VODIČ ZA SRETAN POVRATAK U ŠKOLU

Eli Pijaca Plavšić

VODIČ ZASRETAN

POVRATAKU ŠKOLU

Naslov:

Naslov Vodič za sretan povratak u školu

Izdavač Forum za slobodu odgoja Đorđićeva 8 10 000 Zagreb

Za izdavača Mario Bajkuša

Autorica Eli Pijaca Plavšić

Lektorica Marina Brkić

Grafičko oblikovanje ACT PRINTLAB d.o.o.

Nadopunjeno izdanje, Zagreb 2021.

Zagreb, 2020.

Ova je publikacija nastala uz podršku:

Mreže centara za obrazovne politike

Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske

Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Foruma za slobodu odgoja i nužno ne izražava stajalište Mreže centara za obrazovne politike i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

MINISTARSTVO ZNANOSTII OBRAZOVANJA

3VO

DIČ

ZA S

RETA

N P

OVR

ATAK

U Š

KO

LU

Škola bez interakcije učenika i profesora, učenika međusobno je hladna, prazna, ja bih rekla – tužna. Fale nam naši svakodnevni razgovori, smijeh, naša različita mišljenja. Sada je najbolje vrijeme za promjene. Na suvremenije, ali definitivno i na ljudskije.

Adriana Krog, 2. razred, Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar1

Ova publikacija nastala je kao odgovor na mnoge neizvjesnosti i pitanja koja nas čekaju s povratkom u školu i to ne samo nakon krize uzrokovane COVID-19 pandemijom, već može poslužiti kao alat za povratak u školu nakon bilo koje krizne situacije. Najvažniji odgovor koji želimo ponuditi ovom publikacijom jest kako škola može adresirati izazove koji nedvojbeno stoje pred njom.

Ključna dilema koja se pred sve nas u sustavu odgoja i obrazovanja postavlja jest želimo li se što prije vratiti na staro i nastaviti tamo gdje smo stali ili ovo vidimo kao moguću promjenu i ostvarenje naše želje za drugačijom školom. Je li ovo upravo prilika školama da konačno dobiju i osvijeste važnost autonomije škole i učitelja/ica u kreiranju obrazovanja temeljenog na potrebama njihovih učenika, njihove lokalne zajednice i jednostavno okružja u kojem žive i djeluju? Naravno, na mnoga pitanja odgovor mora dati država, odnosno obrazovne vlasti u suradnji s epidemiolozima. Oni su ti koji će dati okvir i napisati preporuke. No škola i njezini djelatnici, učenici i njihovi roditelji morat će dati svoj odgovor upravo na navedenu dilemu.

U proteklom razdoblju i škole i učitelji/ce i učenici/e stekli/e su vrlo bogato iskustvo s nastavom na daljinu. Država, odnosno obrazovne vlasti, također su stekli određeno iskustvo i na tome trebaju dalje i raditi. Pitanje nastave na daljinu vjerojatno će u budućnosti biti ponovno povremeno aktualno, stoga dugoročni ciljevi obrazovne politike u Hrvatskoj na temelju iskustva s nastavom na daljinu trebaju biti:

• prilagoditi obrazovne strategije i s njima povezane akcijske planove;

• osnaživati učitelje i škole za uvođenje alternativnih metoda poučavanja i jačati kapacitete za provedbu nastave na daljinu ili razvoj hibridnih modela;

• veći naglasak staviti na važnost školskog kurikuluma;

• kao prioritet postaviti mentalno zdravlje učenika i odgojno-obrazovnih radnika;

• razviti strategije otpornosti na nove krize („obrazovanje u krizi”) te

• inzistirati na fleksibilnosti kurikuluma i autonomiji nastavnika.

1 Literarni rad pristigao je na literarni natječaj Foruma za slobodu odgoja pod nazivom „Sanjam školu“ u lipnju 2020.

UVOD

4VO

DIČ

ZA

SR

ETA

N P

OVR

ATA

K U

ŠK

OLU

UNICEF u svojoj najnovijoj publikaciji „Building Resilient Education Systems beyond the COVID-19 Pandemic: Considerations for education decision-makers at national, local and school levels“ (UNICEF, 2020) upravo ističe kako je za obrazovne sustave diljem svijeta ova kriza zapravo prilika da se kroz oporavak dođe do unapređenja sustava. Upravo, ističu autori, tu priliku ne bi trebalo propustiti, a ona zahtijeva proces planiranja u kojem se stalno procjenjuje situacija, planira rješavanje nejednakosti koje u sustavu postoje, potiče evaluiranje i praćenje samog proces i rezultata intervencije kako bi se razmijenile dobre prakse i nastavile one koje su bile uspješne.

Planiranje u četiri koraka, za škole, lokalnu i nacionalnu razinu, UNICEF (2020)2

Ministarstvo znanosti i obrazovanja već je u lipnju razvilo prijedlog Akcijskog plana za provedbu nastave na daljinu3 dok je u kolovozu 2020. imenovana Radna skupina za razradu i predlaganje mjera za početak pedagoške, školske i akademske godine 2020./2021. Ovo su sve važni koraci i elementi i bitno je da država preuzme odgovornost i ponudi vrtićima, školama i fakultetima okvir unutar kojeg će djelovati te da kontinuirano radi na tom okviru prilagođavajući se stvarnim potrebama onih u sustavu.

2 UNICEF (2020), Building Resilient Education Systems beyond the COVID-19 Pandemic: Considerations for decision-makers at national, local and school levels, Geneve, UNICEF; str.10.3 https://mzo.gov.hr/vijesti/akcijski-plan-za-provedbu-nastave-na-daljinu/3804

PROVEDBA Analizirajte situaciju u

pogledu pristupa, učenja, dobrobiti i sigurnosti

djece.

PROCJENA Planirajte aktivnosti koje se

nadovezuju na postojeće prednosti, rješavaju

nejednakosti i daju prednost učenicima i školama koje imaju

najveće potrebe.

ANALIZA Pratite i evaluirajte s

ciljem da se poboljša ono što nije bilo uspješno i da

se zadrži ono što jest .

PROVEDBA Provedite aktivnosti.

Evaluirajte i dokumentrajte procese i rezultate.

5VO

DIČ

ZA S

RETA

N P

OVR

ATAK

U Š

KO

LU

Primjer dobre prakse u kontekstu uloge države dolazi iz Meksika gdje je još u svibnju 2020. ministarstvo obrazovanja Meksika organiziralo online seminare za učitelje/ice na temu kako razviti plan oporavka učenja za učenike u školama. Glavno pitanje bilo je kako pokriti „rupe u znanju“ nastale u periodu zatvorenih škola.

Međutim, ostaje važnim odgovoriti na pitanje kako će same škole reagirati i što će poduzeti kako bi se učenici u školu vratili i imali osjećaj da su se vratili negdje gdje pripadaju, kako će svi u sustavu imati razumijevanja za to što su dugo izbivali iz škole, kako će im trebati određena podrška u nadoknadi gradiva, ali i obnavljanju socijalnih veza unutar razreda i škole.

Upravo ova publikacija služi kao odgovor na to pitanje. U njoj ćete pronaći primjere dobre prakse, ideje i prijedloge kako osmisliti tzv. Plan oporavka (eng. Recovery curriculum) koji će uzeti u obzir sve potrebe učenika pri povratku u školu. Prijedlozi koji su navedeni u publikaciji utemeljeni su na preporukama relevantnih međunarodnih i europskih organizacija i ustanova te mišljenjima međunarodnih i domaćih stručnjaka i stručnjakinja.

Cijeli ovaj paket podrške odgojno-obrazovnim radnicima za sretan povratak u školu sastoji se od tri dijela:

vodiča koji trenutno čitate pomoću kojeg ćete dobiti konkretne upute, korake, primjere dobre prakse i prijedloge aktivnosti za ponovno otvaranje škola te izradu plana oporavka;

zbirke nastavnih priprema za sretan povratak u školske klupe s prijedlozima radionica s učenicima u školi na tri ovdje istaknute teme: škola kao zajednica, kurikulum i strategije učenja i poučavanja te

nastavnih priprema u obliku prezentacija za nastavu na daljinu.

6VO

DIČ

ZA

SR

ETA

N P

OVR

ATA

K U

ŠK

OLU

Od ožujka 2020. godine i zatvaranja škola te potpunog prelaska iz učionice uživo na nastavu na daljinu, svi smo stekli jako veliko iskustvo i naučili mnoge lekcije koje ćemo primijeniti u daljnjem radu. Izazova i prepreka je bilo mnogo, od onih tehničke prirode do onih koje su se ticale same provedbe nastave i opterećenosti učenika, ali i učitelja/ica. Svi koji su povezani sa sustavom odgoja i obrazovanja na taj su nepoznat i neizvjestan put krenuli s velikim entuzijazmom i ogromnom energijom da bi već pred kraj nastavne godine došlo do velikog zamora, i to ne samo zbog velike količine posla koja je bila obavljena, već i zbog konstantno prisutne neizvjesnosti oko budućnosti i toga što nas čeka. Taj put prošle su sve zemlje svijete i svi obrazovni sustavi i nekako nas je cijelo vrijeme tješila činjenica da smo svi u istome i da je svima jednako teško. Jednako teško je bilo i učenicima diljem svijeta, nekima je nastava na daljinu bila izvrsna, nekima je bila izrazito teška jer nemaju svi učenici jednake uvjete za rad kao ni jednaku potporu obitelji i okoline.

