122
VODIČ FINANSIRANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U ZGRADARSTVU Perspektive za budućnost

Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

VODIČ

FINANSIRANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U ZGRADARSTVU Perspektive za budućnost

Page 2: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu
Page 3: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

VODIČ

EUbuild EE MEDJUSEKTORSKA SARADNJA U

OBLASTI FINANSIRANJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI U ZGRADARSTVU

U OKVIRU EU PROPISA I PRAVNIH SPORAZUMA

Ovaj projekat je finansiran od strane Evropske Unije. Ovaj projekat je implementiran od strane IMSAD, Asocijacije proizvođača građevinskog materijala Turske.

Stavovi izraženi u ovoj publikaciji nisu obavezno podudarni sa stavovima Evropske Komisije.

Page 4: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Vodič: FINANSIRANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U ZGRADARSTVU

Perspektive za budućnost

IzvestilacEbru Acuner

Preveli:Ivana ElezovićIgor JaramazBogdan Babić

EU part by CEPMC

Glavni urednikAygen Erkal

UrednikD. Özden Özkan Çayırlı

Urednički odborSelda Başbuğoğlu, Prof. Dr. Sermin Onaygil

Umetnički direktorErtuğrul Mürtezaoğlu

IzdavačÖzgün Ofset

Prvo izdanje novembar 2012, İstanbul-TURSKA

Published in November 2012 by IMSAD, Association of Turkish Building Material Producers

Copyright 2012, IMSAD, Association of Turkish Building Material Producers. Any reproduction in full or in part of this publication must mention the full title and author and credit IMSAD as the copyright owner. All rights reserved.

CIP katalogizacija u publikacijiNarodna biblioteka Srbije 341.232.2/.3:[620.9:69(4-672ЕУ)341.232.2/.3:[620.9:624(4=672ЕУ)336.581:[620.9:69(4-672ЕУ)336.581:[620.9:624(4-672ЕУ)

FINANSIRANJE energetske efikasnosti u zgradarstvu : perspektive za budućnost :

vodič ; [izvestilac Ebru Acuner / urednik D. Özden Özkan Çayirli ; preveli Ivana Elezović,Igor Jaramaz, Bogdan Babić]. - 1. izd. - Beograd : Privredna komora Beograda ; Istanbul : Özgün Ofset, 2012 (Beograd : Alkagraf). - 120 str. : ilustr. ; 22 cm. - (EUbuild EE projekat : Međusektorska saradnjau oblasti finansiranja energetske efikasnostiu zgradarstvu u okviru EU propisa i pravnih sporazuma)

Tiraž 500. - Bibliografija: str. 109-110.

ISBN 978-86-80803-28-9 (PKB)ISBN 978-605-63492-0-1 (ÖO)

a) Грађевинарство - Енергетска ефикасност -Европска Унија b) Грађевинарство - Финансирање - Европска УнијаCOBISS.SR-ID 194941964

Page 5: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu
Page 6: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

1/ PREDGOVOR 2/ UVOD

3/ SITUACIJA U EU U POGLEDU FINANSIJSKE POMOĆI ZGRADARSTVU ZA EE 3.1. Uvod

3.2. Generalna situacija u pogledu energetske efikasnosti sa ciljem očuvanja energetskih resursa/životne

sredine. Obnovljiva energija i globalno zagrevanje sa podacima i brojkama relevantnim za zgradarstvo

3.3. Relevantna legislativa/ instiucionalni okviri u EU (ne važi za svaku zemlju članicu EU)

3.3.1. Orijentacija strategija: Borba protiv klimatskih promena

3.3.2. Inicijative koje se fokusiraju na energiju

3.3.3. Odredbe koje se odnose na zgradarstvo

3.3.4. Odredbe koje se odnose na proizvode

3.4. Najznačajnije primene/mere energetske efikasnosti koje se odnose na zgradarstvo

3.5. Ko reguliše pitanja EE u EU?

3.6. Trenutni mehanizmi finasiranja u zgradarstvu EU

3.6.1. Evropska investiciona banka (EIB)

3.6.2. Evropska Unija

3.6.3. Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRD)

3.7. Buduće perspective za druge opcije mehanizama finansiranja u zgradarstvu EU

3.8. Preporuke za buduća unapređenja EE i finansiranje zgradarstva

3.8.1. Uloga Zemalja članica

3.8.2. Značaj Evropskih fondova

3.8.3. Prepreke investicijama

3.8.4. Ograničenja tržišta

8

12

18

18

19

23

23

26

29

30

33

34

36

37

37

38

39

40

41

41

41

42

Sadržaj

Page 7: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

46

48

54

59

64

68

73

82

83

86

87

88

92

96

97

100

108

109

111

112

114

116

4/ SWOT ANALIZA “EUBUILD EE” PARTNERSKIH ZEMALJA 4.1. Albanija

4.2. Bosna and Hercegovina

4.3. Makedonija

4.4. Crna Gora

4.5. Srbija

4.6. Turska

5/ POREDJENJE “EUBUILD EE” PARTNERSKIH ZEMALJA 5.1. Generalni indikatori

5.2. Zakonski okviri

5.3. Institucionalni okviri

5.4. Primene/mere EE koj se odnose na zgradarstvo

5.5. Trenutni mehanizmi finansiranja za EE u zgradarstvu

5.6. Buduće perspektive za druge opcije mehanizama finasiranja za EE u zgradarstvu

5.7. Preporuke za dalja unapređenja EE i finasiranje u zgradarstvu

6/ ZAKLJUČAK/PREPORUKE ZA FINANSIJSKU POMOĆ EE U ZGRADARSTVU

(Šta se očekuje, šta je već ostvareno i šta bi trebalo unaprediti?)

7/ REFERENCE

8/ LISTA SLIKA I TABELA

9/ PRIZNANJA

10/ PRILOG 10.1. EUbuild EE Deklaracija projekta

10.2. EUbuild EE Manifest projekta

10.3. EUbuild EE Pridruženi članovi projekta

Page 8: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu
Page 9: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

‘dizajn-iskustvo-učenje-upravljanje-praćenje u izgradnjije ključ za dobijanje više od uloženog’

Page 10: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

10 / Financing Energy Efficiency in Buildings - Perspektive za budućnost

Energetska efikasnost je globalno i višestrano pitanje. “Strategija 2020 za održivi rast” EU ima za cilj da poboljša energetsku efikasnost za 20% do kraja ove decenije. Zgradarstvo i zgrade se čine najefikasnijim alatom za postizanje ovog cilja 2020.

Komesar za energetiku Evropske unije gospodin Etinger izjavio je da Evropska unija zavisi od drugih za 55% svoje energije i da se ta potreba povećava iz dana u dan. U Turskoj ta potreba raste na 75% a iznosi blizu 100% za balkanske zemlje: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. S druge strane, kako su zgrade središte naših života, naša potreba za kvalitet-nijim objekatima se povećava. Svi smo upoznati s objekatima koji su ekološki, pametni, nulto-energetski i nulto-karbonski. Dok se grade nove zgrade, potreba za obnovom i renoviranjem postojećih zgrada takođe dobija mnogo veći značaj. Ovo pitanje je još važnije za Tursku i balkanske zemlje koje su još uvek zemlje u razvoju u kojima postoji veliki broj neregistrovanih i nesigurnih građevina u poređenju sa članicama EU. Zbog toga znatan deo ovog građevinskog fonda mora biti uništen ili obnovljen u bliskoj budućnosti. Kada se uzme u obzir da zgrade potroše 40% ukupne energije, efikasnost zgrada ima ključnu ulogu u smanjenju energetske zavisnosti i postizanja nulto-karbonskog cilja. EU cilj smanjenja energetske potrebe za 20% do 2020. godine je takođe cilj Turske i balkanskih zemalja takođe. Ali je glavno pitanje kako ostvariti ovaj cilj. Čini se da postoji važan zadatak za zgradarstvo i da se taj zadatak jedino može izvršiti razvijanjem raznovrsnih finansijskih instrumenata podrške zajedno sa racionalističkim mehanizama i podsticajima.

EUbuild Projekat EE je projekat sektorske saradnje finansiran od strane Evropske komisije, smišljen radi doprinosa razvoju fi-nansijskih instrumenata u cilju izgradnja tržišta energetski efikasnih zgrada. Ovo je drugi EU finansirani projekat koji priprema i predvodi IMSAD, Udruženje turskih proizvođača građevinskog materijala pod nazivom EUbuild u stvari smišljen da postane održiv brend za građevinsku industriju EU. Pre početka EUbuild Projekta energetske efikasnosti, IMSAD je sprovela istraživanje o

10 / Financing Energy Efficiency in Buildings - Perspektive za budućnost

1 PREDGOVOR

Page 11: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 11

dostignućima zemalja članica Evropske unije po pitanju energetske efikasnosti u zgradama. Ovo istraživanje se posebno usmerilo na finansijske instrumente, razne podsticaje i posebno kritičnu ulogu vlada, ministarstava i opština kao impulsivnih snaga. To istraživanje nije dobilo dovoljno pažnje u tom trenutku. Naravno, postoje dužnosti koje privatni sektor i sektorske organizacije moraju takođe da ispune. Kao deo toga, EUbuild Projekat EE je osmišljen da poveća saradnju između svih dotaknutih strana.

Projektni partneri su započeli ovaj put sloganom “Energija koja nije rasipana znači novac koji nije rasipan”, i oni su dostigli i dalje postižu značajne rezultate pripremom Radionica, Konferencija, organizovanih sektorskih sastanaka kao i nacionalnih izveštaja i ovog Vodiča. Svi partneri se jednodušno slažu da je pitanju energetske efikasnosti potrebna jaka koordinacija iz jednog centra. U Turskoj i u balkanskim zemljama treba uspostaviti nezavisne, jake i efikasne, javno-privatne Energetske agencije ili Centre za energetsku efikasnost. Navedeno je da energetska efikasnost mora biti podržana i ohrabrena finansijskim modelima kao što su podsticaji, privilegovani zajmovi, subvencije i poreske olakšice. Postoji potreba za podizanje svesti, saradnju i koordinaciju između različitih delova počev od korisnika zgrada do investitora, projektanata, finansijskog sektora, Vladinih zvaničnika, opština, sek-torskih organizacija, univerziteta, itd.

Kao igrač u građevinskom i energetskom sektoru, svaki EUbuild EE partner je veoma rad da utiče na javno mnjenje promovišući pitanje energetske efikasnosti na dnevnom redu. Upečatljivo je da istaknemo da, na primer, u Turskoj može biti ušteđeno 12-15 milijardi dolara godišnje pomoću predostrožnosti energetske efikasnosti u zgradama, što znači da 20% tekućeg deficita najavlje-nog prošle godine i 30% uvoza energije mogu biti poništeni pomoću energetske efikasnosti.

U tom smislu ovaj Vodič ima za cilj da predstavi trenutnu lošu situaciju finansijske podrške energetskoj efikasnosti u zgradama, SVOT analizu i po prvi put poređenja između Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Turske i EU, kao i zaključak i preporuke.

U Evropskoj Uniji, cilj stvaranja novih zgrada nulte energetske potrošnje od 2021. godine je takođe nedavno dodat cilju sman-jenja potrošnje energije za 20% do 2020. godine. Da bi se postigli ovi ciljevi, projektni partneri veruju da će rezultati EUbuild projekta ostvariti značajan doprinos.

Kao vodeći partner, IMSAD bi voleo da izrazi svoju zahvalnost sledećim partnerima za njihovu dragocenu i plodnu saradnju sa Projektom:

• Centar za energetsku efikasnost Evropske Unije u Albaniji (EEC - Albania European Union Energy Efficiency Center),

• Savet evropskih proizvođača građevinskih materijala (CEPMC - Council of European Producers of Materials for Construc-tion),

• Privredna komora Kantona Sarajevo (PKKS / CESC - Chamber of Economy of Sarajevo Canton),

• Makedonski centar za energetsku efikasnost (MACEF - Macedonian Center for Energy Efficiency),

• Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG / MEF - Montenegrin Employers Federation),

• Privredna komora Beograda (PKB / BCC - Belgrade Chamber of Commerce).

Mi verujemo da su istraživači postigli odlično usaglašeno radno okruženje tokom Projekta. Takođe želimo da se zahvalimo svima njima kao Partnerima na projektu. Takođe želimo da istaknemo našu posebnu zahvalnost Energetskom institutu Tehničkog uni-verziteta u Istanbulu kao i prof. dr Serminu Onajgil koja je rukovodila istraživanjem i izveštavanjem svojim posebnim naporima.

IMSAD i svi partneri će nastaviti da rade na realizaciji ciljeva i preporuka navedenih u ovom Vodiču i traže doprines drugih radi zajedničkog cilja održivijee budućnosti.

Page 12: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu
Page 13: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

‘finansiranje je ključna stvar za energetsku efikasnost’

Page 14: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

14 / Financing Energy Efficiency in Buildings - Perspektive za budućnost

Ovaj „Vodič: Buduće perspektive u domenu finasiranja energetske efikasnosti u zgradarstvu na osnovu pojedinačnih profila partnerskih zemalja” pripremljen je za projekat “MEDJUSEKTORSKA SARADNJA U OBLASTI FINANSIRANJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI U ZGRADARSTVU U OKVIRU EU PROPISA I PRAVNIH SPORAZUMA”. Ovaj projekat je finansiran od strane Evropske Unije u okviru Socio-ekonomskoh partnerstva (SEP), sa referencom: EuropeAid/129637/C/ACT/Multi u trajanju od 2010 do 2012.

Partneri Projekta su:

» IMSAD, Asocijacije proizvođača građevinskog materijala Turske – Turska, glavni partner

» Albanski EU Centar za energetsku efikasnost (ACEE) – Albanija

» Savet evropskih proizvođača građevinskih materijala (SEPGM) - Belgija

» Ekonomska komora okruga Sarajevo (EKOS) - Bosna i Hercegovina

» Makedonski centar za energetsku efikasnost (MCEE) - Makedonija

» Federacija poslodavaca Crne Gore (FPCG)– Crna Gora, partner

» Privredna komora Beograda (PKB)– Srbija,

» Privredna komora Kantona Sarajevo

» Unija poslodavaca Crne gore i 47 saradnika iz svih partnerskih zemalja dodatno iz Francuske, Austrije i Norveške.

2 UVOD

Page 15: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 15

U projektu EUbuild EE, Turska je glavni partner, noseći glavne odgovornosti, kao što su priprema izveštaja o Turskoj, kao i izveštaji drugih partnerskih zemalja, odnosno Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore i Srbije, priprema “Vodiča” za finansiranje u zgradarstvu EU, što uključuje ne samo poređenja statusa partnerskih zemalja, već i razvoj predviđanja i preporuki za unapređenje trenutnih situacija.

Page 16: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

16 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

U celom svetu ne bi bilo moguće govoriti o održivoj budućnosti a da ne spomenemo energetsku efikasnost u zgradarstvu.

Posebno za zemlje u razvoju, nedostatak diversifikovanih finansijskih instrumenata, čak i bez svesti o tome, jeste jedna od glavnih prepreka. Na toj osnovi, generalni cilj projekta EUbuild EE je: “doprineti razvoju finansijskih instrumenata i mehanizama u cilju stvaranja tržišta za energetsku efikasnost u partnerskim zemljama”

Nadalje, specifični ciljevi projekta su:

» Stvaranje baze/dokumenata o odredbama, inicijativama i finansijskim mehanizmima u partnerskim zemljama i u EU, kao i omogućavanje redovnog protoka informacija i razmene znanja među partnerima u projektu.

» Stvaranje koordinacije i redovnog protoka informacija između javnih institucija, privatnog sektora i nevladinog sektora (NVO) u vezi razvoja finansijskih instrumenata.

» Razvoj preporuka za partnerske zemlje, Evropsku Komisiju i javne institucije, kao i podsticanje stvaranja strateških saradnji i akcionih planova i razvoj svesnosti kod krajnjih korisnika u vezi energetske efikasnosti i sertifikovanih proizvoda u Turskoj.

Ciljane grupe su sektorski ogranci u građevinskim i finansijskim sektorima, lokalna i centralna javna administracija, univerziteti, istraživački centri i ekspertske organizacije, privatne kompanije i konsultantske firme u oblasti energetske efikasnosti u partnerskim zemljama i u EU.

U pogledu očekivanih rezultata projekta, sledeći ishodi mogu biti formulisani:

» Biće uspostavljena mreža među turskim, albanskim, makedonskim, srpskim, crnogorskim i bosanskim partnerima koji imaju ograničene kapacitete u usvajanju energetske efikasnosti i primeni “EU acquis”, kao i razmena ekspertiza na ovu temu.

» Međunarodne konferencije i posete predstavnika partnerskih organizacija drugim zemljama partnerima u cilju razmene najboljih praksi: unapređenje kapaciteta sektora kao celine u smislu značaja usvajanja primene energetske efikasnosti i najadekvatnijih finansijskih instrumenata.

» Kao rezultat aktivnosti podizanja svesti u skladu sa proširenim znanjem o novim finansijskim instrumentima i inicijativama, pojaviće se novi proizvodi na tržištu. Očekuje se da će se sa dostupnošću novih sredstava i inicijativa, navike konzumacije i proizvodnje kod krajnjih korisnika promeniti u pozitivnom smislu.

