VJETROELEKTRANE

Učenici koji su sudjelovali u projektu:

Manuela Bajan, V. gimnazija, Zagreb Nikolina Bošković, Srednja škola Lovre Montija, Knin Ivana Grgičević, Gimnazija Vukovar Kristijan Kraljić, Srednja škola Lovre Montija, Knin Tomislav Marijanović, Gimnazija Vukovar Natalija Šimić, V. gimnazija, Zagreb Antonijo Skalnik, Gimnazija Pakrac Sara Vujanić, Gimnazija Pakrac

VJETAR

Vjetar definiramo kao horizontalno strujanje zraka. Zrak struji i okomito i turbulentno, ali najizraženije je upravo horizontalno strujanje. Strujanje je opći naziv za ukupno i složeno gibanje zraka. Strujanje zraka događa se zbog razlika u stupnju zagrijanosti zraka, tj. zbog razlika u temperaturama. Toplinska ravnoteža nikako se ne može uspostaviti zbog različitog zagrijavanja koje je posljedica Zemljine sfernosti. Stoga je strujanje stalan prirodni proces.

Sva zračna strujanja mogu se podijeliti u tri temeljne skupine: 1. primarno, opće ili planetarno

strujanje; 2. sekundarno strujanje i 3. tercijarno ili mjesno (regionalno) strujanje. 1. Primarno ili planetarno zračno strujanje izazvano je nejednakim grijanjem tropskih i polarnih pojasa. Njime se izmjenjuje toplina između toplijih i hladnijih dijelova Zemlje. 2. Sekundarno strujanje je gibanje zraka različitih svojstava u umjerenim i visokim geografskim širinama. U sekundarno strujanje se ubrajaju ciklone i anticiklone, tropski cikloni te druge nepogode i manji poremećaji. Naime, u umjerenim geografskim širinama (300 – 600) pojas zapadnih vjetrova je poremećen ciklonama i anticiklonama. Ciklone su sustavi niskog tlaka koji nastaju na dodiru dviju različitih zračnih masa, a anticiklone su sustavi visokog tlaka i nastaju u jednoj zračnoj masi. Ciklone i anticiklone se najčešće javljaju u umjerenom pojasu jer je taj pojas prijelazni pojas između najtoplijeg i najhladnijeg dijela atmosfere. 3. Tercijarno strujanje je posljedica toplinskih razlika na manjem prostoru, ovisi uglavnom o zagrijavanju i hlađenju tijekom dana. To je strujanje između mora i kopna, kopna i jezera, planine i doline i sl.

Slika1. Ciklona i anticiklona(5)

Tijekom zagrijavanja Zemljine površine dolazi do nejednolike zagrijanosti zračnih masa. Topli zrak je lakši te se uzdiže iznad hladnoga i usmjerava prema polovima zbog Zemljine rotacije. Ta pojava poznata je i pod nazivom Coriolisova sila. Praznine koje nastaju uslijed uzdizanja toploga zraka popunjava hladni zrak i tako nastaju stalni vjetrovi.

http://www.crometeo.hr/crometeo-ucionica-veza-ciklone-i-anticiklone/

U stalne ili planetarne vjetrove (Slika 2.) pripadaju polarni istočni vjetrovi, glavni zapadni vjetrovi i pasati.

Slika 2. Stalni vjetrovi na Zemlji(6)

Polarni istočni vjetrovi su hladni vjetrovi koji pušu iz polarnih područja višeg tlaka zraka prema polarnicama (niži tlak zraka). Zbog rotacije Zemlje na sjevernoj polutki pušu kao sjeveroistočni vjetrovi, a na južnoj kao jugoistočni vjetrovi. Glavni zapadni vjetrovi pušu iz suptropskog maksimuma prema polarnicama, tj. području niskoga tlaka zraka. Prilikom skretanja zbog rotacije Zemlje dobivaju smjer zapada. Dolaze s obratnicama i topli su što se može uočiti zimi kada pušu s mora na kopno. Ti vjetrovi dostižu velike visine što uvjetuje veliku brzinu ovih vjetrova (u visinama je slabije trenje što povećava brzinu). Pasati pušu od obratnica prema ekvatoru. Pod utjecajem Coriolisove sile na sjevernoj polutki skreću udesno, a na južnoj ulijevo. Pušu na visinama od 2,5 do 3 km, a približavajući se ekvatoru postupno slabe.

