KREDITNI ZAHTJEV

Poljoprivredno gazdinstvo

Milan JanjuzPoslovni plan

Opremanje i proirenje voarskog zasada

Banja Luka, 2014. godinaUVODOsnovne informacije o poljoprivrednom gazdinstvu:Nosilac Projekta/ Naziv preduzeaPoljoprivredno gazdinstvo Milan Janjuz

AdresaBistrica, Jelia

Kontakt telefoni, e-mail:milanjanjuz@yahoo.com, 065/608-484

Kontakt osobe dipl.ing. poljoprivrede Milan Janjuz - nosilac poljoprivrednog gazdinstva

Pravni status Poljoprivredno gazdinstvo - pdv obveznik

Datum osnivanjaxxxx

Poreski brojxxxx

Vrsta djelatnosti Poljoprivredna djelatnost - voarska proizvodnja

Naziv projektaOpremanje i proirenje voarskih zasada

Cilj projektaPoveanje prinosa i obima proizvodnje kao i smanjenje rizika unitavanja plodova usred pojave grada

Karakteristike prodajnog tritaProdajno trite karakterie veliki broj distributera i trgovinskih lanaca na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.

Karakteristike nabavnog tritaKupovina repromaterijala od poznatog kupca sa kojim je ostvarena dugogodinja saradnja

Tehnoloko tehnike osobine projekta Cjelokupna proizvodnja odvijae se po principima dobre poljoprivredne prakse (GAP)

Lokacija biznisa Optina Gradika

Broj zaposlenih1 stalno zaposlen radnik i 4 uposlena lana domainstva

Ukupna ulaganja

206.515 KM

Izvori finansiranja

Vlastita sredstvaDonatorska/Kredina sredstvaxxxxxxxxx

Vrijeme povrata na ukupna ulaganja5 godina

Poslovni prostor/zemljite (u vlasnitvu ili iznajmljen)Zemljite na kojem e se zasaditi novi zasad jabuke nalazi se u sopstvenom vlasnitvu.

Navesti banke u kojima preduzee ima otvorene raune i brojeve tih rauna.xxxxx

Iznos traenih sredstava206.515 KM

Kratak opis namjene utroka sredstava i planiranih rezultata uz troenje sredstava:

Za potrebe investicionih ulaganja za ovaj poslovni poduhvat izvrie se utroak za postavljanje protivgradne mree, sistema za navodnjavanje i proirenja voarskog zasada jabuke za 3 hektara. Planirana investiciona ulaganja izvrie se u periodu od 2 godine. U prvoj godini izvrie ulaganja u protivgradnu mreu, sistem za navodnjavanje i zasad jabuke od 1,5 hektar. U drugoj godini namjera nam je da proirimo vonjak za jo 1,5 hektar. Vano je napomenuti da e se protivgradna mrea i i sistem za navodnjavanje biti postavljeni kako za nove zasade voa (3 hektara), tako i za postojee (4,5 hektara). Naa namjera je da prvobitno pokuamo da finansiramo ovaj investicioni plan kroz donatorska i/ili sopstvena sredstva, a ukoliko to bude potrebno dio finansiranja e se odviti kroz kreditna sredstva.

Takoe, treba napomenuti da za svaku investiciju, po osnovu pravilnika o podsticajima poljoprivrednih gazdinstava, oekujemo, kao i do sada, podrku Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Republike Srpske. Ova investicija doprinee ostvarivanju sledeih rezultata:1. Poveanje prinosa svih vonih vrsta na gazdinstvu uslijed kontinuiranog navodnjavanja tokom godine;

2. Smanjenje rizika unitavanja plodova uslijed pojave grada;3. Poveanje obima proizvodnje jabuke kroz proirenje novih zasada

