VJETR RUD Jamski Zrak

Embed Size (px)

DESCRIPTION

dadsasd

Citation preview

  • Jamski zrak

  • Jamski zrakJamski zrakJamski zrakJamski zrakJamski zrakJamski zrakJamski zrakJamski zrak

    Jamski zrak - treba omoguiti sigurnu radnudjelatnost

    sastav

    svojstva kakvoa temperatura, vlanost, brzinazrane struje, pritisak

    Sastav jamskog zraka ovisi o: sastavu zraka koji se dovodi u jamuod jamskih utjecaja (inputa)

  • Sastav atmosferskog zrakaSastav atmosferskog zrakaSastav atmosferskog zrakaSastav atmosferskog zrakaSastav atmosferskog zrakaSastav atmosferskog zrakaSastav atmosferskog zrakaSastav atmosferskog zraka

    Zrak je smjesa plinova sadraja:kisika O2 - 20,93 % vol. dijelova

    duika N2 - 78,10 %

    plemeniti plinovi (argon, kripton, neon, ksenon) 0,93 %

    uglj. kiseline 0,03-0,04 %

    u zraku se jo nalazi: vodena para,

    kozmika i zemaljska praina,

    druge pare i plinovi koji su preteno lokalnog karaktera i zanemarivomalih koliina.

  • Sastav atmosferskog zrakaSastav atmosferskog zraka

    Na Zemlji stalni procesi koji utjeu na sastav atmosferskog zraka (prirodni ili umjetni),

    stalnost sastava zraka radi:ogromne zalihe zraka (5,1x1015 tona),

    ljudi i ivotinje troe neznatan dio kisika u zraku,

    izvanredna pokretljivost zraka i difuzna sposobnost plinova

  • Utjecaji na jamski zrakUtjecaji na jamski zrak

    Prolaskom zraka kroz jamu dolazi do:

    utroka O2izluivanja plinova i oneiavanja jamskog zraka- zapraivanja zrakapoveanja temperature

  • Procesi koji Procesi koji Procesi koji Procesi koji trotrotrotroeeeeOOOO2222Procesi koji Procesi koji Procesi koji Procesi koji trotrotrotroeeeeOOOO2222

    disanje,

    rad mehanizacije motori sa unutranjim sagorijevanjem,

    oksidacija ili gorenja razne supstance, pogotovo samozapaljenja ugljena,

    upotreba eksploziva

    Takoer moe doi do porasta sadraja O2strojevi pogonjeni komprimiranim zrakom

    eksplozivi s pozitivnom bilansom kisika

  • IIIIzluivanjzluivanjzluivanjzluivanjeeee plinova i oneiavanja jamskog zrakaplinova i oneiavanja jamskog zrakaplinova i oneiavanja jamskog zrakaplinova i oneiavanja jamskog zrakaIIIIzluivanjzluivanjzluivanjzluivanjeeee plinova i oneiavanja jamskog zrakaplinova i oneiavanja jamskog zrakaplinova i oneiavanja jamskog zrakaplinova i oneiavanja jamskog zraka

    Porijeklo plinova:

    ljudi,

    tehnoloki procesi mehanizacija, miniranje,

    plinovi osloboeni iz stjenskog masiva,

    procesi oksidacije trulenje, hranje, poari, eksplozije

  • TTTTemperaturemperaturemperaturemperaturaaaa zrakazrakazrakazrakaTTTTemperaturemperaturemperaturemperaturaaaa zrakazrakazrakazraka

    poveanja temperature stijene sa dubinom temperaturni gradijent,

    temperatura zraka moe i padatiljeti atmosferski zrak topliji od stijena (osobito plitke jame) nema velikog utjecaja temperaturnog gradijenta,

  • Kondicioniranje zrakaKondicioniranje zraka

    zrak se po potrebi moe zagrijavati ili hladiti,

    suenje ili vlaenje zraka

    ozoniranje (pomou posebnih elektrokemijskihureaja)

    odoriranje (mirisanje).

