SMRT FAŠIZM U — SLOBODA NARODU !

V ijestiG L A S I L O : J . N . O . F r o n t a Z A O K R U G Š I B E N I K

B r o j 1 0 9 Šibenik, Nedjelja 7 januara 1945. G o d i n a U l .

Sovjetska vlada priznala je privremenu vladu republike Poljske kao zakonitu

vladu poljskog naroda.Madžarska mirovna delegacija stigla

u Moskvu.

Gospodin Roosewelt izjavio je, da neposredno pretstoji sastanak s gos­podinom Churchillom i maršalom

Staljinom.

CIJENA 10 KUNA

Obljetnica atentata na demokraciju

Povodom 24 godišnjice „Obznane"Pred četvrt vijeka, u času svog u-

jedinjenja u. zajedničku državu ,, ju­

žnoslavensk i narodi bili su na najbo­

ljem putu da svoju dom ovinu urede

kao dom pune sLobode, socijalne ^prav-

de, kulturnog i ekonom skog napretka i blagostanja. Pobjeda socija lne revo­lucije u R u iiji nad carizm om i u- druzenom reakcijom ; p o b jed a . za­padnih dem okracija — Sjedinjenih A m eričkih D ržava, V elike Britanije i Francuske — nad njem ačkim im pe­rijalizm om , oduševile s,u sve narode svijeta , dale su potstreka stoljetnim nadanjim a puka. N i južnoslavenske na­rode, tako fanatiČki odane velikim i- dealim a slobode i pravice, nije m i­m oišao svjetski val napretka. Seljačke i radničke m ase i H rvala i Srba, kao i ostalih naroda Jugoslavije, počele su pozitivno reagirali na glas čitavog čovječanstva, R eakcionarne snage, iz računa velikosrpske, a inače prije svega: proti vudem okralske, m ilitari­stičke, i m onarhističke, bile su, do­duše, na „vladi i upravi (zem lje, ali to je bila posljfedica jedne pokvare- njačke politike, koja se htjela intabu- lirati, hipotekom »zasluga i žrtava«, za vječna vrem ena nad južnoslaven­sku državu, a ne rezultat stvarne

. snage u narodu. To .se vidjelo najbolje prigodom prvih općinskih izbora, kad su reakcionarne stranke neslavno propadale u svim a grad­skim općinam a, u korist ljevice. N o najstrašniji svoj poraz dobila je reak- cioarna klika na izborim a koji su obavljeni za U stavotvornu Skupštinu Jugoslavije 28. studenoga 1920. u č ita ­voj zem lji. Štranke opozicije dobile su tri petine svih poslan ičk ih m andata. K om unistička partija Jugoslavije, koja nije im ala ni jednoga svog pretstavnika u privrem enom južnoslavenskom par­lam entu, došla je u K onstituantu sa 59 svojih .poslanika kao pretstavnica radničke klase uopće, te crnogorskog i m akedonskog naroda napose, zado- bivši u Crnoj G ori i M akedoniji v eć i­nu poslan ičk ih m andata. U užoj H rvat­skoj zadobila^ jeo natpolovičnu većinu poslanika dolad bagatelizirana Radi- ćeva H rvatska republikanska seljačka stranka, svega 49 m andata. Bosanski i m akedonski M uslim ani poslali su u Skupštinu 38 svojih poslanika, južno­slavensk i agrarci-zem ljoradnici 36, i- zabranih većinom u Bosni i Srbiji. Iza­brano je i 9 socijaldem okrata, neko­liko republikanaca, 28 hrvatskih i slo­venskih katoličkih poslanika. D a reakci­onarne vladine stranke nisu m eđu so ­bom podijelile vojvođanske poslaničke m andate, ne priznavši pravo glasa ne­slavenskim* narodn im ' m anjinam a, ne bi im nikako, ni sa kupljenim glasovi- <s ma poslanika bosanskih i m akedonskih M uslim ana, uspjelo donijeti V idov- danski U stav. v

Toliki izborni uspjeh seljačkih i rad­ničkih m asa, osob ito kom unista i re­publikanaca, razbjesnio je reakionar- ne stranke, koje su u njemu opravdano nazrele konac pašovanja u zem lji.

S toga su odlučile da svim raspoloživim snagam a policije i vojske, i cjelokup­nog državnog aparata, spriječe trium- fa ln i put m lade južnoslavenske de­m okracije prem a vlasti. Trebalo je, u tu svrhu, staviti van zakona većinu državljana, proglasiti tu većinu anti- državnom . . . I to je, gaženjem svih obzira i sam ih zakona, na koncu i u- činjeno.

Radikalsko-dem okratska vlada Mi- ljenka V esn ića izdala je 29. pro­sinca 1920. jedno rješenje pod n aslo­vom »Obznana«, kojim je, u formi javnog oglasa, stavljena izvan zakona i raspuštena K om unistička partija Ju­goslavije sa svim a svojim političkim , kulturnim , ekonom skim i sindikalnim organizacijam a. Z aplijenjen je im etak tih organizacija, zatvoreni su i predani vladinim m iljenicim a Radnički dom o­vi, zabranjena je brojna štam pa parti­je, uhapšeni su svi njezini vođe — čak i neki koje je štitio poslanički im uni­tet — i na hiljade njezinih pristaša, zabranjeni su sastanci i zborovi njiho­vi. V lasti i p o jed in ci,p o letješe da mu- l;om stečena radnička prava osjetljivo prikrate, te da pogoršaju ionako ne­zavidne uslove rada. Skupa s .kom uni­stim a gonilo se, na osnovu »Obznane«, sve napredne i slobodoljubive pokrete, a osobito narod M akedonije i Crne G ore. Stegnuta je i podvrgnuta poli­cijskom strogom režim u sva sloboda štam pe, zbora, dogovora i koalicije u čitavoj državi, na štetu njezinog bla­gostanja. »Obznana« V esn ićeve vlade prvi je čavao zabijen u lijes Jugoslavije 1918. -— 1941. Prvi su došli pod udar reakcije kom unisti, kao najslobodolju- biviji i najnapredniji pokret. Za njima su, uvijek na osnovu »O bznane«, po­čela progonstva M akedonaca.

Sa vrha državne vlasti počele su se stvarati prve fašističke organizaci­je, koje su sa oružjem u ruci napadale seljački i .radnički narod. Tkzv. »bi­jele garde« u Bosni, Orjuna u' D al­m aciji, S loveniji i V ojvodini, s oružjem koje su im • stavljale na raspolaganje policijske i vojničke vlasti, počele su »braniti državu«, od »antidržavnih e- lem enata«, od velike većine naroda. Z apočela su m asovna batinanja, pro­goni, • silovanja, pljačke, ubistva u sam im policijskim zatvorim a.

N epristrana povijest označit će »Obznanu« kao sudbonosnu prekretni­cu u .životu Jugoslavije, koja je otada počela srljati u sunovrat. Rasulo koje je dojučerašnja, bivša Jugoslavija, doživjela u travnju 1941. g-, nije do­š lo , sam o od sebe ili odjednom . Pri­prem ano je od svoga početka de­struktivnim radom cjelokupne reak­cije u zem lji, udarena mu je osnova V esn ićevom »O bznanom «. D anas, na­kon skoro četvrtine vijeka od dana njezina proglašenja, pam teći dobro sve zlo koje je ona donijela i sve žrtve koje je ona nam etnula narodu, naši je na­rodi pribijaju ha sram otni stup da se ne zaborave ni ljudi ni djela koja su za toliko godina om etala napredak južnoslavenskih naroda.

lf Podravini naše su jedinice snažnim boč­nim napadom odbacile Nijemce. Tako su propali višednevni napadi neprijatelja u cilju

da osvoji naš mostobran na Dravi.U Sandžaku naše i albanske jedinice oslobodile su Bijelopolje.