1. Osnovni podaci o poljoprivrednom gazdinstvuNae poljoprivredno gazdinstvo svoje poslovanje zapoelo je 1994 godine kada je posaen prvi zasad jabuke. Kroz sve ove godine, poslovanje se odvijalo kao porodini biznis i veinu poslova na samom gazdinstvu obavljali su lanovi porodice. Posveenost poslu, kontinuirana edukacija i primjena savremene tehnologije uzgoja doveli su do irenja poslovanja i povremenog investicionog ulaganja. Danas, nae gazdinstvo raspolae sa zasad voa od 4,5 hektara. Pored traktora i prikljuaka koje smo u toku naeg poslovanja nabavljali, nae gazdinstvo raspolae hladnjaom kapaciteta xxx koja je doprinijela uvanju i plasiranju naih plodova po povoljnijim cijenama.Kao nosilac gazdinstva, po zanimanju diplomirani inenjer poljoprivrede, svoje osnovne studije sam zavrio na poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, a trenutno sam pri zavretku Master studija na istoimenom fakultetu. Pored poslova koje sam obavljao na sopstvenom poljoprivrednom gazdinstvu, veliko znanje sam stekao kroz rad za privatnu apoteku Ime gdje sam kroz obavljanje razliitih poslova prilikom podizanja i odravanja vonjaka kao i prodaje gotovih proizvoda stekao ogromno iskustvo. Uska specijalnost mi je voarstvo na kojoj sam odbranio diplomski rad i na kojem e zasnivati Master tezu. Redovno posjeujem seminare, sajmove i treninge koji su usko vezani za savremene trendove u voarskoj proizvodnji. Kroz kontinuiran rad na terenu, raspoloivim zemljinim kapacitetima, kao i neminovnost za poveanje prinosa i smanjivanja rizika od nepogoda grada, prepoznali smo ansu za opremanjem i irenjem voarskih zasada. 2. ANALIZA TRITA2.1. Analiza trita prodaje

Nai proizvodi namjenjeni su svim stanovnicima koji ele da u sklopu svoje ishrane konzumiraju svjee voe. Svi nai proizvodi plasiraju se kupcima koji su stacionirani na podruju Bosne i Hercegovine. Budui da raspolaemo hladnjaom, naa prodaja se odvija u razliitim vremenskim periodima i postoji veliki broj kupaca koji u toku godine kupuju nau gotove proizvode. Proizvode koje nudimo na tritu su sledei: Jabuka (Trenutno, jabuka se proizvodi na povrini od 2,5 hektara, a godinji prinos je 50-60 tona po 1 hektaru). U toku dvije godine investiranja, nae povrine pod jabukom e se poveati za jo 3 hektara. Kruka (Kruka se proizvodi na povriti od 0,8 hektara, a godinje proizvedemo oko 5 tona) Breskva i nektarina (Ovo kotiavo voe se proizvodi na povrini od 0,5 hektara, a godinje proizvedemo 5-6 tona)

Nae geografsko podruje gdje plasiramo svoje voe je iskljuivo prostor Bosne i Hercegovine odnosno sve svoje proizvode plasiramo na domaem tritu. Naa glavna ciljna grupa kupaca su veliki broj nakupaca iz gradova Federacije Bosne i Hercegovine koji kroz druge kanale distribuiraju voe plasira do krajnjeg potroaa. Sekundarna ciljna grupa nam je Zemljoradnika zadruga Agrofruktuz iz Laktaa koja u velikoj mjeri otkupljuje nae proizvode, a dio naih proizvoda plasiramo ka nakupcima sa Gradske pijace Grada Banja Luke. Prikaz nae prodaje moe se vidjeti iz sledee tabele:

R.B.KUPACKOLIINA (tone) %

1.Nakupci iz Federacije BiH 80 53

2.Zemljoradnika zadruga Agrofruktuz 60 40

3.Gradska pijaca 10 7

Ukupno: 150 100

Tabela 1: Prikaz kupaca i obima isporuke proizvoda2.2. Analiza trita nabavke

Trite nabavke kada je u pitanju voarska proizvodnja veoma je dobro razvijeno. Na tritu Bosne i Hercegovine svim voarima dostupni su razliiti proizvoai repromaterijala iz zemlje i inostranstva. Nae gazdinstvo svake godine pribavlja stajnjak, NPK ubrivo, zatitna sredstva, palete itd. Najveu saradnju nae gazdinstvo uspostavilo je sa poljoprivrednom apotekom xxxx od koje svake godine nabavlja kvalitetan repromaterijal za odravanje vonjaka. Za potrebe novih vonjaka, posebnu panju obratiemo prilikom nabavke sadnog materijala, gdje emo nastojati da nabavimo kvalitetne sadnice od certifikovanih proizvoaa. Ukoliko se otvori mogunost, s obzirom na veliko iskustvo u voarskoj proizvodnji, pokuaemo da sami proizvedemo provjeren sadni materijal i na taj nain utedimo trokove. Prilikom ugradnje sistema za navodnjavanje i postavljanja protivrgradne mree, takoe emo nastojati da angaujemo provjerena preduzea, po mogunosti domaa, da nam to kvalitetnije opreme nove zasade. 2.4. Analiza konkurencije