Od ožujka do danas u Hrvatskoj su napravljena mnoga istraživanja koja su mjerila učinke nastave na daljinu te zadovoljstvo svih dionika. Neka od istraživanja navest ćemo u nastavku.

PERSPEKTIVA RAVNATELJA

Forum za slobodu odgoja je u srpnju 2020. u sklopu programa stručnog usavršavanja „Akademija za ravnatelje“ istražio stavove ravnatelja o problemima s kojima su se susreli tijekom online nastave. 22 ravnatelja/ice iz Primorsko-goranske i Krapinsko-zagorske županije dali/e su nam uvid u niz izazova i prijedloga s kojima su se tijekom nastave na daljinu susreli te kako su na te izazove odgovorili. Na pitanje s kojim problemima su se susreli tijekom nastave na daljinu naveli su:

• Smjernice iz Ministarstva nisu bile dovoljno jasne – nejasne upute, široko tumačenje, neodgovaranje na upite;

• Komunikacija s roditeljima koji su se žalili na zaključivanje ocjena, imali su pritužbe na rad učitelja i provedbu nastave na daljinu;

• Nije bilo nikakvih smjernica vezano za učenike s teškoćama;

1 / ANALIZA STANJA – ŠTO SMO NAUČILI TIJEKOM ZATVARANJA ŠKOLA I NASTAVE NA DALJINU?

7VO

DIČ

ZA S

RETA

N P

OVR

ATAK

U Š

KO

LU

• Roditelji pišu zadaće („Moj sin je procvao!“);

• Nepotpuno analiza situacije od strane učitelja (nisu shvaćali drugu stranu, nisu svi učenici isti) – opseg zadataka, preopterećenost, stanje kod kuće, stanje s digitalnim alatima i sl.);

• Izgubljenost u moru digitalnih alata u početnim tjednima nastave na daljinu;

• Pogrešno je bilo ići u smjeru da se nastava iz učionice u potpunosti prenese u nastavu na daljinu;

• Neadekvatnost, odnosno loša kvaliteta tableta te

• Pad motivacije krajem svibnja/početkom lipnja zbog zamora svih uključenih.

Tijekom provedbe programa stručnog osposobljavanja pitali smo ravnatelje/ice koje su njihove naučene lekcije tijekom online nastave. Naveli su sljedeće:

• U nejasnim situacijama, najbolje je tražiti odgovor od Ministarstva, ali ne direktno već preko osnivača;

• Za učenike s teškoćom bilo je organizirano praćenje nastave u školi gdje je dežurao pedagog i pomagao učenicima;

• Nekoj djeci je odgovarala online nastava;

• Tolerancija je bitna (ljudi su dostizali nove granice tolerancije);

• Sva prijašnja ulaganje u ljude su se pokazala kao jako isplativa tijekom krize;

• Činjenica da su bili dostupni određeni materijalni i tehnički uvjeti uvelike je olakšalo cijelu priču;

• Pojedini učenici s poteškoćama briljirali su u nastavi na daljinu;

• Razrednici kao koordinatori među nastavnicima – fokus na razrednike pokazao se vrlo učinkovit u provođenju nastave („Nisam se brinula za ništa dok mi to razrednici nisu javili“);

• Dogovoren sustav gdje je pedagog bio zadužen za dizanje morala te za kontaktiranje obitelji gdje se dijete nije javljalo dva dana zaredom;

• „Jako smo se puno zbližili!“ – svi, i učitelji s učenicima te unutar kolektiva;

• Roditelji su naučili što učitelji rade;

• Jačanje pismenosti u digitalnom okružju.

Prijedlog aktivnosti za ravnatelje/ice: Što smo naučili tijekom nastave na daljinu?

Kako biste bolje planirali rad vaše škole u sljedećoj školskoj godini bitno je da napravite refleksiju na prethodnu godinu. Organizirajte sastanak vas kao ravna-telja/ice i stručne službe te zajednički kroz raspravu odgovorite na predložena pitanja. Nakon rasprave možete o svojoj analizi obavijestiti i cijelo Učiteljsko vi-jeće s kojim možete podijeliti i određene preporuke za sljedeću nastavnu godinu.

8VO

DIČ

ZA

SR

ETA

N P

OVR

ATA

K U

ŠK

OLU

Koje su bile jake strane vaše škole za vrijeme nastave na daljinu? Što biste drugi puta drugačije/pametnije? Procijenite vašu komunikaciju kao ravnatelja/ice i/ili učitelja/ice ili stručnog suradnika/ca tijekom zatvorenih škola. Procjena infrastrukture škole i vaše potrebe – što vam je tehnički nedostajalo? Procijenite kvalitetu komunikacije s roditeljima tijekom zatvorenih škola. Koje kompetencije su nedostajale odgojno-obrazovnim radnicima u vašoj školi za vrijeme nastave na daljinu?

PERSPEKTIVA UČITELJA/ICA

Na žalost, perspektiva odgojno-obrazovnih radnika u istraživanjima je bila zanemarena u proteklom razdoblju, odnosno nema još objavljenih rezultata takvih istraživanja. Jedino istraživanje koje pokazuje upravo ovu perspektivu provelo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Oni su nakon samog kraja nastavne godine proveli upitnik o provedenoj nastavi na daljinu namijenjen učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima nakon završetka nastavne godine 2019./2020.4, a na njega je odgovorio ukupno 3791 nastavnik, učitelj, odnosno stručni suradnik te se ne radi o reprezentativnom, već prigodnom uzorku, što ograničava interpretaciju rezultata. Cilj je bio procijeniti koliko su učitelji i nastavnici spremni za nastavu na daljinu te na što staviti naglasak u podršci u sljedećoj školskoj godini. Općenito se može zaključiti kako je razina zadovoljstva provedbom nastave na daljinu visoka. Većina (89 %) misli da se i njihovi učenici dobro ili uglavnom dobro snalaze u nastavi na daljinu. Učitelji i nastavnici u velikoj su mjeri zadovoljni opremom koju imaju. Nadalje, 82 % njih smatra da je potpora koju im daju CARNET i MZO dobra. Učitelji i nastavnici posebno su zadovoljni što su postojale videolekcije i programi na televiziji. Posebno ohrabruje da učitelji i nastavnici smatraju da samostalno mogu izvoditi nastavu na daljinu i to tako smatra 82 % nastavnika. Međutim, nešto su niži postoci slaganja s tvrdnjom da je uloga stručnih suradnika u nastavi na daljinu jasna jer se gotovo trećina stručnih suradnika s tim ne slaže. Mišljenja su podijeljena oko toga jesu li učenici u nastavi na daljinu aktivniji nego u učionicama u školi – 30 % učitelja i nastavnika misli da su učenici aktivniji u nastavi na daljinu nego u školi.

4 https://skolazazivot.hr/upitnik-o-izvodenju-nastave-na-daljinu-u-razdoblju-od-16-ozujka-2020- do-26-lipnja-2020-odgovori-ucitelja-nastavnika-i-strucnih-suradnika/

9VO

DIČ

ZA S

RETA

N P

OVR

ATAK

U Š

KO

LU

Tri riječi kojima biste opisali svoje iskustvo s nastavom na daljinu...

Webinar Foruma za slobodu odgoja „Priprema, pozor i (što) sad! – preporuke za sretan povratak u škole“ (srpanj 2020.); odgovori sudionika/ca u sustavu menti.com

PERSPEKTIVA UČENIKA

Istraživanje „Prva iskustva učenika srednjih škola s online nastavom u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji” koje je u svibnju 2020. proveo Petar Bezinović5, samostalni savjetnik u području obrazovanja, provedeno je s učenicima koji dolaze iz 20 srednjih škola u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji tri tjedna nakon zatvaranja škola. Rezultati su ukazali na visoku razinu stresa kod učenika s izraženim simptomima iscrpljenosti, tjeskobe, zabrinutosti, utučenosti, uplašenosti, usamljenosti i bespomoćnosti. Emocionalne poteškoće učenika razmatrale su se u kontekstu stresa vezanog uz socijalnu izolaciju, zatvaranje škola i online nastavu. Učenici četvrtih razreda iskazuju značajno višu razinu stresa od mlađih učenika što se povezuje s nedostatkom informacija i neizvjesnosti oko provedbe državne mature.

Učenici su u ovom istraživanju odgovarali i na niz otvorenih pitanja, a jedno od njih je bilo i to što im se svidjelo u online nastavi i što bi pohvalili.

