23
1.Uvod Vlast je institucionalna , a zasnovana je na normativnim pretpostavkama koje imaju za sobom autoritet, koji proizilazi iz volje građana ili društvene organizacije. Normativni poredak je osnova konstituisanja vlasti. Bez organizacije nema vlasti. Vlast je legitimni oblik moći . Gdje je vlast tu su uspostavljeni odnosi između prava i dužnosti njenih nosilaca, ali i onih koji su joj potčinjeni. Vlast je takav odnos u kome nema mjesta samovolji niti slijepoj poslušnosti nego su odnosi međusobno jasno uspostavljeni. Moć je difuzno rasprostranjena, a vlast se kreće u određenim granicama. Ona nikada ne znači potpunu kontrolu, osim u diktaturi. Vlast izdaje određeno upozorenje i zabrane što zavisi od prirode, društva i vlasti. Ona štiti uspostavljenu društvenu organizaciju i služi toj svrsi. Da bi to postigla mora biti sankcionisana, a da bi sankcionirala mora imati instrumente- koristi prinudu (bez obzira na moralnu saglasnost i volju građana). Vlast se može dijeliti na razne načine, ali glavni način podjele je po tome koja individual ili grupa void vlast u nekoj zemlji. Pored toga, vlast se dijeli na ogranke u samoj zemlji, tj., dijeli se na više dijelova radi lakšeg, sigurnijeg i efikasnijeg vođenja zemlje. Da bi sve ovo bilo još komplikovanije, vlast možemo i dijeliti na to čemu teže, odnosno, možemo je dijeliti prema tome kakvo političko uvjerenje ima neka vlast. Sve ovo će biti detaljnije pojašnjeno u nastavku. 1

Vlast i Podjela Vlasti

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Opis Vlasti i Njena podjela Seminarski

Citation preview

1.UvodVlastje institucionalna, a zasnovana je na normativnim pretpostavkama koje imaju za sobom autoritet, koji proizilazi iz volje graana ili drutvene organizacije. Normativni poredak je osnova konstituisanja vlasti. Bez organizacije nema vlasti. Vlast je legitimni oblikmoi. Gdje je vlast tu su uspostavljeni odnosi izmeu prava i dunosti njenih nosilaca, ali i onih koji su joj potinjeni. Vlast je takav odnos u kome nema mjesta samovolji niti slijepoj poslunosti nego su odnosi meusobno jasno uspostavljeni.Moje difuzno rasprostranjena, a vlast se kree u odreenim granicama. Ona nikada ne znai potpunu kontrolu, osim u diktaturi. Vlast izdaje odreeno upozorenje i zabrane to zavisi od prirode, drutva i vlasti. Ona titi uspostavljenu drutvenu organizaciju i slui toj svrsi. Da bi to postigla mora biti sankcionisana, a da bi sankcionirala mora imati instrumente- koristi prinudu (bez obzira na moralnu saglasnost i volju graana). Vlast se moe dijeliti na razne naine, ali glavni nain podjele je po tome koja individual ili grupa void vlast u nekoj zemlji.Pored toga, vlast se dijeli na ogranke u samoj zemlji, tj., dijeli se na vie dijelova radi lakeg, sigurnijeg i efikasnijeg voenja zemlje. Da bi sve ovo bilo jo komplikovanije, vlast moemo i dijeliti na to emu tee, odnosno, moemo je dijeliti prema tome kakvo politiko uvjerenje ima neka vlast. Sve ovo e biti detaljnije pojanjeno u nastavku.

2.Podjela vlasti

U svijetu ima otrprilike isto onoliko vladavina koliko i zemalja. Postoje tri glavna oblika vlasti u dananjem svijetu, a to su: Republika

Veina zemalja u svijetu su republike, to znai da birai glasuju za elnike svoje zemlje kao i za svoju vlast. Ovlastipredsjednikamogu biti takve da on ima stvarnu politiku mo, kao uSAD-u, ili mogu biti simboline, kao uIndiji. MonarhijaU monarhiji je poglavar kraljevske obitelji ujedno ipoglavar dravei nasljeuje ga najblii srodnik u nasljednom nizu. U veini monarhija, kao uBritanijiiJapanu, monarh ima vrlo male stvarne moi, no u zemljama poputMaroka,Saudijske ArabijeiliJordana, kralj je politiki prilino moan. DiktaturaMnoge zemlje u svijetu imaju u svojoj povijesti periode kada su njima vladalidiktatori, to znai vladari pojedinci s apsolutnom moi. Veina diktatora dolazi na vlast ili vojnim puem ili svrgavanjem postojee vlasti kao to je uIrakuuinioSaddam Husein1979.godine. Diktatori u svojoj vladavini ne priznaju oporbu.