Osim stalnih vjetrova, susrećemo se i s lokalnim vjetrovima. Oni nastaju zbog globalne raspodjele tlaka i cirkulacijskih sustava koji putuju. Lokalni vjetrovi ovise o mnogo čimbenika. Neke od tih čimbenika stvorio je čovjek, kao što su građevine, a neki čimbenici, tj. zapreke su prirodni. Jedan od najvažnijih lokalnih vjetrova je monsun koji se javlja u tropskom području. Monsuni uvjetuju glavna klimatska obilježja prostora na kojima pušu. Stoga se Azija također naziva monsunskom Azijom. U Hrvatskoj su poznati lokalni vjetrovi bura, jugo, lebić, maestral...

Uslijed puhanja vjetar mijenja svoj smjer zbog planina, drveća ili kotlina koji mu se nađu na putu. Zanimljivo je da količina vjetra uvelike ovisi o morima i jezerima. Naime, voda se brže zagrijava i sporije hladi, pa je zrak topliji od onoga na kopnu. Tu dolazi do većih razlika u temperaturi i do strujanja zraka. Primjer za to je veća zastupljenost vjetrova na Jadranu nego na kopnenom dijelu Hrvatske.

Vjetar je određen trima karakteristikama, brzinom, smjerom i jačinom. Brzina vjetra mjeri se anemometrima (Slika 3.) te se izražava u metrima po sekundi, kilometrima na sat ili u čvorovima.

http://atlas.geog.pmf.unizg.hr/e_skola/geo/mini/obnov_izvori_energ/vjetar.html

Slika 3. Anemometar(7)

Uz anemometar se postavlja mehanizam koji registrira smjer vjetra. Tako dobivamo podatke o brzini i smjeru pomoću kojih se izrađuje ruža vjetrova određenog područja. Ruža vjetrova opisuje brzine vjetra iz 12 različitih smjerova, a izgleda poput kompasa (Slika 4.). Svaki od 12 smjerova obuhvaća 30° horizonta što je standard za europski atlas vjetrova. Karakteristike vjetrova na nekoj lokaciji mogu se razlikovati iz godine u godinu i do 10% pa je preporučljivo mjerenja provesti kroz nekoliko godina.

Slika 4. Ruža vjetrova(8)

Jačina vjetra ovisi o promjeni tlaka u vodoravnom smjeru. Naime, ako se tlak naglo mijenja, brzina vjetra je velika, a kada nema vodoravne razlike tlaka, nema ni vjetra. Jačina vjetra procjenjuje se prema Beaufortovoj ljestvici koja ima dvanaest stupnjeva (Tablica 1.). Zanimljivo je da se u gradu povećava prizemno trenje koje vjetar treba savladati te se zbog toga smanjuje brzina vjetra, ali mu se zato povećava jačina.

http://www.google.hr/url?url=http://conversus.hr/%3Fpage_id%3D103&rct=j&frm=1&q=&esrc=s&sa=U&ei=gcBMVMytJ8jnywPg64GgCg&ved=0CBYQ9QEwAA&usg=AFQjCNEGNwMsURAsPvGRoyDXN57U3vMvFAhttp://conversus.hr/http://www.mandalinamarina.hr/en/marina/weather/

Tablica 1. Beaurtofova ljestvica(9)

Vjetar nije moguće predvidjeti, a njegova brzina može jako varirati. Uslijed manje promjene lokacije vjetar može u potpunosti promijeniti svoju brzinu. Vjetrovi su od davnina bili važni i sveprisutni u životu. Bez njih nije bilo moguće pokrenuti jedrenjake, a upravo je i Kristophor Columbo krenuvši 1492. godine na riskantno putovanje oko Zemlje tijekom kojega je otkrio Novi svijet koristio smjer i jačinu vjetrova.