  • SSSSastav jamskog zrakaastav jamskog zrakaastav jamskog zrakaastav jamskog zrakaSSSSastav jamskog zrakaastav jamskog zrakaastav jamskog zrakaastav jamskog zraka

    Kisik O2 Duik N

    Ugljina kiselina CO2 Ugljini monoksid CO

    Sumporovodik H2S

    Sumporni dioksid SO2 Selenovi spojevi

    Duikov monoksid NO

    Jamski plin (metan)

  • Kisik Kisik Kisik Kisik O2 Kisik Kisik Kisik Kisik O2 mol. masa 32,00

    u atmosferskom zraku cca. 21 % vol. i 23 % maseni

    lako se spaja sa ostalim elementima

    obzirom na brzinu reakcije razlikujemo:oksidaciju, gorenje (prati ga pojava svjetla),

    eksploziju (prati ga pojava bljeska i praska)

    detonaciju (veoma velike brzine oksidacije)

    Spajanje sa ostalim elementima egzotermna reakcija,

    Stvorena toplina ovisi o elementima koji ulaze i nastaju u reakciji, ne o brzini reakcije.

  • Koliina OKoliina OKoliina OKoliina O2222 potrebna ovjekupotrebna ovjekupotrebna ovjekupotrebna ovjekuKoliina OKoliina OKoliina OKoliina O2222 potrebna ovjekupotrebna ovjekupotrebna ovjekupotrebna ovjeku

    Potronja O2 je individualna i ovisi o:

    uzrastu, grainaprezanju (fizikom i psihikom)

    u mirovanju min. 0,25 l/min. O2u kretanju min. 1-4 l/min O2

    Prosjeno u smjeni je potrebno 1-1,25 l/min O2

  • Parcijalni pritisakParcijalni pritisak

    Disanje najlake kod parcijalnog pritiska O2 u zraku cca. 21000 Pa (159 mm Hg), vol. 21 % (normalni pritisak).

    Disanje mogue i pri niem pritisku (prilagodba ljudskogorganizma) od cca. 9000 Pa sadraj O2 od 9 % vol.

    U dubljim jamama pritisak zraka raste disanje mogue ipri niem postotnom sadraju O2 u zraku.

    7 % O2 donja granica nastupa gubitak svijesti ilismrt u vrlo kratkom periodu.

  • Indiciranje OIndiciranje OIndiciranje OIndiciranje O2222Indiciranje OIndiciranje OIndiciranje OIndiciranje O2222

    Indiciranje benzinskom lampom:

    19 % O2 - svjetlo se smanjuje na 1/3

    17 % O2 - lampa se gasi

    16 % O2 - plamen karbidne lampe je slab i drhti

    oko 12 % O2 (11-13%) gasi se karbidna lampa

    Lampe - gase se prije gubitka svijesti upozoravajuna opasnost.

  • DuikDuikDuikDuikDuikDuikDuikDuik

    Atomski (redni) broj 7Relativna atomska masa 14,00,79% vol. / 77% mas.,neutralni plin za gorenje i disanje,sadraj u zraku mu se poveava utrokom O2u manjoj mjeri nastaje raspadanjem org. spojevau jami,

    iz eksploziva (1 kg dinamita 135 lit. N2).

  • UgljinUgljinUgljinUgljini dioksidi dioksidi dioksidi dioksid COCOCOCO2222UgljinUgljinUgljinUgljini dioksidi dioksidi dioksidi dioksid COCOCOCO2222 stvara se uslijed:

    disanja ljudi,gorenja lampi,miniranja,rad motora sa unutarnjim sagorjevanjemraspadanja organskih spojeva naroito drveta,oksidacija ugljenapoari i eksplozije

    Pritok iz jame: isticanje iz malih, nevidljivih pora i pukotina plinski puhai dugotrajno istjecanje iz pukotina

    otvorenih jamskim radovima

  • UgljinUgljinUgljinUgljini dioksidi dioksidi dioksidi dioksid COCOCOCO2222UgljinUgljinUgljinUgljini dioksidi dioksidi dioksidi dioksid COCOCOCO2222

    1-2 % nije tetno

    Iznad 10 % gubi se svijest

    25 % - smrt

    3 % -plamen slab i drhti

    5-6 % - benzinska lampa se gasi

  • UgljinUgljinUgljinUgljini dioksidi dioksidi dioksidi dioksid COCOCOCO2222UgljinUgljinUgljinUgljini dioksidi dioksidi dioksidi dioksid COCOCOCO2222

    Tei od zraka, slabo se mijea sa zrakom, skuplja se u donjim dijelovima prostorija potrebna velika brzina vjetrene struja za spreavanje koncentriranja CO2.

    esto se skuplja i pojavljuje u donjim dijelovima starih radova (budui izlazi kroz pukotine u ugljenu i stijenama).