Iako su ovo tri najvanija oblika vlasti, postoje i mnoge varijacije vlasti, kao i razliiti intenziteti ovih vlasti. Pored njih, takoe je bitno spomenuti i Anarhiju.Anarhija nije oblik vlasti, anarhija je jednostavno, bezvlae, a anarhisti vjeruju da vlast nije potrebna.

2.1.RepublikaRepublikaje vrsta vladavine drave gdje voa drave nijemonarh, tj. vlast pripada demokratski izabranim. Rije potie odlatinskogizraza "res publica", ili "ope dobro" ili u nekim sluajevima znai "republika", i sugerira da je vlasnik i voa drave sam narod. Pojamdemokratije, meutim, nije implicitno povezan za republiku. Republikanski oblik vlasti moe sadravati ogranienu demokratiju, gdje takve moi pripadaju samo jednom djelu naroda. U nekim sluajevima, republika moe biti diktatorska ili totalitarna drava. Pojam takoer moe ukljuivati predstavnike demokratije. Vladar dolazi na funkciju izborom od strane graana ili parlamenta. Monteskje razlikuje demokratsku republiku (suverenost pripada itavom narodu) i aristokratsku republiku (suverenostima dio naroda).Ako gledamo razvoj republike kroz historiju pa sve do savremenog doba, moe se primijetiti da se moderna republika razlikuje od antike, posebno u ideologiji i sastavu. U srednjovijekovnom periodu Evrope, veina zemalja je bila ureena u stilu Rimske Republike, gdje je sjedite vlasti bilo u Rimu, ali su idalje postojali kraljevi i carevi. Republka je postala popularnija u istonom dijelu svijeta poetkom 19.st, da bi potpuno potisnula apsolutnu monarhiju kao najei oblik vlasti u tadanjem svijetu, i zadrala je tu poziciju sve do danas.

Republike su veinom nezavisne zemlje, ali postoje i posebne vrste republike gdje jedna drava garantuje republiki oblik vlasti svojim jedinkama (kao to npr. SAD garantuje takav oblik vlasti svim svojim saveznim dravama). 1.Spomenik republike u Parizu

2.2.Monarhija

Monarhija(franc.monarchie, gr.monarchia - iskljuiva vladavina), uzrepublikudrugi osnovnioblik vladavine.U monarhiji jepoglavarfizika osoba koja po pravilu to postaje nasljeem i doivotno vri svoju funkciju. Nazivi za takve dravne poglavare su:car,kralj,sultan,ah,knez,vojvoda,poglavicaiemir. Meutim, u povijesti je bilo i izbornih monarhija.Monarsi su uglavnom svojuvlastlegitimirali "milouBojom." Danas takva praksa postoji jo uDanskoj,Nizozemskoj,Monakui Ujedinjenom Kraljevstvu.U nasljednoj monarhiji ve je odavno prevladao sustav nasljeivanja poprvorodstvu(primogenituri).Danas postoje 42 monarhije i 153 republike.

