33
Visoka tehni č ka škola Niš Internet tehnologije (1) INTERNET Globalna računarska mreža Prof. dr Zoran Veličković, dipl. inž. el. Februar, 2018. Studijski program: Savremene ra č unarske tehnologije

Visoka tehnička škola Niš - vtsnis.edu.rsvtsnis.edu.rs/wp-content/plugins/vts-predmeti/uploads/1_Internet... · Internet tehnologije (1) INTERNET ... Internet stek protokola (1)

  • Upload
    hadiep

  • View
    227

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Visoka tehnička škola Niš

Internet tehnologije(1)

INTERNET –Globalna računarska mreža

Prof. dr Zoran Veličković, dipl. inž. el.

Februar, 2018.

Studijski program:Savremene računarske tehnologije

Osnovne informacije o predmetu KURIKULUM:

Predavanja: 2 časa

Laboratorijske vežbe: 2 časa.

Predavanja su obavezna!

Laboratorijske vežbe su obavezne!

Kako do OBAVEZNIH 30 bodova?

Predispitne obaveze.

Ispitne obaveze.

Način polaganja ispita.

Predispitne obaveze + KOLOKVIJUMI + Ispit = max 100 bodova.

max (10 + 20) + (20 + 20) = max 70 bodova u toku semestra.

Max 30 bodova na Ispitu.

Izvod iz programa PREMET IZUČAVANJA:

Osnove arhitekture Interneta i bazične tehnologije za opis Web dokumenata.

IZUČAVAJU SE SLEDEĆE TEME I TEHNOLOGIJE: Arhitektura Interneta, Web i čitači Web-a, Osnove jezika HTML, HTML Tabele, HTML Obrasci, XHTML, XML, CSS, Apleti, ActiveX, Canvas JavaScript, PHP.

Literatura Z. Veličković, S. Stošović, Praktikum laboratoriskih vežbi: Internet

tehnologije, VTŠ Niš, 2018 (Skriptarnica).

W. Willard, Web Design: A Beginner's Guide, McGraws-Hill/Osborne, 2010(Web).

L. Lemay, R. Colburn, J. Kyrnin “HTML 5, CSS3 i JavaScript”,

Kompjuter Biblioteka, 2016.

Beleške sa predavanja

http://www.w3schools.com

http://www.vtsnis.edu.rs

http://www.sun.com

http://php.com

Nastanak računarskih mreža Nastanak računarskih mreža se vezuje za ukrštanje - preplitanje dvaju

tehnologija sa vrlo različitom istorijom i tradicijom:

RAČUNARSTVA i

TELEKOMUNIKACIJA.

Opšte je poznato da je razvoj telekomunikacija započeo znatno ranije u odnosu na razvoj računarske tehnologije.

Aplikacijom koncepata razvijenih u telekomunikacijama na računarsku tehniku (i obratno), došlo je do TEHNOLOŠKE KONVERGENCIJE ovih tehnologija u novu - MREŽNU TEHNOLOGIJU ili INFORMACIONO-KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU - ICT.

Na sledećem slajdu je dat uporedni prikaz računarskih i telekomunakacionih tehnologija sa najznačajnijim otkrićima kao i nastanak mrežne tehnologije.

Konvergencija tehnologija

Eniac, 1946

Batch mod, 1950Interaktivnost, 1960

ARPANET ETHERNETKOMUTACIJA

PAKETA

Telegraf, 1838

Telefon, 1876

Radio, 1896TV, 1923

MikrotalasiSateliti

Tranzistor, 1947Itegrisano kolo, 1961

Mikroprocesor, 1971

Tipovi računarskih mreža Prve ahitekture računarskih mreža bile su CENTRALIZOVANE oko jednog

računara (engl. Mainframe), u njima je računar obavljao JEDNU FUNKCIJU, kao što su recimo bankarski obračuni (50-godine prošlog veka).