5 Podaci se objavljuju uz dopuštenje autora

NOVO

TIMSKI RAD

NAPORNO

NOVI DIGITALNI ALATI

KOMUNIKACIJA S OTKLONOM

OPET

ZBUNJENOSTS

TRES

CJE

LOD

NEV

NO

FRUSTRACIJE

NAPOR

UH

OD

AVA

NJE

OD

VOJE

NO

ST

PO

STR

EDN

OS

TZA

MO

RN

O

INTERAKCIJA

DIGITALNI SVIJET

DODATNI NAPOR

ZBRKANO

PUNO POSLA OKO PRIPREME

NEIZVJESNOST

NEP

OZN

ATO

RAZDVOJENOST

NAPREDAK

NEI

ZVJE

SN

O

IZA

ZOVIZA

ZOVN

OZA

HTJ

EVN

O STRESNONOVO ISKUSTVO

UZBUDLJIVO USAMLJENO

CJELODNEVNA DOSTUPNOST

PREORGANIZACIJA RADAINOVATIVNO

INO

VAC

IJA

BEZKONTAKTNO

UDALJAVANJEDO

STU

PN

OS

TNERVOZA

TEHNOLOGIJA

PRISUTNOST

ORGANIZACIJA

TIME CONSUMING

PRILAGODLJIVOST

CJELODNEVNI RADPUNO PRIPREME

NEKOMPETENTNO

NAVIKAVAMO SEBESKRAJNOST

ZABAVNO

PR

ILA

GO

DB

A

ZBR

KA

KREATIVNO

10VO

DIČ

ZA

SR

ETA

N P

OVR

ATA

K U

ŠK

OLU

Pozitivna uloga nastavnika

Učenici ističu i pohvaljuju sljedeća dobra obilježja svojih nastavnika: angažiranost, trud, prilagodljivost, otvorenost, pristupačnost/raspoloživost/dostupnost, strpljivost, susretljivost, razumijevanje i empatiju, organiziranost, koncentriranost, zalaganje, predanost, posvećenost, maštovitost, kreativnost, jasnoću objašnjavanja, brzo reagiranje…

Organizacija nastave, samoorganizacija

Učenici ističu dobru organizaciju online nastave, brzo reagiranje, lako snalaženje, jednostavnost i praktičnost sustava, izlaženje u susret učenicima dok se navikavaju na nov način rada, kao i veće mogućnosti samoorganizacije/samoregulacije – fleksibilnost, slobodu u organizaciji vremena, lakše raspoređivanje zadataka, više vremena za sebe…

Komunikacija

Učenici ističu povećano korištenje računala za školske potrebe, dobru, bržu, jednostavnu, direktnu i opušteniju komunikaciju s nastavnicima, jednostavan layout aplikacije, veliku količinu nastavnih materijala i izvora, pojašnjavanje gradiva putem video materijala, zanimljiviju nastavu, kratko i jasno objašnjavanje zadataka, lakše predavanje zadaća, razumne rokove, brzo dobivanje povratnih informacija…

Zaključak istraživanja je kako odnos iskustava s nastavom na daljinu i emocionalnih poteškoća pokazuje značajnu, visoku korelaciju. Učenici koji iskazuju višu razinu „online stresa” iskazuju i značajno više ispitanih emocionalnih poteškoća. Također, kao preporuka ističe se to da za ponovno otvaranje škola i povratak učenika, škole moraju osigurati postpandemijsku podršku koja sadrži puno više pozitivne psihologije – poticanje pozitivnih emocija, empatije, samopoštovanja, optimizma, humora, kreativnosti, hrabrosti, ljubavi i predanosti školskoj zajednici u kojoj se svako dijete dobro osjeća i u kojoj nema straha.

- - - - - - - - - - - - -

Bilo mi je stresno priviknuti se na mnogobrojne zadatke i velika očekivanja profesora. Na nekim satovima sada radimo puno puno više nego na normalnoj nastavi. (učenica, 3. razred)

Hvatala me depresija, anksioznost i nostalgija jer sam zatvorena sama sa svojim mislima, ne mogu provoditi dane kao normalni tinejdžer, jako mi nedostaje društvo, trening-sloboda... pa čak i normalni školski dani. (učenica, 3. razred)

Skoro sve me plaši. Strah od pandemije. Neznanje o budućnosti. Kad će se sve završit i vratit u normalu, koliko će ovo trajat. Što će biti sa zaključnim ocjenama, ispravcima. Strah da kad se omogući ocjenjivanje da ćemo bit preopterećeni od svih profesora. Nestjecanje potrebnog znanja. (učenica, 3. razred)

11VO

DIČ

ZA S

RETA

N P

OVR

ATAK

U Š

KO

LU

Drugo važno istraživanje provela je Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu „Pilot istraživanje učeničkih potreba i suočavanja s izazovima online nastave u ožujku 2020. godine (Preliminarno izvješće)”6, a ono daje uvide u reakcije učenika na izvanredne okolnosti života i školovanja koje se odvijaju od sredine ožujka 2020. godine zbog epidemije koronavirusa i snažnog potresa koji je pogodio Zagreb. Pilot istraživanje napravljeno je već krajem ožujka na prigodnom uzorku učenika triju zagrebačkih srednjih škola – XVIII. gimnazije, V. gimnazije i Upravne škole te se ne može smatrati reprezentativnim za cijelu populaciju hrvatskih srednjoškolaca. Ipak, dalo je preliminarne odgovore na pitanja o stresu s kojim se učenici nose u novim okolnostima školovanja i života, njihovom emocionalnom stanju te prednostima i nedostacima koje uočavaju u online nastavi koja je implementirana u njihovim školama. Učenici ovih triju škola istaknuli su kako im odgovara fleksibilna organizacija takve škole i mogućnost prilagođavanja tempa učenja vlastitim potrebama, angažiranost profesora, činjenica da ne gube vrijeme na putovanje do i iz škole, kao i uglavnom razumni rokovi za predaju zadaća. Negativnima su označili početne probleme s tehnologijom za pristup nastavi na daljinu, nedostatak direktne poduke i neposredne interakcije između učenika i profesora te prevelike zahtjeve (obimnost zadaća) koje se pred njih postavlja. Zaključak istraživanja je da glavni izvori stresa kod učenika 10-tak dana nakon zatvaranja škola proizlaze iz sveukupnih promjena životnih uvjeta, a ne iz online škole. Naglašava se kako rezultati istraživanja o učeničkim problemima s koncentracijom i osjećaju uznemirenosti zahtijevaju stalno praćenje učeničke perspektive i adresiranje njihovih potreba. Posebno je naglašeno kako su maturanti izrazito ranjiva skupina. PERSPEKTIVA UČENIKA U RIZIKU

Treće istraživanje koje ćemo prezentirati bilo je usmjereno na iskustva s nastavom na daljinu romskih učenika. Mreža podrške romskoj djeci-Hrvatska (REYN) u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, dva tjedna nakon zatvaranja škola zbog pandemije COVID-19 i početka održavanja nastave na daljinu, provela je anketu u osnovnim školama7. Na anketu je odgovorilo 65 škola. U čak oko 30% škola više od 30% djece romske nacionalnosti ne sudjeluje redovito u nastavi na daljinu, a razlozi za to su razni, od neimaštine do nemogućnosti dobivanja adekvatne podrške u obiteljima. Isto tako, jedan dio djece koja ne razumiju hrvatski jezik uopće ili u mjeri dovoljnoj da bi mogla usvajati i druge predmetne sadržaje te razvijati svoje kompetencije, među kojima su djeca izbjeglice i djeca Romi, nisu u mogućnosti uključiti se u nastavu. To im onemogućuje aktivnost tijekom učenja na daljinu, zbog čega pak postoji mogućnost da budu penalizirana. Razlozi zbog kojih im je da facto onemogućeno uključivanje u nastavu leži u spomenutim socioekonomskim razlozima (uvjetima života u siromaštvu), različitosti njihovog prvog jezika te, ono što je ključno, izostanka ciljane i promišljene podrške za tu djecu tijekom trajanja kriznih situacija poput tekuće pandemije, ali i kontinuirano. Ovo istraživanje je posebno važno jer skreće pozornost na to da tijekom nastave na daljinu sva djeca nisu imala jednake uvjete, posebno djeca koja su u riziku. To se ne odnosi samo na učenike Rome već i na djecu koja dolaze iz manjinskih zajednica, djecu

6 https://www.pef.uni-lj.si/fileadmin/Datoteke/CRSN/slike_glavna/Risti%C4%87_ Dedi%C4%87__Z.__2020_-_preliminarna_z_gimnazijci_-_koronavirus.pdf7 https://infogram.com/ukljucenost-ucenika-romske-nacionalne-manjine-u-nastavu-na-daljinu- 1hmr6gvrl57z6nl?live&fbclid=IwAR0A2un5vpfc4Lqzdd0x1BM0uOuH6xDKBQnYGOLFKvh7va DdqNBl7jF8EwQ

12VO

DIČ

ZA

SR

ETA

N P

OVR

ATA

K U

ŠK

OLU

izbjeglice, djecu koja dolaze iz obitelji slabijeg socio-ekonomskog statusa, djecu s teškoćama i dr. Ono što se definitivno pokazalo kao manjak našeg obrazovnog sustava tijekom kriznih vremena je da su neka djeca ostavljena po strani i da je u budućnosti potrebno uzimati u obzir i njihovu perspektivu te raditi na stvaranju jednakih uvjeta za svu djecu u Hrvatskoj. Na to je i tijekom nastave na daljinu u otvorenom pismu upozorila i GOOD inicijativa8 ističući kako su obrazovne vlasti obvezne graditi kvalitetnu i sveobuhvatnu obrazovnu politiku koja će potaknuti inkluzivna obrazovna iskustva te koja će, između ostaloga, biti i antipod rasnoj, etničkoj, jezičnoj, klasnoj, rodnoj i diskriminaciji drugih oblika s kojima se brojna djeca svakodnevno suočavaju u odgojno-obrazovnom procesu u Hrvatskoj.