2.Karta svijeta na kojoj su plavom bojom oznaene monarhije

Kroz historiju, oblik monarhije koji poiva na pravu dobivenom od boga/boanstva provlai se jo odStarog Egiptagdje jefaraonoboavan kao bog. Slino vrijedi i zacarskisistem uKineskom carstvu gdje se izmeu ostalih naslova, cara opisivalo kaosina Neba. U njegovoj vladavini se odraavala volja Neba to mu je davalo apsolutnu i neogranienu mo.Izborna monarhija(sa esto ogranienim brojem kandidata i izbornog podruja) se ini starijim oblikom odnasljedne monarhijekoja je uspjela smanjiti opasnost graanskog rata kod utvrivanja nasljednika. Izborne monarhije su do svog kraja bilePoljskaiSveto Rimsko Carstvo. Danas su to joMalezija,Ujedinjeni Arapski Emirati,Vatikana formalno i Kneevina Andora.Do dolaskakranstvauEuropusu ovdje uglavnom bile izborne monarhije. Razliita plemena imala su svoje poglavicekoji su u pravilu potjecali iz snanih i utjecajnihobiteljskih klanovaali nisu poznavalinasljedno pravo. Nakon smrti jednog poglavice, novi je bio biran uz odreeni ritual, ili bi ga jednostavno proklamirali. Neka plemena su samo za odreeni rat ili pljakaki pohod biralakneza, koji bi nakon obavljenog "posla" ponovo bio obian slobodnjak. Neki drugi oblik vladavine je za seljake - ratnike bio jednostavno neprihvatljiv.To je bilo razdoblje prijefeudalizmai imalo je dijelom odlikedemokracije. To je, meutim, prestalo s kranstvom. Kad je carRimskog CarstvaKonstantin Veliki313. godine kranstvo proglasio jednakopravnim s drugim religijama a kasnije i sam preao na kranstvo, poelo je saveznitvo izmeu kranskih crkvi i svjetovnih vladara. Crkva je legitimirala apsolutnu vlas vladara i nasljedno pravo idejom da je netko "vladar po oijoj milosti". Kao protuuslugu, crkva si je osigurala privilegirani poloaj i sudjelovanje u vlasti, i to je ostalo u veini drava sve doFrancuske revolucije.Europom tijekomsrednjeg vijekasve vie prevladavaju nasljedne monarhije: Monarh je na elu sklopa manje-vie homogenog vladajueg podruja koje onda u oblikulenadijeli svojim pristaama. Taj feudalni sistem tvori podlogu upravljanja i vojaenja u podrujima kojim vlada monarh, ali trpi zbog sve veih zahtjeva vlastele da im lena preu u vlasnitvo s pravom nasljeivanja kako bi onda oni sa svoje strane mogli dalje ta lena dijeliti svojim sljedbenicima. Do pojave ranih oblika modernih drava europski monarh je praktino sve vie gubio stvarnu vlast u korist tako formirane feudalnevlastele.

Sa nastajanjem modernih drava, u Europi novog vremena oblikovala su se tri forme monarhija:Apsolutistika monarhija: U tom obliku monarh polae pravo na iskljuivu osobnu vlast nad svim poslovima drave, a vlastela sve vie gubi svoje poloaje u feudalnom sistemu u zamjenu za privilegije u dravnoj upravi i vojsci. Najpoznatiji primjer takvih pretenzija na apsolutnu vlast monarha je izjava Kralja suncaLuja XIV: "Drava - to sam ja" . Na dui rok se takva apsolutna vlast nije mogla odrati suprotno volji vlastele igraanstvakoje se sve snaije razvijalo.Tamo gdje su monarhije preivjele, poprimile su elementerepublikeilidemokracije. Uprkos odreenim potekoama u tonom razgranienju tog pojma, moglo bi se rei da danas jo postoje kao apsolutistike slijedee monarhije:Brunei,Vatikan,Saudijska Arabijai eventualno jo koja arapska monarhija uPerzijskom zaljevu. Ustavna monarhija: U ovom obliku monarhije vlast monarha vie nije apsolutna (neograniena) nego ju utvrujeustav. Ali ipak, vladu ne odreuju narodni predtavnici nego i dalje imenuje monarh. Primjer takve monarhije bilo jeNjemako Carstvood1871do1918, odnosno i danas VojvodstvoLihtentajn.Parlamentarna monarhija: Parlamentarna monarhija je podoblik ustavne u kojoj monarh osim ustavnih ogranienja zapravo uope vie ne sudjeluje u dravnim poslovima (osim rijetkih iznimaka) . Njih vode parlament i vlada, iako monarh jo uvijek moe imati znatan neformalni utjecaj. Njemu pripadju uglavnom jo samo reprezentaivne zadae. Takav oblik drave danas u Europi imajuBelgija,Danska,Luksemburg,Norveka,Nizozemska,vedska,panjolska,Velika Britanija.