Konkurencija u voarskoj proizvodnji na podruju cjelokupne Bosne i Hercegovine je ogromno. Budui da proizvoai iz ovog sektora nisu privreni bilo kakvom partnerstvu, takav stav je doveo do velikog broja malih proizvoai koji sami sebi sputaju cijenu.

Potkozarski kraj je jedan od najbogatih krajeva kada je u pitanju voarska proizvodnja. Gotovo da nema domainstva u ruralnim podrujima ovog kraja, a da se ne bavi voarstvom. Duga tradicija i odlini klimatski uslovi omoguavaju gotovo svakome ko raspolae sa zemljinim posjedima da podigne i zasnuje vonjak. Svi poljoprivredni proizvoai su veoma dobro savladali tehnologiju proizvodnje i pored dobrog kvaliteta raspolau i sa zavidnim prinosima.

Prednosti proizvodnje se ne odraavaju i na prodaju. Budui da je obim proizvodnje svakog proizvoaa pojedinano nizak, voari i dalje nisu spremni na udruivanja i omoguavanje lake prodaje. Takvu situaciju koriste veliki broj nakupaca i hladnjaara koji otkupljuju vone vrste po veoma niskim cijenama.

Dakle, konkurencija je izuzetno velika, ali na kvalitet, strunost i poznavanje razliitih kanala prodaje omoguavaju na prednost u odnosu na ostale. Takoe, neprestano edukacija i ulaganje (kao to je ovo npr.) u proizvodnju omoguavaju nam stabilnu trinu poziciju u odnosu na druge. 2.5. InovativnostBudui da pokuamo konstantno da odravamo nae poslovanje i pri tome svake godine investiramo u osavremenjivanje i irenje poslovanja, uvijek nastojimo da budemo inovativni. Sve poslovne odluke donosimo sa ciljem pronalaska novih trita i poveanja prihoda. S toga, za realizaciju ovog poslovnog poduhvata nastojimo da uvedemo savremeni nain navodnjavanja i da pri tome poveamo nae prinose i ostvarimo veu dobit. Takoe, elimo da smanjimo rizik od mogueg unitavanja plodova, pa smo se odluili za investiranje u protivgradnu mreu. Cjelokupno opremanje ima za cilj da stvori novi, savremeno opremljeni vonjak koji e davati vee prinose i koji e donositi veu dobit. 3. MARKETING PLAN

3.1. ProizvodVoarski proizvodi koji e se ponuditi na ciljno trite su jabuka, kruka, kajsija i breskva. Nai proizvodi se uzgajaju po principima dobre poljoprivredne prakse (GAP). Primjena savremenih metoda proizvodnje omoguuje da se stvara veliki broj plodova I klase to nam omoguuje da tritu ponudimo kvalitetne proizvode po viim cijenama. Razvijeni lanac kupaca putem kojih plasiramo nae proizvode, tokom dugogodinjeg partnerstva, navikao je da kvalitetan plod sa naih zasada pa smo zbog toga postali prepoznatljivi i poeljni za saradnju. Zbog svega toga, proizvodi sa novih zasada jabuke (3 hektara) nee imati potekoa da pronau trite i da se plasiraju po povoljnim uslovima prodaje. 3.2. DistribucijaSvi nai proizvodi plasiraju su velikom broju nakupaca iz Federacije Bosne i Hercegovine, Zemljoradnikoj zadruzi Agrofruktuz i nakupcima na gradskoj pijaci u Banjoj Luci. Distribucija sa svim kupcima odvija se direktno na naem gazdinstvo tako to kupci dolaze u nau hladnjau i preuzimaju odgovarajue koliine proizvoda. Dalja distribucija naih proizvoda kree se od nakupaca pa sve do krajnjeg korisnika odnosno potroaa.3.3. Cijena Cijena, kao i kod svih proizvoda, a pogotovo voarskih, predstavlja veoma osjetljivo i ozbiljno pitanje od koje umnogome zavisi uspjenost poslovanja. Svoj napredak po ovom pitanju smo ostvarili tako to smo u prethodnoj godini nabavili i instalirali hladnjaa, koja nam omoguuje sigurno uvanje naih proizvode i plasiranje po povoljnijim cijenama. I ove godine nastavljamo da kroz itavu godinu pregovaramo o to veoj cijeni. Trenutna cijena jabuke u ovom trenutku iznosi 0,50 KM/kg.3.4. Promocija