    Propisi sadraj CO2 vol. ne smije biti vei od 0,5%

    Koeficijent respiracije jame (prosjeno 0,5)=

    Koliina CO2 izdvojenog u jami /koliina apsorbiranog O2

  • Ugljini monoksid COUgljini monoksid COUgljini monoksid COUgljini monoksid COUgljini monoksid COUgljini monoksid COUgljini monoksid COUgljini monoksid CO

    Bez boje, mirisa i okusa goriv i eksplozivan

    Granica eksplozivnosti 13 75 % vol.,najeksplozivniji kod 30 % vol. (ukoliko je O2 21 %).temperatura paljenja eksplozivne smjese 630 810 C.

    Vrlo otrovan 300 puta vei afinitet premahemoglobinu (crvena krvna zrnca) od O2.

    ovjek moe apsorbirati do 300 cm3 CO.Jaina trovanja ovisi o:

    koncentracije CO u zraku,

    duljine boravka u zatrovanoj prostoriji,udahnutoj koliini zraka ibrzini cirkulacije krvi.

  • Ugljini monoksid COUgljini monoksid COUgljini monoksid COUgljini monoksid COUgljini monoksid COUgljini monoksid COUgljini monoksid COUgljini monoksid CO

    Vrijeme sigurnog boravka u prostoriji sa CO utvruje se empirijski prema obrascu Henderson Haggarda (za sadraje CO ispod 0,4-0,5 %).

    T =3/% CO, minuta

    sadraj CO u stotinkama postotka

    Nekodljiv kod sadraja ispod 0.002 %.

  • Nastajanje CONastajanje CO

    nepotpunim sagorjevanjem C

    C + O2 = CO + 2420 kcal/1 kg C

    redukcijom CO2 prelaskom plina preko tijelazagrijanih > 300 C.

  • Ugljini monoksid COUgljini monoksid COUgljini monoksid COUgljini monoksid COUgljini monoksid COUgljini monoksid COUgljini monoksid COUgljini monoksid CO

    Izvori u jami:

    Glavni jamski poari i eksplozije

    pri eksploziji metana uglavnom se ne stvara, osimukoliko ima ugljene praine (u rudnicima ugljena),

    miniranje i motori SUS (odnosno CO i CO2 kodispravnog motora 28:72, a kod neispravnog 73:27).

    iz ugljenaneki pored CH4, CO2, N2 sadre i CO.

  • Indiciranje COIndiciranje CO

    kolorimetrine metode na licu mjesta

    pomou kemijskih reagensa brzina promjene bojereagensa upuuje na % sadraj CO.

    laboratorijski kemijska i spektroskopska analiza.

  • SumporSumporSumporSumporoooovodik vodik vodik vodik HHHH2222SSSSSumporSumporSumporSumporoooovodik vodik vodik vodik HHHH2222SSSS

    Bezbojni, sladunjavi plin, mirisa pokvarenih jaja. Eksplozivan u podruju 4,3 46 %. Nadrauje onu ronjau i dine puteve. Kroz krv utjee na ivani sistemparaliza centra za disanje smrtonosan u postocima 1 1,5 % vol. Nastaje : -

    trulenjem org. spojeva (drveta) raspadanjem pirita, gipsa itd.

    FeS2 + 2H2O Fe (OH)2 + H2S + S izlazi iz pukotina u stijeni i podzemnih vodaminiranjem s barutom i tapinom jamski poari

  • Nastajanje (izvori) sumporovodikaNastajanje (izvori) sumporovodika

    trulenjem org. spojeva (drveta)

    raspadanjem pirita, gipsa itd.

