1

MOLITVENI DODATAK:

MOLITVA PRIJE UENJA

Neshvatljivi Stvoritelju, Ti si pravi izvor svjetla i mudrosti, Stvoritelj svih stvari,

udostoj se nad tamu mog razuma razasuti svoje svjetlo.

Otjeraj od mene dvostruku tamu u kojoj sam roen: grijeh i neznanje.

Daj mi otrinu razuma da mogu razumjeti, pamenje da mogu zadrati, nain i lakou da

nauim, jasnou kod tumaenja, pomo izraavanja.

Pomozi mi u poetku mog rada,

upravljaj napretkom, okruni svretak

po Isusu Kristu Gospodinu naemu. Amen.

MOLITVA PRIJE UENJA (SV. TOMA AKVINSKI)

Neizrecivi Stvoritelju,

koji si iz obilja mudrosti ustanovio tri kora anela i postavio ih divnim redom nad

spoznatljivo nebo te najveom ljepotom podijelio dijelove svemira:

Ti, koji si ustanovio istiniti izvor svjetla i mudrosti za poelo koje nadvisuje,

udostoj se uliti zraku svoje jasnoe nad tminu mojeg razuma u kojoj sam roen,

ukloni od mene dvostruku tminu grijeh i neznanje.

Ti, koji nijemima daje razgovijetan jezik,

poui moj jezik i na moje usne izlij milost svoga blagoslova.

Daj mi domiljatost razabiranja, sposobnost pamenja, mnoinu i lakou doznavanja,

temeljitost tumaenja, obilnu milost govorenja.

Uredi poetak, upravljaj napredak, uini potpunim zavretak!

Ti, koji si istiniti Bog i ovjek: koji ivi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.

2

MOLITVA GOSPI ZA POMO KOD UENJA (SV. TOMA AKVINSKI)

O draga Gospo, Prijestolje mudrosti,

po Tvom zagovoru mnogi su ljudi srednjih sposobnosti postigli divne uspjehe u znanosti.

Ja sam Te izabrao za uvaricu i zatitnicu svojih nauka.

I molim Te ponizno da mi isprosi milost od Duha Svetoga,

da mognem shvatiti razumom i zadrati u pamenju, izraziti rijeima i primjerom svoga

ivota sve to moe posluiti na ast Tebi i Tvom Sinu. Amen.

MOLITVA SV. TOMI AKVINSKOM PRIJE UENJA

Aneoski nauitelju sveti Toma, prvaku teologa i pravilo filozofa,

sjajni uresu kranskoga svijeta i svjetlo Crkve,

nebeski zatitnie svih katolikih kola!

Ti si mudrost nauio bez primisli i bez zavisti je predaje drugima;

za nas moli samu Mudrost, Sina Bojega,

da nam doe Duh mudrosti kako bismo umom shvatili to si nauavao,

nasljedovanjem vrili to si inio te imali udjela u onom nauku i krjeposti kojima si na zemlji

sjao poput sunca.

Daj da jednom zajedno s tobom u nebu uivamo preslatke plodove,

skupa s tobom slavei boansku Mudrost kroz beskonane vijeke vjekova.

Pomozi mi u poetku mog rada, upravljaj napretkom,

okruni svretak po Isusu Kristu Gospodinu naemu. Amen.

MOLITVA MLADIA ILI DJEVOJKE SV. ANTUNU

Slavni sv. Antune, prijatelju mladei, tebi se utjeem i s pouzdanjem ti preporuam svoje

tenje i elje. Pomozi mi da ivim isto i pravedno, da ustrajem u svetoj vjeri i ljubavi i

ostvarim svoje uzviene kranske i ljudske ideale.

Tvojoj pomoi izruujem svoj studij (posao) kojemu se elim ozbiljno posvetiti i na taj nain

odgovorno pripremiti za ivot koristan mojim dragima, Crkvi i ljudskom drutvu.

3

Pomozi mi da naem iskrene prijatelje, uvaj me od zla, a osobito od sablazni i kompromisa.

Uini me jakim u mom ljudskom i kranskom uvjerenju, titi me s neba i trajno zagovaraj

pred Gospodinom Bogom. Amen.

MOLITVA UENIKA ILI UILITARCA SV. ANTUNU

Sveti Antune!

U svome si se ivotu proslavio uenou i mudrou i bio velik prijatelj uenika i uilitaraca.

Ti zna od kolike je za mene vanosti moj studij i kolik trud od mene zahtijeva!

Zato mi isprosi vrstu volju da mu se ustrajno posvetim, bistru pamet da uspjeno u njemu

napredujem i dobro pamenje da lake svladavam studijske potekoe.

Neka mi kola bude ozbiljna priprema za ivot.

Po tvom primjeru elim i ja, uz ljudsko znanje i mudrost, sve bolje upoznati Isusa Krista i

njegovu Radosnu vijest.

O dragi Svee, daj da mogu uspjeno nastaviti svoj studij, sretno poloiti sve ispite i spreman

poi u ivot na korist drutvu i Crkvi. Amen.

MOLITVA ZA USPJEH NA ISPITU PO ZAGOVORU SV. JOSIPA

KUPERTINSKOGA1

Dobri Boe, zahvaljujem Ti na svim darovima koje mi daje.

Udijeli mi milost da se uvijek njima sluim Tebi na slavu, za svoje posveenje i na dobro

drugih. Daj da uvijek budem radosna srca.

Blagoslovi moje roditelje i bdij nad mojim uenjem. Prosvijetli moje uitelje, nastavnike i

profesore, a budi na pomo i mojim kolskim prijateljima i prijateljicama.

Utjeem Ti se po zaslugama i po zagovoru sv. Josipa Kupertinskoga, koji je i sam iskusio

tekoe uenja i tjeskobe ispita, ali je doivio i radost da za svoj trud uz pomo svoje drage

nebeske Majke Marije bude nagraen.