Osim pomorskoga značenja, vjetrovi su pokretali mlinove, vjetrenjače i sl. Za razliku od toga, danas se energija vjetra promatra prvenstveno kao alternativni ekološki izvor energije uz hidroenergiju, Sunčevu energiju, geotermalnu energiju i sl. Kinetička energija vjetra pretvara se u električnu energiju pomoću vjetroelektrana i na taj način od vjetra imamo višestruke koristi. Naime,energija vjetra ne može se iscrpiti jer će uvijek biti razlika u tempreaturi zraka i strujanja zraka,a vjetar je čist i ekonomičan način stvaranja energije.

http://stari.dalmacijanews.com/Meteokutak/tabid/95/ID/5114/Vjetar.aspx

GRAĐA VJETROELEKTRANE

Slika 5. Vjetroelektrana Trtar-Krtolin(12)

Slika 6. Trend rasta proizvodnje energije iz vjetra i usporedba s ciljem Europske unije do 2010. godine.

Zadani cilj će vjerojatno biti premašen za oko 100 %(27).

Vjetroelektrana je elektroenergetski objekt koji kao gorivo za proizvodnju električne energije koristi vjetar. Sastoji se od vjetroagregata, transformatorske stanice, kabela, vodova te ostalih pripadajućih objekata. Vjetroagregati su najčešće istog tipa, izloženi istom vjetru i priključeni posredstvom zajedničkog rasklopnog uređaja na elektroenergetski sustav.(10) (11)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektrana_Trtar-Krtolinhttp://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/habjanac/Energija_vjetra.htmlhttp://hr.m.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektranahttp://www.driope.hr/hr/zelena-ekonomija/

VJETROAGREGATI

Vjetroagregat je rotirajući stroj koji pretvara kinetičku energiju vjetra prvo u mehaničku, a zatim preko električnih generatora u električnu energiju. Pri tome se rotor vjetroturbine i rotor električnog generatora nalaze na istom vratilu.(10)

Ovisno o konstrukcijskim i radnim značajkama, vjetroagregate razvrstavamo po:

položaju osi turbinskog kola: vjetroagregati s vodoravnom osi i vjetroagregati s okomitom osi

omjeru brzine najudaljenije točke rotora i brzine vjetra: brzohodni i sporohodni

vjetroagregati

broju lopatica: višelopatični, s nekoliko lopatica i s jednom lopaticom

veličini zakretnog momenta: visokomomentni i niskomomentni

načinu pokretanja: samopokretni i nesamopokretni

učinkovitosti pretvorbe energije vjetra: nisko i visoko učinkoviti

načinu okretanja rotora prema brzini vjetra: promjenjivi i nepromjenjivi.(10) (13)

VJETROAGREGATI S VODORAVNOM OSI

Vjetroagregati s vodoravnom osi su najzastupljeniji tip vjetroagregata.

Glavni dijelovi vjetroagregata s vodoravnom osi su (Slika 6.):

1. temelj

2. priključak na elektroenergetski

sustav

3. stup

4. ljestve za pristup

5. zakretnik

6. kućište stroja ili gondola

7. električni generator

8. anemometar

9. kočioni sustav

10. prijenosnik snage

11. lopatice rotora

12. sustav zakretanja lopatica

13. glavčani rotor.(10) (13)

Slika 6 Glavni dijelovi vjetroagregata s vodoravnom osi

(10) (13)

http://hr.m.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektranahttp://hr.m.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektranahttp://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJEhttp://hr.m.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektranahttp://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJEhttp://hr.m.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektranahttp://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE

VJETROAGREGATI S OKOMITOM OSI

Vjetroagregati s okomitom osi su najstariji sustav za iskorištavanje energije vjetra. Negativna strana ove vrste vjetroagregata je manja iskoristivost, dok su pozitivne strane: ne zahtijevaju dodatne uređaje za praćenje vjetra i okretanje turbine, pokreću ih i slabiji vjetrovi, uređaji za kontrolu vjetroagregata i pretvorbu energije mogu biti smješteni na razini zemlje, jednostavne su strukture i lako se postavljaju.(10)

Vrste vjetroagregata s vertikalnom osi su:

Savoniusov rotor (slika 7.)