2.3.DiktaturaDiktatura(lat.dictatura) jeoblik vladavinekojoj je glavno svojstvo da jedna osoba (diktator) ili skupina ljudi (npr.komunistika partija,vojskailiobitelj) moe vladati neogranienom mou.Neistomiljenicise u diktaturama uglavno proglaavaju dravnim neprijateljima. Diktatori esto izgrauju ikult linosti.Diktator se imenuje osnovom odluke i koncenzusa vrhovnog upravnog tijela. Kolokvijalno se mnoge samozvane vlasti nazivaju diktaturom, no, nemaju diktatorski legitimitet.Diktator se obino imenuje obzirom na potrebu nunosti odreenog postignua obzirom na odreene opasnosti (npr.unutarnji neprijatelj) ili krizu drave.Prema obliku vlasti i dravnog ureenja diktatura se svrstava u prvu podjelu, a to jeprema obliku vladavine. Ova podjela se uzima prema osobinama koje imaju vlast, nainu dolaska na vlast,te prema odnosu vlasti i vladara (pored diktature u ovu podjelu se ubrajaju imonarhijai republika). Diktatura ili tiranija postojala je u prolosti, ali postoji i danas.PlatoniAristotelje smatraju izopaenom. Diktator monopolizira svu vlast u dravi i preuzima sve funkcije, osim tijela javnog pravobraniteljstva i vrhovnog upravnog tijela, koje zadrava mogunost opoziva. U antikoj Grkoj i Rimu bilo je poznato bezbroj tiranija. U relativno novije vrijeme smo imali Hitlera, Musolinija i dr.

3.Poznati diktatori iz 2. svjetskog rata, Benito Musolini i Adolf Hitler

Kod nekih oblika diktature, vlast se nastoji proiriti na sve sfere ljudskog ivota, privredne tokove, kulturni i obiteljski ivot. Mogli bi smo rei da samim time todiktatorima apsolutnu vlast na svim nivoima vlasti to onemoguava organizirani kriminal da se proiri. To je samo u teoriji. Naime, mnogi diktatori, zloporabom funkcije, upravo stvaraju organizirani kriminal u svoju korist (npr.Noriegau Nikaragvi itd., do ega dolazi uslijed nefunkcioniranja tijela vrhovne vlasti i suda).

Kada se govori o diktaturi na naim prostorima (balkan), nije mogue ne spomenuti Josipa Broza Tita. Postoji mnotvo debata o tome da li jeJosip Broz Titobio diktator. Naime, on je bio u specifinoj poziciji. Za vrijeme njegove vladavinedravaje zahvaljui intervencijama zapadnog svijeta i masovnim odlaskom ljudi na "privremeni rad" u inozemstvo sprijeila ekonomski kolaps prije kraja osamdesetih godina. Tijekom1970-ih godina ivotni standard je bio relativno dobar. Sigurnosna situacija je u dobahladnog ratabila zadovoljavajua.Kulturaje uglavno zahvaljuisamocenzuribila relativno razvijena. Meutim, jednostranaki sustav, neograniena vladavina saveza komunista, brutalan progonopozicijepomou zloglasnetajne policijeUDBEi nametnutojugoslavenstvobili su brojni problemi bivevienacionalne dravekoju ne-srpsko stanovnitvo bive drave uglavnom nije eljelo. To su potvrdili rezultati prvih viestanakih izbora.