Molim Te, vodi moju pamet, uvrsti moju volju i potakni velikodunu zauzetost, da tako

ispunim svoje dunosti i zasluim uspjeno poloiti ispit pred kojim se nalazim. Amen.

1 Sveti Josip Kupertinski (1603.-1663.) zatitnik je uenika i studenata. Spomendan mu je 18. rujna.

4

MOLITVA PRIJE UENJA GOSPODINU ISUSU

Gospodine Isuse,

prije nego pristupim uenju,

prema Tebi podiem svoj pogled.

Molim Te blagoslovi moje uenje.

Uini ga korisnim i velikim.

Sjedini ga s radom svih onih koji se trude.

Osloni ga na svoj ponizni rad u Nazaretu

i na Tvoju veliku rtvu na kriu.

Neka moj radni stol bude poput oltara,

moje uenje i studij rtva,

a moj napor i umor neka se sjedine

s naporom i umorom svega svijeta,

s Tvojom mukom, naporom i umorom

i neka se s velikim zanosom podiu

prema Bogu.

Doi, Due Presveti,

doi, Due mudrosti!

Prijestolje Mudrosti, moli za nas!

MOLITVA ZA MUDROST

Boe otaca naih i Gospodine milosra, ti koji si rijeju svojom stvorio svemir, i koji si

sazdao ovjeka mudrou svojom, da vlada nad stvorovima tvojim,

i da svijetom upravlja u svetosti i pravednosti, i da sud sudi duom pravinom:

daj mi mudrost, prisjednicu svog prijestolja, i ne odbaci me izmeu djece tvoje.

Jer sam sluga tvoj, sin slukinje tvoje, ovjek slab i malovjek, nesposoban shvatiti pravdu i

zakone. Jer ako bi tko od sinova ljudskih bio i savren, ali bez mudrosti koja od tebe dolazi,

opet ne bi niemu vrijedio. S tobom je mudrost, koja zna djela tvoja, koja je bila nazona kad

si stvarao svijet; ona zna to je milo tvojim oima, i to je pravo po tvojim zapovijedima.

Poalji je s nebesa svetih, i otpravi je od svojeg slavnog prijestolja, i da spoznam to je tebi

5

milo. Jer ona sve zna i razumije, ona e me razborito voditi u pothvatima mojim i tititi

svojom moi. (Mudr 9,1-6.9-11)

MOLITVA B. PASCALA2

Oe nebeski,

ne molimo te ni za zdravlje ni za bolest,

ni za dugi ivot ni za smrt,

nego da ti raspolae

i naim zdravljem i naom boleu

i naim ivotom i naom smru,

sebi na slavu, nama za spas.

Ti jedini zna to nam je korisno.

Ti si jedini Gospodar, pa radi to hoe:

daj nam ili oduzmi, svejedno,

samo nau volju usklauj sa svojom.

Po Kristu naem Gospodinu.

MOLITVA J. C. MAXWELLA3

Svemogui Boe, koji si stvorio ovjeka na svoju sliku i priliku, darovao mu neumrlu duu,

da te ljubi i vlada tvojim stvorovima, naui nas da djela Tvojih ruku tako istraujemo da

podloimo svijet svojoj vlasti, a na um da se jaa u Tvojoj slubi. Daj da Tvoju objavu tako

primimo da vjerujemo u onoga koga si poslao da nas spasi i oslobodio od naih grijeha. Sve te

to molimo u ime naega Gospodina Isusa Krista.

2 Blaise Pascal (1623.-1662.), francuski filozof, matematiar i fiziar.

3 James Clerk Maxwell (1831.-1879.), kotski fiziar.

6

POHVALA BOGU STVORITELJU

PSALAM 8

Dareljivost Stvoriteljeva

Zborovoi. Po napjevu Tijesci.

Psalam. Davidov.

2Jahve, Gospode na,

divno je ime tvoje po svoj zemlji,

velianstvom nebo natkriljuje!

3U ustima djece i dojenadi

hvalu si spremio protiv neprijatelja,

da postidi mrzitelja, zlotvora.

4Gledam ti nebesa, djelo prstiju tvojih,

mjesec i zvijezde to ih uvrsti

5pa to je ovjek da ga se spominje,

sin ovjeji te ga pohodi?

6Ti ga uini malo manjim od Boga,

slavom i sjajem njega okruni.

7Vlast mu dade nad djelima ruku svojih,

njemu pod noge sve podloi:

8ovce i svakolika goveda,

i zvijeri poljske k tome,

9ptice nebeske i ribe morske,

i to god prolazi stazama morskim.

10Jahve, Gospode na,

divno je ime tvoje po svoj zemlji!

7

PSALAM 104 (103)

Pohvala Bogu Stvoritelju

Blagoslivljaj Jahvu, duo moja, Jahve, Boe moj, silno si velik!

Odjeven velianstvom i ljepotom,

2svjetlou ogrnut kao platem!

Nebo si razapeo kao ator,

3na vodama sagradio dvorove svoje.

Od oblaka pravi kola svoja,

na krilima vjetrova putuje.

4Vjetrove uzima za glasnike,

a arki oganj za slugu svojega.

5Zemlju si stavio na stupove njene:

nee se poljuljati u vijeke vjekova,

6pokrio si je vodama bezdanim ko haljinom,

iznad bregova stajahu vode;

7na tvoju se prijetnju povukoe,

od tvoje grmljavine zadrhtae.

8Bregovi se digoe, doline spustie

na mjesto koje si im odredio.

9Odredio si granicu koju ne smiju prijei,

da opet ne pokriju zemlju.

10Izvore svraa u potoke

to ubore meu brdima.

11Oni poje sve ivine poljske,

divlji magarci e gase u njima.

12Uz njih se gnijezde ptice nebeske

i pjevaju meu granama.

13Ti natapa bregove iz dvorova svojih,

8

zemlja se nasiuje plodom tvojih ruku.

