23.3.2016.

1

Kolegij

VIZUALNE INFORMACIJE U PROMETU

OSJETILO VIDA

� 90 % osnovnih informacija u vezi s vožnjom dobiva se vizualnim putem (kamo cesta vodi, položaj vozila na cesti, položaj i radnje drugih vozila ...)

� Za izdavanje vozačke dozvole definirane su procedure ispitivanja osjetila vida

� U većini zemalja procedure ispitivanja osjetila za izdavanje vozačke dozvole dizajnirane su da uoče veće funkcionalne neurološke nedostatke.

23.3.2016.

2

� Vizualna oštrina određuje mogućnosti vida, a definira se kao mjera sposobnosti razaznavanja finih detalja na statičkom objektu.

� Standardna definicija normalne oštrine vida (20/20 ili 6/6) jest sposobnost oka da jasno vidi i razluči dvije točke odvojene kutem od jedne lučne minute.

� Izrazi 20/20 i 6/6 dobiveni su od objekata standardizirane veličine koje „osoba normalnog vida“ vidi na određenoj udaljenosti.

3

� ZA TESTIRANJE U VOŽNJI NOĆU PRIMJENJUJU SE

SLJEDEĆI TESTOVI:

- oštrina niskog osvjetljaja (oštrina mjerena pod uvjetima

relativno niske osvijetljenosti)

- oštrina niskoga kontrasta (oštrina mjerena uporabom sivog

na bijelom simbolu, a ne crnog na bijelom)

- osjetljivost na blještavilo (oštrina ili sposobnost otkrivanja

objekta, mjerena u prisutnosti blještavila)

- oporavak od blještavila (koliko dugo je potrebno da se

oporavi od izlaganja blještavilu)

- prag otkrivanja objekta s niskim kontrastom (sposobnost

otkrivanja objekta čiji se osvjetljaj samo blago razlikuje od

njegove pozadine). 4

23.3.2016.

3

5

� Na optotipu je 11 redova slova, najveća su na vrhu, a prema dnu sve manja. Slova su konstruirana tako da su upisana u kvadrat od 5x5 kvadratića, gledana s udaljenosti upisane uz slovo, upadaju u oko pod kutom od 5', dakle - da podraže 5x5 čunjića.

6

Najmanji kut pod kojim prosječno oko vididvije točke kao odvojene iznosi 1' (jednu

lučnu minutu) i naziva se minimum separabile.

23.3.2016.

4

7

8

U praksi su kod nas najčešće Snellenove tablice za udaljenost od 6 m. Imaju jedanaest redaka. U prvom retku je slovo koje odgovara vidnoj oštrini od 6/60 odnosno 0,1 normalnog vida. Drugi red odgovara 0,2, osmi red iznosi 6/6=1 (odgovara prosječnom vidu), a najdonji, jedanaesti, odgovara vidnoj oštrini od 1,3 (to je oštrina vida veća od prosječne, i često se sreće kod djece).Ako osoba koja se ispituje ne vidi najveće slovo, znači da mu je vidna oštrina manja od 0,1. Tada se ispituje na kojoj udaljenosti može brojati prste ispitivača. Naime, prosječno oko može brojati prste na udaljenosti od 60 m. Ako ih osoba broji na udaljenosti od 5 m, onda mu je vidna oštrina 5/60. Ako pacijent ne može brojati prste niti na udaljenosti od 30 cm (vidna oštrina manja od 0,3/60), ispituje se da li vidi mahanje ruke pred okom.

7,5 m

9 m

12 m

15 m

21 m

30 m

60 m

6 m

23.3.2016.

5

Vidna oštrina izračunava se po formuli:

9

V = d/D

V - vidna oštrina

D - udaljenost s koje normalno oko još raspoznaje slovo zadane veličine

d - udaljenost s koje se vrši ispitivanje

10

Postoje četiri tipa vizualne oštrine, a svaki se odnosi:

1. Minimalna vidljivost2. Minimalna sposobnost percepcije 3. Minimalni razmak 4. Minimalna raspoznatljivost (prepoznatljivost)

23.3.2016.