Budui da smo poljoprivredno gazdinstvo i da imamo razvijenu mreu kupaca i da nismo u direktnom kontaktu sa krajnjim potroaima nemamo izdvajanja za promociju. Naa nastojanja su da kroz to kvalitetniji proizvod stvorimo to bolji imid i da na taj nain postanemo stabilno pozicionirani i prepoznatljivi na tritu.4. TEHNIKO - TEHNOLOKI ASPEKTI4.1. Tehnologija proizvodnjeSavremeni uzgoj u voarstvu zahtjeva mnogo znanja kako bi se to pravilnije izvrile tehnike gajenja u razliitim vremenskim periodima u toku godine. Nae poljoprivredno gazdinstvo proizvodi jabuke, kruke, nektarine i breskve i svaka od ovih vonih vrsta zahtjeva drugaiji tretman prilikom gajenja. Pored navedenog, svako voe se gaji u nekoliko vrsta sorti, a opis svih sorti prikazan je u nastavku teksta.

Jabuka

Greni smit je australiska sorta koja je nastala od sjemena divlje francuske jabuke. Prilino je produktivna plantana sorta i sazrijeva sredinom oktobra mjeseca. Plodovi su veoma krupni, okruglastog oblika, temeljno tamno zelene boje, koja dozrijevanjem postaje svijetlij, vrlo sonog mesa, kiselkastog okusa i blage arome.

Zlatni delies sazrijeva krajem septembra, poetkom oktobra i na poetku formira veoma bujna stabla, a po plodonoenju bujnost opada. Dobri opraivai su im ajdared i gloster. Plod je srednje krupan, aromatian i sladak. Obimno i redovno raa, a plodovi se mogu dugo uvati.

Donagold je amerika sorta koja je nastala ukrtanjem zlatnog deliisa i donatana. Donagold je visoko produktivna sorta koja dozrijeva sredinom septembra, ima veoma okrugle plodove okruglasto kupastog oblika. ukasto zelenkaste je boje, neznatno ili potpuno prikriveni crvenilom, sonog mesa, kiselkastog okusa. Vrlo bujnog rasta i triploidna je.

Ajdared potie iz SAD. Nastala je 1935 god. ukrtanjem sorti Jonatana i Wagnera, a u proizvodnju uvedena 1942 god. Dobre je skladine sposobnosti. U hladnjaama se uva do jula meseca. Karakteristike ploda: plod je krupan do vrlo krupan, okruglasto-kolaastog oblika. Plodovi ubrani u pravom trenutku odlino se uvaju, ostaju soni i harmoninog slatkonakiselog ukusa. Odlino podnose manipulaciju i transport.KrukaViljamovka je najrasprostranjenija sorta kruka i potie iz Engleske. Dozrijeva u drugoj polovini avgusta i ima krupne plodove , vrhonskog kvaliteta, prikladne stonu upotrebu, ali i za preradu i proizvodnju vrhunske rakije. Plodovi su uto zelene boje , a u toku dozrijevanja prelazi u zlatno utu. Diploidna je i dobar je opraiva. Od ostalih sorti kruke jo su zastupljene: santa marija, butira, abate fetel.Nektarine i breskve

Caldezi ima veoma jaku bujnost , a plod je srednje bujan i okruglastog - ovalnog je oblika. Takoe, plod je uto-zelene boje, a do 90 % jer prekriven crvenom bojom. Od ostalih sorti jo su zastupljene red star, spring red, gold, max 7.4.2. Kapacitet proizvodnjeProizvodnja voarskih proizvoda na naim viegodinjim zasadima odvija se na povrini od 4,5 hektara. Vone vrste koje proizvodimo su jabuka, kruka, nektarina i breskva, a struktura uzgoja voa moe se vidjeti iz sledee tabele:

