Ako dobije niske ili prosjeËneocjene iz ispita, morat Êe ostati u svom selu na SolomonskimOtocima i pohaati javnu πkolu. No ako dobije visoke ocje-ne, moÊi Êe se nastaviti πkolovati u jednoj od deset dræavnihπkola. Jedna od tih deset πkola bila je i AdventistiËko sve-uËiliπte Betikama u glavnom gradu Honiari.

Nitko u Mitlyninoj obitelji nije bio adventist. No ona jepohaala mjesnu adventistiËku Osnovnu πkolu Townend odprvog razreda i Ëesto je odlazila u crkvu sa svojom prijate-ljicom Janet. Sada je viπe od svega æeljela nastaviti πkolova-nje na sveuËiliπtu Betikama, udaljenu tri sata voænje bro-dom od njezinog sela.

Mitlyn je odluËila moliti se Bogu da joj pomogne da poloæiispite i pitala je roditelje da joj se u tome pridruæe. Otac nijebio siguran da Êe molitve pomoÊi. Mitlyn je morala dobitinajviπe ocjene kako bi se mogla upisati u adventistiËku πko-lu. Mnogi drugi uËenici πestog razreda diljem zemlje æeljelisu se upisati u tu πkolu. Za mnoge je upis u πkolu bio jed-nak osvajanju milijuna dolara.

Za oca je πkola takoer bila i skupa. On nije imao mnogonovca. No svejedno je odluËio moliti se. “Dragi Boæe, molimTe, pomozi Mitlyn da proe ispite kako bi mogla upisati sed-mi razred u adventistiËkoj πkoli”, molio se.

Doπao je dan prvog ispita. Polagao se engleski jezik. Mitlynse molila i pripremila za ispit. Kad je poËela, bila je zadivljena.Smatrala je da je ispit bio vrlo lagan! Zatim je morala pola-


gati drugi ispit. Bila je rijeË o matematici. Mitlyn se molila i,na njezino iznenaenje, i ovaj ispit bio je lagan! Te veËeriroditelji su je pitali kako su proπla prva dva ispita. “Bila sujako lagana”, rekla je Mitlyn veselo. “Bog je odgovorio na tvojemolitve”, rekla je majka.

SljedeÊega dana Mitlyn je trebala polagati posljednji ispit.Taj je bio najteæi i pokrivao je tri podruËja: prirodne znano-sti, zdravlje i druπtvene znanosti. Mitlyn se molila — i ispitje bio vrlo lagan!

Te veËeri majka je upitala: “Jesi li uspjela napisati ispit?”“Da”, odgovorila je. “Je li bio lagan?” upitao je otac. “Da!”odgovorila je Mitlyn. Otac, majka i Mitlyn pognuli su glave izahvalili Bogu. “Misliπ li da Êeπ poloæiti sva tri ispita s viso-kim ocjenama?” pitala je majka. “Da!” rekla je Mitlyn s veli-kim osmijehom.

Dok je Ëekala rezultate ispita, Mitlyn je otiπla na kratakodmor. Dok je bila na odmoru, otac ju je nazvao. “Stigli surezultati ispita”, rekao je. “Kakvi su?” pitala je Mitlyn. “Uspjelasi se upisati na Betikamu!” rekao je otac. Mitlyn je bila pre-sretna zbog te vijesti! Otac joj je predloæio da skrati svoj od-mor kako bi se mogla pripremiti za selidbu.

Te veËeri Mitlyn se vratila kuÊi i pridruæila se svojoj obi-telji u zahvaljivanju Bogu za Njegovu dobrotu. Otac je posebnozahvalio Bogu πto je Ëuo njihove molitve i obeÊao je da Êedodatno raditi kako bi mogao platiti πkolarinu.

“Bog ima plan za tebe”, rekao je otac Mitlyn. “On ti jepomogao kako bi mogla uËiniti neπto πto sam ja smatraonemoguÊim — upisati se u adventistiËku πkolu.”