6

� Minimalna vidljivost – sposobnost da se otkrije točkasti izvor svjetlosti kao što je zvijezda.

� Minimalna sposobnost percepcije je sposobnost otkrivanja malih objekata uz homogenu pozadinu.

Primjeri su mala crna točka, disk ili stupac na

bijeloj podlozi ili bijela slova na tamnoj podlozi.

11

12

� Minimalni razmak - sposobnost da se vidi da su dva ili više objekata koji se nalaze vrlo blizu jedan drugom, odvojeni.

- Primjeri su dva ili više paralelnih stupaca, rešetke u obliku sinusoida, dva diska i šahovnica.

23.3.2016.

7

� Minimalna raspoznatljivost (prepoznatljivost) - sposobnost da se razaznaju prekidi ili nepravilnosti u obrisima predmeta.

- Primjer je Vernier oštrina

13

MANE POVEZANE S VIDOM

� Problemi sa vidom mogu biti:• Kratkovidnost,

• Dalekovidnost,

• Astigmatizam,

• Prezbiopija (staračka dalekovidnost),

• Siva mrena

• Daltonizam (sljepoća na boje)

• Slabovidnost

• Sljepoća

• Upala očne sluznice

14

23.3.2016.

8

15

Kratkovidnost ili miopija

• Kratkovidna osoba dobro vidi predmete koji su joj blizu, no oni u daljini izgledaju zamućeno. U ovom slučaju svjetlo je fokusirano ispred retine, jer je rožnica oka suviše okrugla (obvezno je nositi naočale ili leće tijekom gledanja televizije, vožnje i gledanja u daljinu).

16

23.3.2016.

9

• Suprotno od kratkovidne, dalekovidna osoba predmete u daljini vidi čisto, dok su joj oni bliži zamagljeni. Svjetlo je fokusirano iza retine, jer rožnica oka nije dovoljno okrugla. Naočale ili kontaktne leće trebale bi ispraviti vid.

17

Dalekovidnost ili hipermetropija

Astigmatizam

• Astigmatizam obilježava zamućenje kako dalekih, tako i bliskih predmeta. Do ovoga dolazi kada se svjetlo ne može dobro fokusirati, jer je rožnica nepravilnog oblika.

• Blagi oblik astigmatizma obilježava zamućen vid kod nekih udaljenosti, napor oka, zamor ili glavobolja. Teški oblik dovodi do zamućenog vida. Naočale ili leće ispravljaju vid kod ovakvog oboljenja, dok je u nekim slučajevima korisna i laserska operacija.

18

23.3.2016.

10

• Prezbiopija je oboljenje vida koje se javlja sa starenjem. Moć fokusiranja lagano opada s godinama, jer leće gube fleksibilnost.

• S obzirom da moć fokusiranja s godinama slabi, dioptriju je potrebno mijenjati svakih nekoliko godina.

• Prvi simptomi koje većina ljudi primijeti su nemogućnost čitanja sitnog tiska, osobito u uvjetima smanjenog svijetla, umaranje očiju kod dužeg čitanja, nejasan vid na blizinu ili trenutna zamagljenost kod promjena različitih udaljenosti na kojima gledamo.

19

Prezbiopija ili staračka dalekovidnost

20

godine

gustoća leće

fleksibilnost leće

� Oko postupno gubi sposobnost fokusiranja na blizinu, stanje koje se naziva (presbyopia) staračka dalekovidnost

23.3.2016.

11

Šarenica s godinama postaje manje fleksibilna.

2120 85 godine

maksimalni otvor zjenice

7,5 mm

4,8 mm

Pod uvjetima niskog osvjetljenja, to znači da oko dva i pol puta više svjetla dolazi preko šarenice u 20-godišnjem oku, u usporedbi sa 85 godina starim okom.

Šarenica - prsten mišića koji kontrolira veličinu otvora ispred leće(zjenica), regulirajući količinu svjetla koje može ući.

Glavna uloga = brzo reagiranje na iznenadne promjene u razini količine svjetla

22

• Leća također s vremenom malo požuti, smanjujući razinu iluminacije (svjetlosti koja dolazi do mrežnice).

godine

zamućenost leće

količina svjetla koje dođe do mrežnice

23.3.2016.