Radi na principu otpornog djelovanja koji kombinira s potiskom. Sastoji se od

dviju polucilindričnih lopatica koje su otvorene na suprotnim stranama. Lopatice

se poklapaju blizu osi tako da preusmjereni vjetar može strujati iz jedne lopatice

u drugu. Pokreće ga i slabi vjetar, a nedostatak mu je taj što se izrađuje od puno

materijala.(10)

Slika 7 Savoniusov rotor

Darrieusov rotor (Slika 8.)

Sastoji se od 2 ili 3 lopatice koje imaju oblik parabole. Profil

rotorskih lopatica oblikom odgovara radu na principu potiska.

Nedostatak mu je što zahtijeva pomoćni uređaj za pokretanje.(10)

Slika 8. Darrieusov rotor

H rotor (Heidelberg rotor) (Slika 9.)

U samu strukturu rotora integriran je generator s permanentnim magnetom i

ne zahtijeva sustav prijenosa.(10)

Slika 9. H rotor

http://hr.m.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektranahttp://hr.m.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektranahttp://hr.m.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektranahttp://hr.m.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektrana

Vjetrenjača s rotirajućim jedrima (Slika 10.) Sastoji se od 3 jedra promjenjive površine.(14)

Slika 10. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima

ELEKTRIČNI GENERATORI

Za pravilan i siguran rad vjetroagregata, generator mora ispunjavati određene zahtjeve:

visok stupanj iskoristivosti

izdržljivost rotora na povećani broj okretaja

dugotrajnost.

Generatori se prema načinu rada dijele na generatore za: paralelni rad s postojećom distributivnom mrežom, samostalni rad i spregnuti rad s drugim izvorima.

Prema vrsti električne struje koju generiraju, dijele se na generatore istosmjerne struje i generatore izmjenične struje.

Prema načinu okretanja mogu biti generatori s promjenjivom i nepromjenjivom brzinom okretanja.(10) (13)

PRINCIP RADA VJETROAGREGATA

Vjetar (kinetička energija) okreće lopatice vjetroturbine spojene preko osovine na generator. Prilikom pretvorbe kinetičke energije vjetra u mehaničku energiju, iskorištava se samo razlika brzine vjetra na ulazu i izlazu. Albert Betz, njemački fizičar, dao je još davne 1919. godine zakon energije vjetra, poznat kao Betzov zakon. On kaže da pomoću turbine možemo pretvoriti samo manje od 59% kinetičke energije vjetra u mehaničku energiju. 59% predstavlja teoretski maksimum, ali u primjeni se može pretvoriti između 35% i 45% energije vjetra zbog gubitaka u sustavu. (10) (15) (16)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetrenja%C4%8Da_s_rotiraju%C4%87im_jedrimahttp://hr.m.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektranahttp://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJEhttp://hr.m.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektranahttp://www.kreativna-energija.hr/default.aspx?tabid=3313http://www.mojkvart.hr/Zagreb/Blato/Elektroinstalacije-grijanje-ventilacija/tehno-dom/Vjetar-S6696

VJETROELEKTRANE U HRVATSKOJ

Vjetroelektrane su svoj razvoj u Hrvatskoj započele još 1988. kada je Končar Elektroindustrija postavila prvi vjetroagregat u brodogradilištu Uljanik, koji se i danas tamo nalazi, no onda je razvoj istoga obustavljen.(17)Tek je 19. kolovoza 2004 godine na lokaciji Ravna na otoku Pagu montirana prva komercijalna vjetroelektrana za proizvodnju električne energije u Hrvatskoj. Ravna je samo jedna od mnogobrojnih potencijalnih lokacija na jadranskoj obali.(18) (Slika 11.)