8 http://oz.goo.hr/zasto-su-neka-djeca-ostavljena-na-pristojnoj-udaljenosti/

13VO

DIČ

ZA S

RETA

N P

OVR

ATAK

U Š

KO

LU

2 / PONOVNO OTVARANJE ŠKOLA

„Želja nam je ponovno otvoriti škole, ali istovremeno želimo otvoriti još bolje škole!”

UNESCO, „Framework for re-opening schools”

Zatvaranje škola i ne boravljenje učenika u učionici može imati ozbiljne posljedice na sposobnost učenja kod učenika, ali i povećavati brojne druge rizike. Tako se u publikaciji „Framework for reopenning schools“ (UNESCO, 2020)9 ističe kako izostanak boravka u školi povećava rizik od maloljetničke trudnoće, seksualnog iskorištavanja djece i mladih, porasta maloljetnih brakova, nasilja i drugih prijetnji. Nadalje, dugotrajna zatvaranja škola narušavaju i osnovne usluge koje pruža škola poput imunizacija, prehrane, mentalnog zdravlja i psihosocijalne podrške učenicima, a velika je vjerojatnost i povećanja razine stresa i tjeskobe zbog gubitka interakcije s vršnjacima te gubitka svakodnevne rutine. Ti će negativni utjecaji biti značajno veći za djecu iz marginaliziranih i rizičnih skupina. Ponovno otvaranje škole stoga mora biti sigurno i u skladu sa sveukupnim zdravstvenim preporukama svake zemlje u borbi s COVID-19 uz poduzimanje svih razumnih mjera za zaštitu učenika, odgojno-obrazovnih radnika i njihovih obitelji. Stoga, prioriteti ponovnog otvaranja škola trebaju biti:

Fizičko zdravlje;

Mentalno zdravlje te

Kontinuitet – nastavak učenja i jednake šanse za sve učenike.

Uz prioritete, potrebno je na umu imati i ključne principe ponovnog otvaranja škola, a to su:

Empatično vodstvo škole;Odluke temeljene na znanstvenim, medicinskim i epidemiološkim

preporukama i savjetima;Dobrobit učenika i odgojno-obrazovnih radnika;Analiza rizika;Autonomija odgojno-obrazovnih radnika;Plan promjena na temelju dosadašnjeg iskustva s nastavom na daljinu i

razdobljem zatvorenih škola;Postojanje plana B i spremnosti svih na razini škole za brzu promjenu

okolnosti;9 https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000373348/PDF/373348eng.pdf.multi; str. 2. i 3.

14VO

DIČ

ZA

SR

ETA

N P

OVR

ATA

K U

ŠK

OLU

Jasna i transparentna komunikacija prema dionicima na razini škole, ali i vanjskim dionicima;

Škola ima kapacitet za jasno komuniciranje svojih potreba obrazovnim vlastima (kroz udruženja, sindikate, kroz suradnju s lokalnom i regionalnom samoupravom itd.) te

Škola je odgovorna svim učenicima osigurati jednako pravo na pristup obrazovanju (djeca iz obitelji lošijeg socijalno-ekonomskog statusa, djeca s teškoćama, djeca izbjeglice/manjine i sl.).

Odluka o vremenu kada se škola treba ponovno otvoriti za sve učenike treba primarno biti vođena onim što se naziva najboljim interesom djeteta i cjelokupnim uvidom u stanje javnog zdravlja na temelju provedenih analiza svake pojedinačne zemlje. Donošenje svih odluka treba provoditi zajedno sa svim važnim nacionalnim i lokalnim dionicima kako bi se sve odluke temeljile na analizama kako nacionalnog tako i svakog lokalnog konteksta. Stoga je kod ponovnog otvaranja i povratka u školu potrebno uzeti u obzir perspektive učenika/ca i odgojno-obrazovnih radnika/ca te probati dobiti odgovor na pitanje s čime se oni vraćaju u nastavu.

Ono što može mučiti vaše učenike prilikom povratka u školu je sljedeće:

• Gubitak rutine i strukture – zbog dugog trajanja pandemije kod učenika je narušena standardna dnevna rutina i struktura;

• Osjećaj da im nedostaju dijelovi gradiva – „rupe u znanju“;

• Gubitak socijalnog života: anksioznost i stres oko povratka u školske klupe i „resocijalizacija”;

• Strah oko širenja virusa i briga za svoje najbliže – suočavanje sa strahom od smrti;

• Neizvjesnost oko sljedeće školske godine i kako će ona izgledati;

• Ekonomska nesigurnost – briga za ekonomski status svoje obitelji i dr.

Povratak u škole iz perspektive odgojno-obrazovnih radnika/ca i što njih može mučiti:

• Kako nadoknaditi gradivo;

• Kako slijediti epidemiološke upute u školi i u razredu;

• Traume, anksioznost i strah od neizvjesnosti u sljedećoj godini;

• Što ako se opet moramo vratiti na nastavu na daljinu; Što mogu drugačije/bolje;

• Kako ponovno izgraditi razred kao zajednicu;

• Želja da se vratimo na staro i kako doprinijeti „novom normalnom” i dr.

15VO

DIČ

ZA S

RETA

N P

OVR

ATAK

U Š

KO

LU

Ono što bismo svi željeli znati jest kako pristupiti svim ovim problemima, brigama i izazovima. Neke od stvari koje možemo napraviti su sljedeće:

• Izrada Plana oporavka (eng. Recovery curriculum);

• Jačanje uloge i važnosti Školskog kurikuluma;

• Organizacija dodatne/dopunske nastave;

• Više brige o mentalnom zdravlju učenika – pojačati rad na međupredmetnoj temi Osobni i socijalni razvoj;

• Veća briga o higijeni škole;

• Podrška odgojno-obrazovnim radnicima te

• Jasna komunikacija s roditeljima.

Kako možemo pružiti pomoć učenicima pri povratku u školu?

Reorganizacija posla stručnih suradnika/ca kako bi više radili na mentalnom zdravlju učenika

• radionice, aktivnosti, naglasak na razvoju osobnih i socijalnih vještina, direktni rad s učenicima u riziku, identifikacija konkretnih oblika podrške – „mjerenje emocionalne temperature” te

• Izrada konkretnih nastavnih jedinica koje će se baviti upravljanjem stresom i anksioznošću kod učenika te njihovo integriranje u redovne školske aktivnosti i sadržaje.

Podrška učenicima u riziku

„Tijekom nastave na daljinu učenici koji su inače introvertirani i nezamjetni u razredu su došli do izražaja” (ravnateljica OŠ, 3. i 4. modul za ravnatelje, srpanj 2020.) – potrebno je pronaći odgovor zbog čega je to tako i što možemo promijeniti u svom radu s konkretnim učenikom/com te kako prilagoditi metode rada.

• manjine, izbjeglice, djeca s teškoćama – imamo li na razini škole razvijen plan rada s učenicima u bilo kakvom obliku rizika i kako im možemo dodatno pomoći.

Nadoknada izgubljenog gradiva (63% zemalja svijeta odlučuje se primarno za ovu mjeru10)

• Škola izrađuje akcijski plan za nadoknadu nastave iz prethodne šk. godine – ovaj pristup uključuje fleksibilnost, solidarnost i empatiju – bez stava „Moj predmet je najvažniji!”;

• Dopunska nastava za najteže predmete – uključuje analizu škole i prilagodbu školskog kurikuluma; povećanje satnice učiteljima i zaduženja; identifikacija učenika kojima je potrebna nadoknada i podrška da se uključe;

10 UNESCO webinar (travanj 2020), Back to school: Preparing and managing the reopening of schools

16VO

DIČ

ZA

SR

ETA

N P

OVR

ATA

K U

ŠK

OLU

• Organizacija rada škole u dvije smjene – moguća kod škola koje rade u jednoj smjeni.