Centralizovani sistemi su se pokazali NEFLEKSIBILNIM u SLUČAJU HETEROGENIH MREŽA u kojima se primenjuju računari RAZLIČITIH PROIZVOĐAČA.

mainframe

Savremene mrežne arhitekture (2)

AD-HOC arhitektura

“MESH” arhitektura

Tipovi računarskih mreža Osnovna podela računarskih mreža je na:

LOKALNE MREŽE - LAN se karakterišu velikom brzinom prenosa podataka na relativno ograničenoj udaljenosti između računara.

GLOBALNE MREŽE (Internet) koje nemaju ograničenja vezana za teritorijalnu pripadnost, ali zato obezbeđuju znatno manje brzineprenosa.

Globalna mreža

ISO-OSI (1) Za povezivanje HETEROGENE MREŽNE OPREME u jedinstvenu celinu

zahteva se uspostavljanje zajedničkih:

Komunikacionih interfejsa,

Formata za razmenu podataka,

Komunikacionih protokola.

Sedamdesetih godina prošlog veka je NEPOSTOJANJE jedinstvenogstandarda koji bi regulisao pomenuta pitanja značajno usporavalo razvoj računarskih mreža.

U rešavanje ovih problema se uključuje Međunarodna organizacija za standarde ISO objavljivanjem 7-SLOJNOG referencnog modela mrežne arhitekture (ISO-OSI), kada i započinje ubrzani razvoj (globalnih)računarskih mreža.

Komunikacioni protokoliSvakodnevna konverzacija

Koliko je sati

2:00

Zahtev za TCP konekcijom

TCP odgovor

timeVreme

Zdravo!

Volim i ja vas

http://www.vtsnis.edu.rs

.HTML fajl

Računarska konverzacija

Premaa ISO-OSI čitav proces računarskih komunikacija je podeljen u sedam slojeva.

. . .

ISO-OSI (2)H

OST

SLO

JEVI

HO

ST S

LOJE

VIM

EDIA

SLO

JEVI

HO

ST S

LOJE

VI

Tipovi poruka u OSI/ISO Model-uH

OST

SLO

JEVI

MED

IA S

LOJE

VIH

OST

SLO

JEVI

MED

IA S

LOJE

VIH

OST

SLO

JEVI

MED

IA S

LOJE

VIH

OST

SLO

JEVI

TCP/IP Internet model (1)

TCP/IP model arhitekture Interneta

Internet stek protokola (1) Protokoli APP

sloja:FTP, HTTP, Telnet, SSL

ProtokoliTransportnog sloja:TCP, UDP

Protokoli sloja mreže:IP, ICMP, IGMP

Protokoli fizičkog sloja i sloja veze

Protokoli aplikacionog sloja

Protokoli sloja veze i fizičkog sloja

Protokol IP sloja

Protokoli Transportnog sloja

Internet stek protokola (2)TCP/IP SLOJ OBJAŠNJENJE PROTOKOL

Aplikacioni slojSadrži skup protokola definisanih različitim aplikacijama kako bi se obezbedila tražerna usluga.

HTTP, telnet, e-mail (SMTP, POP)

Transportni sloj

Obavlja komunikaciju između krajnjih komunikacionih tačaka.

Transmission Control Protocol (TCP) i User Datagram Protocol (UDP)

Internet sloj Isporučuje i rutira datagrame između Internet čvorova.

Internet Protocol (IP),Internet Control MessageProtocol (ICMP), AddressResolution Protocol (ARP)

Sloj voda podataka

Host-specifična implementacija transmisije datagrama.