U istočnoj Bosni oslobođen je rudnik Vareš.

Iz izvještaja V rhovnog štaba NOV i POJ za 6. januara:

Beograd, 7. januara 1945. U Podra­vini,' u pravcu V irovitice, snažnim boč­nim napadom naših jedinica neprija­telj je odbačen na zapad. Tako su pro­pali višednevni pokušaji neprijatelja da ugrozi naš m ostobran na rijeci D ra­vi. N a sektoru D onji M iholjac-Đurde- vac neprijatelj je v iše puta napadao bacivši u borbu veći broj tankova. N aše jedinice vrše jake protunapade. U bojevim a ubijeno je 150 N ijem aca, uništeno 5 tankova i 6 kamiona- U

Srijemu odbijen je neprijateljski po­

kušaj da pređe rijeku B o su t.'N a še jedinice’ snažnim protunapadom odbile su neprijatelja i forsirale Bosut. U b i­jeno je 150 N ijem aca, uništena 2 tanka i 5 kam iona. Z aplijenjeno: 2 kam iona, veće količine pušaka i ratne oprem e.

N a kom unikaciji Sokolac-V lasenica borbe i dalje traju. U dolini Lim a naše i albanske jedinice oslobod ile su B i­jelopolje

U dolini rijeke U ne na otsjeku D o ­

nji Lapac neprijatelj je preduzeo

snažni protunapad- Borbe su u toku.

GOVOR PRETSJEDNIKA R O O S E V E LTACILJ KOJEM Ml I NAŠI SAVEZNICI TEŽIMO JEST DA POŠTU­JEMO PRAVO SVAKOG NARODA DA SEBI IZABERE ON AKO - VO UREĐENJE KOJE ODGOVARA ŽELJI ČITAVOG NARODA.W ashington, 6. januara — G ospodin

R oosew elt održao je danas poslije pod­

ne govor pred am eričkim K ongresom .

U , svorne opširnom govoru rretsjednii:.

SA D -a dotakao^ se svih m eđunarodnih

pitanja. On je izm eđu osta log kažao:

»G odina 1945. m ožda bi m ogla da

bude godina najvećeg pothvata u h i­

storiji čovječanstva i m ogle bi da zavr­

še vojne operacije u Evropi i da se

koncentrišu sve osvetn ičke snage pro­

tiv Japana. G odina 1945. m ogla bi da

don ese početak jedne nove m irne or­

ganizacije svijeta.

H tio bi da stavim neke prim jedbe

protiv neprijateljeskih m anijačkih na­

mjera koji stvaraju razlike izm eđu nas

i naših saveznika. P ostoje neistinite

đavolske glasine protiv Rusa, protiv

Britanaca, kao i naših am eričkih ko­

m andanata- Svi ti g lasovi imaju istu

tvorničku marku — m ade in G erm any.

M i ne m ožem o zaboraviti herojstvo

branilaca M oskve, Lenjingrada i Sta-

Ijingrada, mi ne m ožem o zaboraviti v e ­

like sovjetske o fen zive , koje su razbile

ajetpačke su>ige « 1

Pretsjednik R oosew elt zatim nastav­

lja:

»U ovom ratu stavljeno je sve na k oc­

ku, sve što im am o i posjedujem o u lo­

ženo je u veliku bitku. M i ne sum nja­

m o u pobjedu. M i i naši saveznici

znam o i znati ćem o cijeniti cijenu naše

pobjede.«

G ovoreći o njem ačkoj o fenzivi,

pretsjednik R oosew elt je kazao:

»Sadašnji očajnički napad N ijem aca

im ao je očig ledno za cilj da prekine

naše veze na zapadu. N jihov napad

trajao je dva dana. Od onda sm o pre­

uzeli inicijativu u naše ruke i prisilili

neprijatelja na povlačenje. N eprijatelj

bi m ogao izvršiti još koji očajnički po­

kušaj da bi usporio naše napredovanje- Mi ćem o nastaviti sa napadom sve dok ga ne porazim o.«

BORBA JJ BUDIMPEŠTI PRED ZAVRŠETKOM

C R V E N E T R U PE U N IŠT A V A JU SV A K O D N E V N O N JE M A Č K A U - P O R N A M JESTA I SA D A D R Ž E G O ­TOVO ČITA V G R A D U SVOJIM R U K A M A . SJE V E R O Z A PA D N O OD B U D IM PE ŠT E SO VJETSK E SU

-T R U PE U SPJEŠN O O D B IJA L E JAK E N A P A D E N JE M A Č K E PJE ŠA D IJE I T A N K O V A I U JU Č E R A ŠN JIM BO­JE V IM A U N IŠT IL E 130 T A N K O V A .

M oskva, 7- januara 1945. Sovjetski

Im form biro javlja: U bojevim a za 6.

januara naša vojska nastavljajući bo­

jeve za uništenje opkoljene neprija­

teljske grupacije zauzela je 183 gradska

bloka. U bojevim a za 6. januara naše

su trupe zarobile 1.630 N ijem aca i M a­

džara.

Sjeverozapadno od B udim pešte naše

su trupe odbijale krupne napade ne­

prijateljske pješadije i tankova nani­jele mu velike gubitke u ljudstvu i tehnici.

N a svim bojištim a ukupno je un ište­no i oštećeno 130 njem ačkih tankova.

SOVJETSKA UNIJA PRI­ZNALA JE PRIVREMENU

VLADU POLJSKEM oskva, 6- januara — T ass — Vlada

Sovjetskog Saveza prim ila je m olbu

privrem ene vlade republike Poljske o

uspostavi diplom atskih odnosa izm eđu

privrem ene vlade republike Poljske i

vlade Sovjetskog Saveza. Sovjetski Sa­

vez, vjeran načelim a A tlantske povelje,

im efiovao je svoga am basadora kod

vlade republike Poljske.

Sovjetski Savez priznao je tim e

privrem enu vladu republike P oljske kao

zakonitog pretstavnika poljskog na­roda.

Strana 2 V I J E .S T I Broj 109

-Z E N A DRŽI TRI C O S K A K U C E -Mi ćemo to dokazati

AFŽ-a jednaNa zadnji dan 1944. god. sastale su se u

Narodnom kazalištu pretstavnice žena ši­benskog kotara i raspravile mnoga pitanja u vezi izvršenog i budućeg rada.

Stizale su iz raznih sela, po ciči zimi, u narodnim nošnjama, pod hrvatskim i srpskim zastavama na kojima se blistala crvena petokraka. Došle su na svoju 1 ko­tarsku konferenciju, u oslobođeni i napaćeni grad, pune ljubavi i odanosti NOP-u, slo­bodi i domovini. ,

Konferencija je počela u 2 sata poslije podne. Nakon što je izabrano radno pret- sjedništvo uzeo je riječ drug Ljubo Jurić, tajnik kotarskog JNOF-a, koji je pozdravio antifašistkinje našeg kotara i prikazao po­ložaj žene ii prijašnjem režimu, u staroj Jugoslaviji, i danas u demokratskoj i fede­rativnoj Jugoslaviji.

U ime kotarskog NOO-a govorio je tajnik kotarskog, drug Zvonko Petrina. On ističe aktivnost žena u ovoj četverogodišnjoj borbi i kaže: „I žene su pošle rame uz rame sa muškarcima, putem slobode, kojim nas je povela Komunistička Partija. S punim pravom žene su danas zastupane u NOO-ima kao i muškarci. One su to svojom borbom zaslužile i nitko im ne može uskratiti".