Prilagodba kurikuluma – ubrzanje određenih nastavnih sadržaja i preskakanje dijela kurikuluma (tzv. akceleracija). Kako bi se ovo postiglo potrebno je da svaki predmetni učitelj/ica napravi reviziju kurikuluma svog predmeta te revidira ishode učenja kroz kategorizaciju onih kojih je ostvarenje nužno i onih koje je moguće odgoditi ili realizirati ako bude dovoljno vremena tijekom nastavne godine.

Kako možemo pružiti podršku odgojno-obrazovnim radnicima pri povratku u školu?

Podrška učiteljima u riziku

• U SAD-u 18% učitelja i 27% ravnatelja smatra se rizičnom skupinom kad je COVID-19 u pitanju11.

• Reorganizacija nastave za učitelje u riziku – umjesto zamjene, organizacija online nastave što uključuje dobru tehničku podršku u razredima u školi – tzv. hibridni model.

• Uključivanje volontera u rad škole – tehnička podrška; „čuvanje” djece; provedba radionica s učenicima i sl.

Profesionalni razvoj učitelja – potrebniji nego ikad prije!

• Identifikacija potreba za stručnim razvojem;

• Identifikacija pružatelja stručnog usavršavanja (online i uživo) – osiguranje financijskih sredstava te

• Suradničko učenje – organizacija razmjene iskustava na razini škole, među odgojno-obrazovnim radnicima o njihovim dobrim i lošim praksama tijekom online nastave.

Komunikacija s roditeljima pri povratku njihove djece u školu

Tijekom ovakvih kriza roditelji također izražavaju brigu i strah oko sigurnosti njihove djece, vaših učenika, i imat će jako puno pitanja. Škola može sastaviti letak/dopis za roditelje i/ili objaviti tekst na mrežnoj stranici škole i društvenim mrežama u kojima će odgovoriti na sljedeća (njima bitna!) pitanja:

• Koje je korake škola poduzela kako bi osigurala sigurnost i zdravlje svih učenika? Koji može biti doprinos roditelja održavanju higijene i kako oni mogu pomoći u tome?

• Na koji način roditelji trebaju objasniti djeci (posebno onoj u nižim razredima) zbog čega je važno stalno prati ruke i držati fizičku distancu?

• Na koji način će škola osigurati uvjete za higijenu tijekom školskih obroka?

11 UNESCO webinar (travanj 2020), Back to school: Preparing and managing the reopening of schools

17VO

DIČ

ZA S

RETA

N P

OVR

ATAK

U Š

KO

LU

• Što će škola napraviti oko nadoknade izgubljenog gradiva? Koji tip podrške će moje dijete dobiti kako bi nadoknadilo izgubljeno?

• Što da radim s djetetom kojem je povratak u školu stres, anksiozno je i boji se prevelike količine gradiva i kako će nadoknaditi izgubljeno?

• Na koji način će škola pružiti podršku učenicima čije je mentalno zdravlje uslijed ove krize narušeno?

18VO

DIČ

ZA

SR

ETA

N P

OVR

ATA

K U

ŠK

OLU

3 / PLAN OPORAVKA (eng. Recovery curriculum)

„Bilo bi naivno od vas kao ravnatelja/ice i/ili učitelja/ice pomisliti kako će dijete biti na istoj onoj razini na kojoj je bilo onog dana kada se škola zatvorila. Previše se toga dogodilo. Poslušajte što djeca govore. Pogledajte što djeca proživljavaju. Ništa od toga ne slijedi neki uobičajeni obrazac školske godine. Ovo je razdoblje pravog socijalnog poremećaja. U ovom trenutku je empatično vodstvo škole ključno. I zbog toga nam treba kurikulum oporavka. Sada je vrijeme da adresiramo gubitke i traume. Sada je vrijeme da brinemo o mentalnoj dobrobiti naše djece i omogućimo im da ponovno imaju osjećaj i viziju budućnosti koja će jednog dana postati stvarnost.”

Barry Carpenter, CBE, Professor of Mental Health in Education, Oxford Brookes University, UK

Ciljevi izrade Plana oporavka:

Ponovna izgradnja razreda i škole kao zajednice – resocijalizacija;

Omogućiti učenicima da jasno izraze svoje osjećaje tijekom razdoblja zatvorenih škola i nastave na daljinu;

Omogućiti učenicima prostor za povratak u školu i mjesto gdje mogu iznijeti svoje ideje i svoje brige;

Uvjeriti učenike kako učitelji/ce imaju razumijevanje za potrebu za nadoknadom gradiva i kako će im pomoći u savladavanju starog i novog gradiva;

Fokus na međupredmetnoj temi Učiti kako učiti – vratiti učenicima povjerenje u njihovo vlastito učenje te

Fokus na međupredmetnoj temi Razvoj osobnih i socijalnih kompetencija – u definiranju školskih projekata i rada stručne službe škole staviti naglasak na mentalno zdravlje i dobrobit učenika.

Berry Carpenter sa Sveučilišta Oxford Brookes u svom članku pod nazivom „A Recovery Curriculum: Loss and Life for our children and schools post pandemic“12 govori o tome kako je prije povratka u školu potrebno izraditi tzv. „Kurikulum oporavka“ (za potrebe ove publikacije mi ćemo koristiti termin „Plan oporavka“ kako ovaj dokument ne bismo miješali sa službenim dokumentima škole), a koji će jasno adresirati sve poteškoće s kojima se učenici vraćaju u 12 https://www.evidenceforlearning.net/recoverycurriculum/

19VO

DIČ

ZA S

RETA

N P

OVR

ATAK

U Š

KO

LU

školu nakon dugog perioda izbivanja gdje se narušila njihova dnevna rutina i potpuno promijenili kako koncepti učenja tako i odnosi s njihovim vršnjacima. Upravo stoga on smatra kako Plan oporavka prije svega mora kao prioritet postaviti mentalno zdravlje i dobrobit učenika, a ne kompletan naglasak staviti na nadoknadu izgubljenog gradiva. Stoga Campenter ističe kako postoji pet poluga na kojima trebamo temeljiti Plan oporavka:

1. Odnosi – ne možemo očekivati da će se naši učenici radosno vratiti u škole, a mnoge odnose koje su uspostavili tijekom školovanju bit će potrebno obnoviti. Upravo kroz jačanje njihovih međusobnih odnosa možemo ublažiti negativne osjećaje s kojima će se neki od njih vratiti u školu.

2. Zajednica – potrebno je istražiti potrebe naših učenika i uključiti ih u ovaj period tranzicije, odnosno ponovnog povratka u školu.

3. Transparentni kurikulum – svi će se naši učenici s povratkom u školu osjećati kao da im nedostaju dijelovi gradiva te im kao škola moramo pokazati kako planiramo riješiti te nedostatke i kako ćemo to upravo raditi u suradnji s njima.

4. Učenje – važno je da stavimo naglasak na ponovno učenje u školskom okružju kako bismo obnovili njihovo samopouzdanje u vlastito učenje.

5. Autonomni prostor izražavanja učenika – potrebno je da kao škola pružimo priliku učenicima da bez straha izraze svoje potrebe i zabrinutosti.

Plan oporavka: područja i planiranje

1. ŠKOLA KAO ZAJEDNICA

Koji tip emocionalne potpore ćete pružiti učenicima koji se vraćaju u školu nakon šest mjeseci?

Kako ćete osigurati da čujete glas učenika, što im je potrebno, što ih brine?

Imate li plan rada za stručnu službu u sljedećoj godini?

Koje aktivnosti planirate predložiti razrednicima kako bi ponovno radili na uspostavljanju razreda kao zajednice?

Kako ćete osigurati higijenske uvjete na razini škole kao i fizičku distancu među učenicima?

20VO

DIČ

ZA

SR

ETA

N P

OVR

ATA

K U

ŠK

OLU

Prijedlog aktivnosti: Kutija briga

U razred postavite kutiju u koju će učenici anonimno pisati o tome što ih brine oko ponovnog povratka u školu. Učenicima omogućite da u kutiju ubacuju koliko god žele briga i neka to traje cijeli tjedan. Razrednik/ca neka raspravi s učenicima sve brige i zajednički neka dođu do rješenja. Razrednici vama kao ravnatelju/ici prenose zaključke iz svakog razreda.

Prijedlog aktivnosti: Prvi roditeljski sastanak – tema: mentalno zdravlje učenika

Nastavne pripreme koje možete provesti s vašim učenicima na temu uspostave škole kao zajednice možete pronaći u „Zbirci nastavnih priprema za sretniji povratak u školu” na stranici 5 - 9 i 17.

2. KURIKULUM

Kako ćete provjeriti koje „rupe u znanju” imaju učenici?

Kako ćete potaknuti učitelje/ice da prilagode kurikulum svog predmeta okolnostima? Koje upute ćete im dati?

Koje intervencije planirate provoditi – dopunska/dodatna nastava, povećanje broja sati, prilagodbe u kurikulumu i sl.