Vona vrstaPovrina (hektar)

Jabuka 2,5

Kruka 0,8

Nektarina i breskva 0,5

Aronija (novi zasad) 0,3

Ukupno 4,1

Tabela 2: Trenutne povrine gazdinstvaKapacitet proizvodnje odnosno ukupan obim proizvodnje koje ostvarujemo godinje, moe se vidjeti iz sledee tabele:Vona vrstaUkupan prinos

Jabuka 137,5

Kruka 5

Nektarina i breskva 5

Aronija (novi zasad) 0

Ukupno 145,5

Tabela 3: Trenutni obim proizvodnje gazdinstvaNaa namjera je da u narednom periodu, kroz nova investiciona ulaganja koja su precizirana u ovom planu, uloimo sredstva u proirenje naeg zasada jabuke. Prema tome, na zasad ove godine, proiriemo za 1,5 hektar, a idue godine za jo toliko. Ukupna povrina koju oekujemo pod ovom vonom vrstom je 5,5 hektara.

4.3. Potrebna opremaSavremeno voarstvo zahtjeva konstanta investiranja u opremanja. Kako bi zadrali tritu poziciju i pri tome proirili svoje poslovanje i ostvarili veu dobit, neophodna su nam ulaganja u opremanje. Za potrebe ovog poslovnog poduhvata, namjeravamo da pribavimo protivgradnu mreu i instaliramo savremeni sistem za navodnjavanje. Protivgradnu mreu, postaviemo na postojei i novozasaeni vonjak, a sistem za navodnjavanje uveemo na povrinama gdje ve nije postavljen. Za potrebe utovara i istovara naih proizvode u hladnjai, planiramo nabavku viljukara koji e nam omoguiti lake odvijanje ovih procesa. r.b.Potrebna opremaIznos (KM)

1.Protivgradna mrea 142.500

2.Sistem za navodnjavanje 32.700

3.Viljukar5.000

Tabela 4: Potrebna oprema4.3. Potreban materijal

Za potrebe podizanja novog vonjaka planiramo da nabavimo kvalitetan materijal koji e moi da odgovori zahtjevima savremenog vonjaka. Za potrebe podizanja vonjaka jabuke od 3 hektara (1,5+1,5) i odravanje postojeeg nabavie se sledei materijal: stajnjak, NPK ubrivo, sadnice, razliita zatitna sredstva itd.4.4. Potrebna radna snaga

Radna snaga predstavlja veoma bitan segment cjelokupnog poslovanja u voarskoj proizvodnji. Potreba za radnom snagom veoma je prisutna naroito u doba berba kada je neophodno pronai veliki broj ljudi koji e pravilno da izvre berbu i klasiranje plodova. Kao i u drugim poslovima koje obavljamo, za period berbe pokuavamo da na vrijeme obezbjedimo kvalitetnu radnu snagu, koju emo poduiti i koja e zajedno sa lanovima porodice da izvre pravilnu berbu i sortiranje ubranih plodova. Za potrebe berbe do sada je bilo angaovano 15-20 radnika, a kada novi vonjaci budu dozrijevali ovaj broj e biti vei.

Generalni utisak je da je gotovo svim proizvoaima voa veoma teko pronai radnu snagu za poslove berbe. Nae gazdinstvo ve dugi niz godina ima grupu ljudi koja gotovo svaku sezonu, zajedno sa lanovima naeg domainstva, obavlja poslove berbe plodova.

5. ANALIZA IVOTNE SREDINENaa proizvodnja se zasniva po principima dobre poljoprivredne prakse (GAP) koju redovno primjenjujemo na naim gazdinstvima. Dobra poljoprivredna praksa podrazumeva primenu znanja u korienju prirodnih resursa na odrivim principima kako bi se proizvela sigurna, zdravstveno-bezbedna hrana i drugi poljoprivredni proizvodi, na human nain i uz obezbeenje ekonomske isplativosti i drutvene stabilnosti.