4.Josip Broz Tito3.Kako funkcionie vlastSvaka zemlja ima svoju raspodjelu vlasti i nain sprovoenja dravnih obaveza na toj odreenoj teritoriji ili samoj dravi. Jedna od najjednostavnijih podjela vlasti, a koja je zastupljena i u naoj zemlji jeste podjela na sudsku, zakonodavnu i izvrnu vlast.3.1.Sudska vlastSudska vlastje jedna od tri nivoa vlasti. Posao sudske vlasti jeste da interpretira zakone koje je donijela legislativa (zakonodavna vlast). U liberalnim demokratijama sudska vlast treba da ima apsolutnu neovisna od ostalih grana vlasti. U SAD-u (kao najdemokratinijoj zemlji na svijetu), sudska vlast je odvojena od ostale dvije i postoji u obliku Vrhovnog Suda (The Supreme Court). Neki teoretiari debatuju daizvrna vlastima uticaja na ameriki Vrhovni Sud jer predsjednik lino bira sudije. Meutim, protuargumenti su da predsjednik ima pravo da bira sudiju tek kada jedan od njih umre (sudije u Vrhovnom Sudu SAD-a rade doivotno) i da nema pravo smjenjivati sudije koje rade.Primjer gdje u liberalnoj demokratiji imamo mjeanje nivoa vlasti je u Velikoj Britaniji. Naime, u vladi Velike Britanije, postoji mjesto za Lorda Savjetnika (Lord Chancelor), koji je ujedno i najstariji politiki organ u Velikoj Britaniji (osnovan je prije 1000 godina). Problem je u tome to je on glavni u sudstvu (ima pravo da bira i otputa sve sudije u V.B.), sjedi u parlamentu (zakonodavna vlast), i ima mjesto u vladi (izvrna vlast). Teorijski, on ima veu politiku mo od premijera (ima i veu platu). Ovaj problem mui Britansku politiku javnost ve neko vrijeme. Velika Britanija kao jedna od prvih drava liberalne demokratije sebi ne smije dopustiti to mijeanje. Meutim, poto su Britanci tradicionalisti postoje problemi (isto kao i sa Eurom). U posljednje vrijemeToni Blerobeava da e ukinuti funkciju Lorda Savjetnika i da e na njegovo mjesto postaviti britanski Vrhovni Sud. Protu argumenti su: tradicija i veliki trokovi za izgradnju vrhovnog suda itd.

3.2.Zakonodavna vlast

Zakonodavna vlastje jedan od tri nivoa vlasti. Glavni zadatak zakonodavne vlasti jeste donoenje zakona. U liberalnim demokratijama graani biraju svoje predstavnike u parlamentu (na izborima) i time im daju autoritet da glasaju za zakone u njihovo ime. Proces izglasavanja zakona zavisi od toga kakvo je parlamentarno ureenje neke drave. U liberlanim demokratijama imamo dvo-domne i jedno-domne parlamente. U dvo-domne parlamente spada i Bosna i Hercegovina ( Dom Naroda i Zastupniki Dom), meutim u politikoj praksi kao primjer dvo-domnih parlamenata najee se uzimaju ameriki Kongres (Congress) i britanski Vestminster (Westminster).Ameriki Kongres se sastoji iz Doma Predstavnika (The House of Representatives) i Senata. Britanski Vestminster se sastoji iz Doma Naroda/Obinih (The House of Commons) i Doma Lordova (The House of Lords). Za razliku od SAD-a Velika Britanija je u dilemi sa svojom demokratijom. Naime, V.B. se esto uzima za primjer demokratinosti, meutim, ako analiziramo britanski politiki sistem vidjet emo da Britanija ima mnogo toga ne demokratskog. Jedna od tih mnogih stvari je i dio zakonodavne vlasti- Dom Lordova. Dom Lordova, kao to samo ime kae je aristokratska udruga, tu zasjedaju Lordovi- manjina u Britaniji. Problem je bio u tome to su Lordovi mogli da uloe veto na bilo koji zakon koji bi donio Dom Naroda. Zakon koji se predlae u Domu Naroda mora proi veliku proceduru prije nego to se prihavtati (prijedlog, prvo itanje, drugo itanje, tree itanje....). Dom Lordova ulaganjem veta je mogao za nekoliko sekundi zauvijek skinuti taj zakon sa dnevnog reda. Naravno, ovo nije imalo nikakve veze sa demokratijom (zastupnici u Domu Naroda su izabrani na izborima, dok mjesto u Domu Lordova je nasljedno), tako da je dolo do izmjena u britanskom parlamentarnom sistemu. Veto je izuzet. Sada kada zakon doe u Dom Lordova (to je jedna od taaka u onoj proceduri), Lordovi mogu zakon vratiti u Dom Naroda sa prijedlozima za neke ispravke. Zakon mogu vraati tri puta u Dom Naroda (sva tri puta Dom Naroda te zahtjeve moe odbiti, iako veinom se prijedlozi prihvate i zakon se malo izmijeni), ali nakon ta tri puta zakon ide direktno kraljici na potpisivanje. Kraljica/kralj u ovom svemu ima simbolinu ulogu a to je samo potpisivanje doneenog zakona. Ona/on ne moe taj zakon odbiti. Posljednja kraljica koja je to uinila bila je kraljica Ana sredinom 18st.