Slika 11. Potencijalne lokacije vjetroelektrana u Hrvatskoj

Iz karte je vidljivo da obalni prostor Hrvatske ima veliki vjetropotencijal. Najviše potencijalnih lokacija nalazi se u Dubrovačko – Neretvanskoj županiji, zatim Splitsko – Dalmatinskoj, Zadarskoj i Šibensko – Kninskoj županiji.(19)

Trenutno je (prema podacima iz lipnja 2014.g.) 12 vjetroelektrana u Hrvatskoj koje su u normalnom radu. Instalirana snaga svih vjetrolektrana je 280 MW, u radu je 148 vjetroagregata koji isporučuju godišnje oko 810 GWh električne struje.(17)

Vjetroelektrana Ravne 1, Pag (Slika 12.) nalazi se u blizini grada Paga, iznad paške solane. Instalirane snaga joj je 5,950 kW, a sastoji se od 7 Vestasovih vjetroagregata od 850 kW. Srednja godišnja brzina vjetra iznosi oko 6,4 metra u sekundi. Visina stupa svake turbine iznosi 49 metara, a promjer rotora 52 metra.(20) (23)

Slika 12. Šest od sedam vjetroagregata iz sustava VE Ravne 1(21)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektrane_u_Hrvatskojhttp://www.adriawindpower.hr/VE_Ravna_1/http://atlas.geog.pmf.unizg.hr/e_skola/geo/mini/vjetar_u_hrvatskoj/postojece_u_izradi_u_planu.htmlhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektrane_u_Hrvatskojhttp://www.eko.zagreb.hr/default.aspx?id=84http://www.regea.org/cro2013/images/prezentacije/CROENERGY2013_Radionica%20I_Vlad%20imir%20Matjacic%20-%20Primjer%20dobre%20prakse%201%20ZD4.pdfhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektrana_Ravne_1

Vjetroelektrana Trtar-Krtolin, Šibenik nalazi se u blizini Šibenika na istoimenom brdu koje se proteže uz autocestu od izlaza Šibenik prema Splitu. Vjetroelektrana je puštena u pogon i u proizvodnji je od lipnja 2006. godine kada je dovršena njezina izgradnja. Sastoji se od 14 vjetroagregata i ukupna instalirana snaga joj je 11,2. Promjer lopatica vjetroagregata je 48 metara, a visina osi 50 metara.(23)

Vjetroelektrana Orlice nalazi se u blizini Šibenika odmah kod izlaza Vrpolje. Puštena u pogon i u proizvodnji je od ljeta 2009.g, sastoji se od 11 vjetroagregata, a ukupna instalirana snaga joj je 9,6 MW.(20) (23)

Vjetroelektrana Crno Brdo nalazi se u blizini Šibenika sjeverno od autoceste između izlaza Šibenik i Vrpolje. Zbog ograničenja priključne snage na distributivnoj mreži izlazna snaga cijele vjetroelektrane je ograničena na 10 MW.(23)

Vjetroelektrana Vrataruša nalazi se u blizini Senja na obroncima Velebita. Izgrađena je još 2009., ali je dobila sve dozvole i u punom pogonu je od siječnja 2011. To je najveća hrvatska vjetroelektrana sa ukupno instaliranih 42 MW. Sastoji se od 14 Vestasovih vjetroagregata pojedinačne nazivne snage 3 MW.(23)

Vjetroelektrana Velika Popina nalazi se na području općine Gračac, a u pogon je puštena u siječnju 2011. Sastoji se od 4 vjetroagregata od 2,3 MW, čime joj ukupna snaga iznosi 9,2MW.(22)

Vjetroelektrana Bruška, Benkovac nalazi se u blizini mjesta Bruška, sjeveroistočno od Benkovca. Vodi se kao dvije vjetroelektrane - VE ZD2 i VE ZD3, svaka snage 18MW, ukupno 36MW. Status povlaštenog proizvođača električne energije dobila je 14. veljače 2012. godine, a priključena je na prijenosnu mrežu HEP-OPS-a. Sastoji se od 16 vjetroagregata Siemens SWT-93 pojedinačne snage 2,3MW, što ukupno čini 36,8MW.(10) Godišnje se predviđa proizvodnja od 122 GWh. To je dovoljno struje za 40 tisuća kućanstava ili dvije trećine Zadarske županije.(18)

Vjetroelektrana Pometeno Brdo, Dugopolje (Slika 13.) nalazi se kraj Konjskog, u blizini

Dugopolja. To je projekt na kojem su po prvi puta korišteni vjetroagregati koji su proizvedeni i dizajnirani u Hrvatskoj, odnosno vjetroagregati tvrtke Končar.(10) Ukupno je postavljeno 16 vjetroagregata snage 17.5 MW – 15 vjetroagregata Končar KO - VA 57/1 snage 1 MW i jednog novog