Mitlyn sada ima petnaest godina i pohaa sedmi razred.Takoer prouËava Bibliju i namjerava se uskoro krstiti. Zadvije godine, kad zavrπi deveti razred, morat Êe polagati drugevelike ispite. Ako dobije visoke ocjene, moÊi Êe ostati uadventistiËkoj πkoli. Ako dobije niske ili prosjeËne ocjene,morat Êe se vratiti u svoje selo, Mbaleleu, u provinciji Mala-ita, kako bi pohaala javnu πkolu u desetom razredu. No


Mitlyn nije zabrinuta. “Nisam zabrinuta u vezi s ispitima jerznam da Êe mi Bog pomoÊi”, kaæe.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pronaite Solomonske Otoke na karti svijeta. Pokaæite pro-vinciju Malaita, gdje Mitlyn æivi, i pokaæite morski put ko-jim brod plovi od glavnoga grada, Honiare, do AdventistiË-kog sveuËiliπta Betikama.

u Upitajte djecu tko je posijao prvo sjeme u Mitlynino srcekoje ju je dovelo do odluke da se krsti. Mitlyn je prvi putkrenula u crkvu prije sedam godina, jer ju je njezina pri-jateljica Janet pozvala. Upitajte djecu kako ona mogu po-sijati sjeme u neËije srce.

u »itajte viπe o Mitlyninim iskustvima u Vijestima iz svijetaza odrasle ili na sljedeÊem linku: bit.ly/bedding-and-more.

u Pogledajte videozapis o Mitlyn na linku: bit.ly/Mitlyn-To-donga.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


14. rujna 2019.

Mali osnivaË crkavaSolomonski Otoci

Desetogodiπnji Joe Samani gledao je filmove i igrao video-igre sa svojim prijateljima u svojem domu na SolomonskimOtocima. No nije bio sretan. Njegova obitelj bila je siromaπnai æivot u njihovoj Ëetvrti u Honiari, glavnom gradu, bio jeteæak. Susjedi su prodavali ilegalne droge, a djeca su krala iupadala u nevolje s policijom.

Joev dom bio je omiljeno mjesto za svakodnevno veËernjedruæenje meu djecom iz susjedstva. Joe je primijetio da jedandjeËak nije govorio na naËin na koji su govorili ostali, isudjelovao je u klubu izviaËa svake subote. Joe je odluËioslijediti ga u adventistiËku crkvu kako bi saznao viπe. Uskorose pridruæio izviaËima i krenuo u crkvu svake subote.

Nakon nekog vremena Joe i ostali izviaËi bili su pozvanida posjete Australiju kako bi prisustvovali izviaËkom kam-piranju za izviaËe iz cijele JuænopacifiËke divizije. Joe je jakoæelio iÊi i majka je naporno radila kako bi mu mogla kupitikartu za zrakoplov.

Joeu se kampiranje jako svidjelo. Kad se vratio kuÊi i kadsu djeËaci iz susjedstva te veËeri doπli u njegov dom, priËaoim je iskustva s kampiranja. Njima se to svidjelo i htjeli suËuti joπ sljedeÊe veËeri. A onda je Joe pomislio: “Ovi deËkivole sluπati o izviaËima. Zaπto da im ne govorim i o Isusu?”Nastavio je priËati izviaËke dogodovπtine, ali ukljuËio je ipriËe iz Biblije.

Broj djeËaka koji su dolazili u Joev dom se poveÊao kadje jedan djeËak rekao drugome za ono πto Joe priËa. Uskorose trideset do Ëetrdeset djeËaka sastajalo svake veËeri. Iakomajka nije imala mnogo novca, poËela je pripremati hranu


za djecu koju su jeli nakon priËe. Nekako je uvijek imaladovoljno hrane za sve.