Drugarica Milka Pauk, član kotarskog USAOH-a, pozdravlja naše majke i sestre u ime omladine i kaže: „70 do 75 po sto omladine nalazi se u redovima NOV-a. Omladina je ona, koja je najviše žrtvovala u ovoj borbi. Na II kongresu USAOJ-a mi smo se zakleli drugu Titu, da ćemo ispuniti sve zadatke koji se pred nas po­stavljaju. U obnovi i izgradnji države bit ćemo prvi*.

Vica Grubišić pozdravlja okupljene pretstavnice u ime borbenih žena Šibenika: „Najsretniji je dan za nas, dan, kad smo uspjele sjediniti grad i selo (Živjelo jedin­stvo sela i g rada!,). Naša borba je zajed­nička i naš rad mora biti uzajaman. Naš grad se izmijenio. Teško nam je u gradu, kao i vama na selu, ali, kao što smo se žrtvovale pod Talijanima i Nijemcima, i sad ćemo dok ne izgradimo državu. Naša zem­lja je porušena i opljačkana. Svim silama ćemo nastojati da ju obnovimo što prije” završava burno pozdravljena drugarica Gru­bišić.

rekla je na konferenciji delegatkinja

Zatim drugarica Anta Maglica čita re­ferat: „Uloga antifašističkih žena u izgradnji države".

Nakon pročitanog referata u diskusiji sudjeluju mnoge drugarice. One su govorile, o svojoj aktivnosti i požrtvovnosti, usprkos zlostavljanja i nasilja okupatora.

Marija Škorin iz Primoštena kaže: „Na stotine žena općine Primošten-Rogoz- nica išlo je u karavanu i prenašalo hranu i municiju NOV-u, prolazeći na dohvat ne­prijateljskih bunkera.

— Pa ne samo to! Dosta žena naše opći­ne Se bori š puškom u ruci, u redovima NOV-a. Mnoge, koje su ranije bile nepi­smene preko Odbora AFŽ-a, osposobile su se da rukovode i riješavaju državna pita­nja".

Lica žena se žare kad iznašaju rezul­tate takmičenja. Svaka od njih nastoji da

I što više doprinese NOP-u, i da što svje- | tlija čela izađe pred I kongres antifašistki-

nja Hrvatske. Pretstavnica općine Jadrtovac kaže:„ Kongres je pred nama. Spremajući se za nj, izradile smo 12.125 nadnica za NOV-u i partizanske obitelji” .

Kad govore o patnjama, o nasilju o-kupatora i domaćih izdajnika, žene suozbiljne, i glas im je siguran. — Zaklali sumi muža pred mojim očima, ali se nisampokolebala — rekla je pretstavnica popalje. nih Bilica.

Koliko literature, municije i medikame­nata su pronijele iz grada na položaje, ko­liko su ranjenika udomljavale i rane im po­vijale, sve su to odrazi borbenosti, ljubavi i odlučnosti kojima su žene kotara Šibenik prigrlile NOP od samog njegovog početka.

I u izgradnji države naše žene pred­njače i one će nastaviti takvim radom. Pretstavnica iz Krčulja (Primošten) kaže: „Stara poslovica veli— žena drži 3 ćoška u kući. - Da je to zaista tako, mi ćemo doka­zati i pri izgradnji države.”

Nakon završene diskusije biran je uži Odbor AFŽ-a za kotar Šibenik. Jednogla­sno su izabrane: Marija Škorin pretsjednica, Anta Maglica tajnica i Janja Rak blagajni­ca.

I z n a š e g o k r u g ašibenskog kotara, već koristi svaku priliku da pomogne svo­jim ranjenim drugovima borcima. Prošlih dana jedna omladinska delegacija posjetila je u šiben­skoj bolnici ranjene drugove -i predala im maleni, ali dar od

I srca: 50 kg kupusa, 15 1 mlije­ka, 5 1 ulja, 50 cigareta, 4 pakli- ća cigaret-papira i jednu litru ra­kije.

NAŠ NAROD SVOJOJ VOJSCI

Jadrtovac, 5. jar.uara. - Pored domaćih i poljskih poslova sta-

I novništvo naše općine u svakoj prilici pomaže NOV-u. Kroz

P prošli mjesec narod je izradio 191 ljudsku i 10 kolskih nadnica.

Obiteljima čiji su članovi u yojsci također se pomaže u ra­du. U razdoblju od mjesec dana izrađeno je 660 nadnica, od kojih 200 sa kolima.

IlaSa omladina i naše im na poslu

Grebaštica, 5. januara — Omla­dina i žene Grebaštice kroz prošli mjesec decembar popravili su 5 kuća za stanovanje i 6 go­spodarskih zgrada koje je oku­pator zapalio. Usprkos lošeg vremena žene i naši mjadi tak­mičili su se u poslu i nisu na­pustili rad dok kuće nisu bile sposobne za stanovanje.

Vrpolje, 5. januara. — Žene i omladina iz Vrpolja posjetili su ranjene borce u šibenskoj bolni­ci i predale im: 23 kg zelja, litru mlijeka i 6 pari vunenih čarapa.

Šibenik, 5. januara — Pioniri na našem kotaru, osim škole, obavljaju razne domaće i poljske poslove. Osim toga oni 'sakup­ljaju čaure od metaka, i kosti od kojih se pravi sapun. Zadnji I mjesec dana na kotaru Šibenik sakupljeno je oko 1000 kg ko­stiju i 200 kg čaura.

Pionirski sastanci održavaju se vrlo često, bilo u školama ili u domovima. Raspravljaju se razna aktuelna omladinska pitanja, pi­šu se članci Za zidne novine i dopisi za štampu.

Đevrske, 5. januara. — Prošlih dana održano je ovdje omladin­sko savjetovanje.

Drug Ljubac Dobrić pročitao je referat o II. kongresu omladi­ne Jugoslavije, poslije čega Je nastala diskusija. Omladina Đe- vrsaka poradit će svim silama da okupi sve one omladince, koji su do danas ostali izvan omla­dinskih organizacija i nastojat će da se jedinstvo omladine što više učvrsti.

Dubrava, 5. januara. - Tokom posljednje kampanje na općini Danilo - Dubrava sakupljeno je: 1.170 1 vina, 222 1 rakije, 300 kg

I prosa, 289 kg žita, 134 kg ku­kuruza i 194.921 Kuna.

Bilice, 5. januara. — Iako je selo Bilice teško postradalo od I okupatora, omladina ne će da zaostane za ostalom omladinom I

Zečevo (Skradin), 5. januara.- Prošlih dana žene u Zečevu sa-

' kupile su i predale NOV-u: 50 1 vina, 10 1 rakije i 70 kg ku­kuruza.

SAKUPLJAJU SE KOŠĆICE o d m a s l in a

Šibenik, 5. januara. - Narodne vlasti skrenule su pažnju uljar- nama na našem kotaru za saku­pljanje i spremanje maslinovih košćica. U tom smislu u uljarni u Grebaštici do sada je sakuplje­no 4 555 kg košćica.

PODJELA HRANE

Jadrtovac. — Najsiromašnijim na općini podijelio je općinski NOO '.968 kg pure, a svima

1017 k g soli.

V ideo sam m nogo švapskih lisnica. U

jednom delu devojčure i adrese bordela,

u drugom (Fric je uredan, on neće pobr­

ka li) fo togra fija p lave N em ice sa okruglim

porcelanskim očima. T o je F ricova supru­

ga fra u M iler ili frau Sm it. P onekad m esto

žene Fric ima verenicu. Ta vereitica m ože

da im a pola tuceta dece, ali za to što se

Fric n ije sa n jom venčao, zo ve je »vere-

nicom«.