U ovom okviru, ovaj “Vodič” obuhvata:

» Trenutnu situaciju u finansijskoj pomoći za EE u zgradarstvu

» SWOT analizu partnerskih zemalja

» Poređenje partnerskih zemalja u smislu:

Ipak, “ključno pitanje je finansiranje”

Page 17: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 17

• generalnih indikatora (populacija, bruto društveni proizvod (BDP), primarna proizvodnja energije, krajnja potrošnja energije, potencijali očuvanja energije, ugljen dioksid (emisija CO2 itd.)• zakonski i institucionalni okvir prisutan u datoj zemlji što se tiče EE,

• značajne EE mere/primene,

• mogući/alternativni finansijski mehanizmi

• buduće perspective date zemlje po pitanju EE

• preporuke za realizaciju planiranih EE mera u budućnosti

» Zaključak/preporuke za dalju pomoć od EU.

Page 18: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu
Page 19: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

‘agencije imaju važnu ulogu u oblasti EE i RE imajući veću moć da urade više’

Page 20: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

20 / Financing Energy Efficiency in Buildings - Perspektive za budućnost

3.1. Uvod

U Evropskoj Uniji (EU), opšte je naznačeno da građevinski objekti zauzimaju 40% energetske potrošnje i jednu trećinu emisije gasova staklene bašte. U cilju rešavanja problema klimatskih promena Evropska Komisija (EK) je postavila specifične ciljeve čije se ostvarenje očekuje do 2020., poznatije kao “20-20-20 ciljevi”. Ovi ciljevi imaju tri ključne smernice: redukcija gasova staklene bašte za 20% u odnosu na nivo iz 1990.; uvećanje učešća potrošnje energije u EU koja je proizvedena kroz obnovljive izvore za 20% i poboljšanje za 20% u energetskoj efikasnosti EU.

Investiranje u štednju energije ima pozitivan i dokumentovan efekat na kreiranje novih poslova, redukciju računa za energiju i “grejnog siromaštva”. Štednja energije je najefektvnija opcija za smanjenje emisije CO2 i unapređenje energetske sigurnosti kroz nižu stopu uvoza energije. Neiskorišćeni potencijal zgradarstva u štednji isplative energije mogao bi da izazove redukciju u finalnoj potrošnji, ostvarujući važan deo cilja redukcije potrošnje energije. Ovo ne uzima u obzir potencijal samih građevinskih objekata kao proizvođača energije kroz instaliranje obnovljivih izvora energije.

Međutim, ukoliko je EU na pravom putu da ostvari prva dva cilja za Energiju 2020, to je samo pola puta do trećeg cilja za 2020 - unapređenje energetske efikasnosti za 20%. Mnogo veći napori su potrebni da bi se ostvario ovaj cilj. Stoga, Evropska Komisija je objavila “Smernice za niski sadržaj ugljenika 2050” i predlog za Direktive energetske efikasnosti.

3 TRENUTNA SITUACIJA U

EU U POGLEDU FINANSIJSKE

POMOĆI ZGRADARSTVU

ZA EE

Page 21: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 21

Ovo su poslednji u seriji prodloga odredbi i komunikea od strane EK i ovaj izveštaj će proučavati uticaj i mogućnosti koje će oni imati na zgradarstvo u smislu energetske efikasnosti.

3.2. Opšta situacija u pogledu energetske efikasnosti sa ciljem očuvanja energetskih resursa/životne sredine. Obnovljiva energija i globalno zagrevanje sa podacima i brojkama relevantnim za zgradarstvo

Poslednjih godina, dva glavna trenda u potrošnji energije su proučavana u zgradarstvu. Postoji porast od 50% u potrošnji struje i gasa i smanjenje u potrošnji nafte i goriva za 27% i 57%. Globalni trend tokom poslednjih 20 godina je neto uvećanje za oko 400 do 450 miliona tona ekvivalentne nafte (Mtoe). Ovaj porast će se po svemu sudeći nastaviti ako se ne preduzmu potrebne mere poboljšanja energetskog potencijala građevinskih objekata.

Stambene zgrade zauzimaju najveći deo potrošnje energije ovog sektora. U 2009. godini, evropska domaćinstva su bili odgovorna za 68% od ukupne potrošnje finalne energije u zgradama. Domaćinstva uglavnom koriste energiju za grejanje, ali i za hlađenje, grejanje vode, kuvanje i kućne aparate. Korelacija između goriva i grejanja je jasno pokazana na slici ispod koji poredi nivo grejanja prema danima sa potrošnjom goriva. Što se tiče potrošnje energije, povećana upotreba kućnih aparata je ilustrovana kroz liniju rasta.

Slika 1 – Istorijski prikaz potrošnje finalne energije u zgradarstvu od 1990. godine za EU27, Švajcarsku i Norvešku (Ref. 1.d)

Slika 2 pokazuje gas kao najrasprostranjenije gorivo u svim regionima, na nivoima od 41% u severnim i zapadnim, 39% u južnim i centralnim i 26% u istočnim regionima. Najviši nivo upotrebe uglja u stambenom sektoru je detektovan u Centralnoj i Istočnoj Evropi, sa najvećim stepenom potrošnje u Poljskoj. Upotreba nafte je najveća u Severnoj i Zapadnoj Evropi gde su Nemačka i Francuska najveći konzumenti (svakako zbog veličina ovih dveju zemalja).

Page 22: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

22 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

Grejanje po okruzima je najrasprostranjenije u Centralnoj i Istočnoj Evropi, a najmanje u Južnim regionima, dok obnovljivi izvori energije (solarno grejanje, biomasa, geotermalna energija, otpad) imaju udeo od 21% u centralnoim i istočnim, 12% u južnim i severnim i 9% u zapadnim regionima.

Slika 2 – Enegetski proizvod po regionima u 2009. godini i po krajnjem korišćenju u tri regiona (Ref. 1.d)

CO2 emisije su direktno povezane sa potrošnjom energije; ovaj odnos je proporcionalan za fosilna goriva i zavisi od energetskih profila za struju u datoj Zemlji članici. Situacija u različitim zemljama je prikazana dole:

Slika 3 - CO2 emisija prema korisnoj površini (Ref. 1.d)

Page 23: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 23

Slika 4 pokazuje kako je, tokom poslednjih 20 godina, potrošnja električne energije u evropskim ne-stambenim objektima povećana za zapanjujućih 74%. Ovo je komplementarno sa tehnološkim napretkom tokom decenija gde je došlo do povećanog učešća Informaciono tehnološke (IT) opreme, klima uređaja itd. To znači da je potreba za električnom energijom u ovom sektoru u stalnom rastu.

Slika 4 – Istorijski prikaz potrošnje finalne energije u ne-stambenom sektoru u EU27, Švajcarskoj i Norveškoj (Ref. 1.d)

Procenjuje se da je procečna potrošnja specifične energije u ne-stambenom sektoru 280kWh/m2 (uključujuću sve krajnje korisnike), 40% veća nego ekvivalentne vrednosti za stambeni sektor. Distribucija izvora energije i razlike između 2010. i 1990. godine pokazane su na slici 5:

Slika 5 – Energetski miks u ne-stambenom sektoru za EU27, Švajcarsku i Norvešku i razlike u poređenju sa profilom za 1990. godinu (Ref. 1.d)

Page 24: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

24 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

Ne-stambeni objekti troše različite količine energije u zavisnosti od upotrebe:

» Bolnice su, u proseku, na vrhu skale; » Hoteli i restorani su na sličnom nivou kao bolnice; » Kancelarijski, veleprodajni i maloprodajni objekti čine više od 50% potrošnje energije; » Obrazovni i sportski objekti koriste 18% potrošnje energije; » Drugi objekti troše oko 6%.

Potrebno je naglasiti da kada se radi o obnovljivoj energiji, 27 Zemalja članica EU su odabrale različite ciljeve i neke od njih su na putu njihovog ostvarenja, kao što je prikazano na slici 6.

Korišćenje obnovljive energije u Evropi je u porastu svake godine, ali konačni cilj je daleko od ostvarenja za većinu Zemalja članica EU. Možemo razmatrati dva različita izvora ne-obnovljive energije za građevinske objekte: direktna potrošnja goriva i potrošnja struje. Prvi izvor se može umanjiti korišćenjem građevinskih sistema, ali ne-obnovljivi izvori električne energije zavise od energetskog miksa date zemlje.

Slika 6 – procenat obnovljive energije po zemlji i godini (Eurostat)

Akcije da se poveća stepen obnovljve energije u zgradarstvu bi trebalo da se fokusiraju na redukciju potrošnje fosilnih goriva, kroz unapređenje sistema grejanja ili kroz zamenu istih alternativnim i obnovljivim rešenjima. Vlade su odgovorne za unapređenje stepena proizvodnje električne energije.

Page 25: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 25

3.3. Relevantna legislativa/ institucionalni okviri u EU (ne važi za svaku Zemlju članicu EU)

Evropski zgradarstvo je visoko regulisani sektor. Slika ispod sumira evropske odredbe koje oblikuju građevisku industriju.

Slika 7 – Evropske odredbe i strateške politike koje utiču na građevinski sector (CEPMC)

Odeljak koji sledi pruža prikaz glavnih tekstova koji utiču na zgradarstvo. Organizovan je na sledeći način:

» Orijentacija strategija: Borba protiv klimatskih promena

» Inicijative koje se fokusiraju na energetske resurse

» Odredbe koje se odnose na građevinske objekte

» Odredbe koje se odnose na proizvode

3.3.1. Orijentacija strategija: Borba protiv klimatskih promena Ublažavanje klimatskih promena je strateški prioritet za EU. Evropa naporno radi na tome da održivo umanji emisije gasova staklene bašte ohrabrujući svoje nacije i regione da rade isto. EU lideri su posvećeni transformisanju Evrope u visoko energtski efikasnu ekonomiju sa niskim sadržajem ugljenika. EU je postavila ciljeve za umanjenje emisije gasova staklene bašte progresivno do 2050 i radi uspešno na njihovom ostvarenju. Mi ćemo sada pogledati glavne tekstove o orijentaciji strategija u smislu klimatskih promena u EU, emisije CO2 i potrošnje energije.

Page 26: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

26 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

STRATEGIJA ENERGIJA 2020

10. novembra 2010. godine, EK je objavila publikaciju pod nazivom “Energija 2020 - Strategija za konkurentnu, održivu i sigurnu energiju”. U ovom tekstu, EK je predstavila svoju strategiju u pogledu energije za dolazeću deceniju, pozivajući na investiciju od oko 1 trilion evra da bi se osigurale energetske potrebe bloka na održiv način. EU ciljevi za postizanje ambicioznih energetskih i klimatskih promena za 2020.: smanjenje emisije gasova staklene bašte za 20%, povećanje udela obnovljive energije za 20% i poboljšanje energetske efikasnosti za 20%.

Ova strategija je strukturisana oko 5 prioriteta:

» Ograničavanje potrošnje energije u Evropi;

» Građenje pan-evropskog integrisanog energetskog tržišta;

» Osnaživanje potrošača i postizanje najvišeg nivoa bezbednosti i sigurnosti;

» Proširenje liderstva Evrope u razvoju energetskih tehnologija i inovacija;

» Osnaživanje eksternih dimenzija energetskog tržišta EU.

Da bi se postigla ušteda energije od 20% do 2020, EK vidi građevinske objekte i transport kao sektore sa značajnim potencijalom za uštedu energije. Iz tog razloga, predloženo je da se:

» Ubrza stopa rekonstrukcije;

» Uvede energetski kriterijum u sve javne nabavke za radove, usluge i proizvode;

» Razviju finansijski programi koji ciljaju projekte uštede energije;

» Unapredi održivost transporta;

» Smanji zavisnost od nafte.

SMERNICE 2050

Svojim “Smernicama za kretanje ka konkurentnim ekonomijama sa smanjenom upotrebom ugljenika u 2050. godini”, EK razmišlja još dalje od ciljeva za 2020 i uspostavlja plan da se dostigne dugoročni cilj smanjenja domaćih emisija sa 80 na 95%, kao što je dogovoreno između vođa evropskih država i vlada.

EK indicira da emisije u zgradarstvu mogu biti smanjene za oko 90% do 2050. godine.

EK planira da to postigne kroz:

» Dostizanje ciljeva prerađenih Direktiva za upotrebu energije u zgradarstvu;

» Postavljanje strategija za održivu konkurentnost zgradarstva;

» Ohrabrivanje i podržavanje investicija u domenu rekonstrukcija i renoviranja.

Page 27: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 27

Slika 8 – Sektorski ciljevi za redukciju gasova staklene bašte (Ref. 1.f)

INICIJATIVA “SMART CITY” - PAMETNI GRAD

Takođe vezana za strategiju Energija 2020, Inicijativa “Pametni gradovi” EK-e je projekat “evropskih dimenzija za energetsku efikasnost i za ubrzanje široke rasprostranjenosti inovativnih tehnologija smanjenog korišćenja ugljenika”

10. jula 2012., EK je objavila “Pametni gradovi i zajednice” inicijativu, kao jednu industrujsku incijativu koja tretira multi-sektorske probleme u domenu energetske, transportne, informacione i komunikacijske tehnologije (IKT). Ona ima za cilj stimulisanje razvoja inovativnih rešrenja za unapređenje izvora energetske efikasnosti, kao i održivost gradskog saobraćaja.

Ova inicijativa će sakupiti istraživačke resurse iz sektora energije, transporta i IKT sektora da bi se koncentrisali na veliki broj projekta demonstracija, koji će biti implementirani u partnerstvu sa gradovima.

Konkretno, nabrojane su sledeće oblasti kojima će se baviti Inicijativa “Pametni gradovi”:

» Pametne zgrade i naselja; » Pametna nabavka i zahtevanje sistema i usluga za bolju informisanost građana; » Održiva gradska mobilnost; » Pametne i održive digitalne infrastrukture i » Strateško planiranje za identifikaciju, integraciju i optimalizaciju protoka.

2013. godine, 365 miliona evra iz EU fondova će biti dodeljeno ovim projektima. Ovaj Komunike je poslat Evropskom parlamentu i Savetu, koji mogu da odluče da formalno odgovore na njega.

Smanjenja gasova staklene bašte u poređenju sa 1999.

2005 2030 2050

Ukupno -7% -40% do -44% -79% do -82%

Sektori

Struja (C02) -7% -54% to -68% -93% to -99%

Industrija (C02) -20% -34% to -40% -83% to -87%

Saobraćaj (sa C02 u avijaciji, bez pomorskog) +30% +20% to -9% -54% to -67%

Stambeni i usluge (C02) -12% -37% to -53% -88% to -91%

Poljoprivreda (ne-C02) -20% -36% to -37% -42% to -49%

Page 28: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

28 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

EUROKODOVI

Cilj Eurokodova je da objedini međunarodne projektantske propise za građevinske objekte i građevinsko inženjerstvo. Ovi propisi (koji uključuju 58 standarda) uspostavljeni su da bi tretirali tri osnovna zahteva, inicijalno nabrojana u Direktivi za građevinske proizvode (Direktiva 89/106/EC), a sada i u Odredbama za građevinske proizvode (Odredba (EU) 305/2009):

» BWR1: stabilnost i mehanička otpornost, » BWR2: bezbednost od pojave požara i » BWR3: bezbednost korisnika.

Osnova primenjenih principa Eurokodova leži u činjenici da postoje tereti i pritisci na građevinski material. Materijali se u odnosu na njih ponašaju prema svojim atributima otpornosti i trajnosti. Vrednosti koje definišu zahteve za otpornost i trajnost mere se ili računaju sa pretpostavkama modela sistema.

Adaptacija na klimatske promene može dovesti u budućnosti do povećanja zahteva za otpornost i trajnost građevinskog materijala, da bi material mogao da se nosi sa poplavama, dodatnim teretom (prozori jači od prosečnih, preterani snežni teret, spoljni uticaji…) Koristiće se poboljšani nivo peformanse da bi se pokrile ove situacije, prema trenutnim istraživanjima, kao i da bi se zaštitili objekti i njihovi korisnici od klimatskih promena.

3.3.2. Inicijative koje se fokusiraju na energiju

DIREKTIVA O ENERGETSKOJ EFIKASNOSTI

EK je objavila predlog za Direktivu o energetskoj efikasnosti (DEE) 22. juna 2011. godina. Predloženi DEE će opozvati dve postojeće Direktive, Direktivu o kombinovanoj proizvodnji (2004/8/EC) i Direktivu o energetskim uslugama (2006/32/EC). 13. juna 2012. godine postignut je politički sporazum u vezi nacrta Direktive o energetskoj efikasnosti između Evropskog parlamenta i Saveta. Proces zajedničkog odlučivanja u EU završiće se verovatno u oktobru, praćen publikacijom ove Direktive u Zvaničnom žurnalu. Direktiva će stupiti na snagu 20 dana posle njene publikacije.