DjeËaci su se poËeli raspitivati kod Joea mogu li se pri-druæiti izviaËima i Ëetvorica su poπla s Joeom u crkvu slje-deÊe subote. Pridruæilo ih se joπ viπe sljedeÊega tjedna.

Voa izviaËa nije mogao shvatiti odakle dolaze svi ti dje-Ëaci. “Joe, zaπto toliko djeËaka iz tvojeg susjedstva dolazi nasastanke izviaËa?” pitao je. “©to si uËinio?” “Nisam uËinioniπta”, odgovorio je Joe. “Samo im govorim o onome πto smoradili u Australiji i sastajemo se svake veËeri. To je sve.” Joeje pitao moæe li posjetiti Joev dom da se sâm uvjeri u taokupljanja.

Voa izviaËa bio je zadivljen onime πto je vidio. Kasnijeje rekao majci: “Ovo susjedstvo bilo bi dobro mjesto za otva-ranje nove crkve.” Primijetio je da Joev dom ima veliku nedo-vrπenu prostoriju koju nitko nije koristio i pitao je moæe lise ona upotrijebiti za subotnja bogosluæja. Majka se sloæila.

Nekoliko desetaka djece iz susjedstva doπlo je u Joev domna bogosluæje sljedeÊe subote. Doπli su i sve voe izviaËa injihove obitelji, a donijeli su i hranu za sve. Zatim se dogo-dilo neπto πto je Joea jako usreÊilo. Majka je odluËila krstitise. Nakon toga krstio se i njegov dvadesetogodiπnji roak,kao i tri djeËaka iz susjedstva koje je Joe pozvao u izviaËe.Danas je Joev dnevni boravak svake subote ispunjen s Ëaksedamdeset ljudi, a planovi su da se u susjedstvu otvori pravacrkva, u posebnoj zgradi.

Joe danas ima trinaest godina. On je skroman u po-naπanju i govoru. No nitko ne sumnja da ga Bog koristi navrlo moÊan naËin. “Moæda sam malen, no u Boæjim oËimamogu osnovati crkvu”, kaæe Joe.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pronaite Solomonske Otoke na karti svijeta. Pokaæite Ho-niaru, glavni grad, u kojemu Joe æivi.

u Upitajte djecu kako je Joe otvorio crkvu i mogu li i oniuËiniti isto. Joe je priËao iskustva s izviaËa i biblijskedogaaje i pozvao drugu djecu da se pridruæe izviaËima.Njegova obitelj bila je gostoljubiva, pozivala je druge k sebii hranila ih je.

u Pogledajte videozapis o Joeu na linku: bit.ly/Joe-Samani.u Pronaite slike povezane s ovim iskustvom na linku: bit.ly/

fb-mq.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Spiralna πkoljka moæe posluæiti kao glazbalo, πto je sluËajπirom Pacifika, ukljuËujuÊi i Solomonske Otoke. Upotreb-ljava se kao tradicionalni oblik trube koja sluæi za poziva-nje ljudi ili kao signalizacija za otpoËinjanje nekog zna-Ëajnog dogaanja. Otvor za puhanje pravi se uklanjanjemkraja ljuske ili pravljenjem rupe sa strane.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


21. rujna 2019.

Dovesti posjetiteljau crkvu

Papua Nova Gvineja

UËiteljica je dala vaænu obavijest djeci u subotnjoj πkoliu crkvi u Wankuni na Papui Novoj Gvineji. “SljedeÊe suboteimat Êemo dan posjetitelja”, rekla je. “Voljela bih da svatkood vas povede nekoga sa sobom.” »etverogodiπnji Andrew Sethpozorno je sluπao dok je uËiteljica govorila. Pitao se: “KogaÊu ja povesti sa sobom sljedeÊe subote?”

VraÊajuÊi se kuÊi iz crkve, sjetio se prijatelja svojega oca,gospodina Samuela Ginija. Njegov otac i gospodin Gini radilisu kao uËitelji u istoj πkoli. Andrew je mislio: “Mogao bihnjega pitati da bude moj posjetitelj sljedeÊe subote. To bibilo odliËno!”