12

KAKO STARIJI LJUDI VIDE BOJE?

• Leća u oku žuti (djelomičnog blokiranja plave svjetlosti, pa plavo izgleda tamnije)

• Zjenica se stišće i leća postaje manje propusna (manje svjetlosti dolazi do mrežnice = posljedica je da se sve boje starijim ljudima čine tamnijima. )

23

Kako istu sliku vidi čovjek od 20, 60 i 75 godina.

20

33

46

59

Godine

POTREBNA KOLIČINA SVJETLOSTI

20

33

46

59

23.3.2016.

13

Siva mrena

� Katarakta (mrena) je zamućenje koje se razvija u očnoj leći ili ovojnici očne leće, a koje varira od malene do potpune zamućenosti. Vodeći je uzrok sljepoće u svijetu.

� U ranoj fazi razvoja staračke katarakte jakost leće može biti povećana, te uzrokovati kratkovidnost (miopiju). Također, može doći do postupnog žutila i zamućenja leće, što može smanjiti mogućnost percepcije plavih boja. Razvoj bolesti uzrokuje gubitak vida i ukoliko se ne liječi, može uzrokovati sljepoću.

� Katarakta može nastati zbog mnogo razloga, uključujući dulju izloženost ultraljubičastom zračenju, izloženost radioaktivnom zračenju, sekundarno kod šećerne bolesti, hipertenzije i starosti, ili od traume (moguće dosta rano), a obično kao rezultat denaturacijeproteina leće.

� Kirurško uklanjanje leće i ugradnja umjetne

25

26

23.3.2016.

14

� Daltonizam je uobičajen izraz za poremećaj prepoznavanja boja.� Na mrežnici oka nalaze se živčani završeci - fotoreceptori za tri

temeljne valne dužine svjetlosti i dijele ih u različite kanale koji odgovaraju crvenoj, zelenoj i plavoj boji. Kod osoba koje ne raspoznaju boje postoji poremećaj u receptorima - razdioba se ne odvija pravilno te one stoga ne prepoznaju boje ili zamijene jednu boju za drugu. Neki ljudi ne razlikuju nijanse boja;neki ne raspoznaju razliku između npr. tamno plave i svijetlo plave, tamno zelene i svijetlo zelene...

� U prometu daltonisti predstavljaju posebnu opasnost kako za sebe, tako i za okolicu. Osobe koje dobro razlikuju boje semafora ili stop svjetla razlikuju sa veće udaljenosti. Učestale su prometne nezgode u kojima je uzrok nesreće nepravilno uočavanje boja, pa se događa da osobe daltonisti prelaze preko željezničkih tračnica usprkos crvenom svjetlu.

27

Daltonizam

• U modernoj medicini poznata su tri tipa daltonizma:

� PROTONOPIJA - ne prepoznaje crvenu boju,

� DEUTERANOPIJA - ne prepoznaje zelenu i

� TRITANOPIJA - ne prepoznaje plavu boju.

28

Dugine boje kako ih vide osobe bez poremećaja prepoznavanja boja.

Dugine boje kako ih vide osobe s PROTONOPIJOM.

Dugine boje kako ih vide osobe s DEUTERANOPIJOM.

Dugine boje kako ih vide osobe s

TRITANOPIJOM.

23.3.2016.

15

29

• Slabovidnost ili ambliopija poremećaj je vidnoga sustava karakteriziran oslabljenim ili zamućenim vidom u oku koje je inače normalno.

• Procjenjuje se da zahvaća 1 - 5 posto populacije.

• Poremećaj je uzrokovan oslabljenim prijenosom ili izostankom prijenosa vidne slike u mozak u periodu disfunkcije oka ili tijekom ranoga djetinjstva.

• Ambliopija obično zahvaća jedno oko, no može biti i obostrana.

• Cilj liječenja je natjerati slabovidno oko na aktivnost na način da se eliminira oko s normalnom vidnom oštrinom, odnosno zdravije oko.