Školski kurikulum i na čemu će biti naglasak u ovoj školskoj godini? Kako ću adresirati psihološku pomoć i dobrobit učenicima?

Prijedlozi aktivnosti:

Izrada plana oporavka učenja – što očekujemo od naših učenika u ovoj školskoj godini? Revizija kurikuluma svakog predmeta vodeći se načelom zdravog razuma

Vršnjačka pomoć u učenju kao glavni projekt škole u šk. godini 2020./2021.

U svakom aktivu izdvojiti bitne ishode učenja za sljedeću godinu

Stručna služba u suradnji s razrednicima organizira radionice Učiti kako učiti i radionice socijalnih vještina za sve učenike u školi

Nastavne pripreme koje možete provesti s vašim učenicima na temu kurikuluma možete pronaći u „Zbirci nastavnih priprema za sretniji povratak u školu” na stranicama 9 - 12, 17 - 18.

21VO

DIČ

ZA S

RETA

N P

OVR

ATAK

U Š

KO

LU

3. STRATEGIJE UČENJA I POUČAVANJA

Digitalne vještine učitelja i učenika i spremnost za kvalitetno održavanje nastave na daljinu – što nam je potrebno?

Što je bilo dobro u nastavi na daljinu za što mislite da treba nastaviti i u nastavi „uživo” – prakse, metode, koncepti?

Imate li u planu ciljane instrukcije učenicima za koje utvrdite da su u velikom zaostatku?

Planirate li uvesti vršnjačko poučavanje u škole?

Prijedlog aktivnosti: Provedite među učenicima anketu sa sljedećim pitanjima: Kako biste ocijenili svoje učenje od 1 do 10 dok ste bili izvan škole? Koji su dijelovi online nastave za tebe bili lakši, a koji su ti bili naporni? Na što misliš da bi se trebali kao škola najviše usredotočiti sada kad se vraća-mo u školu? Gdje ti je potrebna najveća pomoć? Prijedlog aktivnosti: Na razini škole organizirati debatu o nastavi na daljinu i dobiti uvid u argumente za i protiv

Nastavne pripreme koje možete provesti s vašim učenicima na temu strategija učenja i poučavanja možete pronaći u „Zbirci nastavnih priprema za sretniji povratak u školu” na stranicama 13 -16 i 18.

Koraci u planiranju Plana oporavka

1. CILJ VAŠEG PLANA OPORAVKA – ŠTO ŽELITE POSTIĆI?

Na primjer ciljevi vašeg Plana oporavka mogu biti: jačanje otpornosti učenika i briga o njihovoj dobrobiti; ponovno uspostavljanje razreda kao zajednice; učiti kako učiti i slično.

Primjer cilja Plana oporavka Fordbridge Childcare Plus Primary School13 iz Birminghama u Velikoj Britaniji:

Fokus naše škole u jesen bit će na to da pripremimo učenike za učenje, kako ono akademsko tako i socijalno i emocionalno učenje, a naša sposobnost kao odgojno-obrazovnih radnika je da prepoznamo i planiramo način na koji ćemo svakom učeniku pomoći da postigne uspjeh na osobnom i 13 https://www.fordbridge.solihull.sch.uk/recovery-curriculum-2020-2021/

22VO

DIČ

ZA

SR

ETA

N P

OVR

ATA

K U

ŠK

OLU

akademskom planu. Stoga su svi naši učitelji i učiteljice dobili zadatak da pripreme planove pomoću kojih će ostvariti ovaj cilj u njihovim predmetima i međupredmetnim temama od početka nove nastavne godine. Primjer cilja Plana oporavka Whitfield Aspen School14 iz Kenta u Velikoj Britaniji: Naša škola je dobrobit naših učenika postavila u središte našeg planiranja. Svjesni smo kako su djeca tijekom vremena zatvorene škole imala različita iskustva, a ono što im je svima zajedničko i s čime se vraćaju u školu je gubitak rutine, strukture, prijateljstva i slobode. Ovi gubici mogu izazvati anksioznost kod svakog učenika, a neki od vas roditelja vjerojatno su to već i iskusili s vlastitom djecom. Znamo da anksiozno dijete nije u stanju učinkovito učiti. Imajući to na umu, naša škola donijela je plan o najučinkovitijem načinu kako podržati naše učenike u ponovnom uspostavljanju svakodnevne rutine i navike učenja te na taj način doprinijeti njihovim što boljim akademskim postignućima u ovoj nastavnoj godini. 2. ANALIZA POTREBA I INTERESA UČENIKA

Kako bismo definirali prioritetna područja potrebno je istražiti potrebe učenika. Ovo je moguće napraviti kroz provođenje kratke ankete s učenicima u kojoj bi oni iskazali svoje zabrinutosti te rekli u kojim područjima im je potrebna najveća pomoć. To se može odnositi na određene predmete, ali se može odnositi i na strategije učenja te na zabrinutosti oko ponovne resocijalizacije. Na razini škole potrebno je odrediti nastavne predmete u kojima će se vršiti inicijalno testiranje učenika te na taj način dobiti uvid u gradivo koje je potrebno nadoknaditi. Kada analizirate podatke, dobit ćete uvid u potrebe učenika te ćete lakše moći definirati prioritetna područja.

3. PRIORITETNA PODRUČJA U PLANU OPORAVKA

Na primjer, možete odabrati jedno od tri već navedena područja i planirati aktivnosti unutar njega – škola kao zajednica, kurikulum ili strategije učenja. Možete odabrati i sva tri područja te kao prioritete postaviti set aktivnosti unutar svakog. Primjer određivanja prioritetnih područja u Planu oporavka Palatine Primary School15 iz Sussexa u Velikoj Britaniji: Škola je na temelju analize postavila četiri temeljna područja na koja će se u ovoj nastavnoj godini usmjeriti, a unutar svakog područja navedeno je niz aktivnosti koje će se provesti. Područja su: (1) Podrška učenicima u izgradnji pozitivnih odnosa s drugima, (2) Podrška učenicima u nošenju s njihovim vlastitim emocijama, (3) Podrška učenicima u učenju i postizanju njihovih vlastitih akademskih ciljeva, (4) Fizička i psihička dobrobit učenika.

14 https://www.whitfieldaspenschool.co.uk/recovery-curriculum/15 https://palatineschool.org/recovery-curriculum/

23VO

DIČ

ZA S

RETA

N P

OVR

ATAK

U Š

KO

LU

4. NAČIN REALIZACIJE

Aktivnosti: Ovdje obavezno stavite naglasak na kratkoročne i dugoročne aktivnosti. Za to vam može poslužiti tablica u nastavku.

Metode: što rade učitelji/ce

Rezultati / indikatori: kako ćete mjeriti i pratiti ostvarenost pojedine aktivnosti

Odgovorne osobe: ovdje navedite ime i prezime osobe koja je zadužena za provedbu aktivnosti

Resursi: što nam je potrebno (ljudi, materijal, financijska sredstva, oprema i sl.)

Vrijeme provedbe: s obzirom na to da postavljate kratkoročne i dugoročne aktivnosti, u tablici niže u nastavku možete vidjeti kako planirati te iste aktivnosti. Neke aktivnosti napravit ćete već prije samog početka nastavne godine, neke u prva dva tjedna, a neke, one dugoročne ćete planirati za cijelu godinu.

5. INFORMIRANJE DIONIKA: važno je da ovaj dokument ne shvaćate kao interni dokument škole već da o njemu svakako informirate učenike, roditelje i lokalnu zajednicu kako bi oni dobili uvid u mjere i aktivnosti koje ste odabrali kako bi učenicima olakšali izazovnu godinu pred nama. Napomena: Plan oporavka ne treba biti opsežan dokument u kojem ćete pisati dugačke tekstove već mora biti vrlo konkretan i operativan dokument kojim ćete planirati svoj rad u vrijeme izvanrednih okolnosti. On može biti sastavni dio vašeg Školskog kurikuluma, a može biti i poseban dokument o kojem ćete informirati učenike i roditelje kako bi oni znali koje aktivnosti škola planira pri povratku učenika u školu.

24VO

DIČ

ZA

SR

ETA

N P

OVR

ATA

K U

ŠK

OLU

PREDLOŽAK

Plan oporavka Osnovne škole XY

Cilj Plana oporavka:

Sažetak analize potreba učenika:

Prioritetna područja Plana oporavka:

25 VODIČ ZA SRETAN POVRATAK U ŠKOLU

KAD? PRIORITETNO PODRUČJE (Škola kao zajednica, Kurikulum, Strategije učenja)

AKTIVNOST REZULTAT/

INDIKATOR

METODE RESURSI TKO JE ODGOVORAN?