Rano u nedjelju ujutro Andrew je otiπao ka gospodinu Gi-niju i pokucao na njegova vrata. Gospodin Gini je iziπao iugledao Andrewa. “Hej, Andrew”, rekao je. “Rano je ujutro.Kako ti mogu pomoÊi?” “Bio sam u subotnjoj πkoli i uËiteljicanam je rekla da sljedeÊe subote imamo dan posjetitelja”, rekaoje Andrew. “Rekla nam je da povedemo posjetitelja, i ja samse sjetio Vas. Zato sam Vas doπao pitati hoÊete li biti mojposjetitelj sljedeÊe subote.”

Gospodin Gini, koji je odlazio u crkvu nedjeljom, na tre-nutak je razmislio i odgovorio: “Andrew, razmislit Êu o tome.”Ugledavπi njegov razoËarani izraz lica, brzo je dodao: “U redu,bit Êu tvoj posjetitelj sljedeÊe subote.”

Andrew je otiπao kuÊi i sve ispriËao svojim roditeljima.Majka je bila vrlo uzbuena i rekla je: “Pripremit Êemo ruËakza gospodina Ginija i njegovu suprugu nakon bogosluæja.”

Svakoga jutra tijekom obiteljskoga bogosluæja toga tjednaAndrew se molio za gospodina Ginija i njegovu suprugu. Sti-


gla je subota i Andrew je bio prvi koji se probudio i obukaosvoju sveËanu odjeÊu. Nije imao niπta πto bi dao svojem po-sebnom posjetitelju, pa je ubrao cvijet kao poklon. Andrewje poæurio ka gospodinu Giniju s cvijetom. SkrivajuÊi ga izalea, pokucao je i pozvao: “Gospodine Gini!” »uo je da sevrata otvaraju i da netko izlazi. To nije bio gospodin Gini,veÊ njegova supruga.

“Andrew, kako ti mogu pomoÊi?” pitala je. “Doπao samzbog gospodina Ginija”, odgovorio je Andrew. “Rekao sam muda Êe danas biti moj posjetitelj u subotnjoj πkoli.” GospoaGini je bila iznenaena: “Nije mi rekao niπta o tome. Otiπaoje u svoje selo juËer.”

Andrew je bio tuæan. A onda se dosjetio. “Gospoo Gini”,rekao je, “buduÊi da gospodina Ginija nema, hoÊete li Vi bitimoj posjetitelj?” Sada je gospoa Gini bila vrlo iznenaena.No htjela je ispuniti suprugovo obeÊanje. “Daj mi minutu”,rekla je. “Spremit Êu se i doÊi u crkvu kao tvoj posebni po-sjetitelj.”

Kada je iziπla, Andrew joj je dao cvijet. Zatim ju je primioza ruku i odveo u crkvu. Nakon subotnje πkole ostala je napropovijedi i zatim otiπla u njihov dom na ruËak.

Nakon toga gospoa Gini dolazila je u crkvu svake subo-te. NauËila je da Biblija uËi kako je subota sedmi, sveti dan.Nakon nekoliko mjeseci prouËavanja se krstila. Gospodin Gi-ni joj se kasnije pridruæio i takoer postao Ëlan Crkve.