Na donoenje zakona mnogi mogu uticati pored samih predstavnika u parlamentu. To su tzv. lobisti. Naime, u politikom ivotu svake liberalne demokratije (u teoriji to je i BiH)grupe za pritisak(pressure groups) imaju veliki uticaj na donoenje zakona. Bosna i Hercegovina je u specifinom poloaju. U BiH Visoki Predstavnik meunarodne zajednice moe ponititi zakon koji je ve usvojen, moe natjerati zastupnike da usvoje neki zakon ili moe on lino automatski usvojiti neki zakon.3.3.Izvrna vlastIzvrna vlastprovodi zakone koje je donijelazakonodavna vlasti interpretiralasudska vlast. U opem smislu, izvrnu vlast ini vlada. Zavisno od politikog sistema na elu vlade moe biti premijer (Velika Britanija i druge) ili predsjednik (SAD i durge). Neke drave su hibridi, to znai da imaju i premijera i predsjednika (Francuska, BiH i druge). Bosna i Hercegovina je unikatna zemlja jer ima tri lana Predsjednitva (bonjaki, hrvatski i srpski predstavnik) i dva premijera (za Federaciju Bosne i Hercegovine i za Republiku Srpsku). Pored toga ima i Vijee (Savjet) ministara sa predsjedavajuim Savjeta ministara na elu. Osim toga Republika Srpska ima svoje ministre, dok svaki kanton (njih 10) u Federaciji BiH ima svoje ministre. To ini Bosnu i Hercegovinu jednom od zemalja sa najveom administracijom na planeti u odnosu na broj stanovnika.Ponovo, zavisno od politikog sistema zavisi i mo vlade. U SAD-u predsjednik nema nikakve veze sa zakonodavnom vlau (Kongresom) ili sa sudskom vlau (Vrhovnim Sudom). Neki teoretiari tvrde da poto predsjednik bira sudije na Vrhovnom Sudu on ima utjecaj na njih. Meutim, ovo je rijeeno time da predsjednik ima pravo da bira novog sudiju tek kada jedan od prijanjih umre ili ode u penziju (sudije u Vrhovnom Sudu rade doivotno) i da nema pravo smjenjivati sudije koje rade. U Velikoj Britaniji situacija je drugaija. Vlada u Velikoj Britaniji ima direktan utjecaj na zakonodavnu vlast (Dom Naroda-The House of Commons) i na sudsku vlast (Dom Lordova- The House of Lords). Razlog tome je to u vladi premijera sjedi i Lord Savjernik (The Lord Chancelor). ovjek koji dri tu poziciju radi u Domu Lordova (sudska vlast- ima pravo zapoljavati i smjenjivati sudije), sjedi u Domu Naroda (zakonodavna vlast) ali takoer ima mjesto i u kabinetu vlade (izvrna vlast). Ovaj politiki organ (Lord Chancelor) je najstariji u Velikoj Britaniji (osnovan je prije 1000 godina), meutim njegova pozicija smeta liberalnoj demokratiji Velike Britanije. Radi toga u posljednje vrijeme laburistika stranka, zagovara ukidanje pozicije Lorda Savjetnika i izdvajanje sudija iz Doma Lordova koje bi stavio u Vrhovni Sud slian onome u SAD-u.4.Politika uvjerenjaRazliita politika uvjerenja igraju veliku ulogu u odreivanju naina vladanja nekom zemljom. Lijevo orijentirane ideologije, primjericesocijalizamikomunizam, prednost daju velikoj ulozi drave koje djeluje u korist svojih graana, dok desno orijentirane ideologije, kaokapitalizam, prednost daju djelovanju pojedinca i odgovornosti graana. KapitalizamKapitalizam je ustav u kojem su blagostanje i profit u rukama nekolicine ljudi koji upravljajuekonomijomneke zemlje. Kapitalizam moe dovesti do velikih razlika u prihodima izmeu bogatih i siromanih. SocijalizamSocijalizam je sustav u kojemu ekonomiju kontrolira drava, u korist cijele zajednice. Zemlje poputNizozemskeivedskeimaju za cilj ravnomjerniju raspodjelu bogastva. FaizamFaizamje sustav vlasti u kojem totalni autoritet pripada voi zemlje i koji provodi nacionalistiku imilitaristikupolitiku. Kao i ostale desno orijentirane ideologije, faizam slavi dravu radi ostvarivanja jakog nacionalnog vodstva. Komunizam Komunizam ja sustav u kojemu su zemlja i imovina u vlasnitvu cijele zajednice i svaka osoba ima primanja prema svojim potrebama i sposobnostima.KinaiSjeverna Korejasu primjeri komunistikih zemalja.