TJEDAN DANA PRIJE OTVARANJA ŠKOLE

PRVI TJEDAN

PRVI MJESEC

CIJELA ŠKOLSKA GODINA

Tablica planiranja Plana oporavka

26VO

DIČ

ZA

SR

ETA

N P

OVR

ATA

K U

ŠK

OLU

PLAN (KURIKULUM) OPORAVKA ŠKOLE ZA PRIMALJE

• PROCJENA STANJA I POTREBA:

Školska godina 2020./2021. obilježena je pandemijom Covid-19 i provedbom nastave uz strogo poštivanje epidemioloških mjera te je cjelokupan fokus stavljen na brigu oko zdravlja učenika. Organizacija nastave, raspored sati, provedba dopunske i dodatne nastave, projektne aktivnosti u školi, kao i izborni programi u učeničkom domu, bili su ograničeni zbog epidemioloških mjera, a upravo te aktivnosti i projekti nešto su što učenike i nastavnike izuzetno veseli, motivira, pomaže u adaptaciji te predstavlja zaštitni faktor mentalnog zdravlja.

Ovakva teška godina obilježena pandemijom, potresima, epidemiološkim mjerama i brojnim drugim ograničenjima, ostavila je traga na mentalnom zdravlju učenika i nastavnika što su učenici i iskazali u završnoj anketi gdje je vidljivo da 61% učenika izvještava da se u zadnja dva tjedna često ili vrlo često osjećalo umorno i iscrpljeno, 51% kaže da se osjećalo nervozno i tjeskobno, 40% se osjećalo utučeno i žalosno. I dalje je neizvjesno kakva će biti iduća školska godina, čeka li nas i dalje život s epidemiološkim mjerama i ograničenjima, no bez obzira na to važno je biti svjestan da je učenicima i nastavnicima potrebna podrška u nošenju s dosadašnjim posljedicama pandemije na mentalno zdravlje.

• SVRHA/OPĆI CILJ PROGRAMA:

Pružiti podršku učenicima i djelatnicima u periodu dugotrajnog stresa izazvanog posljedicama pandemije Covid-19 i potresa

Osigurati utjecaj zaštitnih faktora: osjećaj sigurnosti, pripadnosti i privrženosti školi, dostupnost kontinuirane savjetodavne podrške, razvoj osobnog potencijala i uspjeha u barem nekim aktivnostima, pozitivni odnosi s vršnjacima i nastavnicima

Pružiti podršku učenicima u prepoznavanju, izražavanju i nošenju s emocijama

(integrirati međupredmetne teme Razvoj osobnih i socijalnih kompetencija u redovne školske aktivnosti i sadržaje)

Pružiti učenicima podršku u vještinama samomotiviranja i poticanja ustrajnosti u učenju, traženja pomoći i suočavanja s neugodnim emocijama u situacijama neuspjeha (veći fokus na međupredmetne teme Učimo učiti u nastavi i školskim aktivnostima)

ŠKOLA ZA PRIMALJE Vinogradska 29, Zagreb www.skolazaprimalje.hr

• PROVODITELJI: ravnateljica, pedagoginja, razrednici, odgajatelji, nastavnici, vanjski suradnici

PRIORITETNA PODRUČJA:

ŠKOLA KAO ZAJEDNICA

KURIKULUM

STRATEGIJE UČENJA I POUČAVANJA

Naglasak nam ove školske godine neće biti na popunjavanju rupa u znanju ili sustizanju propuštenog gradiva. Naglasak će biti na tome da škola opet bude mjesto druženja, smijeha, podrške, učenja, kreativnosti, mjesto stvaranja uspomena na kojem prijatelji nisu potencijalni izvor zaraze nego stvarni izvor samopouzdanja. Kada to postignemo – lakše ćemo nadoknaditi gradivo i naučiti novo!

[Ovdje citirajte svoj izvor.]

27VO

DIČ

ZA S

RETA

N P

OVR

ATAK

U Š

KO

LU

• AKTIVNOSTI NA RAZINI CIJELE ŠKOLE:

PODRUČJE AKTIVNOSTI CILJ VODITELJI/ SURADNICI VRIJEME


•Roditeljski sastanak – tema mentalno zdravlje

•Upoznati roditelje s rezultatima ankete

•Upoznati roditelje s Kurikulumom oporavka

Razrednici, pedagoginja, ravnateljica

Rujan

•Kutija briga •Prepoznati probleme i strahove koje muče učenika

•Potaknuti suradnju učenika i nastavnika u rješavanju problema

•Pronaći zajednička rješenja

Ravnateljica, pedagoginja, razrednici

Rujan, siječanj, po potrebi nakon online nastave

•Sandučić povjerenja •Pružiti učenicima mogućnost i mjesto za traženje podrške u povjerljivom i sigurnom okruženju

•Podržati učenike u riziku

pedagoginja kontinuirano

•Kava s ravnateljicom •Upoznati ravnateljicu s perspektivom učenika i problemima koji ih muče


Ravnateljica Kontinuirano

•Otvoreni sat •Omogućiti svakodnevnu savjetodavnu podršku bez prethodne najave za učenika/ roditelja

• Identifikacija potrebnih konkretnih oblika podrške


•Outward bound/izvanučionička nastava

•Povećati grupnu koheziju

•Potaknuti povezanost unutar razreda

•Potaknuti iskustveno učenje u prirodi

Vanjski suradnici

Outward Bound Croatia

Rujan,

Listopad

•Osnivanje i početak rada učeničke zadruga


•Potaknuti povezanost unutar škole

•Potaknuti učenike na kreativan i humanitaran rad

•Potaknuti učenike da prepoznaju svoje jake strane

Knjižničarka, pedagoginja, nastavnici, ravnateljica

Rujan

• Teme na SRO vezane uz mentalno zdravlje

•Pružiti podršku učenicima u prepoznavanju, izražavanju i nošenju s emocijama

Razrednici, pedagoginja

Kontinuirano


• AKTIVNOSTI NA RAZINI CIJELE ŠKOLE:



•Roditeljski sastanak – tema mentalno zdravlje

•Upoznati roditelje s rezultatima ankete

•Upoznati roditelje s Kurikulumom oporavka

Razrednici, pedagoginja, ravnateljica

Rujan

•Kutija briga •Prepoznati probleme i strahove koje muče učenika

•Potaknuti suradnju učenika i nastavnika u rješavanju problema


Ravnateljica, pedagoginja, razrednici

Rujan, siječanj, po potrebi nakon online nastave

•Sandučić povjerenja •Pružiti učenicima mogućnost i mjesto za traženje podrške u povjerljivom i sigurnom okruženju

•Podržati učenike u riziku


•Kava s ravnateljicom •Upoznati ravnateljicu s perspektivom učenika i problemima koji ih muče


Ravnateljica Kontinuirano

•Otvoreni sat •Omogućiti svakodnevnu savjetodavnu podršku bez prethodne najave za učenika/ roditelja

• Identifikacija potrebnih konkretnih oblika podrške


•Outward bound/izvanučionička nastava


•Potaknuti povezanost unutar razreda

•Potaknuti iskustveno učenje u prirodi

Vanjski suradnici

Outward Bound Croatia

Rujan,

Listopad

•Osnivanje i početak rada učeničke zadruga


•Potaknuti povezanost unutar škole

•Potaknuti učenike na kreativan i humanitaran rad

•Potaknuti učenike da prepoznaju svoje jake strane

Knjižničarka, pedagoginja, nastavnici, ravnateljica

Rujan

• Teme na SRO vezane uz mentalno zdravlje

•Pružiti podršku učenicima u prepoznavanju, izražavanju i nošenju s emocijama

Razrednici, pedagoginja

Kontinuirano



KURIKULUM • Inicijalni testovi •Utvrditi usvojenost sadržaja

• Identificirati učenike kojima je potrebna podršku i dopunski rad

• Identificirati dijelove gradiva koje je potrebno ponoviti

Predmetni nastavnici Rujan

•Dopunska nastava ENG, MAT

•Pomoći učenicima u usvajanju gradiva

Predmetni nastavnici Kontinuirano

•Otvoreni sat/konzultacije s predmetnim nastavnicima

•Potaknuti suradnju učenika i nastavnika

•Omogućiti individualni pristup

•Pomoći učeniku u usvajanju gradiva


•Otvorenost za prilagodbu kurikuluma – naglasak na najvažnijim sadržajima

•Odrediti najvažnije dijelove kurikuluma i ishode

•Pratiti ostvarenost najbitnijih ishoda kurikuluma

•Planirati metode IP za određene učenike

Predmetni Nastavnik

Stručno vijeće

Cijela godina

STRATEGIJE UČENJA I

POUČAVANJA

•Kako učiti ovaj predmet?

•Razumjeti osnovne pojmove, vještine učenja, pravilne organizacije učenja

• Definirati faktore važne za uspješno učenje pojedinog predmeta

Predmetni nastavnici Rujan, listopad

• •TemenaSROorazvijanju pozitivnog stava prema učenju i preuzimanju odgovornosti za vlastito učenje

• •Povećatiuspješnostučenjai upravljanja vremenom u redovnoj nastavi i nastavi na daljinu

Razrednici pedagoginja

kontinuirano

•Vršnjačka pomoć u učenju

•Pružiti pomoć u usvajanju gradiva

• Jačati međusobnu povezanost

•Potaknuti učenike na volontiranje

Učenici, pedagoginja, nastavnici

odgajatelji

Kontinuirano

•Digitalne vještine na novoj razini – za nastavnike

•Potaknuti nastavnike na korištenje digitalnih alata

•Upoznati nastavnike s korištenjem Office 365

•Dizajnirati okruženje za aktivno učenje i stvaranje znanja uz uporabu digitalnih tehnologija.