30

Slabovidnost

23.3.2016.

16

• Sljepoća označava medicinski poremećaj koji se izražava u djelomičnoj ili potpunoj nesposobnosti vizualnog sustava da prenosi podražaje.

• Sljepoća može biti uzrokovana nasljednim faktorima, ozljedom ili bolešću.

• Postoje razne skale kojima se opisuje težina gubitka vida i definira sljepoća.

• Potpuna sljepoća jest potpuni gubitak osjeta oblika i svjetlosti, a klinički se bilježi kao BPS, što je kratica za "bez percepcije svjetla".

• Osobe koje imaju samo osjet svjetla zapravo imaju samo toliko vida da mogu razlikovati svjetlo od tame, dok osobe koje imaju projekciju svjetlosti mogu raspoznati grubi smjer otkud dopire svjetlo.

31

Sljepoća

� Konjunktivitis je upala očne spojnice (sluznice koja spaja unutrašnju površinu vjeđe i očnu jabučicu), najčešće uzrokovan alergijskom reakcijom ili živim organizmima (bakterija ili virus).

� Ostali uzroci su toplinske i ultraljubičaste opekline, kemikalije, otrovi, kontaktne leće, strana tijela, nedostatak vitamina, suho oko ...

32

Upala očne sluznice

23.3.2016.

17

Pri viđenju razlikuju se 3 osnovne vrste viđenja i to:

SKOTOPSKO - viđenje ljudskog oka koje je adaptirano na sjajnosti ispod 0,05 cd/m2 naziva se skotopsko viđenje ili noćni vid. Pritom su štapići

najvažniji aktivni elementi. Kod skotopskog viđenja se ne pojavljujeosjećaj boja pa se stoga boje ne raspoznaju (svi objekti izgledaju sivi).

33

FOTOPSKO – oko je adaptirano na sjajnosti veće od 3 cd/m2, riječ je o fotopskom viđenju ili dnevnom vidu. Pri takvim sjajnostima čunjići su

najvažniji aktivni elementi i oni glede velike gustoće, rasporeda i osjetljivosti na boje omogućuju oštre slike u boji.

MEZOPSKO - Viđenje pri sjajnostima koje su između skotopske i fotopske granične razine, naziva se mezopsko viđenje ili viđenje u sumraku.Sposobnost za raspoznavanje boja opada smanjenjem rasvijetljenosti.

ELEMENTARNE FUNKCIJE VIDA :

� ADAPTACIJA

� AKOMODACIJA

� OŠTRINA VIDA

� KONTRAST

� BRZINA ZAPAŽANJA

� DUBINSKO VIĐENJE

� ABERACIJA

34

23.3.2016.

18

• Adaptacija je prilagodba oka na sjajnosti u vidnom polju i ostvaruje se promjenom otvora šarenice (zjenice) u relaciji s fotokemijskim promjenama na mrežnici.

• Pri adaptaciji se zbivaju tri karakteristične promjene: promjena svjetlosne osjetljivosti čunjića i štapića, prelaz vida s čunjića na štapiće i promjena veličine pupile oka.

35

Adaptacija

Nekoliko praktičnih pouka u istraživanju

stupnjeva adaptacije:

36

• U područjima gdje ima malo ili nema umjetnog osvjetljenja, stupanj adaptacije za vozače automobila je viši nego što bi bio za nekog tko nije u automobilu.

• Svjetlost Mjeseca nije od koristi za područje gdje dopire svjetlost oborenog snopa jer su vozačeve oči adaptirane na previsoki stupanj za Mjesečevu svjetlost, da bi to bilo od koristi.

• Postupak adaptacije na mrak treba vremena (ovisi ponajprije o određeno stupnjem na koji je oko prvobitno adaptirano i novim stupnjem na koji se mora adaptirati).

• Suprotan postupak (adaptacija na svjetlo) je obično brži od adaptacije na mrak kroz isti raspon vrijednosti osvjetljaja.

23.3.2016.