Končarovog vjetroagregata K 80 snage 2.5 MW.(20)

Vjetroelektrana Ponikve, Ston izgrađena je na poluotoku Pelješcu, u mjestu Ponikve kraj Stona i prva je vjetroelektrana sagrađena u Dubrovačko-Neretvanskoj županiji. Ima instaliranu snagu 36,8 MW, a koristi 16 Enerconovih E – 70 vjetroagregata snage 2,3 MW. Godišnja proizvodnja njezinih 16 vjetroagregata može zadovoljiti potrebe za 26 tisuća kućanstava.(20)

Slika 13. Vjetroelektrana Pometeno Brdo, Dugopolje(17)

Vjetroelektrana Jelinak, Trogir nalazi se na predjelu Blizna-Bristivica u trogirskom zaleđu (na području Općine Marina i Općine Seget).(20) Ona je prva vjetroelektrana koju je u Hrvatskoj izgradila španjolska tvrtka Acciona. Sastoji se od 20 vjetroagregata pojedinačne nazivne snage 1,5MW, ukupno 30MW instalirane snage. Godišnje bi trebala proizvoditi 81 milijun kWh električne energije, što je dovoljno za opskrbu 30.000 kućanstava.(17)

http://www.regea.org/cro2013/images/prezentacije/CROENERGY2013_Radionica%20I_Vlad%20imir%20Matjacic%20-%20Primjer%20dobre%20prakse%201%20ZD4.pdfhttp://www.eko.zagreb.hr/default.aspx?id=84http://www.regea.org/cro2013/images/prezentacije/CROENERGY2013_Radionica%20I_Vlad%20imir%20Matjacic%20-%20Primjer%20dobre%20prakse%201%20ZD4.pdfhttp://www.regea.org/cro2013/images/prezentacije/CROENERGY2013_Radionica%20I_Vlad%20imir%20Matjacic%20-%20Primjer%20dobre%20prakse%201%20ZD4.pdfhttp://www.regea.org/cro2013/images/prezentacije/CROENERGY2013_Radionica%20I_Vlad%20imir%20Matjacic%20-%20Primjer%20dobre%20prakse%201%20ZD4.pdfhttp://www.regea.org/cro2013/images/prezentacije/CROENERGY2013_Radionica%20I_Vlad%20imir%20Matjacic%20-%20Primjer%20dobre%20prakse%201%20ZD4.pdfhttp://hr.m.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektranahttp://www.adriawindpower.hr/VE_Ravna_1/http://hr.m.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektranahttp://www.eko.zagreb.hr/default.aspx?id=84http://www.eko.zagreb.hr/default.aspx?id=84http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektrane_u_Hrvatskojhttp://www.eko.zagreb.hr/default.aspx?id=84http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektrane_u_Hrvatskoj

Vjetroelektrana Kamensko-Voštane, Trilj (Slika 14.) nalazi se na području Grada Trilja u Splitsko-Dalmatinskoj županiji. Ona je snage 20 MW s pripadajućom trafostanicom Voštane 20/110 kV i priključnim dalekovodom 2 × 110 kV. Na istu trafostanicu također je već spojena i vjetroelektrana Voštane. Vjetroelektrana Kamensko je puštena u pogon u srpnju 2013. i očekuje se da će, kada i druga vjetroelektrana bude bila puštena u trajni pogon, njihova ukupna proizvodnja iznositi 114 GW h električne energije godišnje, što bi trebalo zadovoljiti potrebe za oko 38 000 kućanstava.(20)

Slika 14. Vjetroelektrana Kamensko-Voštane, Trilj(18)

Vjetroelektrana Danilo, Šibenik je u blizini sela Danilo u Šibensko-Kninskoj županiji. Svih 19 vjetroagregata ENERCON E-82 (svaki pojedinačne snage 2,3 MW), s ukupnom instaliranom snagom od 43,7 MW proizvodi oko 100 GWh električne energije godišnje, što je dovoljno za opskrbljivanje oko 22 000 kućanstava u Hrvatskoj.(20)

