VISOKA RENESANSA U SLIKARSTVU
Visoka renesansa( razvijena renesansa ili cinquecento) je kasna
faza renesanse koja se javlja prvom polovicom 16.stoljeolja.
Umjetniko sredite postaje Rim. Poinju se graditi knjinice, galerije
i muzeji. Razvija se matematika, fizika i astronomija za to su
najveom mjerom bili zasluni Nikola Kopernik i Galileo Galilei.
Renesanso slikarstvo bitno je za razvoj umjetnosti zato jer
umjetnici poinju sluiti perspektivama vie nego do tada(geometrijska
perspektiva) i poinju prouavati ljudsko lice i ljudsko tijelo
(portret i akt). Prouavanje ljudskog tijela dolo je do takve razine
da su umjetnici pokuavali to vjernije osjeaje koje su vidjeli na
licima svojih modela prenesti na slikarsko platno.
U doba visoke renesanse poinje se cijeniti umjetnikova rad tako
da umjetnici napokon dobivaju znaajan ugled u drutvu. Vlada misao
da su umjetnici geniji koji su nadahnuti od Boga.
Za slikarstvo visoke renesanse bitna su tri umjetnika: Leonardo
da Vinci, Michelangelo Buonarroti i Rafael. Leonardo da Vinci prvi
poinje koristiti sfumato tehniku slikarstva koju karakteriziraju
tanki slojevi boje koji promatrau izgledaju poput zraka.
LEONARDO DA VINCI
Leonardo da Vinci ( 1452. - 1519.) talijanski slikar, arhitekt,
pronalaza, muziar, kipar, izumitelj, matematiar i inenjer. Period
-visoka renesansa Vrsta umjetnostislikarstvo, skulptura,
arhitektura Djela - Mona Lisa, Posljednja veera, Bogorodica na
stijenamaLEONARDO DA VINCI bio je talijanski slikar, arhitekt,
izumitelj, kipar, matematiar i inenjer. Najpoznatija djela su mu La
Gioconda poznatija pod imenom Mona Lisa, Bogorodica na stijenama i
posljednja veera. LA GIOCONDA( MONA LISA)Najslavnija slika svih
vremena, kada ju je kralj Franjo 1. ugledao poelio ju je samo za
sebe te je ponudio 4000 zlatnih dukata. Smatra se idealnim
portretom. Umjetnik je neprestano pokuavao postii savrenstvo koje
nikako nije uspio dostii smatrajui je nedovrenom. Sve inovacije
koje su uvedene u renesansnom slikarstvu vidljive su u ovom djelu.
Mona Liza je Leonardova najpoznatija slika, koja je poznata po svom
misterioznom osmjehu. Ovo djelo je jedinstven primjer sjedinjavanja
dvije slikarske tehnike sfumato-a i chiaroscuro-a koju je Leonardo
doveo do savrenstva. Leonardo je Mona Lizu slikao skoro tri godine
od 1503 do 1506. Mona Liza je jedna od rijetkih Leonardovih slika
koje su i do dan danas ouvane. Mona Liza se uva u Luvru u
Parizu.
LEONARDO DA VINCI- BOGORODICA NA STIJENAMA
Ova slika bila je namijenjena kapeli crkve Svetog Franje u
Milanu ali tamo nikada nije postavljena barem ne u verziji kakva se
danas uva u Louvreu. Naslikana je tehnikom ulja na drvu. Projekt je
predviao bogati drveni okvir i jo dvije slike koje bi prikazivale
anele glazbenike; ali se cijela slika nikada nije bila dovrena zbog
svae umjetnika sa naruiteljem. Na slici se ovjek i priroda savreno
spajaju jedno u drugo zahvaljujui atmosferi koju je umjetnik
postigao laganom izmaglicom. Svjetlost prodire u scenu kroz oveu
pukotine i rascjepe u stijeni ali oslabljena atmosferom u pilji te
nakon to se zavukla do najtamnije dna vraa u prvi plan kako bi
punim sjajem obasjala likove na slici . Sloeni kontrast svjetla i
sjene te blizine i daljine stvara tamnu ali i dinaminu
pozadinu.
MICHELANNGELO DI LODOVICO BUONARRORI SIMONI
Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni (1475.-1564) bio je
talijanski renesansni slikar, skulptor, arhitekt i pjesnik
Period-Visoka renesansa Vrsta umjetnosti-slikarstvo, skulptura,
arhitektura Djela- freske u Sikstinskoj kapeli, Posljednji
sudMICHELANGELO BUONARROTI
Michelangelo di Lodovico Buonarotti Simoni je roen 6. oujka
1475. u mjestu Kapreze u Toskani. Odrastao je u Firenci, gdje je
veliki utjecaj za njegovo potvrivanje kao umjetnika imao atelje
brae Ghirlandaio. Michelangelo je, pored Leonarda da Vincija, jedan
od najinspirativnijih umjetnika talijanske kasne renesanse, kao i
svijeta umjetnosti openito, s uzorom u svom prethodniku Donatellu.
