Upload
others
View
8
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
3/16/2016
1
VIZUALNE INFORMACIJE U PROMETU
VIZUALNA PERCEPCIJA
Općenito o percepciji
� Percepcija je složeni nesvjesni proces aktivnog prikupljanja,
organiziranja i interpretiranja primljenih osjetnih informacija i već
postojećih informacija koji omogućuje pojedincu upoznavanja i
prepoznavanje značenja predmeta, pojava i događaja u okolini
� Temelji se na informacijama dobivenim iz okoline, ali i na postojećem
znanju, iskustvu, očekivanju, emocijama itd.
� Prema tome, vizualna percepcija se može definirati kao sposobnost
tumačenja okruženja obradom podataka koji se nalaze u vidljivom
svjetlu
3/16/2016
2
� Proces vizualne percepcije se sastoji od dva istovremena procesa
obrade informacija: obrada trenutno dobivenih i postojećih informacija
Percepcija
Boja Veličina Oblik Tekstura
Iskustvo Emocije Očekivanja Znanje
Obrada trenutno
dobivenih informacija
Obrada postojećih informacija
PERCEPCIJA
� Najvažnije funkcije percepcije su:
� Prepoznavanje
� Lokalizacija
� Prepoznavanje - utvrđivanje što je predmet (žaba, lopta, jabuka,
kuća, ptica...)
� Lokalizacija - gdje su (udaljenost predmeta, jesu li blizu ili daleko,
udaljavaju li se ili približavaju)
3/16/2016
3
Gestalt koncept vizualne percepcije
� ‘’Vrste’’ vizualne percepcija (Gestalt koncept):
� percepciji oblika/forme
� odnos figure i pozadine
� percepciji grupiranja
� neposredna blizina
� sličnost
� kontinuiranost
� povezanost
� zatvorenost
� percepcija dubine
� percepcija gibanja
Odnos figure i pozadine
Percepciji oblika/forme
3/16/2016
4
Neposredna blizina
Sličnost
Percepcija grupiranja
Kontinuiranost
Povezanost
3/16/2016
5
Zatvorenost
Percepcija dubine
� Temelji se na:
� binokularnim znakovima
� monokularnim znakovima
� Binokularni znakovi su znakovi oni koji u svojoj osnovi imaju
činjenicu da posjedujemo dva oka
� Osnova trodimenzionalnog vida jest različitost slika na mrežnici
� Zbog različitog položaja naših očiju, svako oko gleda svijet iz drugog
kuta, pa se na mrežnicama stvaraju dvije različite slike
� Mozak iz tih podataka "shvati" koji su objekti bliže, a koji dalje, pa mi
percipiramo svijet trodimezionalno
3/16/2016
6
� Osim različitosti slika na mrežnici, mozak za percipiranje dubine
koristi i konvergenciju očiju
� Kad gledamo u neki predmet, oba su naša oka usmjerena u istu
točku. Što je predmet bliže, oči gledaju više "u križ", odnosno
primaknute su bliže jedno drugome
� Monokularni znakovi su znakovi pomoću kojih možemo
percipirati dubinu i kad zažmirimo na jedno oko
� U monokularne znakove spadaju:
� interpozicija/prekrivanje
� relativna veličina
� relativna jasnoća
� gradijacija tekstura
� relativnost gibanja
� linearna perspektiva
� svjetlost i sjene
3/16/2016
7
Interpozicija/prekrivanje
Relativna veličina
Relativna jasnoća
Gradijacija tekstura
3/16/2016
8
Relativnost gibanja
� Prilikom vožnje ukoliko pogledamo van, objekti u daljini će se kretati
‘’sporije’’, a oni bliže nama ‘’brže’’
Linearna perspektiva Svjetlost i sjene
Percepcija gibanja
� Pomicanje slike (vrlo mali pomaci su dovoljni) po mrežnici oka
omogućuje nam percepciju gibanja
� Funkcije percepcije gibanja su razlikovanje predmeta od okoline,
stvaranje doživljaja vlastitog kretanja i poticanje selektivnog
usmjeravanja percepcije
� Fi-fenomen je primjer prividnog gibanja koji nastaje podraživanjem
oka mirnim podražajima u točno određenim periodima (film, TV;)
� Inducirano gibanje je percepcija gibanja manjeg objekta
pomicanjem većeg objekta u prvom planu.