    FeS2 + 2H2O Fe (OH)2 + H2S + S

    iz pukotina u stijeni i podzemnih vodaminiranjem s barutom i tapinomjamski poari

  • Sumporni dioksid Sumporni dioksid Sumporni dioksid Sumporni dioksid SOSOSOSO2222Sumporni dioksid Sumporni dioksid Sumporni dioksid Sumporni dioksid SOSOSOSO2222

    bezbojan, otra mirisa i okusa, nadrauje sluzokou i oi kod 0,5 % opasan za ivot i kod kratkotrajnog djelovanjane gori niti podrava gorenje.pojavljuje se rijetko u jamamastvara se :

    u poarima (opasne konc. u rudnicima sulfida prilikom poara ieksplozije praine)

    miniranje eksplozivom koji sadri S i u sulfidnim stijenama

  • Selenovi spojeviSelenovi spojeviSelenovi spojeviSelenovi spojeviSelenovi spojeviSelenovi spojeviSelenovi spojeviSelenovi spojevi

    sam selen nije otrovan, ve njegovi spojevi

  • Duikov monoksidDuikov monoksidDuikov monoksidDuikov monoksid NODuikov monoksidDuikov monoksidDuikov monoksidDuikov monoksid NO

    miniranja eksploziv koji sadri nitroglicerin,

    motori SUS

    smrtonosan kod konc. 0,02 0,08 % vol.

  • Kontrola NOKontrola NO

    Spreavanje

    upotreba amon. nitr. eksploziva sa manje od 0,5 % vlage i

    miniranje bez tapina.

    Preporuka

    patrona vapna u minskoj buotini neutralizira NO (skrauje sevrijeme vjetrenja na treinu).

    prskanje vodom ili rastvorom sode vlaga upija duikove okside

  • Jamski (zemni) plin Jamski (zemni) plin Jamski (zemni) plin Jamski (zemni) plin Jamski (zemni) plin Jamski (zemni) plin Jamski (zemni) plin Jamski (zemni) plin

    Bezbojan, bez mirisa i okusa

    Metan uestvuje u jamskom plinu i sa 99,9 %.

    Ostali sastojci :

    uglj. dioksid (< od 5 %)

    ostali ugljikovodici etan 1 4 %, etilen

    duik ( par % nekad i 20 30 %)

    vodik, helij, argon

  • Jamski plinJamski plin

    slabo se mijea sa zrakom,

    laki od zraka (masa ~0,68 kg), skuplja se u stropu prostorija,

    opasni prostori i zvona u stropu prostorije,

    zabranjena izrada prostorija odozdo prema gore(uskopno) metan se nakuplja u stropu.

    prostorije u metanskim jamama izrauju se odozgo prema dolje

  • Pojavljivanje metanaPojavljivanje metana

    Najee u rudnicima ugljena, ali i u drugim rudnicima,

    Izdvajanje metanaiz stijene i ugljena,iz otkopanog ugljena pa iiz ugljena zaostalog u starom radu.

    Stari radovi potencijalni akumulatori plin dolazi izporoznog stropa i ugljena u zatitnim stupovima,

    Barometarski pritisak i depresija ventilatora utjeuna koliinu plina koji izlazi iz starih radova i stijena

  • Naini izdvajanja jamskog plinaNaini izdvajanja jamskog plina

    redovno (normalno) izlaenje plina,

    izdvajanja veih koliina plina kroz due

    vrijeme,

    nagla izlaenja plina

  • Normalno izdvajanje jamskog plinaNormalno izdvajanje jamskog plina

    najvee koliine pri pripremnim radovima, na otkopima 4-5 puta manje,

    vei napredak vee zaplinjavanje,

    pritisak plina mjeri se manometrom u buotini.

    pritisak utjee na granulaciju ugljena (sitni se)

    prevencija otplinjavanje buotinama.

  • Izdvajanja veih koliina plina kroz due vrijemeIzdvajanja veih koliina plina kroz due vrijemeIzdvajanja veih koliina plina kroz due vrijemeIzdvajanja veih koliina plina kroz due vrijemeIzdvajanja veih koliina plina kroz due vrijemeIzdvajanja veih koliina plina kroz due vrijemeIzdvajanja veih koliina plina kroz due vrijemeIzdvajanja veih koliina plina kroz due vrijeme

    nekoliko dana do desetak godina

    iz pukotina i upljina (najee u tektonskiporemeenim zonama).

    kapacitet i do desetke tisua m3 dnevno

    odvoenje plina izoliranim putem ili cijevima uistroenu zranu struju.

  • Nagla izlaenja jamskog plinaNagla izlaenja jamskog plinaNagla izlaenja jamskog plinaNagla izlaenja jamskog plinaNagla izlaenja jamskog plinaNagla izlaenja jamskog plinaNagla izlaenja jamskog plinaNagla izlaenja jamskog plina

    nekoliko 10 100 000 m3

    izbacuju i povlae za sobom desetine tisua tona ugljene praine,

    praena potresima i jakim gorskim udarima

  • Izvori jamskog plinaIzvori jamskog plina

    stvara se i u poarima

    kao produkt suhe destilacije ugljena,

    polijevanjem uarenog ugljena vodom

    prilikom raspadanja organskih tijela,

    sluajevi dopremanja na radilite zrakovodom nastaoraspadanjem kompresorskog ulja.