Dobra poljoprivredna praksa se bazira na kontroli kritinih taaka (H.A.C.C.P.) i kvaliteta proizvoda datih u okviru regulative Svetske zdravstvene organizacije Codex Alimentarius. Inicijativa dobre poljoprivredne prakse Svetske organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) obezbeuje mehanizam za primenu konkretnih aktivnosti kojima se omoguava odriva poljoprivreda i ruralni razvoj. Dakle, pored ekonomskih ciljeva koji su nam svakako prevashodni, primjenom osnovnih principa dobre poljoprivredne prakse nastojimo da se bavimo odrivom poljoprivredom koja e ispunjavati i ekoloke ciljeve koji imaju drutveno koristi znaaj. 6. ORGANIZACIONA STRUKTURA

Nae poljoprivredno gazdinstvo predstavlja porodini biznis koji ima veliku tradiciju bavljenja voarskom proizvodnjom. U toku dugogodinjeg poslovanja gotovo sve poslove obavljali su lanovi domainstva dok se u periodu berbe i zasnivanja novih zasada angaovala potrebna radna snaga.Poljoprivredni inenjer, Milan Janjuz, je nosilac gazdinstva i on obavlja poslove upravljanja, praenja proizvodnje ali i poslove u samom vonjaku.

Pored nosioca gazdinstva, jo 4 lana porodice kako konstanto tako i povremeno obavlja razliite poslove u vonjaku.

Budui da smo PDV obveznik, nae gazdinstvo angauju knjigovou koja redovno vodi administrativno-finansijske poslove.

U toku godine, angauje se sezonski radnici koji najvei dio poslova obavlja u periodu berbe. Ukupan broj radnika koji se angauje u toku godine je 15-20.

7. TERMINSKI PLAN

Investiciona ulaganja za irenje i opremanje naih vonjaka obavljae se u periodu od dvije godine. Budui na vanost vremena koji se tiu obavljanja poslova u poljoprivredi, naa terminski plan e maksimalno potovati agro-tehnike rokove, pogotovo kada se to odnosi na sadnju novih stabala voa. Terminski plan za obe godine ulaganja prikazan je u dole navedenim tabelama.AKTIVNOSTPrva godina ulaganja

JanFebMarAprMajJunJulAvgSepOktNovDec

Uvoenje sistema za navodnjavanje

Postavljanje protivgradne mree

Podizanje novog vonjaka (1,5 hektar)

Tabela 5: Terminski plan za prvu godinu ulaganjaAKTIVNOSTDruga godina ulaganja

JanFebMarAprMajJunJulAvgSepOktNovDec

Kupovina viljukara

Podizanje novog vonjaka (1,5 hektar)

Tabela 6: Terminski plan za drugu godinu ulaganja8. FINANSIJSKI PLAN8.1. Investiciona ulaganjaPrema ovom poslovnom planu predviena su finansijska ulaganja u iznosu od 206.515 KM. Ukupan iznos sopstvenih/pozajmljenih/donatorskih sredstava koji e se investirati za ovaj poslovni poduhvat iznosi 113.919 KM, dok na osnovu podsticaja Ministarstva poljoprivrede,vodoprivrede i umarstva Republike Srpske ostvarie se ulaganja u iznosu od 92.596 KM. Finansijska konstrukcija investicionog ulaganja prikazana je kroz nekoliko stavki:1.1. Protivgradna mrea. Protivgradna mrea za ovaj poslovni poduhvat nabaviti e se i postaviti kako na novo zasnovani zasad tako i za postojei. Stoga, protivgradna mrea postavie se na povrini od 7,5 ha, s tim da e se u prvoj godini investiranja, mrea postaviti na 6 ha, a u drugoj godini na 1,5 ha. Za ove poslove angaovae se preduzee koje je usko specijalizovano za ove poslove i prema buduoj poslovnoj saradnji, angaovano preduzee e biti zadueno sa dopremanje opreme za protivgradnu mreu (mrea, spojnice, ica, sajla, stubovi, anker itd) kao i postavljanje iste. Srednja trita cijena postavljanja protivgradne mree iznosi 19.000 KM za 1 ha. Budui da smo predvideli protivgradnu mreu za 7,5 ha, iznos za ovu investicionu stavku iznosi 142.500 KM. Prema lanu 40, pravilnika o podsticajima Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Republike Srpske, ukupan iznos koji e se ostvariti za protivgradnu mreu iznosi ukupno 45 % od ukupnog ulaganja (30 % za protivgradnu mreu, 10 kao komercijalno gazdinstvo i 5 % kao proizvoa sa VSS spremom iz oblasti poljoprivrede), tj, ostvarie se 45.600 KM.