Buonarroti se smatra umjetnikom koji modelira kistom. Najpoznatija
djela su mu niz slika iz Starog zavjeta na stropu Sikstinske
kapele(Sistine) i tondo Sv. Obitelji
STROP SIKSTINSKE KAPELE( SISTINA)
Na stropu crkve prikazan je niz tema iz Starog zavjeta od
stvaranja svijeta i Adama i Eve pa sve do opeg potopa. Sve je
prikazano na stropu , a monumentalne likove biblijskih predaka,
starozavjetnih proroka, Sibila i golih mladia u pokrajnjim
lunetama. Objektivne potekoe uslijed prostranosti (povrini od
gotovo 800 m) i ogoljenosti svodne povrine Michelangelo je
briljantno svladao otkrivajui svu sloenost njegovog genija. On je
iznad zbiljskih arhitektonskih elemenata postavio oslikanu
arhitektonsku strukturu koja je, zapanjujuim trodimenzionalnim
efektima, smjesto razliite figurativne teme.
POSLJEDNJI SUD Nakon 20. godina Michelangelo ponovo oslikava
kapelu ali ovoga puta stvara na zidu oltara fresku Posljednji sud.
Tristo likova ispunjaju nacrt zapanjujue dosljednosti i jasnoe,
gdje je prostor organiziran kao istinska arhitektura likova.
Velianstvenim prizorom dominira lik Krista, neumoljiva Sunca,
uzdignute desnice, u znak osude. Bogorodica uz njegov bok
predstavlja uvijek ivu vezu izmeu Krista i ovjeanstva. Ostali
likovi suda su proroci, apostoli i muenici. (Michelangela je
zanimalo sve to je neobino ili "drukije", pa je svoj iskrivljen i
izoblien autoportret naslikao skriven u oguljenoj koi to je muenik,
sv. Bartolomej dri u ruci.) Zdesna Mojsiju su izabrani, slijeva
osueni. Na nebu su u lunetama, svrstani aneli s predmetima kojima
je muen Krist. U dnu lijevo je prizor uskrsnua mrtvih: grupa anela
u sredini, nosei sudnju knjigu, puu u trublje, dok iz otkrivenih
grobova ustaju mrtvi da bi se okupili u Joafatskoj dolini. I dok se
dobri uzdiu u Nebo praeni nemonim bijesom demona, zli su survani u
bezdan, gdje ih eka Haron s laom i Minos, pakleni sudac.
RAFFAELLO SANTI
Raffaello (1483. - 1520.), talijanski slikar i graditelj. Pravo
ime mu je bilo Raffaello Santi. Period-Visoka renesansa Vrsta
umjetnosti-slikarstvo Djela-Atenska kola,Portret Pape Lava X.,
Vjenanje djevice
RAFFAELLO SANTI DA URBINO Rafael, pravog imena Raffaello Santi
da Urbino, bio je talijanski slikar i arhitekt Visoke renesanse. U
Rafaelovu slikarskom djelu doao je do punog izraaja duh visoke
renesanse sa svojim zanosom za klasinu harmoniju i idealnu ljepotu.
Kao objektivna vrijednost u slikarskoj umjetnosti ostaju istoa
njegovih crtea, jasnoa kompozicije, vedrina kolorita i neposredna
ljudska realizacija portreta. Rafael je izvrio golem utjecaj na
svoje uenike i suradnike. Njegov crte i kompozicija bili su uzor
mnotvu njegovih sljedbenika. Rafael je majstor sklada, a njegova
umjetnost je lirska i dramska. On je bio najreprezentativniji
slikar renesanse koji je u svoju umjetnost uklopio sve dotadanje
spoznaje i iskustvo umjetnosti. Najpoznatija djela su mu Vjenanje
djevice, Atenska kola i
VJENANJE DJEVICE
ATENSKA KOLA
Atensku kolu je Rafael naslikao u svom kasnijem stilu u kojemu
su slike slikane u velikim dimenzijama, s brojnim likovima u
pokretu i snanim svjetlom i sjenama.. Takoer je kombinirao u
geometrijsku kompoziciju , kjaroskuro, sfumato i atmosferskom
perspektivom i snanim likovima. Filozofi predstavljaju vodeu kolu
antike grke filozofije u jedinstvenoj prostornoj kompoziciji.
Figure su poredane horizontalno na gornjoj stubi s prepoznatljivim
grupama s obje njihove strane. Na slici se nalaze Pitagora,
Diogenez, Euklid, Platon, Aristotel i Michelangela koji je u
vrijeme dok je nastajala ova slika oslikavao svod Sikstinske kapele
kao i mnogi drugi poznati antiki filozofi i umjetnici.