Hvala vam na vaπim darovima trinaeste subote prije trigodine, koji su pomogli da se izgrade subotnjoπkolske uËio-nice za djecu poput Andrewa — i posjetitelje poput gospoeGini — na Papui Novoj Gvineji.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pronaite Papuu Novu Gvineju na karti svijeta. Ovaj doga-aj dogodio se u Wankunu, selu udaljenu oko stotinu kilo-metara zapadno od Laea, drugog najveÊeg grada u dræavi.

u Andrew sada ima Ëetrnaest godina i pohaa sedmi razred.On je najmlai od petero djece; ima joπ tri starije sestrei brata.

u Andrew i njegova obitelj joπ uvijek æive u provinciji Morobe,a njegov otac je misionar uËitelj u adventistiËkoj osnov-noj πkoli Ragiampun.

u Pitajte djecu koga bi mogla pozvati u subotnju πkolu slje-deÊe subote. Ohrabrite ih da povedu nekoga sa sobom.

u Pronaite slike povezane s ovim iskustvom na linku: bit.ly/fb-mq.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijske Ëinjenice

u Rano adventistiËko djelovanje u Papui Novoj Gvineji biloje teπko zato πto je vlast u dræavi podijelila dræavni terito-rij na tri crkvena misijska tijela — metodiste, anglikancei Londonsko misijsko druπtvo. Misionarima iz bilo kojedruge crkve bilo je teπko djelovati, osobito kupovati zem-ljiπta i raditi na tim podruËjima.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


28. rujna 2019.

IzvlaËenje Rohijaiz kreveta

Program trinaeste subote

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Prije trinaeste subote

u Poπaljite po djeci podsjetnik za roditelje za program tri-naeste subote i potaknite djecu da ponesu svoj subotnjo-πkolski dar 28. rujna.

u Podsjetite sve prisutne da njihovi darovi pomaæu da seBoæja rijeË πiri svijetom i da Êe jedna Ëetvrtina darovaotiÊi izravno za pomoÊ Ëetirima projektima u Juænopaci-fiËkoj diviziji. Projekti su navedeni u uvodu ove knjiæice.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

PripovjedaË: Dwight Ope (14) i Rohi Goiye (16) su najboljiprijatelji i æive u Goroki, na Papui Novoj Gvineji. Zajedno sevraÊaju kuÊi iz πkole. Zajedno se igraju. Ne vole rastanke.No Rohi je bio tuæan.

Dwight (obraÊa se sluπateljima): Rohi mi je nedostajao nasastancima izviaËa i u subotnjoj πkoli svake subote.

PripovjedaË: Te veËeri Dwight se odluËio moliti za Rohijada poe s njim u crkvu u subotu.

Dwight: Dragi Boæe, molim Te, pomozi Rohiju da doe.Pomozi nam da ostanemo dobri prijatelji. Pomozi nam da svizajedno idemo na Nebo.


PripovjedaË: SljedeÊega dana u πkoli Dwight je razgova-rao sa svojim prijateljem za vrijeme odmora.

Dwight (obraÊa se Rohiju): Doi u subotu na program, aonda Êemo iÊi k meni na obilan ruËak.

Rohi (oklijevajuÊi): U redu, doÊi Êu.

PripovjedaË: No Rohi je mislio:

Rohi (obraÊa se sluπateljima, odmahujuÊi glavom): Ne, neÊuiÊi.

PripovjedaË: Rohija je bilo sram iÊi u crkvu. Ondje nijeimao mnogo prijatelja. U subotu je Dwight traæio Rohija ucrkvi, ali nije ga vidio. U ponedjeljak ga je vidio u πkoli ipozvao ga da doe sljedeÊe subote.

Dwight: Doi u subotu na program, a onda Êemo iÊi naveliki zajedniËki ruËak.

Rohi: U redu, doÊi Êu.

PripovjedaË: Rohi se osjeÊao loπe πto nije odræao obeÊanjei nije ponovno æelio razoËarati prijatelja. Mislio je:

Rohi: Vjerojatno Êu otiÊi — ako se uspijem probuditi uju-tro.

PripovjedaË: Dwight se molio za Rohija svake veËeri togtjedna.

Dwight: Dragi Boæe, molim Te, pomozi Rohiju da doe.Pomozi nam da ostanemo dobri prijatelji. Pomozi nam da svizajedno idemo na Nebo.