Direktiva o energetskoj efikasnosti je prvi EU okvir za Energetsku efikasnost koji se tiče svih sektora. Ona donosi zakonski obavezujuće mere da se uvećaju napori Zemalja članica ka korišćenju energije efikasnije u svakom stupnju energetskog lanca – od transformacije energije i njene distribucije do finalne potrošnje. Ove mere uključuju zakonske obaveze da se uspostave šeme ili strategije za obavezujuću energetsku efikasnost u svim Zemljama članicama. Ovo će doneti unapređenje energetske efikasnosti u domaćinstvima, kao i u industrijskom i transportnom sektoru. Druge mere uključuju potrebu da javni sektor odigra ulogu davanja primera stanovništvu, kao i pravo potrošača da znaju koliko energije troše.

Izveštaj EK koji ocenjuje napredak postignut u ostvarivaju nacionalnih ciljeva Zemalja članica kad je u pitanju energetska efikasnost, očekuje se do 30. juna 2014. godine, Ovaj izveštaj je prethodno očekivan do prvog kvartala 2013. godine. Međutim, nakon nedavnog sporazuma o nacrtu Direktive o energetskoj efikasnosti (DEE), kritički osvrt na nacionalne ciljeve u domenu energetske efikasnosti određen je da bude u junu 2014. godine. Član 3(1) nacrta DEE obavezuje

Page 29: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 29

svaku Zemlju članicu da postavi indikativni nacionalni cilj u pogledu energetske efikasnosti, baziran na primarnoj ili finalnoj potrošnji energije, primarnoj ili finalnoj štednji energije ili intenzitetu energije. Prema članu 3(2) nacrta Direktive, EK bi trebalo da oceni napredak postignut kod nacionalnih ciljeva u pogledu energetske efikasnosti, kao i ukupni EU cilj u pogledu energetske efikasnosti.

Prema rezultatima Izveštaja, EK može odlučiti da predloži nove zakonske mere čiji bi cilj bio postizanje ciljeva u pogledu energetske efikasnosti za 2020. godinu.

NAREDNI KOMUNIKE O ENERGETSKOJ EFIKASNOSTI (2013)EK će, kao što se očekuje, predstaviti Komunike o energetskoj efikasnosti tokom prvog kvartala 2013. godine. Očekuje se da će ova Direktiva o energetskoj efikasnosti (DEE), zajedno sa merama ekološkog dizajna proizvoda i energetske efikasnosti vozila, omogućiti samo 17% od 20% EU ciljeva za energetsku efikasnost do 2020. godine. Stoga postoji potreba ta daljim delovanjem na ovu temu. Ovak Komunike EK će pratiti Smernice za energiju 2050 i izneti opcije strateških politika za dalje mere koje imaju za cilj poboljšanje energetske efikasnosti tokom narednih godina, uključujući postavljanje obaveznih energetskih ciljeva za 2030. godinu. Očekuje se da će Komunike:

» Evaluirati projekcije za napredak energetske efikasnosti, kako bi bile u skladu sa projektovanim zahtevima za 2050. godinu;

» Analizirati dugotrajne potrebe energetske efikasnosti i izneti opcije strategija s tim u vezi; » Predložiti kratkoročne instrumente koji su adekvatni za ostvarenje dugoročnih potreba i ciljeva.

EVROPSKI TRGOVINSKI SISTEM

Sistem trgovine dozvoljenim stopama emisije gasova EU (EU-ETS) je kamen temeljac u politici EU za brobu protiv klimatskih promena i ključno sredstvo za smanjenje industrijske emisije gasova staklene bašte. Ovo je važan sistem zato što utiče na cene energije.

Lansiran 2005. godine, EU-ETS funkcioniše po principu “ograničenja i trgovine”. To znači da postoji ograničenje na ukupnu količine određenog gasa staklene bašte koji može da se ispušta iz fabrika, postrojenja i drugih instalacija u sistemu. U okviru ovog ograničenja, kompanije dobijaju dozvoljenu stopu emisije koju mogu prodati ili kupiti od druge kompanije, ako je potrebno. Ograničenje na ukupni broj dozvoljenih stopa na raspolaganju osigurava da one uvek imaju vrednost. Na kraju svake godine svaka kompanija mora da preda dovoljan broj odobrenja za emisiju gasova da pokrije sve svoje emisije, u suprotnom će trpeti ozbiljne kazne. Ako kompaija smanji nivo svoje emisije gasova, ona može da sačuva višak odobrenja da bi pokrila svoje buduće potrebe ili ih može prodati drugim kompanijama kojima je to potrebno. Fleksibilnost ovog trgovanja omogućava sprovođenje redukcije emisija gasova uz minimalni trošak.

Broj odobrenja za emisiju gasova se tokom vremena smanjuje, tako da se smanjuju emisije gasova. 2020. godine emisije gasova će biti za 21% niže nego 2005. godine.

EU-ETS sada funkcioniše u 30 zemalja (27 zemalja članica EU plus Island, Lihtenštajn i Norveška). On pokriva emisije CO2 iz energetskih stanica, sagorevačkih postrojenja, rafinerija nafte, čeličnih i železnih radova, kao i fabrika cementa, stakla, kreča, cigli, celuloze, papira i kartona.

Page 30: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

30 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

Emisije nitro-oksida iz određenih procesa su takođe pokrivene ovim sistemom. Među njima, postrojenja koja su trenutno deo šeme zauzimaju polovinu EU emisija CO2 i 40% ukupne emisije gasova staklene bašte.

Avio kompanije će se pridružiti ovoj šemi 2012. godine. EU-ETS će se dalje proširiti na petrohemijsku i industriju amonijaka i aluminijuma, kao i na još neke gasove u 2013. godini, kada će treći period trgovine početi. U isto vreme, serija važnih promena u načinu na koji EU-ETS funkcioniše će biti uvedena da bi se sistem ojačao.

Emisije gasova pokrivene EU-ETS sistemom bile su 1.89 biliona tona u 2011. godini, u malom padu u odnosu na iznos iz 2010. godine od 1,94 biliona tona. Međutim, ovi iznosi bili su takođe za 114 miliona tona ispod EU-ETS ograničenja. Ovo pokazuje da je tržište već treću godinu za redom, odnosni šestu od sedam, previše snabdeveno odobrenjima za korišćenje ugljenika. Cena ugljenika je stoga previše niska.

Niske cene ugljenika su loša vest za politiku borbe protiv klimatskih promena EU, pošto trgovinska šema CO2 vuče svoju snagu iz beneficija koje kompanije dobijaju prodavanjem viška odobrenja za zagađenje na tržištu. Sa opadajućim cenama, inicijative za smanjenje emisija gasova u kompanijama i oslobađanje viška kredita (kroz investiranje u energetsku efikasnost na primer) su konsekventno umanjene.

STRATEGIJE ZA OBNOVLJIVU ENERGIJU

Razvoj korišćenja obnovljive energije je takođe jasan pravac kretanja koju EK želi da zauzme.

Direktiva za promovisanje korišćenja energije iz obnovljivih izvora (2009/28/EC, OIE Direktiva) postavlja za cilj dostizanje 20% potrošnje energije u EU kroz obnovljive izvore energije do 2020. godine. Ona postavlja obavezujuće nacionalne ciljeve za ukupni udeo OIE u bruto finalnoj potrošnji energije, kao i obavezujući udeo od 10% OIE u saobraćaju za svaku Zemlju članicu. Ona takođe uključuje korišćenje obnovljivih izvora energije za grejanje i hlađenje (porast u ovim sektorima je sporiji u poređenju sa rastom postignutim u obnovljivoj električnoj energiji i transportnom sektoru). Zapavo, instalacija obnovljivih sistema grejanja i hlađenja je jedan od najboljih načina da se poboljša odnos obnovljive/neobnovljive potrošnje energije u zgradarstvu.

DIREKTIVA ZA OPOREZIVANJE ENERGIJE

U aprilu 2011. godine, EK je predložila reviziju Direktive za oporezivanje energije objašnjavajući da zakonski okvir mora biti ažuriran da bi se tretirali energetski i klimatski problemi.

Rečeno je da je trenutni opseg Direktive nedosledan u odnosu na Sistem trgovine emisijama gasova EU (EU-ETS) i potrebu da se smanje emisije CO2 , budući da trenutni sistemi oporezivanja daju nepravednu konkurentnu prednost zagađujućim gorivima u odnosu na obnovljiva goriva kao što su biogoriva na primer.

Prema EK, ovi problem će se rešavati prebacivanjem poreskog na energetski sadržaj, pre nego na količine. Nova pravila imaju za cilj restrukturiranje načina na koji su energetski proizvodi oporezovani, da bi se uklonili trenutni disbalansi i uzele u obzir emisije CO2 i energetski sadržaj. Međutim, u aprilu 2012., Evropski Parlament je izazvao zastoj u planovima EK da ukine poreske beneficije za dizel goriva, rekavši da trenutni period štednje i visokih troškova

Page 31: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 31

goriva nije vreme za takve poteze. Ovo glasanje ne bi trebalo da ima odlučujući uticaj na opstanak ovog predloga zato što parlament može samo da ponudi svoje mišljenje o oporezivanju.

Države članice imaju presudnu reč u odluci da li će ovo postati zakon ili ne. Do sada, pregovori u Savetu ministara napreduju veoma sporo pošto Poljska blokira mere da se uvedu ozbiljnije obaveze prema smanjenju emisija gasova.

3.3.3. Odredbe koje se odnose na građevinske objekte

EU takođe ima zakonski tekst koji se specifično bavi korišćenjem energije u zgradarstvu. Preinačena Direktiva za korišćenje energije u zgradarstvu (EPBD 2010/31/EU) opoziva Direktivu 2002/91/EC. Ona postavlja minimalne zahteve u odnosu na korišćenje energije u novim i postojećim zgradama i zahteva regularnu inspekciju bojlera i klima uređaja u zgradama.

EPDB zahteva od Zemalja članica da razviju nacionalni plan za uvećanje broja zgrada koje koriste skoro nulti nivo energije. Ona proširuje svoj opseg da pokrije zgrade sa manje od 1 000 m2 da bi se postigle dalje uštede energije. Dalje, ova Direktiva ima za cilj da osigura da:

» Do 31. decembra 2020. godine sve nove zgrade koriste skoro nulti nivo energije » Posle 31. decembra 2018. godine nove zgrade u korišćenju ili vlasništvu državnih tela koriste skoro nulti

nivo energije Stoga, od zemalja članica se traži da razviju okvire za “zgrade koje koriste skoro nulti nivo energije” i očekuje se da će EK objaviti izveštaj o napretku Zemalja članica u uvećanju broja zgrada koje koriste skoro nulti nivo energije do kraja 2012. godine i svake treće godine kasnije. Na osnovu ovog izveštaja o napretku, EK može razviti akcioni plan. Međutim, nije razvijen ni jedan zajednički pristup u izveštavanju od strane Zemalja članica. Da bi se omogućio zadatak monitoringa i izveštavanja EK, napravljen je nacrt zajedničkog pristupa izveštavanju nacionalnih planova. Integralni deo ovog projekta je dalji razvitak analitičkog okvira po kom EK može da ocenjuje nacionalne planove i, ako je potrebno, izda preporuke. Ovaj projekat takođe teži da razvije referentne tačke da bi se utvrdili optimalno koštajući nivoi performanse koje će koristiti Zemlje članice za poređenje sa njihovim trenutnim odredbama i da bi se postavili novi zahtevi za postizanje najmenje koštajućih nivoa performanse. Ovaj projekat trebalo bi da rasvetli vezu između optimalnosti koštanja i nivoa energije blizu nultog, kao i da razvije argumentaciju o tome kako da se osigura laka tranzicija politika i tržišta iz jednog sistema u drugi.

Očekivani izveštaj EK će sastaviti studiju “Skoro nulti nivo energije u zgradama - definicija zajedničkih principa pod Direktivom za korišćenje energije u zgradama”. Ova studija identifikuje tri vodeća principa za uspostavljanje definicije zgrada sa energetskim nivoom blizu nule:

» Potražnja za energijom; » Udeo obnovljive energije i » Primarna energija i emisije CO2.

Na osnovu definicja ovih principa, studija daje sledeće preporuke:

» Stvoriti parametre kao osnovu za poređenje između Zemalja članica; » Složiti se o vrednosti koja je pragza zgrade sa skoro nultim nivoom energije; » Sastaviti zajednički format izveštavanja za Zemlje članice;

Page 32: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

32 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

» Stvoriti stabilni zakonski okvir da bi se pomogle investicije i » Razviti definiciju za rekonstrukciju građevinskih objekata sa nivoom korišćenja energije blizu nule.

Ova studija takođe analizira tehnološke, finansijske i zakonske implikacije identifikovanih principa za objekte sa nivoom korišćenja energije blizu nule:

» Iz tehnološkog ugla, identifikovani principi su dostižni kroz postojeće tehnologije; » Iz finansijskog ugla, procenjena investicija za implementiranje uslova za objekte sa nivoom korišćenja

energije blizu nule za svaku zgrade je 62 biliona evra godišnje; » Principi objekata sa nivoom korišćenja energije blizu nule su u skladu sa energetskim i klimatskim ciljevima

EU, kao i sa ciljem stvaranja novih poslova. Takođe je vredno pomena da EK razmatra predstavljanje izveštaja o parametrima za troškove i beneficije pametnih merača energije. Ovaj izveštaj, koji se očekuje tokom drugog kvartala 2013. godine, razmatraće i porediti rezultate analize troškova i beneficija pri razvoju pametnih merača od strane Zemalja članica. EK je ranije već objavila Preporuke koje pružaju smernice za analizu troškova i beneficija koju bi trebalo da sprovedu Zamlje članice do 3. septembra 2012. godine prema Direktivi 2009/72/EC (“Direktiva o električnoj energiji” trećeg energetskog paketa). Prema preporukama EK, analiza troškova i beneficija trebalo bi da se bazira na:

» Krojenju prema lokalnim uslovima; » Analizama troškova i beneficija; » Analizama osetljivosti; » Ocenama izvedbi, eksternosti i društvenog uticaja.

Poslednje, ali ne i najmanje bitno - Član 19 Direktive za korišćenje energije u zgradarstvu zahteva da EK pregleda i oceni Direktivu do 1. januara 2017. godine.

3.3.4. Odredbe koje se odnose na proizvode

U akcionom planu iz 2008. za održivu potrošnju i proizvodnju (OPP) i održivu industrijsku politiku (OIP), EK ima za cilj osiguravanje kontinulnog liderstva EU u zaštiti životne sredina kroz:

» Stvaranje nove održive politike proizvoda, da bi se popravio ekološki karakter proizvoda na tržištu i pomoglo potrošačima da kupuju proizvode koji su više u skladu sa zaštitom životne sredine;

» Ohrabrivanje eko-inovacija tako da se EU biznisi prilagode tržištima budućnosti; » Podršku konkurentnosti eko-industrije » Doprinos međunarodnoj ekonomiji sa smanjem korišćenjem ugljenika.

Politika održivih proizvoda je od posebnog značaja za nas zato što mahom cilja efikasnost resursa koristeći instrumente ovde opisane. Revizija OPP OIP Akcionog plana najavljena je za 2012. godinu. Konsultacije sa interesnim stranama će se odigrati u zimu 2012. godine kao prvi korak ove revizije. Novi dokument će predložiti nove ideje za sve zakonske instrumente vezane za politiku proizvoda. Politika proizvoda pomaže u identifikovanju proizvoda sa smanjenim uticajem

Page 33: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 33

na životnu sredinu. EK želi stoga da poveća potražnju za održivijom robom i proizvodnim tehnologijama.

EKODIZAJN

Ekodizajn Direktiva (EC/2009/125) pruža pravila za celu EU za unapređenje ekoloških odlika proizvoda vezanih za energiju (PVE). Ona sprečava neujednačene nacionalne odredbe o ekološkim odlikama ovih proizvoda da postanu prepreke za trgovinu unutar EU. Proizvodi vezani za energiju (čije korišćenje ima uticaj na potrošnju energije) zazuzimaju veliki deo potrošnje energije u EU i uključuju:

Proizvode koji koriste energiju (PKE), koji upotrebljavaju, generišu, prenose ili mere enegiju (struja, gas, fosilna goriva), kao što su bojleri, kompjuteri, televizori, transformeri, industrijski ventilator, industrijske peći itd. Drugi proizvodi vezani za energiju (PVE) koji ne koriste energiju ali imaju uticaj na istu, te stoga mogu doprineti štednji energije, kao što su prozori, izolacioni material, tuš baterije, slavine itd.

Kada se proizvod nalazi u opsegu Eko-dizajn mera, minimalni zahtevi su postavljeni što se tiče ključnih aspekata očuvanja životne sredine. Proizvodi moraju biti u skladu sa ovim minimalnim zahtevima da bi mogli da se nađu na tržištu.