14Ti daje te nie trava za stoku

i bilje na korist ovjeku

da izvede kruh iz zemlje

15i vino to razvedruje srce ovjeje;

da uljem lice osvjei

i da kruh okrijepi srce ovjeku.

16Stabla se Jahvina napajaju hranom,

cedri libanonski koje on zasadi.

17Ondje se ptice gnijezde,

u empresu dom je rodin.

18Visoki bregovi daju kozorogu

a peine jazavcu sklonite.

19Ti si stvorio mjesec da oznauje vremena

i sunce znade kada ima zai.

20Kad razastre tmine i no se spusti,

tad se uljaju u njoj ivotinje umske.

21Lavii riu za plijenom

i od Boga hranu trae.

22Kad sunce ograne, nestaju

i lijeu na leaje.

23Tad ovjek izlazi na dnevni posao

i na rad do veeri.

24Kako su brojna tvoja djela, o Jahve!

Sve si to mudro uinio:

puna je zemlja stvorenja tvojih.

25Eno mora, velika i iroka,

u njemu vrve gmazovi bez broja,

9

ivotinje male i velike.

26Onud prolaze nemani,

Levijatan kojeg stvori da se igra u njemu.

27I sva ova bia eljno ekaju

da ih nahrani na vrijeme.

28Daje li im, tada sabiru:

otvara li ruku, nasite se dobrima.

29Sakrije li lice svoje, tad se rastue;

ako dah im oduzme, ugibaju

i opet se u prah vraaju.

30Poalje li dah svoj, opet nastaju,

i tako obnavlja lice zemlje.

31Neka dovijeka traje slava Jahvina:

nek se raduje Jahve u djelima svojim!

32On pogleda zemlju i ona se potrese,

dotakne bregove, oni se zadime.

33Pjevat u Jahvi dokle god ivim,

svirat u Bogu svome dokle god me bude.

34Bilo mu milo pjevanje moje!

Ja u se radovati u Jahvi.

35Nek zloinci sa zemlje nestanu

i bezbonika nek vie ne bude!

Blagoslivljaj Jahvu, duo moja! Aleluja!

10

PSALAM 148

Nebo i zemlja hvale Jahvu

Aleluja!

Hvalite Jahvu s nebesa,

hvalite ga u visinama!

2Hvalite ga, svi aneli njegovi,

hvalite ga, sve vojske njegove!

3Hvalite ga, sunce i mjesee,

hvalite ga, sve zvijezde svjetlosne!

4Hvalite ga, nebesa nebeska,

i vode nad svodom nebeskim!

5Neka hvale ime Jahvino

jer on zapovjedi i postadoe.

6Postavi ih zauvijek i dovijeka

po zakonu koji nee proi.

7Hvalite Jahvu sa zemlje,

nemani morske i svi bezdani!

8Ognju i grade, snijee i maglo,

olujni vjetre, to rije njegovu izvrava!

9Gore i svi breuljci,

plodonosna stabla i svi cedrovi!

10Zvijeri i sve ivotinje,

gmizavci i ptice krilate!

11Zemaljski kraljevi i svi narodi,

knezovi i suci zemaljski!

12Mladii i djevojke,

11

starci s djecom zajedno:

13nek svi hvale ime Jahvino,

jer jedino je njegovo ime uzvieno!

Njegovo velianstvo zemlju i nebo nadvisuje,

14on podie snagu svom narodu,

on proslavlja svete svoje,

sinove Izraelove narod njemu blizak. Aleluja!

12

MISLI O ODNOSU VJERE I ZNANOSTI

Po naravi su glupi svi ljudi koji ne upoznae Boga, oni koji iz vidljivih ljepota ne

mogu spoznati onoga koji jest nisu kadri prepoznati umjetnika po djelima njegovim;

nego smatraju bogovima koji svijetom vladaju oganj ili vjetar ili hitri zrak, zvjezdan

krug ili silnu vodu ili svjetlila nebeska. Jer ako su ih, opinjeni njihovom ljepotom,

uzeli smatrati bogovima, morali su spoznati koliko ih tek nadmauje njihov gospodar

jer ih je stvorio sam Tvorac ljepote. Ako ih je i zadivila njihova sila i snaga, morali su

iz toga zakljuiti koliko je tek silniji njihov stvoritelj. Jer prema veliini i ljepoti

stvorova moemo, po slinosti, razmiljati o njihovu Tvorcu. Ali ovi ipak zasluuju

malen prijekor, jer moda samo lutaju traei Boga i elei ga nai; ivei meu

djelima njegovim, nastoje ih shvatiti, a zavodi ih samo nalije stvari jer vide toliko

ljepote. Pa ipak, oprostiti im ne treba: jer ako su bili kadri stei toliko spoznaje da

mogu svemir istraivati, koliko su lake mogli otkriti Gospodara svega toga! (Mudr

13-7)

Vjerujem da bih razumio, razumijem da bih vjerovao. (sv. Augustin, biskup i

crkveni nauitelj)

Vjera i razum izgledaju poput dvaju krila kojima se ljudski duh uzdie k promatranju

istine. (bl. Ivan Pavao II.)

Kada vjera i znanost priznaju Boga, prva ga stavlja na poetak, a druga na kraj

svake misli. (Max Planck, njemaki fiziar i nobelovac)

Ovaj divni ureaj sunca, planeta i kometa mogao je nastati jedino odlukom i moi

jednoga premudroga i svemonoga Boga.

Zadivljujui poredak u svemiru moe se pripisati samo jednom svemonom i

premudrom Biu. Ovo uzvieno bie upravlja svijetom ne kao njegova bit, ve kao

Gospodar svega! Zbog te svoje vlasti Gospodin Bog se naziva svemonim i sveopim

Gospodarom. Pravi Bog je ivi, premudri i sveobuhvatni Bog. On je iznad svega i

bezgranino savren.