N a prvi pogled G rethen je dobroćudna

plava dam ica. U stvari to je prava ajkula.

B ez G rethen Fric ne bi znao Šta da radi

u Parizu, — G rethen m u je davala pole­

ta: »Pljačkaj!* G rethen je m u za pljačke.

Fric ko ji »nabavlja« kobasice u Krasnoda-

ruJ posvećuje svo j plen Gretici. K ada H it­ler u m inhensko j krčm i proslavlja pljač­ku i hva li se da su N em ci opljačkali U kra­jinu , na n jegova usta govori plava, m lita ­va i neza jažljiva Grethen.

K o zna Šta sanja neka frau K va čke u

Svinem indeu. P isma N em cim a puna su naj- neobičnijih m olbi. Jedna glupača koja živ i u K olbusu, piše m užu: »A k o m ožeš, nabavi m i haljinu ruske p lem ićke s perlam a, —

videla sam u »Ilu strir te«, nosiću je m esto

ogrtača«. Druga je poželela »kapu ruskog

kozaka za našeg mališana«. T raže p tič je :

m leko, ničega se ne libe i oduševljeno pi- .

šu: »T vo j paketić bio je vezan krasnim ka-

napom . M olim te, vezu j u vek pakete dob­rim ruskim kanapom «,

P lavooke .sanja lice im aju basnoslovan

apetit. M arta Z im el piše vereniku: »Čo­

koladu sam ostavila za malog, a slaninu.,

i m ed pojela sam odjedanput, a nisam ni

primetila«. D ražesno živ inče koje je kadro, •

čak i ne prim etivši, da proguta slaninu s m edom !

Frau T ro j poučava m uža : »I ja sam

proživela tešku zim u. P išeš m i da je kod

vas tropska vrućina, ali ipak pom isli na

zim u i na m ene.« Š ta je za tu žen ku rat, -

krv, sm rt. N jen m u ž je odavno poginuo

kod V oronježa, a ona još u vek sanja o vu ­

nenoj bluzi. Druga G rethen, fra u Salpeter,

traži da jo j m u ž pošalje iz Staljingrada »elegantno kupaće kostim če«. Ta osoba je

pisala: »Frau K učenro jter predala m i je tv o j veliki paket. U njem u je bio lastiš. M nogo sam se obradovala. Dobro što si poslao sitnog šećera, m ogu napraviti tortu . N e zaboravi da su m i potrebne le tn je ci­pele broj 38. Paket sa srebrnim servisom za kafu , prim ila sam i stav ila u orm an.

Danas sam obukla novu haljinu od ruskog m aterijala i p lavi slam ni šeširić. Pred to ­bom je tvo ja m ala ženica, ko ju s i sm atrao

tako dražesnom ...« G lupača, n jen m u ž tru- ■ ne u rusko j zemlji-, a ona ko ke tn o šapuće: haljinica, šeširić, ženica. Ona još m isli na »elegantno kupaće kostim če«.

One obožavaju tepanje. G rethen zove

m uža »m užić«, »m oje zl&to«, »m oje malo zlato«. Sebe ne zo ve drukčije nego »tvoja

mala«, »tvoja ženica«, » tvoja lutkica«. I- za tih sla tkih reči krije se . bezdušn i i o kru t­ni gad. Frau A n a Z iger piše iz Prenclau:»R use m ožeš ub ija ti bez griže savesti, čak

i decu, za to što će od svakog ruskog dete- :a posta ti zv ersk i boljševik«.

N em ac Fridrih S m it m učio je u B udjo- n o vk i nevine ljude i trgovao odelim a stre- Ijanih. Zena Fridriha Sm ita, H ristina, gle­dala je na ta j »rad« kao na unosan posao. M u ž je zapisivao ko liko je d evo jaka tukao i ubio, ko liko je kobasica pojeo. H ristina je također vodila tačan račun : »Paketepod brojevim a 159, 160 i 161 prim ili sm o. V elika ti hvala, naročito za kobasicu . . .

Dakle, pošiljke do broja 161 prim ljene su, a sledeće do broja 166' jo š nisu stigle. N a ­dam o se da će ubrzo stići. N a vo d im bro­jeve pošiljk i ko je još n isu stigle: 69, 70, 71, 98. 125, 134, 139, 154, 155... D evojčice se strdšno raduju Sto su dobile cipele...«

U N e m a čko j su o tvoren i naročiti kursevi »za sprem anje rukovo d ite ljk i u Ostlandu«. N a kursevim a se sprem aju N em ice za ob­

računavanje sa seljacim a U krajine i Belo- rusife. Z va n ičn o su u program u nev in i p re d m e ti: m lekarstvo , nega bolesnika,voćarstvo . A li 'je d n a 'od budućih »rukovo­d iteljk i« H ilda G rim piše svom e vereni- . kit: »D akle, kroz tri nedelje videću zagone t­nu R usiju . O vde su nam m nogo Šta obja­snili. O nim a ko ji im aju slabe živce , nije

lam o m esto . Znarn da ću sav ladati taj zadatak. N e m ari Sto m i je dvadeset go­dina i što sam za tebe tvo ja »sirota m a ­la«, ja dobro pucam i Rusi, te bradate zveri, drhlaće preda m nonn«

N ikoga ne vole čak n i s ’voje F riceve : Gerden H ap piše m užu: »R a zu m e se, neću da ti prebacujem , ali znaj: ono što sam ti poslala, sebi sam uskratila . T i kao m u ž m o­raš to znali«. N em a Šta — ljubav! »Zenica«

je poslala »m užiću«, »zlatu«, tri lep in je i brzo dodaje: to sam sebi uskratila , — da

bi on jeo i osećao svu p lem en ito st frau Hap. Ela M ajer re feriše m užu: »Sakrilasam od m am e da sani prim ila paket. N em a sm isla da ih m azim !« A evo kako G rethen odgovora na F ricove žalbe: »Pi­šeš da je ko d vas pravi pakaok Ti vid iš u- vek sam o ono što se tebe tiče. N i nam a

ovde nije lako«. H itler je govorio da je odnegovao generaciju N em aca ko ji liče na m lade zveri bez savesti. K a k v i su F ricevi takve, su i G retice. Z a te ego­istične, tupe žene ne m o žeš naći drugu reč do bezočnost.

D abom e, one m nogo vole da peva ju ro-

/

Broj 109 . V I J E S T I Strana 3

U M I PIHII SlBElHNarodno-oslobodilaoki odbori kao

organi narodne vlasti, uz saradnju javnih ustanova, a podpomognuti ma­sovnim učešćem naroda, neposredno su pristupili u- oslobođenim krajevima podizanju i konsolidaciji općeg narod­nog života.

Kako su, uslijed nezapamćenog haranja i krvavog pustošenja okupatora i njegovih pomagača, naši krajevi te­meljito porušeni, to se ne može odjed­nom svemu doskočiti, već se" mora praktikoVati postepeni, etapni rad.

Taj se postepeni rad uglavnom dijeli na pomoć i obnovu. Pod pomoći ra­zumijevaju se one najhitnije, prve po­trebe, na ostvarenju kojih su u oslobođe­noj Dalmaciji, kao i u našem gradu, sada upravljeni svi napori d sva briga N.O.O.-a, a to su: brana, ogrijev,odjeća i obuća, stan i medikamenti. Ovdje spada takodjer i organizacija obrade zemlje za narednu žetvu i berbu, mjere za spriječavanje daljnjeg smanji­vanja stoke, uveden je ribolova, nasto­janja da prorade obrti, industrija, te us­tanove, zavodi i poduzeća javne službe, kao: osvjetljenje, vodovod, bolnice, transport, škole i slično, — ukoliko nisu u pitanju opsežnije rekonstrukcije ili nove gradnje.