1.2. Sistem za navodnjavanje. Trenutne povrine koje se navodnjavaju za naem zasadu iznose 1,8 ha i to su zasadi kajsije, breskve i aronije. Namjera nam je da kroz ovaj poslovni poduhvat postavimo sistem za navodnjavanje na ostalim postojeim zasadima, kao i na buduim zasadima. Za potrebe postavljanja sistema za navodnjavanje neophodno je izdvojiti 32.700 KM. Prema pravilniku o podsticajima Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Republike Srpske, na osnovu lana 40 za izgradnju sistema za navodnjavanje na ovu investiciju, ostvarie se naknada u iznosu od 18.092,5 KM. 1.3. Viljukar Budui da raspolaemo sa hladnjaom xxx kapaciteta, za potrebe poslova skladitenja (utovara, istovara) u drugoj godini investicionog ulaganja, planiramo da nabavimo viljukar i za ovu investiciju neophodno je izdvojiti ukupno 4.000 KM.

1.4. Investiciona ulaganja za podizanje novog vonjaka od 3 hektara. Postojea 4,5 hektara vonjaka planiramo proiriti novom plantaom jabuke od 3 hektara. Prema dinamici realizacije plana investiranja, u prvoj godini podignue se zasad od 1,5 ha, a u drugoj godini isto toliko. Ukupna ulaganja za novi vonjak jabuke od 3 hektara iznose 26.315 KM. Na osnovu pravilnika o podsticajima, lan 29, (regresirano dizel-gorivo), lan 40 (podizanje viegodinjeg zasada) ostvariemo podsticaje u iznosu od 10,378,5 KM.Prikaz investicionih ulaganja moe se vidjeti iz dole navedene tabeli:

R.b.INVESTICIONE POTREBEIznos (KM)Sopstvena sredstvaRepubliko ministarstvo

1.Protivgradna mrea 1425007837564125

2.Sistem za navodnjavanje (1.2.1.+1.2.2.+1.2.3.+1.2.4.)3270014607,518092,5

2.1.Usluge kupanja bazena1500067508250

2.2.Cijevi1500067508250

2.3.Pumpa gorivo700245455

2.4.Pumpa struja1750612,51137,5

2.5.Usluge korienja maine1001000

2.6.Trokovi angaovanja radnika1501500

3.Viljukar500050000

4.Investiciona ulaganja za podizanje novog vonjaka od 3 hektara2631515936,510378,5

4.1.Sadnice (7000 kom)1750096257875

4.2.Gorivo za obradu zemljita (na 3 ha)858686,4171,6

4.3.Stajnjak270027000

4.4.Stubovi (350 komada x 9 KM)31501732,51417,5

4.5.ica za zatezanje (1600 metara x )240132108

4.6.Mrea za ogradu (32 bunta x 56 KM)1792985,6806,4

4.7.paneri (50 komada)75750

Ukupno (1+2+3+4)20651511391992596

Tabela 7: Prikaz investiciona ulaganja 8.2. Prikaz trenutnog poslovanjaPrikaz trenutnog poslovanja Poljoprivrednog gazdinstva prikazan je za period od 1 godine kroz sledee tabele:

1. Prikaz ostvarenih prihoda za 1 godinu2. Prikaz ostvarenih premija za 1 godinu3. Prikaz ukupnih prihoda

4. Prikaz ukupnih trokova za 1 godinu

5. Prikaz finansijskog rezultata

Redni brojVrsta prihodaPovrina (ha)Koliina (tona)Cijena (KM/ha)Vrijednost proizvodnje (KM)

A.Jabuka2.54545050625

B.Kruka0.858003200

C.Breskva/kajsija0.55100250

D. Ukupan prihod54075

Tabela 8: Prikaz ostvarenih prihoda za 1 godinu

Redni brojVrsta prihodaPovrina (ha)Koliina (tona)Cijena (KM/ha)Vrijednost proizvodnje (KM)

A.Premija-jabuku2.545202250

B.Premija-Kruka0.852080

C.Premija-breskva/kajsija0.552050

D. Regresirano gorivo4.5800.6216

D. Ukupno premije2596

Tabela 9: Prikaz ostvarenih premija za 1 godinu

R.B.Vrsta prihodaIznos (KM)