Postoji Bie koje je stvorilo sve stvari, koje dri sve stvari u Svojoj sili, i kao takav

zasluuje strahopotovanje.

13

(Isaac Newton, engleski fiziar, matematiar i astronom)

Malo nas znanosti udaljava od Boga. Puno nas znanja, naprotiv, vodi natrag k

njemu.

to vie prouavam prirodu, to vie ostajem zapanjen i zadivljen pred djelima

Stvoritelja. Ja molim tijekom svog rada u laboratoriju.

(Louis Paster, francuski kemiar i biolog)

Priroda i prirodni zakoni bili su sakriveni u noi / Bog je rekao: ,Neka bude

Newton! i sve je osvijetljeno tom moi.

(Nature and Natures laws lay hid in night / God said: Let Newton be! and all was

light!)

(Alexander Pope, engleski knjievnik)

Prvi gutljaj iz ae zvane ,prirodna znanost' napravi te ateistom ali na dnu ae

ekat e te Bog. (Werner Heisenberg, njemaki fiziar, nobelovac)

Prirodu je stvorio Bog sebi na ast i na blagoslov ovjeanstvu, i sve to se dogaa,

dogaa se na Njegovu zapovijed i pod Njegovim vodstvom. (Carl von Linne, vedski

botaniar i lijenik)

Pravi prirodnjak kad god pronikne u tajne tvorevine svojim saznanjem, neizbjeno

svuda u njima vidi prst Boji. (Robert Boyle, otac moderne kemije i autor

istoimenoga zakona)

U tvorevini ja kao da rukama dodirujem Boga. (Johannes Kepler, njemaki

astronom i matematiar)

Naa znanost, otkrivajui nam uda prirode, treba nas nadahnuti divljenjem prema

Onome tko ih je nainio. (Michael Faraday, britanski fiziar i kemiar)

U srcu sam duboko religiozan () i stalno se odajem zadovoljstvu i vjeri da najvee

tajne naeg bia tek trebaju biti protumaene. (Nikola Tesla, znanstvenik i inovator

svjetskog glasa)

14

Molitva je najjai oblik energije koju moe proizvesti, realno kao sila tea. (Alexis

Carrel, francuski kirurg, biolog i eugeniar, nobelovac)

Poslije viegodinjeg istraivanja dogaaja u prirodi moram priznati da postoji vea

inteligencija. (Thomas Edison, ameriki izumitelj i tehniar)

elim znati kako je Bog stvorio ovaj svijet, hou znati njegove misli.

Znanost bez religije je hroma, religija bez znanosti je slijepa.

Znanost mogu stvarati samo oni koji su sasvim proeti tenjom prema istini i

shvaanju. Vjera takoer pripada tome podruju, pod uvjetom da su pravila koja

vrijede za postojei svijet racionalna, to znai razumljiva razumu. Ne mogu shvatiti

iskrenog znanstvenika bez takve duboke vjere.

Dolazim do zakljuka da se u prirodnim zakonima svemira nalazi jedan duh koji je

od ljudskog bia mnogo nadmoniji i prema kome se moramo dosta bijedno osjeati

kada se uzme u obzir naa snaga.

Nikada neu vjerovati da je Bog kockao. (Albert Einstein, fiziar, nobelovac)

Dvije istine ne mogu biti proturjene (Galileo Galilei, talijanski matematiar, fiziar

i astronom)

Znanost je traak Boje svrhe u prirodi. Samo postojanje nevjerojatnog svijeta atoma

i radijacije upuuje na stvaranje s ciljem, svrhom, na ideju da uistinu postoji Bog i da

je inteligentna svrha u pozadini svega... Svemir u takvom redu svjedoi najveoj izjavi

ikad izreenoj: ,U poetku stvori Bog... (Arthur Holly Compton, ameriki fiziar,

nobelovac)

Kranstvo napreduje zbog nadnaravne istine i iz tog razloga i nadnaravno ivi. Ne

postoji nita nekompatibilno izmeu religije i znanosti.

To nije kloroform. Moje najvee otkrie je spoznaja da sam grenik i da mogu biti

spaen pomou milosti Boje. ovjek je promaio svrhu ivota ako nije uao u aktivan,

iv odnos s Bogom kroz Isusa Krista odgovor na pitanje koje je njegovo najvee

otkrie. (James Simpson, engleski lijenik i ginekolog)

15

Stvoritelj je ljudskom rodu dao dvije knjige. U jednoj je pokazao svoju veliinu, a u

drugoj svoju volju. Prva je ovaj vidljivi svijet koji je On stvorio da bi ovjek,

gledajui na veliinu, krasotu i skladnost Njegovog djela, priznao boansku svemo.

Druga je Sveto pismo. U njoj je iznesena Boja namjera za nae spasenje. Drugu

objanjavaju uitelji vjere, a prvu fiziari, matematiari, astronomi. () I

propovjednici Svetog pisma i znanstvenici uvjeravaju nas ne samo u postojanje Boga,

ve nam otkrivaju i Njegova bezbrojna dobroinstva prema nama. (Mihail B.

Lomonosov, ruski znanstvenik i pjesnik)

16

DODATAK ZA SREDNJU KOLU IZ KOLSKIH UDBENIKA :

1. razred, V. cjelina Tajna stvaranja govor znanosti i govor vjere (od str. 108-142)

Prirodo-znanstveno tumaenje nastanka svijeta (str.108-116),

Posebnosti biblijskog govora (str.117-122),

Stvaranje u Bibliji (str. 123-135) i

Odnos vjere i znanosti (str. 136-142)

2. razred, III. cjelina Zajednica koja oslobaa i slui povijest Crkve,

Benediktinci misionari i graditelji europske batine (str.70.)