Pošto se prva verzija Direktive (2005) fokusirala na proizvode koji koriste energiju, prve mere se uglavnom odnose na potrošnju energije. Ovo će se možda izmeniti, budući da prva verzija direktive (2009) uključuje druge proizvode vezane za energiju i EK namerava da se bavi drugim ekološkim kriterijumima (kao što je potrošnje vode, proizvodnja otpada itd.). Sa proširenjem opsega direktive, sve više proizvoda vezanih za građevinarstvo je uključeno. Neki proizvodi su već prisutni u radnim programima EK-e kao na primer bojleri ili industrijske peći. Neki će se pojaviti u narednim radnim programima EK-e (2012-2014), kao što su slavine i tuš baterije, izolacioni material (nije izvesno) ili prozori. Dalje, u 2012. godini Centar za strateške i evaluacione usluge (SSEU) je objavio izveštaj ocenjujući efikasnost Eko-dizajn direktive i relevantnost proširenja te direcktive na proizvode koji nisu vezani za energiju. Konsultanti su obavili 5 studija slučaja za specifične grupe proizvoda, a jedna od njih je obuhvatala kućne aparate. Ova informacija daje jasan uvid u pravac kretanja EK-e.

EKO OZNAKA

Slično Eko-dizajn pristupu, EU Eko-oznaka identifikuje vodećih 10% proizvoda i usluga prema njihovom smanjenom uticaju na životnu srdinu kroz njihov životni ciklus. To je dobrovoljna oznaka. Funkcionisanje EU Eko-oznake je definisano kroz Odredbu (EC/66/2010). Sledeći proizvodi vezano za građevinarstvo mogu imati Eko-oznaku: tvrde podne pokrivke, grejne pumpe, unutrašnje zidne boje i firnajzi, spoljne zidne boje i firnajzi, sijalice, meke (tekstilne) podne pokrivke, drvene podne pokrivke, usluge turističkog smeštaja, usluge kampova.

Page 34: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

34 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

Slika 9 - Broj EU eko-etiketiranih proizvoda po kategoriji proizvodne grupe (januar 2012) (Ref. 1.f)

ZELENE JAVNE NABAVKE

Zelena javne nabavke su proces gde javna preduzeća teže da kroz javne nabavke nabave robu, usluge i radove sa smanjenim uticajem na životnu sredinu kroz njihov životni ciklus. EU ZJN kriterijumi su već razvijeni za sektor izgradnje, radova, prozora, glaziranih vrata i krovnih prozora, termalne izolacije, tvrdih podnih pokrivki, zidnih panela i unutrašnjeg osvetljenja.

Generalni direktorat EK-e za životnu sredinu sa Zajedničkim istraživačkim centrom, razvija kriterijume za Eko-oznake i ZJN kod kancelarijskih zgrada. Studija je izvedena od strane Instituta za buduće tehnološke studije u okviru Zajedničkog istraživačkog centra (ZIC IBTS). Kriterijumi će se bazirati na studijama naučne procene uticaja zgrada na životnu sredinu za svaki deo njihovog životnog ciklusa (na primer studije Ocene životnog ciklusa) i razmatraće različite ekološke aspekte kao što su kvalitet vazduha i vode, zaštita zemljišta, smanjenje količine otpada, štednja energije, upravljanje prirodnim resursima, potencijal globalng zagrevanja (PGZ), zaštita ozonskog omotača, bezbednost životne sredine, buka i biodiverzitet.

ENERGETSKE OZNAKE

19. maja 2010. godine, EU je usvojila Direktivu 2010/30/EU za energetske oznake. Ova Direktiva ustanovljava okvir za harmonizaciju nacionalnih mera u pogledu informisanja krajnjih korisnika, posebno kroz oznake i standardne podatke o proizvodima, u vezi potrošnje energije i drugih esencijalnih resursa tokom upotrebe, kao i dopunske informacije koje se tiču proizvoda vezanih za energiju, omogućavajući krajnjim korisnicima da odaberu efikasnije proizvode.

Page 35: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 35

3.4. Najznačajnije primene/mere energetske efikasnosti koje se odnose na zgradarstvo

Dva nedavna zakonska akta definišu mere energetske efiksanosti u zgradarstvu. To su preinačena Direktiva o energetskim karakteristikama zgrada (DEKZ - 2010/31/EU od 19. maja 2010. godine) i Direktiva o energetskoj efikasnosti (DEE).

Preinačena DEKZ je usvojena nakon što se implementirana prva DEKZ Direktiva u Zemljama članicama 2002. godine. Cilj revizije bio je da se razjasne i uproste izvesni propisi, proširi opseg i učini efektnijim, kao i da se omogući vodeća uloga javnog sektora.

Nakon preliminarnog sporazuma sa Evropskim parlamentom, Savet je usvojio DEE 4. oktobra 2012. Zemlje članice će morati da se usklade prema propisima ove direktive u roku od 18 meseci od kako je direktiva stupila na snagu (eksprimentalno proleće 2014.). DEE če zahtevati od Zemalja članica da renoviraju 3% od ukupne površine “grejanih i/ili hlađenih zgrada koje su u upotrebi ili vlasništvu centralne državne uprave” (administrativnih odeljenja čije odgovornosti pokrivaju celu teritoriju određene Zemlje članice). Ovo će se primenti kod zgrada sa “potpunom korisnom površinom” od više od 500 m², a od jula 2015. godine, više od 250 m². Međutim, Zemlje članice će takođe moći da koriste alternativne metode da postignu ekvivalentnu uštedu energije. Sve velike kompanije će morati da prođu reviziju njihovog korišćenja energije. Ove revizije će početi u roku od 3 godine od kako je direktiva stupila na snagu i biće sporovođene svake 4 godine, od strane kvalifikovanih i akreditovanih stručnjaka. Mala i srednja preduzeća (MSP) biće izuzeta iz ove obaveze.

Mere uvedene preinačenom DEKZ su:

Limitiranje potrošnje energije korišćenjem klima uređaja: » Sprovoditi redovne inspekcije bojlera i sistema klima uređaja; » Projektovati sve nove zgrade tako da budu “zgrade sa potrošnjom energije blizu nule” do 2020., uključujući

postojeće zgrade koje prolaze kroz veće restauracije; » Izračunati nivoe optimalnih troškova za postavljanje minimalnih standarda za korišćenje energije; » Od 2013. godine, izložiti na vidljivom mestu sertifikate korišćenja energije (SKE) u svim javnim zgradama » sa preko 500 m2, a u 2015. ovo će se odnositi i na javne zgrade površine veće od 250 m2

Mere koje će biti uvedene kroz DEE su:

» Kupovina proizvoda, usluga i zgrada sa visokim nivoom energetske efikasnosti; » Cilj godišnjeg stepena renoviranja od 3% za javne zgrade preko 250 m²; » Lokalni planovi energetske efikasnosti i uvođenje sistema upravljanja energijom; » Sistematičnije korišćenje Javne nabavke na osnovu korišćenja energije; » Obaveza da se poseduju individualni merači energije, koji prikazuju stvarnu potrošnju energije i podatke o

stvarnom vremenu potrošnje.

Page 36: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

36 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

3.5. Ko reguliše pitanja EE u EU?

Jasno je da se ne može sačiniti lista interesnih strana u EU kada su u pitanju ovako važni akti.

U Evropskoj komisiji (EK), g-din Günther Oettinger je Komesar zadužen za Generalni direktorat (GD) Energije do 2014. godine. U okviru GD Energije, g-din Philip Lowe je generalni direcktor; g-đa Marie Donnelly je Direktor Direktorata C “Obnovljivi izvori energije, istraživanja i inovacije energetske efikasnosti” i g-din Paul Hodson je Upravnik Odeljenja C3, Energeska efikasnost.

Slika 10 – Struktura upravljanja energijom GD-a (Ref. 1.f)

Page 37: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 37

I dalje u okviru EK-e, drugi GD-i bave se energetskom efikasnošću, kao što su na primer g-din Connie Hedegaard, Komesar za klimatske akcije; g-din Antonio Tajani, Potpredsednik i Komesar EK-e za industriju i preduzetništvo i g-đa Máire Geoghegan-Quinn, Komesar za istraživanja, inovacije i nauku.

U Evropskom parlamentu (EP), Luksemburški Član EP-a (ČEP), g-din Claude Turmes bio je izveštavač za Direktivu o energetskoj efikasnosti. Izveštavač je Član EP-a koji priprema nacrt izveštaja koji se zatim razmatra u okviru političkih grupa i dopunjava u odgovornim komitetima EP-a.

Parlamentarni komitet koji je odgovoran za energetska pitanja je Komitet za industriju, istraživanja i energiju (IIE).

Unija gradonačelnika je matični evropski pokret koji uključuje lokalnu i regionalnu upravu, koja se dobrovoljno posvećuje uvećanju energetske efikasnosti i korišćenju obnovjivih izvora energije na svojim teritorijama. Prema njihovoj obavezi, potpisnici Unije gradonačelnika teže da postignu i pređu cilj od 20% redukcije CO2 u EU do 2020.

Ustanovljena 1988. godine, CECODHAS Stanovanje u Evropi je evropska Federacija javnih, kooperativnih i socijalnih pružaoca stambenih jedinica – mreža od 45 nacionalnih i regionalnih federacija koje zajedno okupljaju 41 000 javnih, dobrovoljnih i kooperativnih pružaoca stambenih jedinica u 19 zemalja. Ove godine, CECODHAS Stanovanje u Evropi – pod okriljem Inicijative POWER HOUSE za energetski nivo blizu nultog – se okupilo u timove sa Solarnim dekatlonom da dođu do vodećih arhitektonskih škola i univerziteta i poguraju energetsku efikasnost u ovom sektoru.

Misija EuroACE-a je da radi zajedno sa evropskim institucijama u cilju menjanja Evrope ka održivijoj formi korišćenja energije u zgradama, doprinoseći posvećenju EU da smanji emisije ugljenika, stvori nove poslove i energetsku sigurnost. 1998. godine, evropske kopanije uključene u proizvodnju, distribuciju i instalaciju različite robe i usluga koje štede energiju, udružile su snage formirajući Evropsku alijansu kompanija za energetsku efikasnost u zgradarstvu (EuroACE).

Evropska alijansa za očuvanje energije (EU-AOE) je ustanovljena na UN Konferenciji i klimatskim promenama u decembru 2010. Osnivači su bile evropske kompanije kao što su 1E, Danfoss, Knauf Insulation, Philips Lighting, Schneider Electric i Siemens, kao i istaknute NVO i fondacije uključujući i Evropsku fondaciju za klimatske uslove i Kjoto klub.

Koalicija za štednju energije okuplja poslovnu, prefesionalnu i lokalnu upravu i organizacije civilnog društva. Njena svrha je stvaranje uslova za evropske energetske politike koje još više i smislenije naglašavaju energetsku efikasnost i štednju. Konkretno, ona se bori za to da trenutnih 20% uštede energije postane obavezno.

Evropska fondacija za klimatske uslove (EFK) je ustanovljena početkom 2008. kao velika filantropska incijativa za promovisanje klimatskih i energetskih politika koje značajno smanjuju emisije gasova staklene bašte u Evropi i pomažu da Evropa igra još značajniju ulogu međunarodnog lidera u ublažavanju klimatskih promena.

Evropski institut za karakteristike građevinskih objekata (EIKGO) je posvećen poboljšanju energetskih karakteristika zgrada širom Evrope, čime pomaže smanjenju emisija CO2 iz energije koja se koristi u zgradama. Njegova misija je podrška razvoju ambicioznih ali pragmatičnih politika u vezi građevinskih objekata i programa na nivou EU i Zemalja članica, kao i omogućavanje njihove pravovremene i efikasne implementacije kroz okupljanje timova sa relevantnim interesnim stranama iz istraživačkih i zakonskih udruženja, građevinske industrije i predstavnika potrošača.

Page 38: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

38 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

BUILD UP je evropski internet portal za energetsku efikasnost u zgradarstvu. On služi potrebama građevinskih profesionalaca, javne uprave i sličnih profesija. Njegov cilj je smanjenje potrošnje energije u građevinskim objketima širom Evrope kroz prebacivanje najboljih praksi na tržišta i negovanje njihovog razvoja.

Da bi se pomoglo da građevinska industrija dostigne ciljeve 20/20 i energetski neutralne zgrade i okruge do 2050. godine Evropska platforma za građevinsku tehnologiju (EPGP) je uspostavila Evropsku inicijativu za energetsku efikasnost građevinskih objekata (E2B EI), rukovođenu od strane Asocijacije za energetsku efikasnost građevinskih objekata (E2BA) osnovanu u novembru 2008. godine. Ovo je istraživački i demostracioni program potekao iz industrije za energetski efikasne zgrade i okruge u celoj Evropi.

Energy-Cities (Energetski gradovi) je neprofitna organizacija evropskih opština, osnovana 1990., posvećena politikama održive energije, aktivna u razmeni iskustava i znanja među svojim članicama. Ova asocijacija ima oko 1 000 članova iz 26 zemalja članica. Što se tiče građevinskih proizvoda, glavni akteri u debati o energetskoj efikasnosti zgrada su EURIMA i PU-Europe. EURIMA je Evropska asocijacija proizvođača mineralne vune, a PU-Europe je Evropska asocijacija industrije poliuretanske (PUR/PIR) izolacije .

Uz podršku EU, različiti projekti su takođe inicirani: Shelter-IEE projekat koji okuplja organizacije društvenog stanovanja i evropske profesionalce u cilju testiranja i promocije projektnih timova u Energetskom renoviranju. Projekat Trainrebuild-IEE ima za cilj podržavanje modifikovanja širokog spektra stambenih grada. Da bi se uspešno doprlo do vlasnika zgrada, napravjeni su trening materijali koji pokazuju tehničke i finansijske aspekte modifikovanja zgrada. Projekat LEEMA-FP7 ima za cilj razvoj nove generacije neorganskih izolacionih materijala i zidarske komponente građevnske izolacije. LEEMA konzorcijum okuplja 14 partnera, među kojima je 6 velikih industrija vezanih za građevinske materijale, 2 MSP-a, 2 univerziteta i 2 Instituta za istraživanje materijala, kao i jedna velika inženjerska kompanija i Arhitektonski savez Evrope.

Međunarodna unija vlasnika nekretnina (MUVN), Arhitektonski savez Evrope (ACE), Evropska trgovinska asocijacija za promociju kombinovane proizvodnje (COGEN Evropa), Evropski savet za energetski efikasnu ekonomiju (ESEEE) i Evropska asocijacija industrije grejanja (EIG) su neki od drugih relevantnih inetresnih strana koje su uključene u Evropska akta o energetskoj efikasnosti.

3.6. Trenutni mehanizmi finasiranja EE u sektoru zgradarstva

Studija Evropskog instituta za karakteristike građevinskih objekata (EIKGO) o upotrebi finansijskih instrumenata u Zemljama članicama u vezi energetske efikasnosti identifikuje tri ključne multilaterlane finansijske organizacije koje igraju ulogu u finansijskom napretku energetskih karakateristika u zgradama, na nivou Evrope:

» Evropska investiciona banka (EIB); » Sama EU; » Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRR).

Page 39: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 39

3.6.1. Evropska investiciona banka (EIB)Evropska investiciona banka (EIB) omogućava javnom i privatnom sektoru širok spektar finansijskih instrumenata za investicije u energetsku efikasnost unutar i izvan EU:

Posredničko pozajmljivanje, uključujući okvirne zajmove, dostupno je kroz finansijske posrednike u bankarskom sektoru ili kroz javnu upravu, kompanije energetskih usluga ili javno-privatna partnerstva. Ona takođe obezbeđuje indirektno finasiranje projekata energetske efikasnosti kroz investicione fondove koji imaju različitu geografsku pokrivenost i koji su ustanovljeni u saradnji sa privatnim sektorom i širokim spektrom međunarodnih finansijskih institucija.

Instrumenti podele rizika kombinuju se sa grantovima i pružaju tehničku podršku u partnerstvu sa EK i nacionalnim upravama. Na primer, EFEE (Evropski fond za energetsku efikasnost) lansiran je zajedno sa EK i drugim investitorima 2011. godine, da bi se omogućilo finasiranje za projeket održive energije. Ovaj fond ima kapital od 265 miliona evra i takođe uključuje pomoć projektima koji se finansiraju iz sopstvenih kapaciteta. Prvi projekat je renoviranje Jevrejskog muzeja u Berlinu koji je takođe uključivao javne nabavke prema potrošnji energije.

Da bi se podržale pripreme i operacije projekata, EIB upravlja i učestvuje u nekoliko inicijativa i programa.

ELPE (Evropska lokalna pomoć u energetskom sektoru) formira jedan deo šireg napora EIB-e da se podrže ciljevi EU politika u domenu klime i energije. Ova inicijativa, upravljana od strane EIB i finansirana od strane Komisije, pomaže lokalnim i regionalnim upravama da pripreme velike projekte u domenu energetske efikasnosti i obnovljive energije.

JESSICA –Udružena evropska pomoć za održive investicije u gradovima (UEPOIG)- je takođe inovativna inicijativa koja koristi postojeće grantove Strukturalnog fonda da podrži urbani razvoj uključujući projekte energetske efikasnosti. 11 Zemalja članica (BG, CZ, DE, EE, EL, SE, IT, LT, PL, PT i UK) je usmerilo deo njihovih Evropskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) u projekat JESSICA (UEPOIG), za energetsku efikasnosti i obnovljive izvore energije, sa ukupnom cifrom od 1,6 biliona evra (od kojih su 75% resursi Evropskog fonda za regionalni razvoj), što je rezultiralo stvaranjem 16 holding fondova (od kojih sa 15 upravlja EIB), dok su 4 finansijska instrumenta ustanovljena bez holding fonda.