5.Zakljuak

Vlastje institucionalna, a zasnovana je na normativnim pretpostavkama koje imaju za sobom autoritet, koji proizilazi iz volje graana ili drutvene organizacije. U svijetu ima otrprilike isto onoliko vladavina koliko i zemalja. Postoje tri glavna oblika vlasti u dananjem svijetu, a to su:-republika-monarhija-diktaturaRepublikaje vrsta vladavine drave gdje voa drave nijemonarh, tj. vlast pripada demokratski izabranim.U monarhiji jepoglavarfizika osoba koja po pravilu to postaje nasljeem i doivotno vri svoju funkciju.Diktatura(lat.dictatura) jeoblik vladavinekojoj je glavno svojstvo da jedna osoba (diktator) ili skupina ljudi (npr.komunistika partija,vojskailiobitelj) moe vladati neogranienom mou.

Svaka zemlja ima svoju raspodjelu vlasti i nain sprovoenja dravnih obaveza na toj odreenoj teritoriji ili samoj dravi. Jedna od najjednostavnijih podjela vlasti, a koja je zastupljena i u naoj zemlji jeste podjela na sudsku, zakonodavnu i izvrnu vlast.Posao sudske vlasti jeste da interpretira zakone koje je donijela legislativa (zakonodavna vlast).Glavni zadatak zakonodavne vlasti jeste donoenje zakona.Izvrna vlastprovodi zakone koje je donijelazakonodavna vlasti interpretiralasudska vlast.

Razliita politika uvjerenja igraju veliku ulogu u odreivanju naina vladanja nekom zemljom. Meu najvanija politika uvjerenja spadaju: kapitalizam, socijalizam, komunizam i faizam.

6.Literatura1. http://hr.wikipedia.org/wiki/Vlast_i_politika2. http://bs.wikipedia.org/wiki/Republika3. http://en.wikipedia.org/wiki/Republic4. http://sh.wikipedia.org/wiki/Republika5. http://bs.wikipedia.org/wiki/Monarhija6.http://hr.wikipedia.org/wiki/Monarhija#/media/File:Monarchies_of_the_world.PNG7. http://en.wikipedia.org/wiki/Monarchy8. http://bs.wikipedia.org/wiki/Diktatura9. http://hr.wikipedia.org/wiki/Diktatura10. http://bs.wikipedia.org/wiki/Raspodjela_vlasti11. http://bs.wikipedia.org/wiki/Sudska_vlast12. http://bs.wikipedia.org/wiki/Zakonodavna_vlast13. http://bs.wikipedia.org/wiki/Izvr%C5%A1na_vlast

SADRAJ:1. Uvod............ ....................................................................................12. Podjela vlasti ....................................................................................22.1. Republika.......................................................................................32.2. Monarhija.......................................................................................42.3. Diktatura........................................................................................73. Kako funkcionie vlast.....................................................................93.1. Sudska vlast...................................................................................93.2. Zakonodavna vlast.......................................................................103.3. Izvrna vlast..................................................................................114. Politika uvjerenja...........................................................................125. Zakljuak.........................................................................................136. Literatura.........................................................................................144