3/16/2016
9
� Ključni elementi vizualne percepcije su:
� vizualna jasnoća
� periferalni vid (sposobnost da se vidi sa strane, dok se gleda ravno)
� percepcija dubine
� noćni vid
� razlikovanje boja
� Vizualna percepcija je ključna za sigurno odvijanje prometa
� Procjenjuje se da je 90% svih za vožnju potrebnih informacija
vizualnog karaktera
� Proces obrade vizualnih informacija započinje s ulaskom svjetla u
oko
� Nakon što se informacije kodiraju u perceptivnim procesorima
prenose se u spremište senzorne slike koji je dio radne memorije
koja se sastoji od dijelova dugotrajne memorije
� Kognitivnim (urođenim) procesima povezuju se informacije iz
dugotrajne memorije s informacijama iz spremišta senzorne slike te
se donosi odluka o reakciji
3/16/2016
10
� Prepoznavanje gdje se objekti nalaze u prostoru i sudjelovanje u izvođenju
akcija/operacija
� Prepoznavanje objekata i njihova oblika
� Dio mozga zadužen za
memoriju, pozornost,
opažanje, misao, jezik i
svijest
Svjetlost dolazi do ljudskog oka –pretvorba svjetlosti u električne
signale
Kognitivni procesi povezuju dobivenu informaciju s informacijom
iz dugoročne memorije
Obrađena informacija se vraća u radnu memoriju koja informira
motoričke procese
Pokreće se akcija
3/16/2016
11
Vizualne iluzije
� Čovjekov vizualni sustav nadopunjava nepostojeću informaciju
ili krivo shvaća geometrijska svojstva objekata
� Središnji krugovi su jednake
veličine
� Linije su iste dužine
3/16/2016
12
3/16/2016
13
3/16/2016
14
vožnja na prihvatljivom stupnju sigurnosti
razgovor s putnicima
praćenje prometnih znakova
praćenje vožnje drugih vozila
razmišljanje o drugim stvarima
Sve se ovo događa u isto vrijeme ?
DEŠAVA SE RASPODJELA VREMENA ZA SVE DOGAĐAJE
Vizualne informacije
NE !
� Oko je privučeno prema područjima koja sadržavaju puno informacija:
� koncentracija svjetla
� koncentracija prometnih znakova
� koncentracija ljudi
� predmeti koji se razlikuju uvelike od svojih podloga, glede svjetlosti,
boje,strukture, itd.
� svjetleći ili bliješteći poticaji
� stvari velikog formata
� stvari koje se kreću.
3/16/2016
15
� Vožnja i većina prometnih situacija su
složenog karaktera te ljudski mozak nije u
stanju obraditi sve informacije dobivene iz
okoline
� Vozačima mogu biti dostupne
brojne informacije iz raznih
osjetila (naročito vizualnih)
� Kako bi u tim složenim situacijama mogli sigurno izvršavati funkcije
vožnje vozači moraju:
� filtrirati sve dobivene informacije
� identificirati njima bitne informacije
� sistematizirati
� Sistematizacija predstavlja proces povezivanja različitih informacija
dobivenih iz okoline
Veća brzina vožnje + veća količina informacija iz okoline
veće opterećenje za perceptivni sustav
3/16/2016
16
� Može se reći da su filtriranje, indentifikacija i sistematizacije
dijelovi vizualne pažnje
� Vizualna pažnja ima tri osnovne funkcije:
� usmjeravanje mehanizama perifernog vida na osnovi prethodnog
unosa podataka
� modulaciju središnjih varijabli pažnje vezanih uz obradu podataka
iz većeg broja osjetilnih modaliteta
� kodiranje i pohranu podataka dobivenih vizualnim kanalom
� Vrijeme koje je potrebno za sakupljanje dostatnih podataka za
donošenje potrebne odluke ovisi o prirodi odluke