EIB je pozajmila 125 miliona evra za finansiranje renoviranja 365 višespratnih stambenih zgrada u Bukureštu. EIB zajam finasirao je do 75% investicionog troška programa, pokrivajući termalnu rehabilitaciju, uključujući termalnu izlocaiju zidova, prozora, krovova i podruma stambenih zgrada sa oko 20 000 stanova.

3.6.2. Evropska Unija

Strukturalni fond i Kohezioni fond su finansijski instrumenti regionalne politike EU za period 2007-2013. Njihova namera je da smanje razvojne nejednakosti među regionima i Zemljama članicama. Strukturalni fond i Kohezioni fond (2007-2013) mogu se koristiti za investicije u energetsku efikasnost i obnovljivu energiju, ne samo u javnim i komercijalnim zgradana, već takođe i za postojeće stambene zgrade.

Novi predlog za Kohezionu politiku EU za 2004-2020 stavlja jasan naglasak na investicije podrške vezane za EU energetske ciljeve i predlaže skoro dupliranje iznosa dodeljenog održivoj energiji za taj period, uključujući renoviranje zgrada.

Page 40: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

40 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

Fondovi Kohezione politike pomogli su da se inicira više investicija, posebno u zgradarstvu, iako oni imaju širi opseg od energetske efikasnosti. U period od 2007. i 2013., oko 4,6 biliona evra dostupno je za energetsku efikasnost. Od 2009., do 4% nacionalnih delova Evropskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) može da se koristi za unapređenje energetske efikasnosti i investicije u obnovljivu energiju kod postojećih stambenih objekata koji podržavaju socijalnu koheziju. Ako se predlozi Komisije održe tokom naredne faze (2014-2020), fondovi dostupni za energetsku efikasnost i obnovljivu energiju biće skoro duplirani, dostižući do 17 biliona evra.

Komisija je takođe predložila da se odbaci trenutno ograničenje na 4% gornje granice trošenja na održivo energetsko renoviranje postojećih stambenih zgrada, dajući Zemljama članicama slobodu da investiraju koliko god žele u energetsku efikasnost zgrada. Komisija je takođe predložila da bar 5% resursa EFRR bude dodeljeno integrisanim akcijama koje vode gradovi, da bi se podstakli ekonomski, ekološki, klimatski i socijalni izazovi u gradovima.

EU takođe obezbeđuje finasiranje za građevinske objekte kroz sedmii Okvirni program za istraživanje i razvoj (2007-2013) koji će uskoro biti zamenjen programom Horizont 2020 (2014-2020). U okvru programa Horizont 2020, EU Komisija predlaže da se 6,5 biliona evra dodeli energetskim istraživanjima i inovacijama. Horizont 2020 uključuje:

PPP za Energetski efikasne zgrade (EEZ) koji se sastoji od finansijskih paketa od 1 biliona evra za unapređenje zgradarstva i ima za cilj promovisanje zelenih tehnologija i razvoj energetski efikasnih sistema i materijala u novim i renoviranim zgradama.

Sa malim i srednjim preduzećima (MSP) kao svojim glavnim ciljnim grupama, Program za konkurentnost i inovaciju (PKI) podržava inovativne aktivnosti (uključjući eko-inovacije). On takođe promoviše povećano korišćenje obnovljive energije i energetske efikasnosti. PKI će trajati od 2007. do 2013. sa ukupnim budžetom od 3621 miliona evra. Što se tiče aktivnosti eko-inovacija, ceo jedan deo je posvećen održivim građevinskim proizvodima.

PKI je podeljen u tri operaciona programa, jedan od njih je Evropski program za inteligentnu energiju (EPIE). PKI će biti zamenjen Programom konkurentnosti kompanija i MSP-a (PKMSP) koji će trajati od 2014-2020, sa planiranim budžetom od 2,5 biliona evra.

3.6.3. Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRR)

Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRR) stvorena je da bi podržala razvoj tržišnih ekonomija u regionima nakon široko rasprostranjenog pada komunističkih režima. Osnovne forme direktnog finasiranja koje omogućava EBRR su zajmovi, akcioni kapital i garancije.

Tokom godina, ona je pružala finasiranje koje je uticalo na zgradarstvo. Bila je veoma aktivna u poboljšavanju rada okružnih grejnih sistema i takođe je pomogla da se finansiraju Kompanije finasirane od treće strane u novim Zemljama članicama, počevši od 1990-ih. Od novih Zemalja članica, ona je osnovala fondove za Bugarsku, Rumuniju i Slovačku koji su pomogli finansiranje renoviranja zgrada.

EBRR ima inicijativu koja se zove Incijativa za održivu energiju. Od 2006-2011, EBRR je investirala 8,8 biliona evra u 464 projekata održive energije u 29 zemalja. Ukupna vrednost projekata bila je 46,9 biliona evra, pokazujući jak balansirajući efekat . ovo je predstavljalo 30% aktivnosti EBRR. EBRR vrši prelazak sa novih Zemalja članica na druge

Page 41: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 41

zemlje, osim što je u Bugraskoj i Rumuniji i dalje prilično aktivna. Renoviranje zgrada nije bila odvojena radna oblast za EBRR i mnoge aktivnosti oko zgrada su integrisane u temu industrijske energetske efikasnosti, što uključuje komercijalne zgrade. Sve do skoro, EBRR je videla investicije u energetsku efikasnost u zgradama kao težak poslovni poduhvat, delom zbog potrebe za zgrupnjavanjem, a delom zato što je teško razviti bankarski osnovan projekat koji je zanimljiv investitorima.

3.7. Buduće perspektive za druge opcije mehanizama finansiranja EE u sektoru zgradarstva

31 jula 2012., EK je usvojila Komunike o strategiji “održive konkurentnosti zgradarstva i njegovih preduzeća” – COM (2012) 433. Akcioni plan predlaže pet ključnih ciljeva:

» Stimulisanje povoljnih uslova za investicije; » Poboljšanje kapitala ljudskih resursa; » Poboljšanje efikasnosti resursa, zaštite životne sredine i poslovnih mogućnosti; » Ojačanje internog tržišta i » Negovanje globalne konkurentnosti EU kompanija.

Komunike se specijalno odnosi na Strukturne i kohezione fondove i ukazuje na to da se oni mogu koristiti za investicije u energetsku efikasnost, ne samo u javnim i komercijalnim zgradama, već takođe i u postojećim stambenim zgradama. Dodatno, Komunike objašnjava da finansijsko-inženjerski instrumenti kao što su JESSICA pružaju mogućnost da se investira u manji urbani razvoj i projekte regeneracije koji ne mogu da se finsiraju kroz uobičajene mehanizme tržišta. Akcioni fondovi i garancije zajmova od Evropske investicione banke (EIB), Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRR) I Evropskog fonda energetske efikasnosti (EFEE) zajedno sa asistencijom u razvoju projekata za krajnje korisnike, kao što su ELENA, takođe pružaju mogućnosti da se izbalansiraju javni grantovi. Kao indikaciju, Komunike se poziva na 120 biliona evra u zajmovima koji su dostupni u EIB-i.

Komesar Johannes Hahn je zadužen za Regionalne i kohezione politike EU. Trenutni regionalni programi finasiranja će trajati do 2013.. U okviru paketa kohezionih odredbi EU objavljenih 6. oktobra 2011., možemo pronaći sveobuhvatnu odredbu koja postavlja opšta pravila i specifične propise za Evropski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezioni fond. Oni su trenutno na razmatranju od strane Saveta i Evropskog parlamenta jer je ovo povezano sa širim kontekstom EU budžeta i Strategije Evropa 2020. Novi Propisi će stupiti na snagu 2014.

EK je već predložila da uputi 336 biliona evra za instrumente Kohezione politike u periodu 2014-2020. Finalne alokacije od strane Zemalja članica i lista regiona koji se za to kvalifikuju, biće odlučenae nakon finalnog usvajanja paketa koji je trenutno na razmatranju. Predlog EFRR uključuje rezervisanje 20% fondova za investicije u ekonomiju sa smanjenim korišćenjem ugljenika (član 4) da bi se Zemlje članice navele da troše minimalni procenat njihovog sledovanja EFRR na energetsku efikasnost.

EK je objavila Komunike o incijativi za Pametne gradove i zajednice 10. jula 2012. Inicijativa za Pametne gradove i zajednice (PGZ) je inicijativa potekla iz industrije koja tretira multi-sektorska pitanja u oblasti energije, transporta i informacionih i komunikacionih tehnologija (IKT). Ona ima za cilj stimulisanje i razvoj inovativnih rešenja za poboljšanje efikasnosti energije i resursa, kao i održivosti gradskog transporta.

Inicijativa PGZ će obuhvatiti istraživačke resurse iz energetskog, transportnog i IKT sektora da bi se koncentrisali na

Page 42: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

42 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

puno demonstratorskih projekata, koji će biti implementirani u partnerstvu sa gradovima. Ovi projekti će imati za cilj:

» Stimulisanje ulaska inovativnih i integrisanih energetskih i transportnih tehnologija i usluga, kao i omogućavanje IKT za gradske potrebe;

» Testiranje rešenja da se premoste praznine u inovacijama i da se stimuliše konvergencija industrijskih lanaca vrednosti u energetskom, transportnom i IKT sektoru;

» Preduzimanje mera koje su orijentisane na tržište da bi se ubrzala komercijalna upotreba inovativnih tehnologija;

» Osiguravanje koherencije između regulatornih politika i politika standardizacije kroz racionalizaciju portfolija gradskih inicijativa.

Konkretno, nabrojane su sledeće oblasti kojima će se baviti Inicijativa “Pametni gradovi”:

» Pametne zgrade i naselja; » Pametna nabavka i zahtevanje sistema i usluga za bolju informisanost građana; » Održiva gradska mobilnost; » Pametne i održive digitalne infrastructure i » Strateško planiranje za identifikaciju, integraciju i optimalizaciju protoka.

Do 2013. godine, 365 miliona evra iz EU fondova će biti dodeljeno ovim projektima. Komunike je poslat Evropskom parlamentu i Savetu, koji mogu da odluče da formalno odgovore na njega.

Izveštaj EK o finansijskoj pomoći za energetsku efikasnost u zgradama se očekuje do kraja 2012. godine. Direktiva o energetskim karakteristikama zgrada (DEKZ) opoziva Direktivu 2002/91/EC i proširuje svoj opseg da pokrije zgrade sa manje od 1 000 m2 da bi se postigle dalje uštede energije. Ona zahteva od Zemalja članica da osiguraju da nove zgrade do 2020. i sve nove zgrade javnog sektora do 2018. budu zgrade sa skoro nultim nivoom korišćenja energije. Zemlje članice bi takođe trebalo da razviju zakonske i druge okvire za zgrade sa skoro nultim nivoom korišćenja energije. Član 10(5) Direktive zahteva od EK da predstavi analizu efektivnosti finansijskih instrumenata koji podržavaju mere za energetsku efikasnost u zgradama. Ova analiza, koja bi trebalo da bude u formi izveštaja, će istražiti različite EU i nacionalne finansijske instrumente koji podržavaju energetsku efikasnost u zgradama i dati preporuke u cilju ostvarivanja potencijala za smanjenje potrošnje energije u zgradarstvu EU.

3.8. Preporuke za buduća unapređenja EE i finansiranje zgradarstvaKao što je naglašeno na internet stranici Renovate Europe (Renovirajmo Evropu): “od postojećih zgrada u Evropi, samo oko 1,2% su renovirane i oko 0,1% srušene u toku jedne godine. Čak i kad bi 1,2% renoviranih zgrada inkorporiralo najviše standarde eneregtske efikasnosti, Evropska Unija i dalje ne bi postigla cilj od 20% uštede energije za 2020. Zapravo, samo ova mera će dati skoro apsolutno nula redukcije u korišćenju energije u sektoru građevina.” EU i dalje ima dug put pred sobom i neke od barijera su opisane u daljem tekstu:

Page 43: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 43

3.8.1.Uloga Zemalja članica

Propisi Kohezione politike zaista pozivaju Zemlje članice da dosignu ciljeve u štednji energije, obnovljivoj energiji, recikliranju i biodiverzitetu u skladu sa EU 2020 klimatskim ciljevima. Međutim, prema odredbi koja je danas na snazi, Zemlje članice su slobodne da same postavljaju svoje kratkoročne ciljeve. Ova fleksibilnost je jedan od glavnih razloga zašto su ovi zakonski akti prihvaćeni od strane Saveta ali ona otežava EK da osigura da će nacionalni ciljevi doprineti merama energetske efikasnosti.

Dalje, Zemlje članice su spore u implementiranju postojećih zakonskih okvira. 20. jula 2012. manje od polovine Zemalja članica je ispoštovalo rok preuređenja za preinačenje DEKZ. Nažalost, takva zakašnjenja se pojavljuju redovno. Samo pet Zemalja članica je završilo pre roka (30. jun 2011.) za predaju podataka o finasijskim merama preduzetim da se promovišu ciljevi DEKZ. Drugi primer je dat u novoj studiji koju je sprovela organizacija Održiva energija za ruralno životno okruženje (OEOŽ) iz Tiperija. Ova studija pokazuje da će Irska duplirati svoje napore u stvaranju energetski efikasnih naseobina ili će morati da plati kazne EK-i zato što se nije uskladila sa novousvojenom Direktivom o energetskoj efikasnosti EU.

3.8.2.Značaj Evropskih fondova

EK je predložila da se skoro duplira fond koji će učiniti energetsku efikasnost i obnovljivu energiju dostupnom, dostižući 17 biliona evra u sledećoj fazi (2014-2020). Koheziona politika može omogućiti neophodno balansiranje koje bi pomoglo javnoj upravi da ubrza renoviranje zgrada u javnom vlasništvu kao što je predloženo u nacrtu Direktive o energetskoj efikasnosti.

Dalje, Energetska koalicija veruje da izazov apsorbovanja svih dostupnih fondova može biti prevaziđen kroz nove instrumente kao što su programi tehničke asistencije i novi instrumenti razvijeni u kontekstu Direktive o energetskoj efikasnosti (odnosno nacionalni fondovi energetske efikasnosti koji će pomoći da se kanališe finansiranje, koncentirše pomoć i jednošalterski sistem).

3.8.3. Prepreke investicijama

Kopenhagenska ekonomska studija objavljena 5. oktobra 2012 o „višestrukim povoljnostima investiranja u energetski efikasno renoviranje zgrada“ identifikuje strukturne barijere koje zadržavaju investicije u energetsku efikasnost i preporučuje sledeće poteze:

» Barijera 1: Propisi u pogledu izdavanja nekretnina kod javnih i privatnih stambenih zgrada, kao i u određenoj meri komercijalnih objekata, često sprečavaju vlasnike nekretnina da ulažu u popravljanje kvaliteta zgrada, uključujući niže račune za energiju za stanare. Ovo značajno smanjuje inicijativu vlasnika nekretnina da renoviraju svoje zgrade u cilju energetske efikasnosti. To je problem jer bi ovakve investicije smanjile ukupni iznos računa za stanare.

Í Mera: Modernizovati propise u pogledu izdavanja nekretnina tako da se omogući vlasnicima i stanarima da podele dobrobit od energetske efikasnosti zgrada. Ovo je u najvećem delu bez direktnih troškova za javne finansije.

» Barijera 2: Menadžment budžeta zgrada u javnom vlasništvu fokusira se na kratkotrajne prilive gotovine

Page 44: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

44 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

nasuprot dugoročnim tekućim troškovima. Ovo je nepovoljno za projekte sa višim direktnim troškovima nasuprot nižim budućim operativnim troškovima, odnosno nižem računu za energiju. Dodatno, stopa popusta primenjena da bi se procenile javne investicije ne prati trenutni trend nižih tržišnih stopa.

Í Mera: Reform budget management of publicly owned buildings to allow for a longer term focus in investments and renovation of buildings. This will reduce longer term operating costs in the publicly owned building stock.

» Barijera 3: Relativno široko rasprostranjen povoljni poreski tretman za grejanje i električnu energiju u zgradama smanjuje dobrobit od drugačije održivih projekata uštede energije.

Í Mera: Ukloniti/smanjiti takve poreske prednosti da bi se promovisalo energetski efikasno renoviranje zgrada kao atraktivnije i obezbedio direktan neto prihod za javne budžete.

» Barijera 4: Upravljanje rizikom u projektima renoviranja je tradicionalno slaba tačka. Investitori se mogu suočiti sa visokim inicijalnim troškovima, što implicira da preuzimaju veći rizik nego u drugim projektima sa nižim incijalnim troškovima. U tom smislu važno pitanje je kako postaviti, nadgledati i evaluirati ugovorene izvedbe koje osiguravaju da vlasnik/korisnik zgrade de fakto dobija obećane dobrobiti potrebne da bi mu se vratila substencijalna i nepovratna investicija tokom vremena. Koncepti kao što su Kompanije koje štede energiju (KŠE) i Javne nabavke prema potrošnji energije (JNPPE) koji su eksplicitno osmišljeni da udruže rizik i odgovornost za rezultate takvih projekata, nisu u potpunosti razvijeni tako da rezultuju u projektima duboke renovacije. U stvari, postoje primeri zemalja koje ne dozvoljavaju korišćenje JNPPE u javnom sektoru.