Sjajno doba Crkve (str. 81-87),

Crkva i moderno doba (str. 95-100),

Pred promjenama suvremenog svijeta Nova misaona strujanja (str. 103-105)

17

POJMOVNIK

AMDG tradicionalno geslo isusovaca i akronim za latinski izraz Ad maiorem Dei gloriam,

to u prijevodu znai: na veu slavu Boju

analogija (gr.) 1. podudarnost, srodnost 2. postupak shvaanja nekog predmeta prema (u

odnosu spram) neega drugog

astronomija (gr. zakon o zvijezdama) znanost koja se bavi opaanjem i objanjavanjem

pojava izvan Zemlje i njezine atmosfere; prouava porijeklo, razvoj, fizika i kemijska

svojstva nebeskih tijela (zvijezda, zvjezdanih sustava, planeta, crnih rupa i drugih objekata u

svemiru) kao i procesa koji se dogaaju u njima; osobe koje se bave astronomijom zovu se

astronomi

astrologija pseudoznanost o predvianju ljudske sudbine promatranjem putanja zvijezda i

planeta

atomizam filozofski pogled koji je nastao u antikoj Grkoj kao rezultat razmiljanja o

granicama djeljivosti. Leukip, Demokrit te kasnije Epikur i rimski pjesnik Lukrecije bili su

najvaniji atomisti. Prema atomistima, atomi su nevidljivi i nedjeljivi dijelovi tvari i ne moe

ih se stvoriti niti unititi. Raznolikost opaenih stvari tumaila se razliitou oblika i veliina

atoma i njihovim razmjetajem. Atomistiki pogled na svijet imao je vaan utjecaj na razvitak

znanosti. Na temeljima atomizma u XVII. stoljeu Galileo i Newton, u XIX. stoljeu Dalton,

Berzelius i Avogadro dali su svoj doprinos stvaranju suvremene atomistike.

bioetika disciplina koja se bavi prouavanjem etikih, socijalnih, pravnih, filozofskih i

drugih pitanja to se pojavljuju u zdravstvenoj skrbi ili kao posljedica eksperimenata u

genetici i reproduktivnoj biologiji (presaivanje organa, umjetna oplodnja, eutanazija)

darvinizam moderna teorija o evoluciji ivih bia pomou koncepta razvijanja svih

ivotnih oblika procesom prirodnog odabira i borbe za opstanak; uglavnom pretpostavlja da je

evolucija rezultat istog sluaja, slijepe sudbine i bezimene nude, pa se dokazi za evoluciju

tumae u tom smislu

18

Drugi vatikanski sabor bio je 21. po redu sabor Katolike Crkve. Sabor je 1962. godine

sazvao papa Ivan XXIII., koji je preminuo prije kraja sabora. Sabor je dalje vodio papa Pavao

VI., a zakljuen je 1965. godine. Koncil je pozvao sve lanove Crkve da poput prvih krana

ive i djeluju prema darovima Duha, pribliio je euharistiju puku uvodei narodni jezik u

bogosluje, obnovio je liturgiju u kojoj je sada zajedniki stol oko kojeg blagujemo mistino

tijelo Kristovo, potaknuo je stvaranje laikih organizacija katolika koji su pozvani na

svjedoenje i ivljenje vjere po Duhu Svetom. Koncil je otvorio nove putove prema jedinstvu

svih krana, pokrenut je pokret ekumenizma sa zajednikim molitvama s naom kranskom

braom uzdajui se da e nas Duh Sveti ponovno ujediniti u jednu Crkvu Kristovu.

egzistencija u filozofiji znai postojanje, opstojnost. to postoji?; to znai postojati?; to

znai biti? temeljna su pitanja zapadnjako-europske filozofije, a egzistencija je jedan od

njezinih temeljnih pojmova; egzistencijalnoj filozofiji egzistencija je nain ispunjenja ljudske

opstojnosti

ekologija (gr.) znanost o mnogostrukim odnosima izmeu ivih organizama i okoline u

kojoj oni ive (e. bilja, e. ivotinja); esto se pogreno poistovjeuje samo sa zatitom okolia

enciklika (gr.) papinska okrunica, pismo ili poslanica upuena biskupima ili svim

vjernicima, a bavi se aktualnim problemima; naziva se po poetnim rijeima teksta

etika (gr.) filozofska disciplina koja istrauje ljudsko praktino djelovanje (inidbu) prema

naelu dobra

evangelizacija navijetanje evanelja ili Radosne vijesti

evolucija (lat.) 1. razvoj; neprekidno, postupno mijenjanje, za razliku od nagle promjene

(revolucije) 2. skup znanstvenih teorija i hipoteza o nastanku ivota, zakonima i putovima

razvoja organskog svijeta; razvoj organizma

evolucionizam nazor da je razvoj tvarnoga (prirodnoga) i povijesnog svijeta postupan te da

se odvija po zakonima prilagoavanja, odabiranja itd.

19

fideizam (lat.) nauavanje o vjeri kao o najviem obliku spoznaje

genetika (gr.) znanost o pojavama i zakonima nasljeivanja u ivih bia; prve zakone

formulirao je 1865. godine Gregor Mendel; obino se dijeli na klasinu, molekularnu i

primijenjenu genetiku

geocentrizam (gr. ge = zemlja, lat. centrum = sredite) shvaanje da je Zemlja sredite

cijelog svemira i da oko nje krue sva ostala nebeska tijela; suprotno heliocentrizmu

geometrija (gr. ; geo = Zemlja, metria = mjerenje) grana matematike koja se

bavi matematikom formalizacijom i prouavanjem razliitih vrsta prostora

Gregoriana ili Papinsko sveuilite Gregoriana (tal. Pontificia Universit Gregoriana)

katoliko sveuilite u Rimu, osnovano 1551. kao Collegio Romano od strane Ignacija

Loyole, utemeljitelja isusovake redovnike zajednice

heliocentrizam (gr. helios = sunce, lat. centrum = sredite) nauavanje koje Sunce smatra