Vjetroelektrane u Republici Hrvatskoj

Sudjelovanje u proizvodnji

VE Ponikve

VE Trtar-Krtolin

VE Orlice

VE Ravne 1

VE Velika Popina

VE Vrataruša

VE Pometeno Brdo

VE Crno Brdo

VE Bruška-ZD2

VE Bruška-ZD3

Slika 13. Udio vjetroelektrana u proizvodnji (%) u razdoblju siječanj – kolovoz 2013.(22)

http://www.eko.zagreb.hr/default.aspx?id=84http://www.adriawindpower.hr/VE_Ravna_1/http://www.eko.zagreb.hr/default.aspx?id=84http://www.regea.org/cro2013/images/prezentacije/CROENERGY2013_Radionica%20I_Vlad%20imir%20Matjacic%20-%20Primjer%20dobre%20prakse%201%20ZD4.pdf

PLANIRANA IZGRADNJA VJETROELEKTRANA

Izgradnja vjetroelektrane Glunča, u blizini Šibenika, trebala bi imati vjetroagregate Siemens SWT-93 2,3 MW. Ukupno bi se trebali postaviti 10 vjetroagregata, a instalirana snaga bi trebala iznositi 23 MW.(20)

Vjetroelektrana Rudine, Slano, u blizini Slanoga u Dubrovačko-Neretvanskoj županiji, a bit će postavljeno 12 Enercon E82 vjetroagregata pojedinačne snage 2,3 MW.(20)

Vjetroelektrana Mravinjac, Dubrovačko primorje, izgradit će se u Dubrovačko-Neretvanskoj županiji, na području općine Dubrovačko primorje i grada Dubrovnika te će ukupno imati instalirane snage do 87 MW.(20)

Izgradnja vjetroelektrane Zelengrad u blizini Obrovca trebala bi uskoro početi. Snaga ove vjetroelektrane trebala bi biti 42MW, a sastojala bi se od 14 V - 90 vjetroagregata snage 3 MW tvrtke Vestas.(17)

Vjetroelektrana Ogorje: Na HEP-ovoj listi vjetroelektrana koje su ušle u kvotu je i vjetroelektrana Ogorje, nositelj koje je tvrtka Aiolos Projekt d.o.o. u privatnom vlasništvu, a instalirana snaga bi trebala biti 44 MW.(20)

http://www.eko.zagreb.hr/default.aspx?id=84http://www.eko.zagreb.hr/default.aspx?id=84http://www.eko.zagreb.hr/default.aspx?id=84http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektrane_u_Hrvatskojhttp://www.eko.zagreb.hr/default.aspx?id=84

Literaturni izvori: 1. Gall,Kralj,Slunjski, Geografija 1, udžbenik za prvi razred gimnazije ,151.-154. str. ,Školska knjiga 2011.g. 2. http://atlas.geog.pmf.unizg.hr/e_skola/geo/maturalni/vjetrovi/vjetrovi.html 3. http://www.vjetroelektrane.com/sto-je-vjetar 4.http://www.unizd.hr/Portals/6/nastavnici/Sanja%20Lozic/OPK%206%20-%20Energija%20vjetra.pdf 5. http://www.crometeo.hr/crometeo-ucionica-veza-ciklone-i-anticiklone/. (slika 1.) 6. http://atlas.geog.pmf.unizg.hr/e_skola/geo/mini/obnov_izvori_energ/vjetar.html. (slika2.) 7. http://conversus.hr/ (slika 3.) 8. http://marina-mandalina.com/en/marina/weather/. (slika 4.) 9. http://stari.dalmacijanews.com/Meteokutak/tabid/95/ID/5114/Vjetar.aspx. (tablica 1.) 10. http://hr.m.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektrana 11. http://www.driope.hr/hr/zelena-ekonomija/

12. http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektrana_Trtar-Krtolin

13. http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE

14. http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetrenja%C4%8Da_s_rotiraju%C4%87im_jedrima

15. http://www.kreativna-energija.hr/default.aspx?tabid=3313

16. http://www.mojkvart.hr/Zagreb/Blato/Elektroinstalacije-grijanje-ventilacija/tehno-dom/Vjetar-