Í Mera: Dobro osmišljeni programi podele rizika mogu pomoći vladama kao privatnim vlasnicima zgrada da ostvare uštedu troškova sa veoma ograničenim budžetskim troškovima.

3.8.4. Ograničenja tržišta

Izveštaj EK-e koji daje nacrt preporuka za dalje finsiranje privatnog sektora u cilju energetske efikasnosti, planira se za kraj 2012. Ipak, postoje dokazi da tržišni akteri ne implementiraju očekivane promene. Prema nacrtu izveštaja objavljenom od strane Energetski efikasnih zgrada PPP, tržište bi trebalo da prevaziđe sledeće poteškoće:

» Verovatnoća propadanja tržišta je u porastu od kad su postavljeni strogi ciljevi Direktive, a zgradarstvo nije sposoban da ih transformiše u mogućnosti, bilo zato što ponuda nije adekvatna (previše je skupa) ili zato što potražnja nije spremna (previsoki inicijalni troškovi investiranja).

» Smanjenje verovatnoće većeg propadanja tržišta zahteva da sve interesne strane zgradarstva (proizvođači, graditelji, kompanije koje pružaju energetske usluge) ubrzaju i prodube renoviranje, dok u isto vreme drže troškove izgradnje pod kontrolom. Više tehnoloških, društvenih i poslovnih inovacija je stoga potrebno sada, kao i rešavanje nekoliko pitanja:

» Većija tehnološkoh rešenja je previše skupo: efekti obima da se smanje jedinične proizvodne cene ne može se postići u okviru visoko segmentirane građevinske berze. Tehnološke inovacije su i dalje potrebne da bi se našla rešenja koja se uklapaju sa ograničenjima, kao što su estetska, akustična i zdravstvena ograničenja, po pristupačnim cenama.

Page 45: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 45

Možemo zaključiti citiranjem studije Insituta za karaktersitike zgrada na temu finsiranja energetske efikasnosti: “EK se aktivno trudi da obezbedi veći procenat Strukturnih fondova za poboljšanje energetskih karakteristika zgrada i radi sa Zemljama članicama koje trenutno ne koriste svoj deo fondova u punom potencijalu. Nesumnjivo, biće potrebno više inovativnih ideja i inicijativa. Duboka renoviranja su skupa, čak iako su isplativa. Ona zahtevaju značajan inicijalni kapital koji je obično izvan domašaja bilo kog pojedinačnog finansijskog instrumenta. U tom smislu, biće potrebna izvesna forma zgrupnjavanja. Potrebne su nove strategije da bi se osiguralo dovoljno finansiranja za duboko renoviranje evropskih zgrada, koje u idealnoj verziji spajaju privatne i javne investicije. Donosioci propisa i relevantne interesne strane u zgradarstvu, na primer sektor nekretnina, bi trebali da raspravljaju o tome koji zakonski okvir će obezbediti neophodne investicije. Ovo ne samo što će stvoriti nove mogućnosti za investicije za privatni sektor, već će takođe smanjiti i teret na javnim budžetima.”

» Građevinskim procesima nedostaje produktivnosti i kvaliteta: tehnologije koje najviše obećavaju će obezbediti uštedu samo ako njihova integracija u izgradnju bude izvedena valjano i kontrolisano korak po korak. Inovacija u procesima izgradnje je neophodna da bi se našli pouzdani pristupi koji postavljaju radnika u centar, gde će postojeći procepi između projekta i izvođenja biti suženi.

» Obnovljivi izvori energije nisu još dostigli zrelu intergraciju u postojeće ili nove zgrade da bi obezbedili grejanje ili struju za korisnike koja je nezavisna od fosilnih goriva. i dalje je potrebna inovacija da bi se optimizovali uticaji i primene obnovljive energije u zgradama na okružnom nivou.

» Tržište renoviranja (ponuda i potražnja) mora se bolje razumeti, a neka pitanja i dalje ostaju neodgovorena, kao na primer finansijska procena tržišta renoviranja; ponašanje korisnika i njihov uticaj na uštedu energije.

» Možemo zaključiti citiranjem studije Insituta za karaktersitike zgrada na temu finsiranja energetske efikasnosti.

Page 46: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu
Page 47: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

‘Subvencije za zgradarstvo finansirane od vlade nisu

mera koju preduzimaju sve države’

Page 48: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

48 / Financing Energy Efficiency in Buildings - Perspektive za budućnost

SSWOT analiza (analiza jakih strana, slabih strana, mogućnosti i pretnji) može se smatrati metodom strateškog planiranja koji se koristi da bi se ocenile jake strane, slabe strane/ograničenja, mogućnosti i pretnje uključene u određeni

4 SWOT ANALIZA EUBUILD EE

PARTNERSKIH ZEMALJA

S WJake strane

Pomažeostvarenju cilja

Štetiostvarenju cilja

Ekst

ern

og

p

ore

kla

(karak

terist

ike ok

ružen

ja)In

tern

og

pore

kla

(karak

terist

ike ok

ružen

ja)

Mogućnosti

Slabe strane

Pretnje

Slika 11. Matriks SWOT analize

projekat. Ova analiza uključuje određivanje ciljeva projekta i identifikovanje internih i eksternih faktora koji su povoljni ili nepovoljni za ostvarivanje ciljeva. Slika 11 predstavlja matriks kreiran kroz SWOT analizu i može biti razrađen na sledeći način:

» Unutrašnji faktori – Interni faktori mogu biti posmatrani kao jake strane ili slabe strane u zavisnosti od njihovog uticaja na definisane ciljeve. Ono što je jaka strana u odnosu na jedan cilj, može biti slaba strana u odnosu na neki drugi cilj. Í Jake strane: karakteristike koje donose prednost nad drugim akterima

Í Slabe strane (ili ograničenja): karakteristike koje donose nepovoljnu poziciju u odnosu na druge aktere

» Eksterni faktori – Eksterni faktori mogu uključivati makoroekonomska

Page 49: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 49

pitanja, tehnološke promene, zakonski sistem, socio-kulturne promene, kao i promene na tržištu ili u konkurentnoj poziciji. Í Mogućnosti: eksterne šanse da se unapredi životna sredina

Í Pretnje: eksterni elementi u životnoj sredini koji mogu izazvati probleme

JAKE STRANE: SLABE STRANE:

› Koje su vaše prednosti?

› Šta vi u vašoj zemlji radite bolje od ostalih?

› Šta vam donosi najveću dobrobit?

› Koje jedinstvene resurse koristite?

› Šta drugi vide kao vaše jake strane?

› Šta je to što izbegavate ili oko čega oklevate?

› U kom pogledu vam nedostaju resursi?

› Koje prepreke se nalaze na vašem putu?

› Gde gubite?

› Šta je potrebno unaprediti?

› U vezi čega se interesne strane žale?

MOGUĆNOSTI: PRETNJE:

› Koji novi trendovi ili tržišta nose nove mogućnosti?

› Koje niše proizvoda ili usluga obećavaju?

› Koje jake strane možete da pretvorite u mogućnosti?

› Koje su nove potrebe ili želje u zgradarstvu?

› Kako možete da iskoristite nove tehnologije?

› P.S.: Istraživanje vaših jakih strana ili prevazilaženje slabih strana mogu vam takođe pružiti nove mogućnosti.

› Koje barijere stoje na vašem putu?

› Koji spoljni uslovi prete vašoj zemlji u zgradarstvu?

› Da li drugi sektori sa krajnjim korisnicima postaju jači ili agresivniji? (npr. industrija)

› Da li imate probleme oko finasiranja?

› Da li imate slabe poslovne sisteme ili procese?

› Da li konomski uslovi/klima štete rastu vašeg sektora?

› Da li bi promena tehnologija ili državnih zakona mogla da bude pretnja za vas?

› P.S.: Zapamtite da svaki biznis prolazi kroz cikluse opadanja i rasta. Kada rastete, pritisak tržišta deluje da bi izjednačio polje delovanja tako što će vas uvesti u fazu opadanja (efekat odbijanja)

Tabela 1. Glavna pitanja tokom pripremanja SWOT analize partnerskih zemalja u vezi finsiranja EE u zgradarstvu, prikazana su u Tabeli 1. Kao baza za analizu i uvod za svaku zemlju, geografski, administratvni, demografski, ekonomski i energetski podaci su dati, zajedno sa procenama potreba za svaku zemlju.

Page 50: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

50 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

Slika 12. Mapa Albanije

Page 51: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 51

4.1. AlbanijaGeografski podaci (Slika 12):

» Albanija je locirana na jugoistoku Evrope, na granici sa Jadranskim i Jonskim morem, između Grčke na jugu, Makedonije na istoku, Crne Gore na severozapadu i Republike Kosovo na severu.

» Površina Albanije je 28880 km2.

Administrativni podaci (Slika 13):

» Glavni grad Albanije je Tirana. » Kao što se vidi na slici 13, Albanija je podeljena na 12 administrativnih oblasti. Ove oblasti

uključuju 36 okruga i 373 opštine. » 72 opštine imaju status gradova. Ima ukupno 2980 sela/komuna u celoj Albaniji. » Svaki okrug ima svoj savet koji se satoji iz većeg broja opština. Opšine su prvi nivo lokalne uprave,

zadužene za lokalne potrebe i sprovođenje zakona.

Slika 13. Regionalni raspored Albanije prema administrativnoj podeli (Islami i Hido, 2012)

Page 52: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

52 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

Demografski podaci:

» Prema proceni iz jula 2012. populacija Albanije je 3.002.859, uključujući oko 1 milion emigranata. » Starosna struktura se može sumirati na sledeći način:

» 0-14 godina: 21.4% (muškarci 337.364/žene 303.669) » 15-64 godina: 68.1% (muškarci 996 666/žene 1 043 472) » 65 godina i više: 10.5% (muškarci 148.151/žene 165.345) (procena iz 2011.)

» Na osnovu procene iz 2012. godine mogu se zaključiti sledeći podaci: » Stopa rasta populacije: 0.28% » Stepen rađanja: 12.38 novorođenih/1,000 stanovnika » Urbanizacija: Urbana populacija: 52% ukupne populacije (cifra iz 2010.) » Stepen urbanizacije: 2.3% godišnjeg stepena promene (procena za 2010-15)

» Očekivani životni vek: » Ukupna populacija: 77.59 godina » Poređenje zemlje u odnosu na ostatak sveta: 61 » Muškarci: 74.99 godina, Žene: 80.49 godina (procena za 2012)

Ekonomski podaci:

» Albanija, nekada zatvorena i centralizovana država, je u fazi otežane tranzicije u moderniju i otvoreniju ekonomiju. Makorekonomski rast je bio u proseku 6% između 2004. i 2008. godine, ali je pao na 3% u periodu od 2009-2011.

» Inflacija je na niskom nivou i stabilna. Vlada je nedavno usvojila paket fiskalnih reformi čiji je cilj umanjenje stepena sive ekonomije i privlačenje stranih investicija.

» Priliv novca od albanskih državljana koji rade u inostranstvu, značajan katalizator ekonomskog rasta, opao je sa 12-15% BDP-a pre finansijske krize 2008. na 8% BDP-a u 2010., a potiče uglavnom od Albanaca koji žive u Grčkoj i Italiji.

» Agrikulturni sektor, kojim se bavi skoro polovina zaposlenih u Albaniji, čini samo jednu petinu BDP-a i ograničen je uglavnom na male porodične operacije i izdržavane farme zbog nedostatka moderne opreme, nejasnih imovinskih prava i provladavanja malih, neefikasnih parcela zemlje.

» Nedostatak energije zbog oslanjanja na hidro-energiju koja čini 98% električne energije proizvedene u Albaniji, kao i zastarela i neadekvatna infrastruktura doprinose tome da je poslovni sektor u Albanji slabo razvijen i nema dovoljno uspeha u privlačenju novih stranih investicija neophodnih da se proširi izvozna baza zemlje.

Energetski podaci: » Slika 14 predstavlja primarnu proizvodnju/snabdevanje energijom iz energetskih izvora. Može se reći da

konstantni značaj električne energije, naftnog goriva i dizel goriva zauzima oko 79% primarne proizvodnje energije, što znači da postoji zavisnost od fosilnih goriva i električne energije, dok je taj nivo bio 69% u 2010. godini.

Page 53: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 53

Slika 14. Primarna proizvodnja/snabdevanje energijom od 1999. godine i procena do 2025. godine (ktoe), (Islami i Hido, 2012)

» Slika 15 pokazuje udeo finalne potrošnje po sektorima. Zgradarstvo zauzima 33% (stambeni deo i usluge) odmah iza trasportnog sektora koji ima udeo od 44%. U domaćinstvima/stambenom sektoru, energija se više koristi u zagrevanju prostora, za klima uređaje, toplu vodu u domaćinstvima, za kuvanje, rasvetu i električne aparate.

Slika 15. Raspodela finalne potrošnje energije po sektorima (Islami i Hido, 2012)

Page 54: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

54 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

» Kada se analiziraju potencijali uštede energije po sektorima, zgradarstvo je bio na nivou od 30% u 2010. godini, a procena za 2020. je 25%, što može značiti realizaciju aktivnosti energetske efikasnosti u ovom sektoru.

Slika 16. Potencijali uštede energije, ktoe i promena za 2020. (Islami i Hido, 2012)

Procena potreba:

» Zadatak albanske vlade je da pokaže dobru volju u unapređenju EE tako što će ustanoviti finansijske šeme i EE&OIE Fond (tražen u oba nacrta zakona), kao i omogućiti finansiranje posebno za grantove i bezkamatne zajmove za EE programme u okviru Građevinske berze.

» Novi nactri zakona biće odobreni do kraja 2012., a trenutno se razmatraju u Palamentarnoj komisiji. Potrebno je puno rada za pripremu Sekundarne legislacije za implementaciju EE mera posebno na Građevinskoj berzi.

» Implementacija nacionalnog EE Akcionog plana (NEEAP) znači i omogućavanje finasiranja i ukoliko se ovo ne dogodi biće jako teško za Albaniju da ispuni ciljeve EE.

» Albanska vlada bi trebalo da revidira Energetski građevinski kod na osnovu Direktive EU “Energetske karakteristike u zgradama”.

» Albanska vlada bi trebalo da implementira mere EE prvo u okviru Javne građevinske berze, pokazujući na taj način svoju lidersku ulogu u ovom polju.

Page 55: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 55

JAKE STRANE: SLABE STRANE:

› Visok potencijal za uštedu energije u svim ekonomskim sektorima.

› Niža jedinična cena (evro cent/kVč) za mere uštede energije od jedinične cene za potrošnju energije.

› Najveći potencijal za uštedu energije na Građevinskoj berzi, što će pomoći održavanju istog ekonomskog rasta i smanjenju trgovinskog deficita zemlje.

› Velika prednost u učenju i usvajanju lekcija novih i starih Zemalja članica EU o najbojim EE praksama.

› Edukacija/trening albanskog društva (vlada, univerziteti, domaćinstva, privatni i javni vlasnici zgrada, inženjeri, građevinske kompanije i banke) da misle pre na proizvodnju energije nego na uštedu energije.

› Nedovršena Primarna zakonska osnova što se tiče EE u zgradarstvu i neophodna revizija sekundarne legislacije.

› Gubljenje mnogo vremena u pripremi projekata posebno u adaptiranju projekata da budu razumljivi bankama.

› Ne postoji Fond za energetsku efikasnost.

› Ne postoji odobreni konecept Kompanija koje štede energiju (KŠE) i nedostaje zakonski okvir da bi se razvijali projekti posebno u domenu javnih zgrada.

MOGUĆNOSTI: PRETNJE:

› Novi trendovi dolazećih tržišta u vezi Građevinske berze svih kategorija, a najviše u pravcu visokog kvaliteta, što znači EE.

› Kvalitativni materijali za EE građevinske objekte.

› Dostižni ciljevi štednje energije kroz implementaciju mera u zgradarstvu Albanije.

› Velika likvidnost albanskih banaka.

› Sprovođenje kampanja o energetskoj svesnosti pokazivanjem na jednostavan način prednosti novih tehnologija za opštu javnost i sve interesne strane u vezi sa Građevinskom berzom.

› Nepotpuna zakonska osnova za implementaciju EE mera u okviru Građevinske berze.

› Realni rizik da će zemlja dobiti manje novca od Svetske banke, EBRR, KfW, EU Regionalnih programa EE, ako Albanija bude spora u ovom procesu.

› Banke više traže velike projekte (zbog manjih troškova transakcije i manje neohodnih uslova, kao u industriji), a manje podržavaju Zgradarstvo (potreban veći stepen obavezanosti).

› Banke (vođenje Pro Credit-om) su veoma likvidne, ali postoje barijere za finasiranje Zgradarstva (zbog svetske krize u ovom sektoru).

› Tehničke i posebno Energetske revizije i Studije izvodljivosti neophodno je da pripremaju konsultanti, da bi bile razumljivije bankama.

› Zgradarstvo je već nekoliko godina usporen i fokus ovog sektora bi trebalo da se više prebaci na poboljšanje situacije EE u građevinskoj oblasti.