Obnova obuhvaća mjere za uspo­stavljanje i unapredjenje privrede u cjelini ili, kako se kaže za prebačaj privrede na mimodofoski kolosjek. G ra­nica izmedju pomoći i obnove teško se dade odrediti;, pošto se i sama pomoć može sm atrati početnim i sastavnim dijelom obnove. Stoga, uporedo sa uka­zivanjem prve i neposredne pomoći na­rodu, treba pristupiti i izradbi planova za obnovu narodne privrede u čitavom njezinom kompleksu, odnosno za iz­gradnju života zemlje uopće. Pritom treba paziti da se i sami radovi prve pomoći usklade sa planovima obnove ili, barem, treba nastojati da se oštro nebi kosili s njima.

Jedna od najvažnijih komponenata predstojeće obnove je izgradnja naših porušenih gradova i popaljenih sela. Po­znato je, da su u staroj Jugoslaviji gra­dovi kronično trpjeli od nedostatka jav­nog konfora, a građevine su se izvodile bez sistema i po načelu »ko da više«.

(Nastavit će se)

i z Š i b e n i k a

/ W f • 1 a J • -l n d a n a i t r i n o ć i u d a r n ič k o g r a d a

n a š ih r a d n ik aNaš grad je teško stradao uslijed zrač­

nog bombardiranja i neprijateljskih razara­nja (šprengovanja). Mnoge zgrade, većina u gradu, ili su porušene ili su unutar de­molirane.

Hotel „Krka", najveći i najbolji hotel kojega smo imali, doživio je tešku sudbinu. Jedno zbog toga što su u njegovoj blizini pale mnoge bombe, a drugo i radi toga što su u njemu stanovali Nijemci. Bez sta­kala, napukli zidovi i štropovi, uništena ka­nalizacija i rasvjeta.

Uglavnom, zgrada neprikladna ni za ured, ni za stanovanje.

Zgradu je trebalo žurno osposobiti i dovesti u red.

Tri dana i tri noći udarničkog rada. Uz ledeni fijuk bure orila se „Krkom*, od strehe do verande, pobjednička pjesma rada. Oko sto radnika radilo je svoj posao neumorno i sa ljubavlju. Takmičili su se među sobom zidari, sa stolarima, električari i instalateri sa mehaničarima i bojadisarima. Naše žene također nisu zaostale, njih je čekao isto tako zamašan posao - i one su ga udarnički izvršile.

I poslije tri dana, od de'molirane zgra­de sa 50 soba i dvjema velikim verandama, ■te prostranim kuhinjama, gledamo „Krku" obnovljenu i sposobnu da odgovori potre­bi kojoj je namjenjena.

Radnici — udarnici gradskog tehničkog odjela izvršili su u tri dana i noći, ono, što bi i u normalnim prilikama bilo teško u 15 dana.

Ali, radili su svijesno i partizanski; vrijedno pohvale.

Pušteno je u prodaju 300.000 cigaretaOKNAPROD je prošlih dana pustio u

prodaju 300.000 cigareta. Skorih dana razdi- jelit će se manja količina jHgica. Pola va­gona smokava podijeljeno $e građanstvu uz cijenu od po 1.600 Kttna kg. Za vrijeme Božića izdano je 6.000 kg mesa stanovni­štvu Šibenika i otoka.

Mi M a da odgoji omladiou svijesni) I sposobnu, koja će slu ilti narodu I čuvali tekovine naše borbe

Odmah po oslobođenju našeg okruga organi narodne vlasti in­tenzivno su pristupili radovima i pripremama za otvaranje o- snovnih i srednjih škola u Šibe­niku i cijelom okrugu. Ovaj rad imao je svoj uspješni završetak u mjesecu decembru. U drugo; polovini decembra otvorene su škole na cijelom području šiben­skog okruga. Skoro u svim se­lima našeg okruga rade sada škole, a u samom Šibeniku rade 3 osnovne škole, gimnazija, uči­teljska i trgovačka škola.

Za vrijeme trogodišnjeg pašo- vanja okupatora mnoga sela našeg okruga su ili potpuno ili djelo­mično popaljena i uništena. Škol­ske zgrade su velikim dijelom stradale. Od 41 državne školske zgrade na teritoriju okruga spa­ljeno je ili demolirano 27 škol­skih zgrada. Školski namještaj je stradao još više nego zgrade. Njega su fašisti nemilosrdno Uništavali, palili i lomili.

Narodna vlast je veliki broj tih zgrada već osposobila za rad uz jaku podršku cijelog naroda i naših organizacija JNOF-a, AFŽ-a i USAOH-a. S istim ona- kovim oduševljenjem, kojim je pred tri godine prihvatio borbu, narod sada radi na obnovi svo­jih kuća, a u prvom redu svojih škola. Sva sela, a osobito ona koja su po prvi put dobila ško­le, ne mogu da izraze svoju radost i spremna su da ukažu svaku pomoć školi i učitelju. Divan primjer požrtvovnog rada i ljubavi prema školi pruža selo Raslina. Već odavno potpuno, do temelja, spaljeno selo, narod je odmah poslije oslobođenja počeo da obnavlja. Prvo što su učinili bilo je da jednu zgradu osposobe za školu. Danas Rasli­na dobija prvi put svoju školu,

pravu , narodnu školu, koja će uporedo s drugima prosvjećivati i odgajati djecu u pravom na­rodnom duhu.

Stručni i pomoćni učitelji iako još u nedovoljnom broju, iako u teškim uslovima rada, trude se svojski da dobro obavljaju svoj posao, da korisno služe svom narodu.

U samom Šibeniku otvor o- snovnih i stručnih škola uslijedio je u drugoj polovini mjeseca de­cembra. Dok su roditelji i uče­nici nestrpljivo.očekivali da škola počne, dotle su se popravljale zgrade, održavale konferencije s nastavnicima, sastanci sa rodite­ljima i vršio se upis. Sav taj posao obavljen, je prilično brzo i došao je dan radosti — otvor škole. To je poslije oslobođenja bila sigurno najveća radost za cijeli Šibenik, a naročito za našu omladinu.

Danas na šibenskog okrugu tadi 61 osnovna škola, dok ih je za vrijeme Jugoslavije bilo svega 52. Na njima rade 122 nastav­nika, a škole pohađa oko 5337 učenika. U srednje škole upisano je 787 učenika, a predavaju 34nastavnika.

Sve škole rade u jednoj zgradi.Škola je započela. Rad se od

vija dobro, ali još ima mnogo poteškoća koje treba savladati. Treba upornog rada i žrtava da se naše mlado školstvo ojača i podigne da bi potpuno udovoljilo velikim zadacima koji pred njim stoje. I nastavnici i učenici, svi­jesni svojih dužnosti prema svom narodu i državi, učinit će sve što od njih bude tražila narodna vlast za dobro i napredak naše nove narodne škole, koja treba da odgoji omladinu, koja će svim svojim silama i sposobnostima služiti svom narodu i čuvati ve­like tekovine'naše borbe.

D.

manse o »nemačkoj ljubavi» i »nemač-

koj vernosti«, a spariće se sa prvim pro­

laznikom. Nem ačke novine pune su saveta.