19

Problemi adaptacije u vožnji (npr.):

37

1) Vožnja na dnevnom svjetlu, a zatim u tunelu,2) U jako osvijetljenoj trgovačkoj zoni, a zatim u obližnjim

neosvijetljenim četvrtima,3) Prednja svjetla nadolazećih automobila.

vrijeme

ponovne

adaptacije

stupanj

blještavila

38

• Nakon blagih stupnjeva blještavila prednjeg svjetla - vrijeme ponovne adaptacije je oko dvije sekunde,

• Vidljivost različitih objekata u situacijama kad se susreću dva automobila - vrijeme ponovne adaptacije iznosi oko deset sekundi,

• Vrijeme ponovne adaptacije je dulje za starije vozače nego za mlađe vozače.

• Rad sustava vida nije konstantan na svim stupnjevima osvjetljenja.

• Funkcioniranje vida pada kako se stupnjevi osvjetljenja smanjuju ispod onih koji su normalni za dnevnu svjetlost.

• Funkcioniranje vida pada s porastom godina.

• Funkcioniranje vida pada s porastom zamora vozača.

Problemi adaptacije u vožnji (npr.):

23.3.2016.

20

• Akomodacija je sposobnost oka za izoštravanje slike objekta na koji je promatrač usmjerio pažnju.

• Akomodacija (prilagodba) oka je sposobnost leće da mijenja svoju dioptrijsku jakost, kako bi vidjeli i udaljene i bliske predmete.

• Kod gledanja na daljinu, leća je opuštena, a kod gledanja na blizinu, leća se ispupči što nam omogućuje da jasno vidimo i bliske predmete.

39

Akomodacija

• Oštrina vida je najvažnija elementarna vidna funkcija i ona predstavlja sposobnost odvojenog zapažanja vrlo bliskih susjednih linija

• Oštrina vida je sposobnost oka da razabire fine detalje i označava kvantitavno mjerenje sposobnosti oka da uoči sliku u fokusu na određenoj udaljenosti (oštrina vida odnosi se na jasnoću vida: to je mjerilo kako dobro osoba vidi. Snellen-ov test obično se koristi za mjerenje oštrine vida).

40

Oštrina vida

23.3.2016.

21

• U subjektivnom smislu, kontrast je ocjena razlike izgleda dvaju područja vidnog polja koji su promatrani istovremeno ili uzastopno (prividni kontrast).

• Objektivno gledano kontrast sjajnosti (fotometrijski kontrast) definiran je:

41

Kontrast

1

12

L

LL

CL

−

=

gdje su:L1 – sjajnost pozadine,L2 – sjajnost objekta.

• Brzina zapažanja je recipročna vrijednost vremenskog intervala između pojave nekog objekta u vidnom polju i raspoznavanja njegovog oblika.

• To je funkcija razine sjajnosti.• Isto tako je i brzina zapažanja kontrasta recipročna vrijednost vremenskog

intervala između trenutka stvarne pojave kontrasta i trenutaka kada je on zapažen.

42

Brzina zapažanja

23.3.2016.

22

• Dubinsko viđenje je sposobnost razlikovanja razmaka između dvaju objekata, koji se nalaze na različitim udaljenostima. Kod gledanja s oba oka, osjetljivost na razlike udaljenosti je vrlo velika.

• Tako je na udaljenosti:o od 1 m moguće razlikovati međusobni razmak od 0,4 mm o na 10 m – 4 cmo na 100 m - 3,7 mo na 1.000 m – 275 m o kod udaljenosti od preko 1.300 m ne postoji više dubinsko

razlikovanje u odnosu na beskonačnu udaljenost.

43

Dubinsko viđenje

44

"Ovdje je usko, alimislim da mogu ..."

23.3.2016.

23

45

• Optički sustav oka nije izveden vrlo egzaktno. Zrake svjetla, koje upadaju sa strane, ne koncentriraju se u istoj ravnini kao one koji upadaju centralno. Nastala neoštrina slike na mrežnici naziva se SFERNA ABERACIJA.

• Leća oka različito lomi svjetlosne zrake različitih valnih duljina. Ta se sposobnost oka naziva KROMATSKA ABERACIJA.

46

Aberacija