SWOT Analiza - ALBANIJA

Page 56: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

56 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

4.2. Bosna i Herzegovina

Slika 17. Mapa Bosne i Herzegovine

Page 57: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 57

Geografski podaci (Slika 17):

» Ime zemlje potiče od imena dva regiona- Bosne i Heregovine (BH), između kojih je veoma neprecizna granica. Bosna zauzima Severna područja što je okvirno četiri petine cele zemlje, dok Hercegovina zauzima ostatak zemlje u južnom delu što čini ukupnu površinu od 51 066 km2.

» BH se graniči a Hrvatskom na severu, zapadu i jugu, Srbijom na istoku i Crnom Gorom na jugoistoku, sa 24 km obale jadranskog mora.

Administrativni podaci:

» BH ima nekoliko nivoa političke strukturisanosti, prema dejtonskom sporazumu. Najvažniji nivo je podela zemlje na dva entiteta: Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine.

» Federacija Bosne i Hercegovine pokriva 51% ukupne površine Bosne i Hercegovine, dok Republika Srpska pokriva 49%.

» Ova dva entiteta, bazirana najviše na teritorijama koje su okupirale dve zaraćene strane u vreme rata, su formalno ustanovljena Mirovnim sporazumom u Dejtonu 1995. godine zbog velikih promena u etničkoj strukturi Bosne i Hercegovine.

» Treći nivo političke podpodele Bosne i Hercegovine manifestuje se kroz kantone. Oni su jednistveni za Federaciju BH, koja se sastoji od 10 kantona. Svaki od njih ima svoju okružnu javnu upravu, koja je pod okriljem zakona Federacije kao celine. Neki kanotoni su etnički izmešani i imaju posebne zakone implementirane da osiguraju jednakost svih stanovnika.

» Četvrti nivo političke divizije u BH su opštine. Federacija Bosne i Hercegovine je podeljena na 74 opštine, a Repubika Srpska na 63.

Demografski podaci:

» Velike migracije stanovništva tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih godina izazvale su demografske promene u BH.

» Od 1991. ni jedan cenzus nije organizovan, a političke nesuglasice čine ovo nemogućim. Zato svi podaci koji se tiču stanovništva podležu značajnim greškama zbog raseljavanja usled oružanih sukoba i etničkih čišćenja 1992-1995.

» Prema Državnoj agenciji za statistiku, 2010. godine BH je imala 3 843 126 stanovnika, što je umanjenje od 500,000 u odnosu na 1991. godinu.

» Gustina naseljenosti je 71 stanovnik po km². » Stepen rasta populacije u 2010. iznosio je -0.41 %.

Page 58: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

58 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

Ekonomski podaci:

» Prema podacima Eurostat-a, BDP Bosne i Hercegovine (ispravljen na osnovu pariteta kupovne moći) po stanovniku bio je 30% prosečnog BDP u EU 2008. godine.

» Godišnja inflacija je najniža u regionu i iznosi 1.9% u 2008. » Realni rast BDP je 5% za period od 2004. do 2008. godine prema Centralnoj banci BH i Državnj agenciji

za statistiku BH. » Stepen rasta BDP i BDP po stanovniku bili su 12,5 biliona evra, - 2% i 3.258 EUR u 2010. 20% BDP-a se

smatra troškom vezanim za energiju. » Sektor usluga čini veliki deo ekonomije, 64,9% BDP-a, dok industrijski sektor čini 24,7%, a poljoprivreda

10,4% BDP-a.

Energetski podaci:

» 2010. godine, primarna proizvodnja energije i ukupna vrednost potrošnje energije bila je 4,47 miliona tona ekvivalentne nafte i 5,95 miliona tona ekvivalentne nafte.

Slika 18. Potrošnja energij po sektorima, 2008 (Husika, 2012)

» Kao što se može videti na slici 18, zgradarstvo (stambeni/domaćinstva i usluge) zauzima 57% (ukupno domaćinstva i usluge) u ukupnoj potrošnji energije.

Page 59: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 59

Slika 19. Ciljevi potencijala uštede energije prema Nacionalnom EE Akcionom planu (Husika, 2012)

» Slika 19 predstavlja ciljeve uštede energije za sektor industrije, građevinarstva (stambene i uslužne zgrade) i transporta prema Nacionalnom EE Akcionom planu. Kao što se može videti na slici, dok u 2011. ušteda nije bila moguća, 2018. ciljni iznos biće 6,52% i 16,8% u stambenom i uslužnom sektoru, što je ukupno 23,32% za ceo zgradarstvo.

Procena potreba:

» Potrebno je da operativni fondovi za EE u zgradarstvu budu dostupni. » Uspostavljanje državne agencije je ključno, ova agencija bila bi zadužena za implementaciju NEEAP i EU

pomoć. » Brža implementacija postojećih legislacija. » Unapređenje postojećih zakonskih okvira. » Edukacija/trening za sve interesne strane (državne organe, preduzeća, korisnike itd.) bi trebalo da bude

pažljivo organizovana.

Page 60: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

60 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

JAKE STRANE: SLABE STRANE:

› Veliki potencijali za EE (nizak EE u referentnoj tački)

› Kvalifikovani ljudski resursi i kapaciteti za realizaciju projekata iz EE

› Moderno zakonodavstvo

› Malo sprovedenih pilot projekata

› Uspostavljen nacionalni cilj

› Neadekvatan pristup pitanju EE od strane vlasti

› Odsustvo operativnih fondova za finansiranje EE u zgradama

› Odsustvo smanjenog PDV-a na materijale i sisteme EE

› Nedostatak kapaciteta uprave

› Visoki kapitalni troškovi

› Nejasni upravni postupak

› Preklapanje nadležnosti

› Nepostojanje multidisciplinarnog pristupa

› Nekomercijalna cena energije

› Ne postoji motivacija građana za EE zbog neadekvatnog tarifnog sistema

MOGUĆNOSTI: PRETNJE:

› Privlačenje investitora

› Zapošljavanje domaće radne snage

› Jačanje poslovanja ED kompanija

› Negativni troškovi smanjenja emisije CO2

› Dostupni fondovi EU

› Smanjenje energetskog računa za uvezenu energiju

› Poboljšanje energetske bezbednosti

› Nedostatak kapaciteta za učešće u međunarodnim projektima /inicijativama

› Ugled BiH u pogledu rizika ulaganja

› Međunarodni fondovi su finansirali više EE u industriji

› Najniža stopa privrednog rasta (niska stopa nove zgrade, relativno niska cena zgrada)

SWOT Analiza – BOSNA I HERCEGOVINA

60 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

Page 61: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 61

4.3. Makedonija

Slika 20. Mapa Makedonije

Page 62: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

62 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

Geografski podaci (slika 20):

» Republika Makedonija je suverena nezavisna država od 1991 i okružena Albanijom, Bugarskom, Grčkom, Kosovom i Srbijom.

» Površina zemlje je 25.713 kvadratnih kilometara.

Administrativni podaci:

» Makedonija se sastoji od 84 opština.Prema populaciji, postoji 14 opština sa preko 50.000 stanovnika, 38 opština sa populacijom između 10.000 i 50.000 stanovnika, i 32 opštine sa manje od 10.000 stanovnika.

» Seoske zajednice su zastupljene u velikom procentu u skoro svim regionima, ali većina stanovništva živi u velikim urbanim centrima, što dovodi do neravnomerne koncentracije stanovništva u okviru regiona. Konkretno, u Republici Makedoniji postoji odsustvo prelaznih oblika naselja između grada i sela.

» U suštini postoje dva odvojena tipa naselja, urbana (80% stanovništva) i seoska (20% stanovništva). Štaviše, od ukupnog gradskog stanovništva (80%) - jedan grad (Skoplje) čini polovinu populacije, dok drugi žive u nekoliko gradova prosečne veličine.

Demografski podaci:

» Prema podacima iz poslednjeg popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2002, Republika Makedonija ima 2.022.547 stanovnika, što je za 3,9% više u poređenju sa popisom iz 1994.

» Prema procenama stanovništva (na dan 30.06.2010), Republika Makedonija ima 2.055.004 stanovnika, a gustina naseljenosti je 80 stanovnika po km2.

» Kao rezultat opadanja nataliteta i povećanja stope opšte smrtnosti u poslednjih 10 godina, stopa prirodnog priraštaja je opala sa 4,5‰ u 2000. godini na 2,5‰ u 2010.

» Srednja starost stanovništva je 37 godina, dok je 41,5% stanovništva mlađe od 30 godina.

Ekonomski podaci:

» Nacionalni dohodak po glavi stanovnika je zabeležen na $4.570 u 2011. godini. » BDP, BDP po glavi stanovnika i stopa rasta BDP su bile €7.058.000.000, €3.553 i 2,9% respektivno u

2010. godini.

Podaci vezani za energetiku:

» U 2010. godini, cifre primarne i finalne potrošnje energije su 2837 ktoe i 1899 ktoe, respektivno.

Page 63: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 63

Slika 21. Finalna potrošnja energije a) prema izvoru energije, b) po sektorima, 2006. godine (Dimitrova, 2012)

» Prema izvoru energiju, kao i po sektorima, podela finalne potrošnje energije je prikazana na slici 21. Kao što se može zaključiti iz slike 21, fosilna goriva čine oko 44% finalne potrošnje energije i sa slike 21-b, najvažniji sektor u smislu finalne potrošnje energije je graditeljski sektor (stambeni i komercijalni) sa ukupno 42,3% učešća.

Slika 22. Ciljevi potencijala energetske uštede prema Strategiji EE do 2020 (Dimitrova, 2012)

(a) (b)

Page 64: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

64 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

» Slika 22 prikazuje ciljeve potencijala energetske uštede za industrijski, graditeljski (stambeni i komercijalni i javni objekti) i saobraćajni sektor u skladu sa Nacionalnom Strategije EE. Kao što se može zaključiti po slici, do 2020. godine, putem mera energetske efikasnosti, je moguće dostići 57,1% za stambene, 28,6% za komercijalne i javne zgrade.

Procena potreba: » Treba razvijati mapu puta inventara građevinskog fonda izgradnja i rekonstrukcije.

» Treba usvojiti minimalne štedne propise na kratak i srednji rok.

» Treba organizovati ciljane i dobro strukturisane kampanje za podizanje svesti za različite aktere o dugoročnim blagodetima EE.

» Vladine aktivnosti lobiranja na međunarodnoj donatorskoj zajednici i finansijskim institucijama su od ključnog značaja za pružanje podrške u sektoru EE.

» Osnivanje Nacionalnog fonda za energetsku efikasnost i uvođenje energetske sertifikacije zgrada su neophodnost;

» Sekundarno zakonodavstvo treba osnažiti, odnosno rehabilitovati Sertifikaciju energetskog učinka imajuću takođe u vidu postojeće objekte.

» Obavezno premeravanje i revizija energetske efikasnosti zajedno sa bonus-malus radi formiranja baze podataka i dobrog monitoringa tj. poznate potencijale štednje, referentne vrednosti su veoma važne.

» Javno-privatna partnerstva, ugovore o energetskom učinku, finansijske aplikacije trećih strana treba razmotriti

Page 65: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 65

JAKE STRANE: SLABE STRANE:

› Primarno zakonodavstvo na snazi je u skladu sa Direktivama EU

› Jaka pozicija u Energetskoj zajednici i postojanje svih strateških dokumenata za dalji razvoj EE

› Snažna podrška od strane nevladinih organizacija

› Povećano interesovanje od strane banaka u ponudi EE građevinskih kredite

› Uspostavljena konkurencija između opština u pripremi akcionih planova EE

› Snažna podrška donatora u projekatima renoviranja u proteklih 5 godina

› Opredeljenost opština ka regulisanju pitanja lokalnih građevinskih dozvola pitanje ka EPBD

› Komora ovlašćenih inženjera pozitivno utiče na uštede energije u fazi projektovanja zgrada

› Dobra osnova energetskih revizora u zemlji za podršku EPDB

› Odsustvo jedinstva među građevinskim firmama i nedostatak poverenja, nepostojanje lojalne konkurencije

› Nedostatak informacija o građevinskom fondu

› Nedostatak ljudskih resursa i pitanja malog kapaciteta u ključnim državnim organima u sektoru (posebno na strani primene zakona)

› Uvezena građevinska roba ne-sertifikovanog porekla i učinka

› Sekundarno zakonodavstvo u potrebi za hitnim poboljšanjem

› Nedostatak svesti kod javnosti o dobrobiti EE gradnje

› Nedostatak finansijskih sredstava za finansiranje EE renovacija

› Nedostatak jake posvećenosti od strane građevinskih kompanija za korišćenje EE građevinskog materijala

› Odustvo laboratorija za ispitivanje građevinskog materijala

› Nedostatak dobre demonstracije EE zgrada

MOGUĆNOSTI: PRETNJE:

› Podrška graditeljskom sektoru u uvođenju EE zgrada na tržište kroz kampanje za podizanje svesti o dugoročnim prednostima takvih objekata

› Podrška opštinama u boljem sprovođenju akcionih planova EE

› Vladina kampanja “Kupite kuću, kupite stan” bi mogla uvesti EE osnove u kampanje podizanja svesti

› Stimulacija proizvodnje domaćih građevinskih materijala uvođenjem fiskalnih podsticaja

› Izgradnja EE zgrada u delovima zemlje izvan prestonice radi zaustavljanja unutrašnjih migracija

› Pomoć proizvodnim kapacitetima u posveti evropskim programima finansiranja za modernizaciju proizvodnje i stvaranja najsavremenijih građevinskih materijala

› Stimulacija komercijalnih banaka za posvećivanje međunarodnim fondovima kao što su KfW i EIB radi pomoći u ponudi povoljnih nisko-kamatnih zajmova za obnovu

› Vaučer sistem za porodice sa malim primanjima

› JPP modeli finansiranja

› Neusvajanje EPDB podzakonskih akata može negativno uticati na celu zemlju

› Nedostatak interesovanja među lokalnim bankama za finansiranje projekata

› Nepostojanje aktivnih i vitalnih ESCO u zemlji

› Nedostatak koordinacije donatora za dodatno podizanje nivoa EE svesti kroz demonstrativne projekte

› Nepostojanje “putokaza” građevinskog renoviranja

› Produbljenje ekonomske krize može da utiče na dobrobit građana i preusmeri njihovu pažnju na prioritete preživljavanja i može povećati siromaštvo stanovništva

› Finansijske šeme Međunarodnih banaka mogu propasti ako ih ne prati besplatna tehnička podrška i podsticajne isplate

SWOT Analiza - MAKEDONIJA

Page 66: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

4.4. Crna Gora

Slika 23. Mapa Crne Gore

66 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

Page 67: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Geografski podaci (slika 23):

» Montenegro, Crna Gora (MNE) je mediteranska zemlja locirana u jugoistočnoj Evropi, na Balkanskom poluostrvu.

» Crna Gora se prostire na površini od 13.812 kv. km. (13,452 km² zemljišta, 360 km² vode). » Susedne zemlje Crne Gore sa dužinom granica su: Albanija, Kosovo, Srbija, Bosna i Hercegovina i Hrvatska.

Administrativne i demografske informacije:

» Glavni i najveći grad Crne Gore je Podgorica sa 185.937 stanovnika, ili 30% ukupnog stanovništva Crne Gore, dok je Prestonica Cetinje (bivši sedište trona) sa 16.657 stanovnika, ili 2,7% ukupnog stanovništva.

» Rezultati popisa 2011. godine pokazuju da je broj stanovnika u Crnoj Gori neznatno opao (620.029) od poslednjeg popisa iz 2003. godine (620.145). Prosečna stopa rasta stanovništva je -0,705%.

» Prosečna starost stanovništva u Crnoj Gori je 37,2 godina, a 63,23% ukupnog stanovništva živi u gradskim naseljima, dok preostalih 36,77% živi u ruralnim naseljima.

» Najnaseljeniji gradovi su Podgorica sa 27,27%, a zatim Nikšić i Bijelo Polje sa stanovništvom od 75.282 (12,14%) i 50.284 (8,11%), respektivno.

Ekonomske informacije:

» U periodu 2002. - 2010. ekonomija Crne Gore beleži stalni porast, osim u 2009. godini, kada je usporen zbog globalne krize. U 2010. godini BDP Crne Gore je više nego udvostručio vrednost u odnosu na stanje iz 2002. godine. Najveći rast zabeležen je u 2007. godini, kada je BDP porastao za preko 10%. U 2009. godini privreda Crne Gore beleži indeks rasta BDP od -5,7%, u 2010. se blago oporavila i postigla je rast indeksa od 1,1%.

» Prognoze za rast u ovoj godini su 2% prema MMF-u i 2,5% prema podacima Ministarstva finansija CG. BDP Crne Gore u tekućim cenama u 2010. godini iznosi 3,1 milijardu evra, ili nešto više od 5.000 evra po stanovniku.

Informacije vezane za energetiku:

» Ukupna potrošnja energije u 2006. godini je 1,1 Mtoe, ili 0,009% od ukupne svetske potrošnje u smislu primarne energije (PE), dok stanovništvo zemlje čomo oko 0,01% svetskog zbira.

» U strukturi ukupne potrošnje primarne energije, najveći je udeo naftnih proizvoda (32,3%), uglja (30,1%), hidroenergije (19,6%) i drva i otpada (5,3%).