sredinjim tijelom oko kojega krue svi planeti okreui se istodobno i oko svojih osi

hipoteza (gr. hypothesis = pretpostavka) prvi korak znanstvenog istraivanja, vjerojatna

tvrdnja koju treba dokazati

idealizam 1. filozofski pravac koji bie svodi na misao, a stvari na duh; usmjerenje koje

ideje (misli) dri poelom stvarnosti i sredstvom spoznaje; oznauje najprije Platonov sustav

miljenja koji je stvarni svijet drao kopijom svijeta ideja, a poslije je dolazio u svim

neoplatonskim strujama, kako poganskima tako i kranskima; u tome se smislu suprotstavlja

materijalizmu 2. nain razmiljanja i postupanja onih koji se ravnaju prema nekim moralnim,

kulturnim i humanistikim naelima, vjeruju u neki ideal i nastoje ga ostvariti, a ne djeluju

radi osobnoga interesa ili vlastite koristi

indeks zabranjenih knjiga popis zabranjenih knjiga; popis publikacija koje je Katolika

Crkva cenzurirala zbog opasnosti od krivovjerja i za ouvanje vjere svojih lanova. Poetkom

protureformacije na udaru su bile prije svega knjige protestantskih pisaca. Cilj je bila zabrana

20

itanja nemoralnih knjiga ili djela koje sadre teoloke greke. Popis nije bio tek reaktivno

djelo katoliki su autori imali mogunost braniti svoja pisanja i pripremiti novo izdanje sa

potrebnim korekcijama, bilo u svrhu izbjegavanja zabrane ili njenog ogranienja.

impetus (lat.) navala, napad, nasrtaj, estina, naglost, strast

ius ubique docendi (lat.) pravo pouavati posvuda; magistar koji je imao pravo pouavati

na bilo kojem drugom sveuilitu bez daljnjeg ispitivanja; ta povlastica bila je osigurana samo

za magistre (majstore) triju najstarijih sveuilita Salerna, Bologne i Pariza

Katari (od starogrkog ist) vjerski pokret s dualistikim kranskim i

gnostikim i heretinim elementima; irio se Europom izmeu XI. i XIV. stoljea, pokretu su

se pridruile i osobe iz dijelova dananje Italije, Njemake, Francuske i panjolske

kontracepcija (lat.) skup postupaka i sredstava za sprjeavanje zaea

konzumerizam pojam kojim se opisuje stav prema kojemu srea nekog pojedinca ovisi o

konzumaciji dobara i usluga, odnosno posjedovanju materijalnih dobara; odnosi se na

pretjeranu tenju za posjedovanjem i kupnjom stvari.

kozmologija (gr.) 1. filozofski nauk u antici i srednjem vijeku o postanku, naravi i svrsi

svijeta kao cjeline 2. znanstvena teorija svemira, utemeljena na steevinama moderne fizike,

atomistike

kreacionizam (lat.) 1. teorija po kojoj je transcendentni Bog stvorio svijet i ivot 2. doktrina

crkvenih pisaca po kojoj Bog stvara svaku pojedinu duu 3. doslovno tumaenje biblijske

slike stvaranja u est dana

materijalizam filozofski pravac koji tvar smatra osnovom svega

matina krvna stanica pluripotentna stanica kotane sri koja ima tri osnovna svojstva:

sposobnost samoobnavljanja, sposobnost diferencijacije i sposobnost proliferacije; matine

stanice odraslog ovjeka su nediferencirane stanice koje se mogu nai u tijelu djece i odraslih

osoba; mogu se dijeliti kako bi zamijenile umirue stanice i obnovile oteeno tkivo

21

metafizika (gr.) 1. oznaka za Aristotelove radove koji dolaze nakon fizike i raspravljaju o

prvoj filozofiji; 2. nauk o bitku, njegovoj biti i smislu; dijeli se na ontologiju, kozmologiju

i teologiju

moral (lat. mores obiaj) udoree, udoredno ponaanje; skup drutvenih normi i pravila

koje su u skladu s odreenim pojmom dobra; u najirem je smislu oblik drutvene svijesti,

skup nepisanih pravila, obiaja, navika i normi koji su prihvaeni u ivotu neke zajednice

nastavni kurikul ili plan i program (lat. curriculum) naziv za nastavni plan i program po

kojem predaju uitelji i profesori u kolama i sveuilitima; upuuje sve subjekte odgojno-

obrazovnog tijeka na ono to se ui i zato, kako se ui, kada se ui i gdje se ui.

newtonizam - uenje koje slijedi principe i metode prirodne filozofije Isaaca Newtona, prije

svega u razvoju fizike, mehanike i matematike, a njegovo iroko poimanje svemira, koji je

reguliran racionalnim i razumljivim zakonima, postavio je temelje mnogim pravcima

prosvjetiteljske misli; newtonisti primjenjuju Newtonova naela u mnogim znanstvenim

istraivanjima, postavljajui temelje za modernu znanost, a utjecao je i na filozofiju, politiku

misao i teologiju

nihilizam (lat. nihil nita) filozofski nazor da je cjelokupni bitak jednak istome nita, da

nije ni na emu utemeljen; danas oznaka za korjenito nijekanje vrijednosti teorijskih zasada,

drutvenih normi i ideala (vrijednosni nihilizam)

prirodne znanosti tumae injenice prirodnih zbivanja objanjenjem (slue se opisom,

indukcijom i eksperimentom za razliku od duhovnih koje se slue razumijevanjem)

prosvjetiteljstvo opi duhovni pokret graanstva u europskim zemljama XVIII. stoljeu

protiv dogmatskoga autoriteta, za pobjedu kritikoga uma u knjievnosti, umjetnosti, filozofiji

i javnom ivotu; polazei od zdrava razuma, prosvjetiteljstvo afirmaciju svojih naela

shvaa kao irenje svjetlosti u mraku, kao prosvjeivanje svijeta

Ratio atque Institutio Studiorum Societatis Iesu ili, skraeno, Ratio Studiorum slubeni

dokument sastavljen1599. godine o ustroju isusovakog obrazovnog sustava; veinom se

temelji na sintezi klasine izobrazbe i kranskih moralnih naela.