  • Jamski plin- znaajkeJamski plin- znaajke

    Naelno poveanje dubine vea koliina prisutnost varira od sloja do sloja ak i u istom sloju moe doi do odstupanja u sadraju CH4.

    Neutralan za disanje tetan indirektno, poveanjemudjela vol. CH4 u zraku smanjuje se vol. udio O2.

    Eksplozivan u podruju 5 16 %Najeksplozivniji kod 9,5 %Temp. paljenja 650 750 C.Najzapaljiviji kod 8,0 %.

  • Emisijametana Emisijametana

    iz vjetrene struje jame

    isplinjavanjem ugljenih slojeva

    iz rovnog ugljena nakon jamskog otkopavanja

    iz povrinski dobivenog ugljena

  • Emisija metanaEmisija metana

    Ukupna svjetska emisija 425-675 mil. tona godinje,

    Industrija ugljena sudjeluje u tome sa 4 do 6 %,

    95 % emisije iz podzemnih rudnika iako jame daju samo 54% svjetske proizvodnje,

    Relativno mala emisija iz povrinske eksploatacije

    male dubine leita iugljeni slabije kakvoe (ligniti, mrki) manjeg sadraja metana.

  • Emisija metanamisija metanamisija metanamisija metanaEmisija metanamisija metanamisija metanamisija metana

    Ukupna svjetska emisija metana pri rudarenju,preradi, transportu i skladitenju ugljena ~ 25 mil.tona/godinje.

    ~ milion tona koristi se u industriji, ostalo seisputa u atmosferu.

  • Stupanj emisije metanaStupanj emisije metanaStupanj emisije metanaStupanj emisije metanaStupanj emisije metanaStupanj emisije metanaStupanj emisije metanaStupanj emisije metana

    Openito, vii rang i vea dubina daju vie plinasadraj metana 0-25 m3/toni (ogrjevna vrijednost > 33,5 MJ/m3 ).Kvaliteta varira sa leitem, openito 90-95 % je metan i ostaliugljikovodici, ostalo inertni plinovi (duik, CO2, argon) i drugimanje znaajni (helij, vodik).

    Koliina metana stvorena u procesu ugljenizacije (najvea uantracitima priblino 765 m3/toni,

    sposobnost zadravanja metana (adsorpcijski kapacitet) ovisi o rangu ugljena i okolnim uvjetima: dubini, neposrednojpodini i krovini, geolokim anomalijama, tektonici i temperaturitijekom procesa ugljenizacije.

  • Specifina emisija metanaSpecifina emisija metana

    korelacija specifine emisije metana qe m3 po toni

    proizvedenog ugljena i dubine otkopavanja ho:

    specifina emisija metana 10,8-26,0 m3/toni(1m3 metana0,68 kg).

    q he o= + 41 0023, ,

  • Specifina emisija metanaSpecifina emisija metana

    rovni ugljen 0,3-3,5 m3/toni Oko 40% ostaje u ugljenu do potronje ili usitnjavanja u fine estice a 60% se oslobaa.

    povrinski dobiveni ugljeni 0-1,5 m3/toni (preteno kameni, mrki ili lignitsko smei).

    10 najveih proizvoaa ugljena (SAD, Velika Britanija, bivi SSSR, Australija, Kina, Njemaka, Poljska, eka, Indija i J. Afrika) daju 90% svjetske proizvodnje (1990.)

    Apsolutno i relativno vea emisija -Kina i bivi SSSRU Kini su u eksploataciji preteno podzemni rudnici (92%).SSSR-u eksploatacija na veim dubinama - prosjeno 600 m(300 m u ostalim proizvoaima ugljena).