A.Prihodi od prodaje voarskih proizvoda54075

B.Prihodi od ostvarenih primija2596

C. Ukupni prihodi (A-B)56671

Tabela 10: Prikaz ukupnih prihoda

Redni brojOpis trokaPovrina (ha)Troak KM/haUkupan troak (KM)

1.ubrivo NPK4.53001350

2.Zatitna sredstva4.521509675

3.Gorivo4.52861287

4Rezidba4.5650654.5

5Berba4.522009900

A. Direktni trokovi proizvodnje voa22866.5

5.Trokovi el.energije hladnjae3000

6.Odravanje maina1000

7.Box palete1200

B. Indirektni trokovi proizvodnje voa5200

8. Plata 1 radnika7200

9.Kredit15000

10.Ostali trokovi2000

11.Amortizacija2000

C. Ukupni trokovi54266.5

Tabela 11: Prikaz ukupnih trokova za 1 godinuR.B.Pozicija Iznos (KM)

A.Ukupni prihodi56671

B.Ukupni trokovi54266.5

Ukupna dobit (A-B) 2404.5

Tabele 12: Prikaz finansijskog rezultata

8.3. Bilans uspjehaPlanirane stavke bilansa uspjehaGodina

201420152016201720182019

Prihodi

Prihodi od prodaje voarskih proizvoda65325653257095082200119440149700

Prihodi od ostvarenih premija309631683490399054906990

Ukupni prihodi68421684937444086190124930156690

Rashodi

Direktni trokovi proizvodnje 22866.52697231077.534377.537677.537677.6

Indirektni trokovi 520052005200520052005200

Bruto plate72007200720072001440014400

Finansijski trokovi - kamate na postojei kredit150001500015000150001500015000

Amortizacija200020002000200020002000

Ostali trokovi200020002000200020002000

Ukupni rashodi54266.55837262477.565777.576277.576277.6

Bruto dobit14154.51012111962.520412.548652.580412.4

Kamate na kredit u sluaju investiranja pozajmljenim sredstvima250002500025000250002500025000

Neto dobit-10845.5-14879-13037.5-4587.523652.555412.4

8.4. Gotovinski tok novcaPriliviGodina trajanja

201420152016201720182019

Prihodi od prodaje voarskih proizvoda65325653257095082200119440149700

Prihodi od ostvarenih premija309631683490399054906990

Kreditni/donatorski prilivi11391900000

Prilivi od strane Ministarstva na ime investicije9259600000

A. UKUPNI PRILIVI276950705087645688207126948158709

Odlivi

Ulaganje u osnovna sredstva18895087500000

Ulaganje u obrtna sredstva4407.54407.50000

Direktni trokovi proizvodnje22866,52697231077.534377,537677,537677,6

Indirektni trokovi 520052005200520052005200

Bruto plate72007200720072001440014400

Finansijski trokovi - kamate na postojei kredit150001500015000150001500015000

Amortizacija200020002000200020002000

Ostali trokovi200020002000200020002000

B. UKUPNI IZDACI224757.571529.562477.5314003860038600

C. BRUTO PRIMICI (A-B)52192.5-1021.513978.55680788348120109

D. KREDITI U SLUAJU FINANSIRANJE IZ KREDITA250002500025000250002500025000

F. KUMALATIVNI (C-D)27192.526021.511021.5318076334895109

8.5. Bilans stanjaObrtna sredstva

Gotovi proizvodi...................140.000 KM iro raun...............................10.000 KMKratkorone obaveze

Osnovna sredstva Zemljite........................300.000 KM Graevinski objekti Hladnjaa objekat................100.000 KM Bioloka sredstva i sredstva kulture Viegodinji zasadi................675.000 Oprema Traktor..................................... 6.000 KM Freza.........................................1.500 KM

Atomizer...................................3.000 KM

Plug.............................................700 KM

Tanjiraa....................................1000 KM

Prikolica.....................................3000 KM

Cisterna.....................................1000 KM

Hladnjaa oprema................100.000 KM Dugorone obaveze Kredit (hladnjaa).................97.700 KM

Vlasniki kapital.......................1.243.500

Ukupno AKTIVA

1.341.200Ukupno PASIVA 1.341.200

Prilozi Fotografije

PAGE Poslovni plan - Opremanje i proirenje voarskog zasada