»Ne treba zaboraviti na čistotu nemačke

rase«. A li Greticu su vaspitavali kao rasnu

kravu. A svetu još nije poznata krava ko­

ja se brine o čistoti svoje rase. Frojlajn

Gusti Bop piše: »Da. dragi moj, ko je po­

zvao tvoju Gusti tako kasno uveče na*

kupanje? Jedan zgodan železničar, ali ne

dopada mi se«. 1f)vu Jrethen još b irft ali

vojnik Hans Klajn, koji je bio na otsustvu, javlja svome prijatelju: »Spavati sa ženom vojnika na frontu, to je kod nas najobič­nija stvar, ne moram je čak ni častiti ili m oliti«. Esesovac V ilfred Rabe, koji je po­ginuo kod Lenjingrada, saznao je Šta znači Gretina vernost; neposredno pred sm rt do­bio je pismo od svog kolege : »Tvoja bivša verenica sprijateljila se s jednim Francuzom. Izjavila mi je da nema sm i­sla čekati Nemca, ima bolji izlaz«- Grethen

■piše iz Koblenca kaplaru u Raugausu: »Medu ženama vojnika koji su na frontu poznajem osam trudnih, i pri tom jedna se spandala sa činovnikom koji izdaje po­moć. a druga je_ uspela sa dva Italijana, pa ni sama ne zna ko je otac«. Ove pla- vooke vile nisu samo bludnice, one su i strašljive. Nisu videle ni neprijateljsku vojsku ni partizane, pa ipak drhte od stra­

ha. Koga se boje? Golorukih ratnih zarob­

ljenika, stranih robova. Gilherd koja živi u Zihelbertu žali se vereniku: »Juče sam se uplašila. Probudim se noću i čujem — r\e- ko ' strašno viče. To je bio neki Poljak.... Uveče neću nikada izlaziti sama...« Ovu Gilherd ne teši čak ni to da su N em ci u Zihelbertu obesili Poljaka. Piše da nije sti­gla da vidi kako vešaju, — »nisam imala vremena«, i dodaje: »Opasno je ići po uli- lici«. Johana Rohe se boji, ali ne Poljaka, nego Rusa. Ona piše iz Vajsenfelsa: »Svake nedelje pojavljuju se ovde odbegli Rusi. Bojim se čak da idem po šino . Uhva­tili su ih i kako su ih batinali gumenim pa­licama! . . . Pored toga odbeglo je dvoje ruske dece od 8 godina«. / Johana ponav­lja: »Bojim se«. Da, ovo debelo i pakosno živinče boji se osmogodišnje dečice! A E- rika Kracer se dere: »Danas su tri ženepošle u šumu, da beru jagode i videle od- begle Ruse. Zene su otrčale po policiju.. . Jedna je žena uveče otišla u baStu, od­jednom se pomolila nečija ruka i uhvati­la je za nogu. Zena je bila izbezumljena od straha, ostavila je sve i pobegla...« Da to možda priviđenja noću ne jure Nemice, ili seni ubijenih, u-čije su se krpe Grete o- bukle?

Lako je zam isliti kako se N em ci pona­šaju za vreme bombardovanja. Evo pisma vahmajsteru Hansu Linglingu od njegove supruge i i Kelna: »Jedino moje, drago, do­bro l verno zlato! Molim te, dragi, nemoj da se plašiš! To je više nego strašno! Du­

šo, to je užas. To je poslednji obračun! Ne mogu prosto verovati da uopšte posto­jim. Nećeš mi poverovati, ali kada mislim moram plakđti, plakati i opet p laka ti Dra­gi moj mužu, neshvatljivo je kako je tvo­ja ženica još živa!.... Strahota! Zamisli, Hansi, moja bunda postala je žr tia rata i novi š to f fzgoreo je kod krojačice. Da dragi m oj mužiću, tako je to kod nas! A- ko sada dođeš, neću čak moći da te doče­kam na stanici, jer stanice više nema.... Ah,

Aztmo, kad bi mogao biti ovde! Moram sa- .ma proživljavali ovaj užas... Ko zna, m ož­da ćeš ubrzo primiti m oj telegram da sam bez krova. Onda svakako dođi. Da, zla­to moje, s tim da računamo! Za sada sam zadovoljna Sto sam sačuvala život . . . .« Tako kuka zbog propale bunde među ru­ševinama, strašljiva i sam oživa kučka.

Mi smo najzad videli Nemice kako .pla­ču. One ne plaču od tuge, nego od straha. Nemački radio moli G reticu: »Zene tre ­ba da znaju ugušiti suze, kad im teku iz ovog iJi onog uzroka. ZLi jezici tvrde da žena više .plače ukoliko ima tmainje razloga za to! "Poznato je da velike glumice mogu plakati u S'vaJcom trenutku. To p o k azu je . da možemo vladati svojim suzama. Ne mačke žene ne smeju plakati«.

Loš komedijaš poziva Greticu da se ne krevelji. A li Gretice se i ne krevelje. O- ne plaču zato što im niko više neće po­slali slanine i meda. Plaču zato što su po­red kupe čule korake nepoznatog roba. Skri-

če zbog izgorelih haljina. Deru se od stra­ha, kad čuju zavijanje sirene: svojim urla­njem nadvikuju sirene. Gube glavu. Nisu to glumice, to su ženke koje viču zato Sto se približuje čas odmazde.

Prale su krv sa dečjih haljina. N isu o- prale decju krv sa svojih ruku, saučesniče lopova, pomoćnice dželata, suložhice gnusnih ubica.

Zena — to je velika reč. U toj reči je nežnost i ponos, devojačka čistota, samo- p'ožrtvovdhje 1 d r u g a r i c e ■podvig majke. M 'ogu’li 's e ovle1 ogavne ženke nazvati že- ndma? Z d r ‘je žena frau Smit ša njenih 160' paketa? Ne, to je Živince. T d 'je od­mazda istorije: u Nemačkoj, koja je stvo­rila vojsku dželata, vojsku pljačkaša, nema v išed lie uzvišene, plemenite žene koja če­ka druga iz borbe za slobodu.

Velika je čistota ruske žene. N jenu po- Žrtvovnost, njenu duševnu snagu opevali su naši veliki pisci. Tanja Lariha, junaki­nja l. Tiirgenjeva, Ana Karenjina, Grunja — ko\ se nije zanosio tim uzvišenim likor vima? Poznata nam je hrabrost sovjetske Žene, heroizam Zoje 1 Kosmodemjanske, ratni ipodvizi naših partizanki, samopregor- ni iretdi naših žena u sanitetu i u službi ve­z e .1 MO se> za 'žen sku čast borimo protiv gnusnih Nemacai

13' novemibra 1942 godine

JI ja ERENBU RG

Proces u Sofiji U l zasjedanje Oblasne skupštineBugarski narod sudi krivcim a za u-

čestvovan je Bugarske na strani fa š i­stičkog bloka.

Raspisani su neposredni tajni izbori za teritorij Ualmacije

N jem ačko-fa iis tičk i zlikovci počinili su širom E vrope zločine koji svojim razm jerim a nađm ašu ju p e rfid n a uoistva iz doba N erona, španske inkvizicijo , ži­dovskih pogrom a, a u to d a fa i bijelog te io - r a koji je u krvi ugušivao revo.lucioar.ic p o k re te naro d n ih m asa nakon 1848 g. Z lo ­čine koje su počin ili h itle rovc i ' n jihovi sa te liti nad m ašu je sve što čov ječja n a š la m ože da zajiiisli. N arod i E vrope p re p u š ta ­ni su m asovnim poko ljim a fašis tičk ih sil­

nika. Č itava p o d ru č ja un ištav an a su, n.irod voden u logore. Ni p red čim e nisu so oni

žacali. K atin , K ragu jevac , H ark o v i drugi g radov i E vro p e sv jedoci su najg rozn ijih

z ločina h ille ro v a čk ih neljud i.