22

reformacija 1. pokret za mijenjanje, obnovu ili usavravanje postojeega stanja 2. skupni

naziv za vjerske pokrete, izazvane gospodarstvenim i drutvenim promjenama u

XVI. stoljeu, kojima je bio cilj preureenje Crkve, ogranienje papinske vlasti, povratak

prvotnom kranskom nauku i bogosluju na narodnom jeziku; protestantska reformacija je

pokret Martina Luthera koji je zavrio raskolom Zapadne Crkve i osnutkom mnogobrojnih od

Rima neovisnih nacionalnih (protestantskih, evangelikih) crkava

renesansa (franc. renaissance, prema tal. rinascimento = preporod, obnova) pojam koji

primarno oznauje veliko razdoblje preteito talijanske umjetnosti, kulture i znanosti od

sredine XIV. do poetka XVI. stoljea, koje se poklapa s vrhuncem razvoja bogatih

talijanskih dravica na elu s prosvijeenim apsolutnim vladarima; karakterizira ga

obnavljanje opega duha klasinoga staroga vijeka te procvat nove umjetnosti nadahnute

antikom estetikom jednostavnih i jasnih oblika; tei se individualnoj slobodi, podvrgavaju se

kritici ranije znanstvene i religijske istine, rehabilitiraju se ovozemaljski uitci, a odbacuje

odricanje i asketizam

sekularizam odvajanje i umanjivanje znaaja religije u javnom ivotu; hrvatskom jeziku

poznat je i pod nazivom (ovo)svjetovnost; zalae se za odvajanje Crkve od drave te slobodu

vjere i miljenja

sekularizacija posvjetovljenje, transformacija drutva od bliske identifikacije s religioznim

vrijednostima i institucijama k nereligioznim (ili ireligioznim) vrijednostima i sekularnim

institucijama

skolastika (gr. , lat. schola dokolica, ueno razlaganje, kola; scholasticus =

uenjaki i uenjak) filozofijska i teoloka metoda pouavanja u kranskim kolama, prvo

onima u sastavu samostana, zatim u katedralnim kolama te naposljetku na sveuilitima

skriptorij (lat.) pisarska radionica u srednjovjekovnim samostanima; prvi je osnovao u

VI. stoljea Kasidor u samostanu Vivarium

sola scriptura samo Sveto pismo; jedno od tri temeljna naela protestantskog nauka; Biblija

je najvei i jedini autoritet te je vano da ju kranin uzme u ruke, ita i po njoj ivi, za to mu

nije potrebno crkveno uiteljstvo

23

teologija tijela pojam je u upotrebu uveo papa Ivan Pavao II. razlaui nauk o tijelu i

ljudskoj spolnosti kao Bojem daru; fiziko ljudsko tijelo ima posebno znaenje i sudjeluje u

razvijanju odgovora na temeljna pitanja naih ivota, ono je Boji dar i moramo ga uvati, to

pokazuje i Kristovo uskrsnue uskrsnuo je u tijelu a ne samo duom; suprotno tome je

miljenje da je tijelo nevano, greno ili tamnica due

teorija (gr.) sustav znanja ili shvaanja, zasnovan na prouavanju odreene bitne

zakonitosti; temeljni znanstveni pojmovi neke discipline (npr. t. prava, t. umjetnosti); skup

pravila koja slue kao vodi u praksi; formuliranje i sistematiziranje opih naela neke

znanosti ili njezina dijela, nekoga filozofskog nauka i dr.

teorija impetusa teorija je to francuskog sveenika i znanstvenika Jeana Buridana koji je

osporio Aristotelovu tvrdnju da na baeno tijelo stalno mora djelovati neko drugo tijelo koje

je s njim u neposrednom dodiru umjesto te predloio je svoju teoriju impetusa: kada se tijelo

baci, ono dobiva odreeni impetus (potisak) koji mu omoguuje daljnje gibanje (ta je teorija

prethodnica zakona o ouvanju gibanja); osporio je i Aristotelovu teoriju da na nebeska tijela

djeluje duhovno bie da bi se gibala smatrajui da se nebeska tijela kreu zbog impetusa

(potisne sile) koji su dobila pri stvaranju svijeta

transmutacija (lat.) promjena, preinaka, preobrazba; kemijska promjena jednoga elementa

u drugi

transcendentan (lat.) koji prekorauje neko podruje, granicu; koji je s one strane iskustva

Triennium Philosophicum trogodinji studij filozofije na kojem se ue fizika, logika i

filozofija

umjetna oplodnja medicinski postupak potpomognute oplodnje jajne stanice, transfer

oploenih zametaka u maternicu, implantacija i razvitak trudnoe; postoji oko dvadeset

tehnika, ali najee su inseminacija, IVF (in vitro oplodnja), ICSI (intracitoplazmina

injekcija spermija) i FET (transfer odmrznutog zametka); prakticira se zbog neplodnosti ene

ili mukarca, ili kad su oboje neplodni ili postoji bojazan prenoenja teke genetske bolesti na

dijete

24

veliki prasak (eng. Big Bang) teorija belgijskog isusovca Georgesa Lemaitrea o nastanku

svemira; prema ovoj teoriji u poetku je materija itavog svemira bila zgusnuta u jednoj

iznimno maloj kugli, praatomu ekstremno visoke temperature, koja se nakon velike

eksplozije (eng. Big Bang) poela iriti

znanost sistematizirano znanje; prema odreenom naelu ureena cjelina spoznaj (znanj)

o istome predmetu prouavanja (o nekoj prirodnoj stvarnosti neovisnoj o ljudskoj

djelatnosti ili pak o umjetnoj stvarnosti nastaloj iz ljudske djelatnosti) i metod koje

steenim znanjima pruaju vjerodostojnost

znanstvena metoda obuhvaa mnoge tehnike za prouavanje fenomena, pribavljanje novih

saznanja te ispravljanje i dopunjavanje postojeih spoznaja; zasniva se na:

1. prikupljanju opipljivih, empirikih i mjerljivih dokaza koji su podloni nekoj logici

2. prikupljanju podataka kroz promatranje i eksperimentiranje

3. formuliranju i testiranju hipoteza

25

BIBLIOGRAFIJA

1. Ashworth William, Catholicsm and Early Modern Science; u In God and Nature:

Historical essays on the encounter between Christianity and Science, University of

California Press (1986.)