HITNOSTI ODREĐUJE PRIORITET
� Najviši prioritet dodijeljuje se:
1) pozicijskim zadaćama,
2) nakon toga situacijskim zadaćama i naposlijetku
3) navigacijskim zadaćama
3/16/2016
17
1) Pozicijska razina
� Glavna zadaća na pozicijskoj razini je: održavanje željenoga
lateralnog i longitudinalnog položaja u odnosu na voznu traku
� Vozačevi potencijalni izvori informacija su oni koji daju podatke o
ispravnosti usmjerenja i kontrole brzine vozila
� Ti se podaci primarno dobivaju iz oznaka na kolniku
� Vozač mora biti spreman izvršiti:
� prikladan upravljački manevar
� kontrolirati brzinu kako bi ostao na kolniku kada dođe do zavoja
2) Situacijska razina
� Glavna zadaća uključuje zahtjeve za:
a) udaljenost potrebnu za usporavanje ili zaustavljanje
b) promjenu vozne trake
c) reakciju na promjene u situacije na cesti
d) reakciju na prisutnost drugih vozila
� Informacijski izvori vezani su uz:
� relativni položaj i brzinu u odnosu na ostala vozila
� relativni položaj u odnosu na pješake
� znakove regulacije i upozorenja
� prepreke i promjene u geometriji ceste
3/16/2016
18
Komotno usporavanje
� Minimalna udaljenost pri kojoj vozač može opaziti podražaj
(opasnost, uređaje za kontrolu prometa ili druge promjene u
prometnoj situaciji) odabrati i izvesti nužnu reakciju na siguran i
učinkovit način
� Vidna udaljenost za usporavanje zbroj je dvaju udaljenosti:
udaljenosti opažanja/prepoznavanja i udaljenosti kočenja
Vidna udaljenost za usporavanje
Zaustavljanje u slučaju nužde
Zaustavljanje u slučaju nužde
Pri zaustavljanju u slučaju nužde, faktor trenja postaje
ograničavajući čimbenik.
Faktor trenja ovisi o tri glavna čimbenika:
� obradi površine ceste
� stanju guma
� uvjeti u okolini
3/16/2016
19
Udaljenosti za zaustavljanja u
slučaju nužde vezane uz
promjene u vremenskim
uvjetima (tr = 2,5 s)
led f = 0,2
mokro f = 0,5
snijeg f = 0,3
udaljenost zaustavljanja (m)
130 km/h
uvjeti na površini cestef0,2 0,3 0,5
0
100
50 km/h70 km/h
200
300
90 km/h
110 km/h
400
3) Navigacijska razina
� Vozač aktivno traži informacije potrebne da stigne do svog odredišta
� Količina i tip informacija o smjeru koji je potreban ovisi o vozačevom
prethodnom iskustvu u nalaženju ovog cilja i opsegu planiranja prije
puta u vezi s odabirom puta
� Podaci o smjeru vozaču se poglavito prezentiraju u obliku znakova
� Glavne zadaće na navigacijskoj razini su:
� odabir rute
� praćenje rute
3/16/2016
20
Poteškoće u percepciji tijekom vožnje
� Pozitivno vođenje pravcem je postupak kojim se vozači opskrbljuju
informacijama na bazi osnovnih principa ljudskih faktora
� Pozitivno vođenje pravcem predstavlja glavni doprinos ljudskih
faktora planu autocesta i prometnoj tehnici
� Pozitivno vođenje je zasnovano na premisi da se vozaču mogu dati
dovoljne informacije o:
� opasnosti ondje gdje ih on treba
� u obliku koji on može koristiti da bi izbjegao nesreću
Pozitivno vođenje
� Pozitivno vođenje uključuje analizu informacije potrebne vozaču za
izvršenje zadatka vožnje učinkovito i sigurno.
� Pozitivno vođenje uključuje:
� određene potrebne informacije
� odgovarajuća sredstva prometne kontrole
� njihovu lokaciju
� format prezentirane informacije
3/16/2016
21