  • Koritenje metana iz ugljenKoritenje metana iz ugljenKoritenje metana iz ugljenKoritenje metana iz ugljenaaaaKoritenje metana iz ugljenKoritenje metana iz ugljenKoritenje metana iz ugljenKoritenje metana iz ugljenaaaa

    Tehnologija pridobivanja metana znatno se razlikuje (zbogsadraja i propusnosti),

    Sigurnost i uinkovitost rudarenja zahtjeva potpuno i djelotvornouklanjanje metana,

    Vjetrenje najstarija i najea metoda, 5-30 tona zraka po toniotkopanog ugljena razblauje metan,

    Idealni uvjeti duboki zaplinjeni slojevi malim zahvatimaiskoristivost 60-70%,

    manje povoljni uvjeti srednje duboki slojevi manje zaplinjeni,iskoristivost 30 do 40%,

    plitki slojevislab potencijal za komercijalno koritenje metana.~ 70% metana potjee iz prateih naslaga.

  • Otplinjavanje ugljenog slojaOtplinjavanje ugljenog sloja

    Ukoliko se tijekom izrade prostorija pripremeustanovi visok stupanj emisije metana sloj seisplinjava:

    hidrauliki stimuliranim vertikalnim bunarima ili

    dugakim horizontalnim buotinama ispredrudarskih radova.

  • Otplinjavanje ugljenog slojaOtplinjavanje ugljenog slojaduboki i jako zaplinjeni slojevi ventilacija nemoe razblaitimetan na sigurnu razinu,

    metode za otplinjavanje ugljenog sloja

    prije poetka eksploatacije,

    tijekom eksploatacije.

    trokovi otplinjavanja minimiziranje optimizacijom omjerametana uklonjenog otplinjavanjem i ventilacijom.

    kontrola metana otplinjavanjem uklanjanje metana vertikalnimi/ili horizontalnim buotinama moe se ukloniti 60-70%,

    vjetrenje uvijek potrebno otplinjavanje znatno smanjujepotrebe za zrakom.

  • Hidrauliki stimulirani vertikalni bunariHidrauliki stimulirani vertikalni bunari

    Bunari prethode otkopavanju, kasnije slue zaotplinjavanje starog rada.

    Vertikalne buotine rijetko daju vee koliine plinabez stimulacije,

    Stimulacija hidraulikim frakturiranjem slinastimulaciji klasinih plinskih buotina,

    Primjena esto neuspjena pritisak frakturiranjamoe prei vrstou krovine i podine otvarajui pukotineto naruava cjelovitost leita,

    Suvremena praksa hidraulikog stimuliranja minimizira tete u krovini uz intenzivno frakturiranje.

  • HHHHorizontalno usmjerene buotineorizontalno usmjerene buotineorizontalno usmjerene buotineorizontalno usmjerene buotineHHHHorizontalno usmjerene buotineorizontalno usmjerene buotineorizontalno usmjerene buotineorizontalno usmjerene buotine

    Horizontalne buotine izrauju se prije otkopavanja izpostojeih jamskih prostorija,

    Duljine 300-900 m, u poetku daju visoku proizvodnost,Pribliavanjem rudarskih radova proizvodnja se drastinosmanjuje.

    Pitsburg sloj (istoni dio SAD) proizvodnja jedne buotine 3-5 mil. m3 za period od jedne do dvije godine.

    tehnika manje pogodna za stalnu proizvodnju i dugotrajneprojekte.

    esto je najuinkovitija i najjeftinija za kontrolu metana naradilitima provodljivog ugljenog sloja.

  • Ekonomika koritenja metana iz ugljenog slojaEkonomika koritenja metana iz ugljenog slojaEkonomika koritenja metana iz ugljenog slojaEkonomika koritenja metana iz ugljenog slojaEkonomika koritenja metana iz ugljenog slojaEkonomika koritenja metana iz ugljenog slojaEkonomika koritenja metana iz ugljenog slojaEkonomika koritenja metana iz ugljenog sloja

    Dobivanje metana otplinjavanjem temeljena na proraunutrokova drugih metoda kontrole metana,

    Ekonomika dobivanja metana minimiziranje trokova zaodravanje sigurnih uvjeta rada,

    Financijska analiza opravdanosti koritenja metana izugljenog sloja obuhvaa:

    analizu koliine i kakvoe plina,trokove sabiranja i obrade plina,trokove fizikog pristupa tritu.

    Projekt zahtjeva rudarsku aktivnost koja daje velike koliinevisokokvalitetnog plina - otplinjavanje nuno za siguran radrudnika

    trokovi proizvodnje ugljena smanjuju se koritenjemmetana iz otplinjavanja,