2. Chullikatt Archbishop Francis, The Nuclear Question: The church's teaching and the

current state of affairs, Nuclear Age Peace Foundation (2011.) [Online]

http://www.wagingpeace.org/articles/db_article.php?article_id=267 [10.08.2013.]

3. Grabor Paul, Jesuit Identity and Science; Istitut d'Astrophysique Spatiale, Francuska

4. Haffner Paul, The Pope's Physicist; lanak u Sursum Corda (1996.)

5. Hannan James, The Genesis of Science; Regnery Publishing (2011.)

6. Harris Steven, Jesuit Idealogy and Jesuit Science: Scientific Activity of the Society of

Jesus 1540-1773; Univ. Of Wisconsin (1984.)

7. Hess Peter and Allen Paul, Catholicism and Science; Greenwood Press (2008.)

8. Hirschberger Johannes, Mala povijest filozofije, kolska knjiga, Zagreb (1995.)

9. Hrvatski opi leksikon: A-, (gl.ur. August Kovaec), Leksikografski zavod

Miroslav Krlea, Zagreb, (1996.)

10. Ivan Pavao II., Fides et ratio Vjera i razum. Enciklika o odnosu vjere i razuma,

Kranska Sadanjost, Zagreb (1999.)

11. Jaki Stanley, Christ and Science; Real View Books (2000.)

12. Jaki Stanley, Science from the Womb of Religion; Christian Century Foundation

(1987.)

13. Jeruzalemska Biblija - Stari i Novi zavjet s uvodima i biljekama iz La Bible de

Jerusalem, Kranska sadanjost, Zagreb (1996.)

14. Kaczor Christopher, The Church Opposes Science: The myth of Catholic Irrationality;

Catholic Education Resource Center Washington SAD

15. Kaiser Christopher, Creational Theory and the History of Physical Science; Eardmans

Pub. Co. (1991.)

16. Katela, Slobodan (ur.), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kroz fotografije-

monografija, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb (2007.)

17. Katekizam Katolike Crkve, HBK i Glas Koncila, Zagreb (1994.)

26

18. Paar Vladimir, O komplementarnosti znanost i vjere, u zborniku: Meunarodni

znanstveni skup Suvremena znanost i vjera, Mostar (2010.) str. 19.-35.

19. Papa Benedikt XVI., Poruka ta Svjetski Dan mira 1. sijenja 2006. [Online]

www.vatican.va [10.08.2013.]

20. PAPINSKO VIJEE ZA KULTURU, Vjera i kultura antologija tekstova papinskog

uiteljstva od Lava XIII. do Ivana Pavla II., Kranska sadanjost, Zagreb (2010.)

21. Peri Ratko, Znanost i vjera u dijalogu, u zborniku: Meunarodni znanstveni skup

Suvremena znanost i vjera, Mostar (2010.), str. 9.-18.

22. Pozai Valentin (ur.), Jesuits among the Croats; Meunarodni znanstveni simpozij

Isusovci na vjerskom, znanstvenom i kulturnom podruju u Hrvata, Zagreb (1990.)

23. Proleksis enciklopedija [Online] http://proleksis.lzmk.hr/ [10.08.2013.]

24. Shank Michael, That the Medieval Christian Church suppressed the Growth of

Science; u: Galileo goes to jail, and other myths about science and religion, Harvard

University Press (2009.)

25. Tadi Ivan, Razvitak misli o svemiru i njegovu nastanku, u zborniku: Kranstvo i

evolucija, Split (2010.), str. 191.-230.

26. Taylor Rebecca,The Church is not Backward but Forward; lanak objavljen u

Catholic National Register (2013.) [Online]

http://www.ncregister.com/site/article/the-church-is-not-backward-but-forward

[10.08.2013.]

27. Wiker Benjamin, The Catholic Church and Science; Tan Books (2011.)

28. Wiker Benjamin, The Darwin Myth; Regnery (2009.)

29. Wikipedia, The Free Encyclopedia [Online] www.wikipedia.org [2013.], edicija na

hrvatskom, njemakom i engleskom jeziku.

30. Woods Thomas, Kako je Katolika Crkva izgradila zapadnu civilizaciju; Teovizija,

Zagreb (2009.)

31. Zenko Franjo, The Development of Philosophy in Croatian Jesuit Educational

Institutions and the works of Croatian Jesuit Philosophers and philosophical Writers

during the 17th and 18th Centuries,u: Jesuits among the Croats; Meunarodni

znanstveni simpozij Isusovci na vjerskom, znanstvenom i kulturnom podruju u

Hrvata, Zagreb (1990.) str. 3.-19.

27

KATOLIKA CRKVA I ZNANOST - DOPRINOS I ODNOSI

Graa za vjeronaunu olimpijadu k. god. 2013./2014.

Priredili: Robert i Maja Dumani, VIS 2013.

Recezenti: Prof. dr. sc don Ivan Tadi i prof. dr. sc. Jadranka Garmaz

Lektura: Sanja Plevko

Fotografije: Arhiv Glasa Koncila i internetske stranice