PripovjedaË: U subotu ujutro Rohi se probudio u osamsati. Subotnja πkola poËinjala je u 8.30, stoga je imao samopola sata da se spremi i otrËi u crkvu. Rohi je iskoËio izkreveta, obukao se i otrËao u crkvu. No kad je stigao, bio jepreviπe uplaπen da bi uπao unutra. Stajao je pred zgradompitajuÊi se πto da radi. Njegov πkolski kolega ga je primijetio


i odveo u subotnju πkolu. Dwight je bio oduπevljen πto vidisvojeg najboljeg prijatelja u crkvi i skakao je od radosti! Bogje odgovorio na njegove molitve. Rohiju se svidjela subotnjaπkola. DjeËaci i djevojËice razgovarali su o druπtvenim mre-æama.

UËiteljica: Vrijeme koje provedete na Facebooku i Insta-gramu bilo bi bolje provesti ËitajuÊi Bibliju.

PripovjedaË: Rohi je shvatio da je uËiteljica u pravu.

Rohi: Druπtvene mreæe oduzimaju previπe mojega vreme-na, a mogao bih raditi neπto pametnije.

PripovjedaË: Nakon subotnje πkole Dwight je pozvao Ro-hija da sjedi s njim i njegovom obitelji za vrijeme propovi-jedi. Rohi je bogosluæje smatrao pomalo zbunjujuÊim. U nje-govoj crkvi nije bilo priËe za djecu prije propovijedi nitiizviaËkog kluba nakon nje. No i jedno i drugo mu se svidjelo.Svidio mu se i ruËak u Dwightovu domu. SljedeÊeg petkauveËer Rohi je namjestio svoj alarm na πest sati ujutro. InaËenije postavljao alarm za subotu ujutro, no nije æelio zakas-niti u subotnju πkolu. Kada je alarm zazvonio, odmah je isko-Ëio iz kreveta. Njegova majka je bila iznenaena i pitala je:

Majka: Kamo ideπ?

Rohi: Idem u crkvu.

PripovjedaË: Rohi je priËekao ispred crkve dok Dwightnije stigao. Dwight je bio tako sretan πto vidi svog prijatelja!Proπlo je godinu dana. Sada Rohi namjeπta alarm na πestsati ujutro svake subote. Takoer se pridruæio i izviaËima iostalim crkvenim aktivnostima. Svia mu se njegov novi æivot.

Rohi: Prije nisam bio zauzet vikendima i ostajao bih kodkuÊe. No sada odlazim u crkvu i jako sam zaposlen. To jezabavno!

PripovjedaË: Dwight se i dalje svake veËeri moli za Rohija.


Dwight: Nadam se da Êe se Rohi krstiti. Bog je odgovoriona moju prvu molitvu i doveo ga u crkvu. Siguran sam daÊe odgovoriti i na ovu molitvu.

PripovjedaË: Prije tri godine dio dara trinaeste subotepomogao je da se izgrade uËionice za djeËju subotnju πkoluna Papui Novoj Gvineji i u ostalim dræavama JuænopacifiËkedivizije, kako bi djeca poput Rohija mogla Ëuti za Isusa.Danas ponovno prikupljamo dar za JuænopacifiËku diviziju.Novac Êe pomoÊi projektu “Spasimo 10.000 prstiju”, kampanjiza prevenciju amputacije noænih prstiju kroz zdravstvenesluæbe na Fidæiju, Vanuati, Solomonskim Otocima, Samoi,AmeriËkoj Samoi, Kiribatiju i Tongi. Novac Êe se takoer upo-trijebiti za izgradnju i opremanje televizijskog i radijskog stu-dija kanala Glas nade u Tongi te za stvaranje animirane se-rije za djecu o Danielu, u Australiji. Hvala vam na vaπimvelikoduπnim darovima trinaeste subote.

[Prikupljanje dara.]