Čitavi narodi žrLvovani su na oltar hitlerovog poretka i bili sudionici bez­brojnih ubistava, pustošenja i pljačke. Ta­ko su bugarski izdajnici oko dvorske ka­marile kraljevskih namjesnika fcneza Jvi- rila, profesora Filova I generale Mihova, gurnuli bugarski narod u rat na strani Njemačke. Zločinačka družina na čelu sa kraljem njemačke krvi, bezbrojni ministri, savjetnici, poslanici, bankari, velmože i mogućnici, omogućili su hitlerovačkim hor­dama da iza leda napadnu narode Jugo­slavije i Grčke, navjestili rat savezničkim narodima" i vodili otvorene pljačkaške po­hode protiv jedinica NOV-a Jugoslaviie.Ista ta družina ubica, pljačkaša i izdajnika prikrivajući se neutralnošću prema Sovjet­skom Savezu, bila je leglo svih najmračni­jih pothvata protiv ove zemlje.

Zahvaljujući pobjedama Crvene armije, -B ugarska je oslobođena kako od Nijema­

ca, tako i od njihovih sofijskih pomoćnika. Narod Bugarske dovršava likvidaciju i po­sljednjeg traga fašizma. Bugarski narod o- kupljen oko vlade Otačestvcnog fronta u- čestvuje u razbijanju poraženih njemack'h trupa i pomaže narodima ■'Jugoslavije u

protjerivanju hitlerovaca. Razoružana je

protunarodna žandarmerija, policija, u- spostavlja se narodna milicija,' stvara na­rodna armija i iz društvenog života ukida­ju se i posljednji ostatci fašističkih

ustanova.

Već nekoliko dana pred narodnim su­dom u Sofiji vode se dva velika procesa.U jednoj sudskoj dvorani na optuženi.-toj

klupi sjede kraljevski namjesnici, dvorski

savjetnici, ministri pretsjednici, ministri i razni »ugledni« članovi dojučerašnji1! iz­

dajničkih kabfneta. U drugoj dvorani optu­ženi su »narodni« poslanici i drugi ruko­

vodioci pokalja, pljačke i ubistava.Njihove žrtve traže pravednu odmazdu;

poklani, pogaženi, mučeni, popaljeni, traže

da krivcima bude suđeno. I -sam narod

Bugarske, koji je odan načelima demokra­

cije, slobode i napretka traži da budu za­

služeno kažnjeni svi oni koji su odgovorni

za sudjelovanje Bugarske u ratu na strani

hitlerovaca.

Proces u Sofiji i.ajbolji je dokaz od­

lučnosti vlade O tačestvcnog .fronta da

zasluženo kazni ratne zločince i> da

time doprinese veliki obol budućem

bratstvu m eđu narodima Buganske, Make-IIĆ

donije i Srbije. Bugarski narod odan

načelim a slobode,' slavenske solidarnosti

i napretka korača k ostvarenju nove

sretne zajednice u kojoj će Bugari naći

oživotvorenje "vjekovnih snova svojih naj­

boljih sinova:

Proces u Sofiji dat će zadovoljštinu

syjm bezbrojnim herojima slobode palim

k ro z m u č e n ja i p o n ižen ja - D a n a s , k ad a

Evropom duh slobode povezuje miliionske

mase dojučerašnjih robova Hitlera u jedan

n e sa lo m lj iv i p o k re t, o su d a u S o fij i b iće

najveća pobjeda narodnog m učeništva, ko­

ja će još više' pojačati svenarodni anti­

fašistički blok. M ilioni poklanih širom či­

tave Evrope, prognani, popljačkani i o-

beščašćen i znadu da su njihove žr’ve

stvorile veliko djelo, ostvarenje nove s i f t / ’e -

D ana 28. i 29. prosinca održano je u Splitu 111 zasjedanje O blasne skup­štine, a prvo na oslobođenom teritori­ju. Skupštinu je otvorio pretsjednik O- blasnog NO O -a D alm acije V ice Bu- ljan.

Tajnik O blasnog NO O -a D rago G izdić izn io je izvještaj o radu N O O -a u D alm aciji. D an as je č itava D a l­m acija oslobođ en a zahvaljujući h e ­rojstvu naših boraca, pom oći bratske C rvene arm ije i vojska naših saveznika. D alm acija je doprinijela' veliki obol na dijelu oslobođenja. Preko 97.000 bora-

• ca bori se danas širom čitave naše do­m ovine da bi svim našim narodim a stvorili novu sretnu zajednicu napretka i blagostanja. U posljedn je vrijem e stupile su h iljade i h iljade novih bo­raca da i oni doprinesu svoj ud io u zajedničkoj borbi-

N arodna vlast je svuda u sp ostav lje ­na i norm alno fukćion ira . Rad na . obnovi zem lje razvija ' se udarničkim poletom . Izgrađuju se putevi, osposo-, bljavaju željezn ičk e pruge, obnavljaju razrušen i dom ovi, Vodi se briga za zdravlje naroda.

U organ izac ion om pogledu većina odbora nije izabrana Odozdo jer prilike to n ijesu o m o gu ćiva le . Danas, kada je čitava Dalmacija oslobođena, narod će moći da putem tajnih neposrednih iz­bora na najdemokratskiji način izrazi svoju volju.

P itanje preharne vo jsk e i naroda su( najg lavnija p itanja k o ja sto je pred na­šu narodnu v last. T eško ekonom sko stan je koje je iza zv a lo rat i pu stošen ja oku patora još je v iše p o g o rša lo te­ško stan je prehrane, ko je je i u pred­ratno doba bio jedan od najtežih p ro­b lem a pasivn e D alm acije . Prehranben.e o rg a n iza c ije preduzim aju sve da bi p o ­m ogli narodu u teškom stanju i pruža­ju svek o lik u p o m o ć p otrebam a vojske. P otreb n o je da se v lastitim sretstv im a p o m o g n em o dok nam stig n e p om oć, koju je v eć o rg an izirao Z A V N O H i A V N O J . U V ojvod in i rezerv iran e su

v e lik e k o lič in e hrane za nas, a takođ er n aše n arod n e v la sti p red u ze le su m je-

re da bi p o ja ča li v e ze sa su ­sjedn im zem ljam a. P rom et se p o s tep e ­no o b n av lja , te šk o ć e m o rsk o g tran s­

porta sp riječavaju tran sp ortiran je v e ­će k o lič in e robe i hrane.

N akon oslobođenja nađeno je u državnim bankam a 1.018.005-000 K una i 3-810.000 Lira, a u privatnim banka­ma 205.000.000. Izdaci za prva dva m jeseca, izn osili su 261-194.324 K una i 2.557.999 Lira. V eće svote pozajm lje­ne su Obnaprodu za nabavu hrane.

Dok se industrija uglavnom obna­vlja, zem ljoradnja m ora da savlada ve­like p otešk oće zbog nedostatka radne snage, pu stošen ja od strane okupatora i pom anjkanja teg leće soke i p o ljo ­djelskog alata. N arodn e -vlasti preduze­le su m jere za obnovu zem ljoradnje i razd ijelile veće ko ličine sjem ena. N ajte­že je p ogođ en o stočarstvo , koje je u nekim krajevim a opalo i do 70 posto . O kupator je nem ilosrdno vršio pljačke stoke. L oza je također teško stradala radi nestašice potrebn6g gnjojiva, sum pora i galice.

--N aše narodne v lasti m nogo su učin i­le na socija ln om polju. P od ignu te su narodne kuhinje gdje se dijeli hrana za one koji nem aju nikakovih sredstava za ž ivo t. U cijeloj ob lasti djeluje 6 boln ica sa oko 1.000 kreveta . 22 zdravstven e stan ice i 55 lječnika.