S6696

17. http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektrane_u_Hrvatskoj

18. http://www.adriawindpower.hr/VE_Ravna_1/

19.http://atlas.geog.pmf.unizg.hr/e_skola/geo/mini/vjetar_u_hrvatskoj/postojece_u_izradi_u_planu.html 20. http://www.eko.zagreb.hr/default.aspx?id=84 21. http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektrana_Ravne_1 22. http://www.regea.org/cro2013/images/prezentacije/CROENERGY2013_Radionica%20I_Vlad imir%20Matjacic%20-%20Primjer%20dobre%20prakse%201%20ZD4.pdf 23. http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji 24. http://www.vjetroelektrane.com/images/VE_Pometeno_Brdo/VE_Pometeno_Brdo_32.JPG 25. http://zelenipartner.eu/upload/341/vjetroelektrana9__clanak.jpg 26. http://www.vjetroelektrane.com/hrvatska-i-regija/1418-vestas-isporucuje-vjetroagregate-za-vjetroelektranu-zelengrad-obrovac 27. http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/habjanac/Energija_vjetra.html

http://atlas.geog.pmf.unizg.hr/e_skola/geo/maturalni/vjetrovi/vjetrovi.htmlhttp://www.vjetroelektrane.com/sto-je-vjetarhttp://www.unizd.hr/Portals/6/nastavnici/Sanja%20Lozic/OPK%206%20-%20Energija%20vjetra.pdfhttp://www.crometeo.hr/crometeo-ucionica-veza-ciklone-i-anticiklone/http://atlas.geog.pmf.unizg.hr/e_skola/geo/mini/obnov_izvori_energ/vjetar.htmlhttp://conversus.hr/http://marina-mandalina.com/en/marina/weather/http://stari.dalmacijanews.com/Meteokutak/tabid/95/ID/5114/Vjetar.aspxhttp://hr.m.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektranahttp://www.driope.hr/hr/zelena-ekonomija/http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektrana_Trtar-Krtolinhttp://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJEhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetrenja%C4%8Da_s_rotiraju%C4%87im_jedrimahttp://www.kreativna-energija.hr/default.aspx?tabid=3313http://www.mojkvart.hr/Zagreb/Blato/Elektroinstalacije-grijanje-ventilacija/tehno-dom/Vjetar-S6696http://www.mojkvart.hr/Zagreb/Blato/Elektroinstalacije-grijanje-ventilacija/tehno-dom/Vjetar-S6696http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektrane_u_Hrvatskojhttp://www.adriawindpower.hr/VE_Ravna_1/http://atlas.geog.pmf.unizg.hr/e_skola/geo/mini/vjetar_u_hrvatskoj/postojece_u_izradi_u_planu.htmlhttp://atlas.geog.pmf.unizg.hr/e_skola/geo/mini/vjetar_u_hrvatskoj/postojece_u_izradi_u_planu.htmlhttp://www.eko.zagreb.hr/default.aspx?id=84http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektrana_Ravne_1http://www.regea.org/cro2013/images/prezentacije/CROENERGY2013_Radionica%20I_Vlad%20imir%20Matjacic%20-%20Primjer%20dobre%20prakse%201%20ZD4.pdfhttp://www.regea.org/cro2013/images/prezentacije/CROENERGY2013_Radionica%20I_Vlad%20imir%20Matjacic%20-%20Primjer%20dobre%20prakse%201%20ZD4.pdfhttp://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regijihttp://www.vjetroelektrane.com/images/VE_Pometeno_Brdo/VE_Pometeno_Brdo_32.JPGhttp://zelenipartner.eu/upload/341/vjetroelektrana9__clanak.jpghttp://www.vjetroelektrane.com/hrvatska-i-regija/1418-vestas-isporucuje-vjetroagregate-za-vjetroelektranu-zelengrad-obrovachttp://www.vjetroelektrane.com/hrvatska-i-regija/1418-vestas-isporucuje-vjetroagregate-za-vjetroelektranu-zelengrad-obrovachttp://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/habjanac/Energija_vjetra.html