Ethernet (IEEE 802.3), Point-to-Point Protocol (PPP), X.25

Prednosti i nedostaci TCP/IP-a+/- OBJAŠNJENJE EFEKAT

PREDNOSTI

MODULARNOST Svaki sloj se nezavisno dizajnira JEDNOSTAVNOST PROJEKTOVANJA

STANDARDIZACIJAProjektovanje podrazumeva poznavanje samo eksplicitnih definicija i apstrakcije

INTEROPERABILNOST

PROŠIRIVOST Slojevi se mogu nezavisno unaprediti, proširiti ili izmeniti

INDIVIDUALNA FLEKSIBILNOST

NEDOSTACI

REDOSLEDIzvršenje bilo kog procesa u sloju zahteva prethodno izvršenje procesa u nižem sloju

NEEFIKASNOST, ČEKANJE

INTERAKCIJA Izolacija slojeva onemogućava da informacije preskoče granice sloja

NEINFORMISANOST, SUB-OPTIMALNE PERFORMANSE

ADAPTACIJA Nemogućnost brzog odgovora na promene u bežičnim mrežama

SMANJENJE KAPACITETA KOMUNIKACIONOG KANALA

TOPOLOGIJE Neke mrežne topologije zahtevaju fleksibilniju slojevitu arhitekturu NEEFIKASNOST

Internet servisi

Internet minut

Internet INTERNET je računaska mreža svih mreža: LAN-a (Local Area Network),

MAN-a (Metropoliten Area Network) i WAN-a (Wide Area Network) mreža.

Druga karakteristika Interneta je da je to globalna računarska mrežazasnovana na TCP/IP protokolima.

Konekcije ka drugim

mrežama

Lokalne računarske mreže (LAN)

Lokalne računarske mreže (LAN)

Gradska (MAN)mreža

Regionalna (WAN)mreža

MANmreža

Turban

Hijerarhija u strukturi Interneta (1) Startna tačka hijerarhije Root (·). TLD (Top Level Domain) nivo koji može biti

Organizacioni - generički gTLD i Geografski ccTLD (country code Top Level Domains).

Drugi nivo domena Treći nivo domena ...

Hijerarhija u strukturi Interneta (2)Root(·) ccTLD

Drugi nivo (SLD)

Treći nivo

Četvrti nivo. . .

ca

gTLD

TLD... ...

Company GoogleCoca-cola ni ac co ...

auzarsorgnetcomedu

Informatika Bild ...Sec

Simboličko adresiranje na Internetu Svaki računar konektovan na Internet, poseduje jedinstveni

identifikator (adresu) URL (engl. Uniform Resource Locator ).

Uobičajeno je korišćenje simboličke adrese računara koja sadrži IME DOMENA i PUT do traženog dokumenta.

Međutim, za nalaženje željenog računara na Internetu treba prvo prevestisimboličku adresu u tzv. IP adresu.

Umesto simboličke adrese računara, na Internetu je uobičajena i decimalna reprezentacija IP adresa: 128.4.70.9

Opseg dozvoljenih IP adresa: 0.0.0.0 - 255.255.255.255.

Za predstavljanje adrese u zaglavlju paketa koristi se 32 bitna.

Ime fajla

PutProtokol

Domen/Subdomen

URL/SEO URL

Ime fajlaDomen

IP Adresiranje Definisano je pet klasa IP adresa (A, B, C, D i E):

0 net-id host-id

1 0 net-id hos-tid

1 1 0 net-id

1 1 1 0 multicast adrese

1 1 1 1 rezervisano

0 1 7 8 --- 31

0 1 2 15 16 --- 31

0 1 2 3 23 24 --- 31

0 1 2 3 4 --- 31

0 1 2 3 4 --- 31

Clasa

A

B

C

D

E

host-id

Decimalna notacija IP adrese Decimalna notacija (reprezentacija) IP adrese

Decimalna reprezentacija adrese: 145.10.34.3 Koje je klase ova IP adresa?

0 7 8 15 16 23 24 31

145.10.34.3

10010001 . 00001010 . 00100010 . 00000011

Logičke i IP adrese u LAN-u

IP adrese iz različitih mreža

Lokalna IP mrežaEksterna IP mreža