N a polju .prosv jete i tehničk ih rado­va naše su v lasti p o stig le zn ačajne uspjehe.

Tajnik O blasnog N O O -a dr- M iloš Z anko kazao je u svom e razlaganju: » N ije pred nam a sam o zadatak ob n ove nego i izgradnje narodne v lasti. U čiti se razvijati ob ilježja dem okratsk e vlasti, davati p om oć u radu nižim odborim a, i osob lju , ne p o te jen jiv a ti stručna znanja, un ositi što v iše plana, čuvati narodnu im ovin u i ne precjen ji­vati m ale usp jehe, držati čv rsto vezu sa narodom «.

D ruaa tačka d n ev n o g reda bila je - raspis izbora za geoske, m jesne i gradsk e N O O -e. Izbori će biti prove­deni na osnovu deklaracije o osnovnim pravima naroda i građana demokrat­ske Hrvatske donesene na III zasjeda­nju ZAVNOH-a. Izbori će biti provede­ni na osnovu općeg jednakog i ne­posrednog izbornog prava tajnim gla­sanjem. Prihvaćeno je da se neposred­ni tajni izbori provedu od 1. veljače do 15. ožujka na čitavom području Dal­macije, da se do 10. siječnja formiraju okružne, a zatim seoske, mjesne i gradske- izborne komisije-

Nijemci ponovo napadajuNa sektoru između Saara i Rajne uspjeli su

da nešto napredujuLondon, 7. januara. — Njemački na­

pad na sektoru između Saara i Rajne

produžuje se Nijemci, su prešli Rajnu

južno od Strasbourga, gdje nastavljaju

teške bojeve sa savezničkim snagama. Pod pritiskom njemačkih trupa savez­ničke su snage napustile mjesta Bitsche, Wissembourg i zauzele polo­žaje na južnoj obali rijeke Lauter.

Na sektoru njemačke izbočine u Ar- denima savezničke su jedinice napre­dovale sjeverno i zapadno od Basto- gne-a. Nijemci su istočno od Bastogne-a napredovali 3 km. Na sjevernom krila njemačke izbočine, Amerikanci su nešto napredovali nailazeći na jači otpor Nijemaca

Jedna francuska jača patrola prodrla je na njemački ' teritorij nasuprot M uehlhouse-a.

zajednice dem okratskih naroda.

Narodi Evrope uništavanjem ostataka

fašizm a, likvidiranjem i posljednjih a^f.-

nata i sudionika u m asovnim pokoljim a,

stvaraju bedeme- nove Evrope, zajednice

slobodnih i sretnih naroda.

Saveznička avijacija usprkos ružnog vremena nastavlja sa napadima na po­ložaje u neposrednoj pozadini fronta. Jutros rano britanski bombarderi na­padali su koncentracije neprijatelja u prostoru Bastogne-a. »Moskitosi« na­pali su noćas dva puta glavni grad Rajha, Berlin. Preko 1000 teških bom­bardera uz pratnju nekoliko stotina lo­vaca bombardiralo je jučer Hanno- ver.

U savezničkoj Vrhovnoj komandi -na zapadu došlo je do pregrupacije snage. General Eisenhower zadržava i dalje komandu savezničkih snage na zapa­du. General M ontgomery preuzim a ko­mandu I i I X am eričke armije, II ka­nadske i I britanske. Na taj način ge­neral M ontgomery zapovijeda na ot- sjeku fron ta od njemačke izbočine u Belgiji do savezničkih položaja u Ho- landiji. Vojni kom entatori kom entira­jući ove najnovije prom jene ističu da je saveznička Vrhovna kom anda uči­nila ove prom jene zbog novo nastale vojne situacije na ovom dijelu evrop­skog ratišta.

Započelo je zasjedanje američkog kongresaW ashinglon, 4. januara —— Z apočelo

je 97. zasjedanje am eričkog K ongresa. K ongres se sada nalazi pred odlukam a od izvanredne važnosti za SA D , pa i za sve države svijeta. Pretsjednik R oosew elt održaće 6 . - - og svoj jna- stupni govor iz kojega će se razabra­ti sm jernice buduće politike SA D -a. G ospodin R oosew elt u izjavi prlikom otvaranja K ongresa kazao je da o če­kuje da će se sastati sa gospodinom Churchillom i m aršalom Staljinom . O- svrčući se na pisanje pojedinih novjna o nesuglasicam a m eđu 'saveznicim a, izjavio je: »Izm eđu savezn ika postoji prisna saradnja. Oni koji pišu o ne­suglasicam a i razlikam a često zab o­ravljaju na razliku izm eđu n ačela i pojedinosti« .- U skupštin i dem okrati im aju 243 svoja pretstavnika od ukupno 435, dok

■republikanci im aju 190 pretstavnika. Stanje u Senatu nije izm ijen jeno; demokratii raspolažu sa 57, a republi­kanci sa 38 č lan ova . K ongres t^eba da izabere pretsjednika K ongresa . K a­ko dem okrati im aju većinu ' to je o- siguran izbor članu dem okratske stranke-

P olitika ak tivnog su djelovan ja A- m erike u ratu na strani savezn ičk ih naroda im a danas m nogo veću podr­šku budući je R o o sew elt na posljednjim p fetsjed n ičk im izborim a dob io uvjer­ljiviju većinu i n jegova politik a uživa podršku v ećin e naroda-

G ospod in R o o sew elt iza ša o je na izbore sa parolom aktivnog su dje­lovanja S A D -a na strani ve lik ih sa ­vezn ika. m o b ilizac ije sv ih rasp o lož iv ih ljudskih i m aterija ln ih sn aga za što prjje uspješno dok rajčanje rata, p o ­b oljšan je u slova rada i provad an je soc ija ln ih m jera za ob ezb jeđ en je z a ­štite radnika u slučaju n eza p o slen o sti, bolesti i izn em o g lo sti.

S l i l i je s i l i l i madžarsku e i i m a delegacija l

Moskva. 5. jamu ara — U Mosikvu je

stigla madžarska delegacija u cilju skla­panja primirja. Nova privremena nacio­nalna vlada Madžarske postavila je sebi za cilj da sve učini kako bi oprala ljagu sa

Madžarskog naroda za izdajničku rabotu

njemaičko-imadžarskih agenata. Oilj nove

vlade je da uspostavi prijateljske’ odnose

sa savezničkim narodima, da u zemlji lik­vidira ostatke fašističkih zlikovaca i da na­rodu povrati slobodu i blagostanje.

Grof K.aroly pretsjednik udruženja slo­

bodnih Madžara u Londonu u jednoj svo­joj izjavi pozvao je sav narod na surad­

nju sa savezničkim narodima, posebice, sa

narodima Sovjetskog Saveza, podvukao

potrebu provođenja agrarne reforme, da

sa raspodjeli zemlja seljacim a koji ju

obrađuju i da se u zemlju^tuvedu tekovine

demokracije. Samo kroz demokraciju i •

aktivnu borbu protiv, hitlc^ovačko-salašije-

vih zločinaca narod M adžarske naći će

ostvarenje svojih opravdanih zahtjeva.

P o s je i g o s p o d in a C l iu r c l i i l la F r m c u s k o j

London,*. 6. januara. — Gospodin Churchill u pratnji šefa imperijalnog generalštaba u Evropi održao je kon­ferenciju u Francuskoj sa generalima Eisenhowerom i Montgomeryem, za­tim sa generalom De Gaulle -om i britanskim ambasadorom u Francus­koj.

»Atlantska povelja u budućem dru­štvu odigrati će važnu ulogu, jer ona, iako ne potpisana, priznata je od svih

ujedinjenih naroda«. (Roosewelt)

i