Carnet,

Prof. računalstva

Studeni

Prosinac



KURIKULUM • Inicijalni testovi •Utvrditi usvojenost sadržaja

• Identificirati učenike kojima je potrebna podršku i dopunski rad

• Identificirati dijelove gradiva koje je potrebno ponoviti

Predmetni nastavnici Rujan

•Dopunska nastava ENG, MAT

•Pomoći učenicima u usvajanju gradiva


•Otvoreni sat/konzultacije s predmetnim nastavnicima

•Potaknuti suradnju učenika i nastavnika

•Omogućiti individualni pristup

•Pomoći učeniku u usvajanju gradiva


•Otvorenost za prilagodbu kurikuluma – naglasak na najvažnijim sadržajima

•Odrediti najvažnije dijelove kurikuluma i ishode

•Pratiti ostvarenost najbitnijih ishoda kurikuluma

•Planirati metode IP za određene učenike

Predmetni Nastavnik

Stručno vijeće

Cijela godina

STRATEGIJE UČENJA I

POUČAVANJA

•Kako učiti ovaj predmet?

•Razumjeti osnovne pojmove, vještine učenja, pravilne organizacije učenja

• Definirati faktore važne za uspješno učenje pojedinog predmeta

Predmetni nastavnici Rujan, listopad

• •TemenaSROorazvijanju pozitivnog stava prema učenju i preuzimanju odgovornosti za vlastito učenje

• •Povećatiuspješnostučenjai upravljanja vremenom u redovnoj nastavi i nastavi na daljinu

Razrednici pedagoginja

kontinuirano

•Vršnjačka pomoć u učenju

•Pružiti pomoć u usvajanju gradiva

• Jačati međusobnu povezanost

•Potaknuti učenike na volontiranje

Učenici, pedagoginja, nastavnici

odgajatelji

Kontinuirano

•Digitalne vještine na novoj razini – za nastavnike

•Potaknuti nastavnike na korištenje digitalnih alata

•Upoznati nastavnike s korištenjem Office 365

•Dizajnirati okruženje za aktivno učenje i stvaranje znanja uz uporabu digitalnih tehnologija.

Carnet,

Prof. računalstva

Studeni

Prosinac


• AKTIVNOSTI SPECIFIČNE ZA POJEDINI RAZRED I UČENIČKI DOM:

RAZRED TEME SRO/ODGOJNA GRUPA PROJEKTI

1. RAZREDI •Kovači razredne sreće

• To sam ja

• Izađimo zajedno iz rupe u znanju

•Vision board radionica – cilj za ovu godinu

•Emocije

•Suosjećanje prema sebi i drugima

•Mindfulness tehnike za ublažavanje stresa

•Program Učimo učiti

2. RAZREDI •Vision board – moje želje i ciljevi – podsjećanje na radionicu – što su ostvarile? Koji su im novi ciljevi?

•Moji krugovi podrške

•Komunikacija u online okruženju


•Sanjam pravu vezu


•Etwinning projekt „Health studies“ ( 2.i 3. razred)

3. RAZREDI • Izađimo zajedno iz rupe u znanju

•Samosvijest

•Stres, komunikacija i vršnjačko nasilje


•Erasmus + „Prepare yourself for the future“

4. RAZREDI •Spretnije i sretnije u nove izazove

• (Samo) procjena, tko sam, kako sam i kamo idem?

•Vision board – moje želje i ciljevi

•Samosvijest


UČENIČKI DOM • Izborni programi „Opiši me“ – projekt u suradnji s Udrugom Pragma (1. razred)


• AKTIVNOSTI SPECIFIČNE ZA POJEDINI RAZRED I UČENIČKI DOM:

RAZRED TEME SRO/ODGOJNA GRUPA PROJEKTI

1. RAZREDI •Kovači razredne sreće

• To sam ja


•Vision board radionica – cilj za ovu godinu

•Emocije

•Suosjećanje prema sebi i drugima


•Program Učimo učiti

2. RAZREDI •Vision board – moje želje i ciljevi – podsjećanje na radionicu – što su ostvarile? Koji su im novi ciljevi?

•Moji krugovi podrške

•Komunikacija u online okruženju


•Sanjam pravu vezu


•Etwinning projekt „Health studies“ ( 2.i 3. razred)

3. RAZREDI • Izađimo zajedno iz rupe u znanju

•Samosvijest

•Stres, komunikacija i vršnjačko nasilje


•Erasmus + „Prepare yourself for the future“

4. RAZREDI •Spretnije i sretnije u nove izazove

• (Samo) procjena, tko sam, kako sam i kamo idem?

•Vision board – moje želje i ciljevi

•Samosvijest


UČENIČKI DOM • Izborni programi „Opiši me“ – projekt u suradnji s Udrugom Pragma (1. razred)


• AKTIVNOSTI ZA NASTAVNIKE I DJELATNIKE

Prvi radni dan – šetnja i kava na Jarunu

Supervizija „Jačanje kompetencija u radu s mladima“ – dvije grupe ( suradnja s NZJZ „Dr. Andrija Štampar“)

Stručne teme na Nastavničkom vijeću

Radionice psihosocijalne podrške za tehničko osoblje

• MATERIJALI ZA RADIONICE:

https://startthechange.net/wp-content/uploads/2018/03/pokreni_promjenu_zbirka_hr.pdf

https://fso.hr/wp-content/uploads/2021/02/2020-Zbirka-nastavnih-priprema-za-sretniji-povratak-u-skolu.pdf

https://fso.hr/wp-content/uploads/2020/09/2020-Vodic-za-sretan-povratak-u-skolu.pdf

https://www.medijskapismenost.hr/wp-content/uploads/2021/04/Digitalni_mediji_i_mentalno_zdravlje.pdf

https://centar.erf.unizg.hr/slika-o-sebi-okvir-za-osnazivanje/

https://centar.erf.unizg.hr/wp-content/uploads/2021/05/Edukativni_materijal_Briga_za_mentalno_zdravlje.pdf

https://centar.erf.unizg.hr/putokaz-za-uspjesno-savladavanje-izazova-odrastanja-mjesec-borbe-protiv-ovisnosti/

https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/novosti/besplatna-brosura-kratke-vjezbe-mindfulnessa-za-djecu-za-prepoznavanje-i-kontrolu-neugodnih-osjecaja-i-ponasanja/

https://www.stampar.hr/program-ocuvanja-mentalnog-zdravlja-borbom-protiv-negativnih-utjecaja-tjeskobe-i-stresa

https://pukotine.hr/

https://kakosi.ffzg.unizg.hr/

Maja Feil Ostojić, prof. Vesna Toplak, prof.

34VO

DIČ

ZA

SR

ETA

N P

OVR

ATA

K U

ŠK

OLU

Akcijski plana za provedbu nastave na daljinu (2020), Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Zagreb.

Baranović, B. (2015.), Izrada i evaluacija školskog kurikuluma, Institut za društvena istraživanja, Zagreb.

Bezinović,P. (svibanj,2020) „Prva iskustva učenika srednjih škola s online nastavom u Istarskoj i Primorsko – goranskoj županiji”, istraživanje

Carpenter, B. (2020), A Recovery Curriculum: Loss and Life for our children and schools post pandemic, https://www.evidenceforlearning.net/recoverycurriculum/

https://offschool.org.uk/teacher-zone/recovery-curriculum/resource-menu/

UNICEF, UNESCO, World Bank, World Food Programme (2020), Framework for reopening schools;https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000373348

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, www.mzo.hr

OECD (2020), A Framework to Guide an Education Response to the Covid-19 Pandemic of 2020, Paris: Organisation for Economic Cooperation and Development.

OECD (2020), Coronavirus special edition: back to school - Trends Shaping Education Spotlight 21, Paris: Organisation for Economic Cooperation and Development.

Ristić Dedić, Z. (2020). Pilot istraživanje učeničkih potreba i suočavanja s izazovima online nastave u ožujku 2020. godine (Preliminarno izvješće) – Serija IDIZ-ovi vidici 003. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.

UNESCO webinar (travanj 2020), Back to school: Preparing and managing the reopening of schools

UNICEF (2020), Building Resilient Education Systems beyond the COVID-19 Pandemic: Considerations for decision-makers at national, local and school levels, Geneve, UNICEF

LITERATURA

35VO

DIČ

ZA S

RETA

N P

OVR

ATAK

U Š

KO

LU

Documents

VODIČ ZA SRETAN POVRATAK U ŠKOLU