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Potrebno je πestero djece kako bi se ovo iskustvo uprizo-rilo: jedno za pripovjedaËa, dva djeËaka, majka, uËiteljicai πkolski kolega. Djeca ne moraju nauËiti tekst napamet,ali moraju ga poznavati dovoljno da ne moraju Ëitati svakurijeË. Prizori se mogu glumiti dok pripovjedaË govori.

u Pokaæite Goroku na Papui Novoj Gvineji pomoÊu raËuna-la i projektora dok pripovjedaË daje uvod u dogaaj.

u Druge moguÊnosti: Pogledajte videozapis o Dwightu iRohiju na sljedeÊem linku: bit.ly/Rohi-Goiye i pokaæitenjihove slike na linku bit.ly/fb-mq. Ohrabrite sluπateljeda slijede Dwightov primjer i pozovu prijatelja u subotnjuπkolu sljedeÊe subote. Dwight kaæe: “OdluËio sam pozvati


Rohija jer mi je nedostajao na izviaËima i u subotnjojπkoli. Æelio sam da i on bude ukljuËen u razgovore kojesmo vodili u subotnjoj πkoli.”

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

BuduÊi projekti trinaeste subote

Darovi trinaeste subote sljedeÊega tromjeseËja pomoÊi ÊeIstoËnoj srednjoafriËkoj diviziji u:u Izgradnji uËionica na AdventistiËkom sveuËiliπtu Goma u

Demokratskoj Republici Kongo.u Izgradnji triju dvorana na AdventistiËkom sveuËiliπtu Phi-

lip Lemon u Demokratskoj Republici Kongo.u Proπirenju zdravstvenih usluga u AdventistiËkoj klinici

Kinshasa u Demokratskoj Republici Kongo.u Otvaranju upravnog srediπta u gradu Wau u Juænom

Sudanu.u Osnivanju AdventistiËke srednje πkole Juba u Juænom Su-

danu.u Izgradnji AdventistiËke bolnice Kisumu u Keniji.u Izgradnji Ëetiriju uËionica za djeËju subotnju πkolu u Eti-

opiji.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Kazalo

Dragi voditelju subotnje πkole .............................................. 3

NOVA KALEDONIJA»ovjek s bananama ............................................................. 6Spaπeni na Ëudesan naËin .................................................. 9Vlasnik nije rekao niπta .................................................... 12Poseban dar od Boga ........................................................ 15

FIDÆIDati svoj novac drugome................................................... 18Samo s jednom nogom ...................................................... 21

NOVI ZELANDStajati uz Boæju pomoÊ ..................................................... 24

AUSTRALIJAJaxonovo putovanje ........................................................... 27»udesna Milly .................................................................... 30

SOLOMONSKI OTOCIIznimno lagani ispiti .......................................................... 33Mali osnivaË crkava ........................................................... 36

PAPUA NOVA GVINEJADovesti posjetitelja u crkvu .............................................. 39

Program trinaeste suboteIzvlaËenje Rohija iz kreveta ............................................... 42


www.AdventistMission.orgwww.adventisti.hr

www.znaci-vremena.com

Njiva je svijet

“ProlazeÊi uz Galilejsko more, ugleda dva brata,©imuna zvanog Petar i brata mu Andriju, gdje bacajumreæu u more; bijahu ribari. I kaæe im: ‘Hajdete zamnom, uËinit Êu vas ribarima ljudi!’ Oni brzo ostavemreæe i pou za njim. Poπavπi odande, ugleda drugadva brata, Jakova Zebedejeva i brata mu Ivana: u laisu sa Zebedejem, ocem svojim, krpali mreæe. Pozva injih. Oni brzo ostave lau i oca te pou za njim.” (Ma-tej 4,18-22)

Documents

VIJESTI IZ SVIJETA ZA DJECU - Adventisti Hrvatska...kama, uputio molitvu: ÒHvala Ti, Isuse, za moje banane. Amen.Ó Albert vjeruje da je Łovjek u bijelom bio anðeo. ÒMolio sam