» Slika 24 prikazuje strukturu potrošnje energije u Crnoj Gori, i pruža informacije gde mere energetske efikasnosti treba da imaju najveći uticaj. Slučaj Crne Gore odgovara svetskom proseku, domaćinstava (zgradarstvo), koji predstavljaju 42% i proizvodnja - sektor industrije sa 40% ukupne energetske potrošnje.

» Kada su u pitanju potencijali ušteda energije, opšti cilj za sve namenske sektore je 9% ili 58,9 ktoe do 2018, dok je u zgradarstvu oko 23,6 ktoe.

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 67

Page 68: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

68 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

Slika 24. Potrošnja energije u Crnoj Gori (GWh), 2008 (Vujošević, 2012)

Procena potreba: » Treba uvesti jake podsticajne mehanizme

» Trebalo da budu dostupni novi inovativni i pristupačniji EE zajmovi.

» EE zakon treba sprovesti pravilno i blagovremeno.

» Sertifikaciju zgrada treba primeniti kao obaveznu meru.

» ESCO su od ključne važnosti i treba da budu razvijani.

» Trebalo bi organizovati kampanje podizanja svesti o EE uz učešće svih zainteresovanih strana (lokalne samouprave, javna preduzeća, finansijske institucije...) radi pozitivnijeg uticaj na primene EE.

Page 69: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 69

JAKE STRANE: SLABA STRANE:

› EE i RE prepoznati među nacionalnim prioritetima

› Čvrsti zakonodavni okvir

› Saradnja između energetskih istraživačkih institucija u regionu

› Povoljan geografski položaj

› Nedovoljan budžet za istraživanje i razvoj

› Nesprovođenje postojećih zakonskih propisa

› Nedostatak podsticaja

› Nizak nivo kupovne moći (nedostatak EE investicija)

› Nedostatak ciljanih EE kredita - pristup finansijama

› Odsustvo ESCO

› Nedostatak savremenih i sofisticiranih tehnologija, energetski intenzivna i često zastarela tehnologija i oprema

› Nedovoljno znanje o mogućnostima za racionalnu upotrebu energije

› EE kao nizak prioritet

MOGUĆNOSTI: PRETNJE:

› Veliki građevinski fond u potrebi za obnovom (potencijal za korišćenje RE i EE u zgradarstvu)

› Građevinska sertifikacija

› Usklađivanje sa standardima EU

› Smanjenje cena novih tehnologija - dostupnost

› Striktno sprovođenje zakona o EE

› Skupe tehnologije

› Nedostatak sredstava za EE

› Finansijske institucije - Nedostatak interesovanja (uglavnom strane banke) za inovacije

› Odsustvo Agencije za EE (različiti mehanizmi podrške)

› Nedostatak energetskog menadžmenta u zgradama

› Nedostupnost centralizovanih sistema grejanja

› Produžena finansijska kriza

SWOT Analiza - CRNA GORA

Page 70: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

4.5. SRBIJA

Slika 25. Mapa Srbije

70 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

Page 71: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Geografski podaci (slika 25):

» Srbija se nalazi u centralnom delu Balkanskog poluostrva. » Srbija se graniči sa Bugarskom na istoku, Rumunijom na severo-istoku, Mađarskom na severu, Hrvatskom

i Bosnom i Hercegovinom na zapadu, Crnom Gorom na jugo-zapadu i Albanijom i Makedonijom na jugu.

Administrativni podaci:

» Zemlja je podeljena na 29 upravnih okruga, sa 194 opština, 6.169 naselja, 207 gradskih naselja i 5.962 drugih naselja.

» Teritorija Beograda se prostire na površini od 322.268 ha (uže gradsko područje obuhvata 35.996 ha), i administrativno je podeljeno na 17 opština - 10 gradskih i 7 prigradskih opština.

Demografski podaci:

» Prema popisu stanovništva iz 2002, bilo je 1.576.124 građana u širem gradskom području, a 1.273.651 građanin u užem gradskom području.

» Broj stanovnika za 2009. i 2010. godinu kao i stopa rasta stanovništva su 7.334.937, 7.306.677 i -0.46% između ovih godina, respektivno.

Ekonomski podaci:

» Kao što se može zaključiti iz Tabele 1, iako je BDP po stanovniku cifra rastućeg trenda, uglavnom zbog efekta negativnog priraštaja, realna stopa rasta BDP ima opadajući trend sa najnižim vrednostima u 2009. zbog svetske ekonomske krize .

Tabela 2. BDP, BDP po glavi stanovnika i stopa rasta BDP između 2005. i 2010. (Lilić, 2012)

2005 2007 2008 2009 2010

BDP, miliona EUR 20.306 28.785 33.418 29.967 29.343

BDP, po stanovniku, EUR 2.729 3.900 4.547 4.093 4.016

BDP stvaran rast, % 5.6 6.9 5.5 -3.1 1.7

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 71

Page 72: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

72 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

Podaci vezani za energetiku:

» U 2008. godini, finalna potrošnja energije je 8,411 Mtoe, a uvozna zavisnost je 40%, dok je u 2010. godini bila 8.889 Mtoe, što znači povećanje od oko 5,7% nakon ekonomske krize.

» Slika 26 prikazuje konačnu potrošnju energije po sektorima za 2008. i 2010. godinu. Može se zaključiti da je učešće zgradarstva poraslo oko 10%, uglavnom zbog neprocenjenih potencijala štednje za starije zgrade i strukturnih promena u sektoru industrije (rušenje energetski intenzivne one)

(a) (b)

Slika 26. Finalna potrošnja energije a) u 2008, b) u 2010 (Lilić, 2012)

» U zgradarstvu oko 70% finalne potrošnje energije spada na stambene zgrade a preostalih 30% na komercijalne i javne zgrade.

» Slika 27 prikazuje potencijale za uštedu energije za sektore krajnjih korisnika u 2012. Ukupan potencijal je 125,4 ktoe a oko 18,7% spada na zgradarstvo. S druge strane, za 2018, totalni potencijal uštede će biti 752,445 ktoe a u zgradarstvu će biti 303.1 ktoe, što predstavlja 40% ukupne uštede energije.

Finalna potrošnja energije 2008

Industrijski sektor 33,60%

Drugi sektori, domaćinstva,

javni i komercijalni

sektor 38,30%

Sektor saobraćaja

28,10%

Finalna potrošnja energije 2010

Industijski sektor 27,0%

Drugi sektori, domaćinstva,

javni i komercijalni

sektor 48,0%

Sektor saobraćaja

25,0%

Page 73: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 73

Slika 27. Potencijali za uštedu energije po sektorima u 2012. godini

Procena potreba: » Renoviranje postojećeg građevinskog fonda je veliki neiskorišćeni potencijal za uštedu energije i

implementaciju mera za povećanje EE » Zgrade i stanovi izgrađeni pre 1970. skoro da nemaju toplotnu izolaciju. » Zgrade izgrađene pre 1980. imaju nezadovoljavajuću toplotnu izolaciju. » Preko 75% zgrada su sagrađene pre 1980. » Na ovim objektima su moguće najveće uštede energije, do 80%.

» Javni sektor treba da preuzme vodeću ulogu u renoviranju postojećih objekata, počev od svojih zgrada.

» Nacionalnu regulativu treba periodično pretresati i ojačati a sve zainteresovane strane treba da budu uključene u ovaj proces.

» Vlada bi trebalo da stalno poboljšava uputstva i svest za građane i druge zainteresovane strane u skladu sa najnovijim propisima, kako da se primenjuju mere energetske efikasnosti u domaćinstvima i investira u povećanje energetske efikasnosti, naročito u zgradarstvu.

Ukupni potencijal ušteda enegije 2012 (125,4 ktoe)

Industrijski sektor 56,60 ktoe

Sektor saobraćaja 45,30 ktoe

Drugi sektori, domaćinstva,

javni i komercijalni

sektor 23,50 ktoe

Page 74: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

74 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

JAKE STRANE: SLABE STRANE:

› Zakonodavni okvir - uglavnom razvijen › Zeleni tarifni sistem za proizvodnju električne energije

korišćenjem obnovljivih izvora energije i kombinovanom proizvodnjom toplote i struje

› Prisustvo finansijskih instrumenata za štednju energije, kao što su fondovi, subvencije, zajmovi, donacije i krediti Razvijeni bankarski sektor

› Osnovane su dve agencije u energetskom sektoru: › Agencija za energetsku efikasnost Republike Srbije (SEEA) - › Vladina izvršna agencija (od 7. oktobra 2012, pripojena sa

novoosnovanim Ministarstvom energetike, razvoja i zaštite životne sredine - MERZ);

› Agencija za energetiku Republike Srbije (AERS, SEA) - nezavisna

› regulatorna agencija › Fond za zaštitu životne sredine je spojen, od 7. oktobra

2012, sa novoosnovanim Ministarstvom energetike, razvoja i zaštite životne sredine - MERZ);

› EE samo-investiranje u zgradarstvo: manji deo potrošača ima svoj finansijski potencijal za samo-investiranje u poboljšanje EE

› Projekat primene energetske efikasnosti centralnih i lokalnih vlasti

› Odsustvo finansijskih mehanizama poput nezavisnog finansiranja, ugovora o energetskom učinku, ugovora garancije energetske štednje, i drugih sličnih mehanizama

› Delimično urađena legalizacija ilegalnih objekata

› EE samo-investiranje u zgradarstvu: najveći deo stanovništva i potrošača energije nema dovoljan finansijski potencijal da samostalno ulažu u EE.

› Nedovoljna motivacija za ulaganje u EE aplikacije

› Beli sertifikati - ovaj mehanizam još uvek nije prisutan.

› Nepostojanje razvijenog ESCO modela i ESCO tržišta

› Spora praktična primena usvojenih zakona

› Nedostatak nacionalnog sistema prikupljanja podataka o energetskom učinku zgrada

MOGUĆNOSTI: PRETNJE:

› Zakonodavni okvir - završiti relevantne zakone i odgovarajuće podzakonske akte

› Usvajanje Zakona o racionalnoj upotrebi energije (trebalo bi da bude usvojen u 2012. godini): Po ovom zakonu treba da bude:

› Uspostavljanje Fonda za energetsku efikasnost, smanjenje ili oslobađanje EE aplikacija od poreza

› Doprinos procene građevinskog energetskog učinka / sistema sertifikacije građevinskog energetskog učinka razvoju tržišta

› Stimulisanje javno-privatnog partnerstva › Razmensko tržište dobrovoljnih emisija u fazi razvoja, sa

nekim uvodnim projektima › Povećanje budžeta za Istraživanje i razvoj Energetski

efikasnih tehnologija › Uspostavljanje Informacionog sistema integrisanog

upravljanja u Sektoru energetike (ISIU, IMIS) › Renoviranje postojećeg građevinskog fonda - veliki

potencijal za uštedu energije

› Tržišna organizacija i poremećaji cena koji sprečavaju kupce u proceni prave vrednosti energetske efikasnosti;

› Stvaranje Problema podeljenih podsticaja kada investitori ne mogu da uživaju prednosti poboljšane efikasnosti (klasičan slučaj gazda-stanar situacije);

› Transakcioni troškovi kada su troškovi razvoja projekta visoki u odnosu na potencijalne uštede energije.

› Nedostatak razumevanja EE investicija,

› Percepcija EE investicija kao komplikovanih i rizičnih, sa visokim transakcionim troškovima obeshrabruju investitore.

› Energetske tarife i pariteti različitih goriva obeshrabruju EE investicije;

› Institucionalna tendencija ka investicijama na strani ponude.

› Trenutna nepovoljna ekonomska situacija u zemlji kao i u svetu.

SWOT Anaiza - SRBIJA

74 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

Page 75: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

4.6. Turska

Slka 28. Mapa Turske

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 75

Page 76: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

76 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

Geografski podaci (slika 28):

» Turska se može nazvati evroazijskom zemljom koja se nalazi u zapadnoj Aziji i istočnoj Trakiji u jugoistočnoj Evropi.

» Teritorija Turske je preko 1.600 kilometara dužine i 800 km širine. » Površina Turske, uključujući i jezera, se prostire na 783.562 kvadratnih kilometara, od kojih je 755.688

kvadratnih kilometara u jugozapadnoj Aziji i 23.764 kvadratnih kilometara u Evropi. Turska je 37. zemlja na svetu po veličini.

» Turska je u vremenskoj zoni GMT+2 standardnog vremena.Vremenska razlika između najistočnijeg i najzapadnijeg dela je 76 minuta.

Administrativni podaci:

» Teritorija Turske je podeljena na 81 administrativnu pokrajinu (vilajet), glavni grad Turske je Ankara. » Provincije su organizovane u 7 regiona, Marmarski, Egejski, Crnomorski, Centralno-anatolijski, Istočno-

anatolijski, Jugoistočno-anatolijski i Mediteranski, za statističke svrhe, međutim, oni ne predstavljaju administrativnu strukturu.

» Svaka pokrajina je podeljena na okruge, sve ukupno 923 okruga. Najgušće naseljena pokrajina i pred-republikanska prestonica Istanbul je finansijsko, ekonomsko i kulturno središte zemlje.

Demografski podaci:

» Populacija Turske (2010.) je 73.728.928 po Turskom statističkom instituta (TSI), dok prema podacima za 31. decembar, 2011, stanovništvo Turske broji 74.724.269, od toga skoro tri četvrtine živi u gradovima.

» Iako porast stanovništva između 2010 i 2011 iznosi 1,35%, prema TSI, stanovništvo će se povećavati u proseku za 1,25% svake godine između 2010-2015. Štaviše, procenjuje se da će turska populacija 2050. brojati oko 94.600.000, s obzirom na povećanje od 0,18% između 2045 i 2050 (slika 29).

» Turska ima prosečnu gustinu naseljenosti od 97 stanovnika po km². » Starosna grupa 15-64 čini 67,4% ukupnog stanovništva; starosna grupa 0-14 čini 25,3%, dok su građani

stari 65 godina i više zastupljeni sa 7,3%.

Page 77: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 77

Slika 29. Poređenje godišnje stope rasta u gornjem i srednjem sloju prihoda, Evrozone i Turske (Adžuner, 2012)

Ekonomski podaci:

» Kako je najavljeno 2. aprila 2012; BDP Turske u 2011. godini je iznosio 772,3 milijardi američkih dolara, što znači da je u odnosu na 2010, turska ekonomija porasla oko 5,2% (Slika 30)

Slika 30. BDP Turske između 1990. i 2010. godine (Adžuner, 2012)

Page 78: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

78 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

» Ovaj rast je 2010. iznosio oko 9% u u odnosu na 2009, što je uglavnom efekat ekonomske krize vićen u 2008. i 2009. godini (pad BDP-a od 0,66% i 4,83%, respektivno) (Slika 31).

Slika 31. Rast BDP-a Turske između 1990. i 2010. godine (Adžuner, 2012)

» Pored toga, kako je najavila TSI u septembru 2012, prvih 6 meseci BDP Turske je porastao oko 3,1% u odnosu na isti period 2011. godine u pogledu fiksnih cena.

Podaci vezani za energetiku:

» Prema nedavno usvojenim (25. februara 2012. godine)”Strategijama energetske efikasnosti za Tursku (2012-2023)” u periodu 1998-2008; sledeći podaci se mogu izvesti (Tabela 3), o ukupnoj energiji / potrošnji električne energije u sektorima industrije, građevine (stambene, komercijalne/uslužne, saobraćajne).

Tabela 3. Povećanje ukupne, industrijske, građevinske (stambene, komercijalne/uslužne), saobraćajne sektorske ukupne energetske potrošnje i ukupne potrošnje električne energije (Adžuner, 2012)

Povećanje ukupne energetske potrošnje 3.81%/godišnje

Industrijski sektor 3.56%

Stambene zgrade 3.49%

Komercijalne/uslužne zgrade 7.44%

Saobraćajni sektor 4.07%

Povećanje ukupne potrošnje električne energije 7-8%/godišnje

Page 79: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 79

» Tabela 4 prikazuje ukupnu energetsku tražnju, domaću proizvodnju i vrednost energetskog uvoza, kao i odnos domaće proizvodnje u zadovoljenju koeficijenta potražnje za 1990. i 2010. godinu, zajedno sa procentualnim promenama. Prema datim informacijama, dok ukupna energetska potražnja raste oko 106%, odnos domaće proizvodnje radi zadovoljenja ove tražnje opada oko 40%. Drugim rečima, uvozna zavisnost raste oko 182% između 1990. i 2010. godine.

Tabela 4. Ukupna energetska tražnja, domaća proizvodnja, uvoz energije i odnos domaće proizvodnje u zadovoljenju potražnje između 1990. i 2010. godine sa % promena (Adžuner, 2012)

» Pored toga, za period 2010-2030, potreba za investicijama radi zadovoljenja povećanja tražnje je oko 225-280 milijardi $ po izjavi Regulatornog organa za energetsko tržište.

Slika 32. Ukupna potrošnja energije a) po primarnim energetskim izvorima i b) po sektorima (2010.) (Adžuner, 2012)

» Slika 32 prikazuje vrednosti energetske potrošnje prema primarnim izvorima energije i po sektorima za 2010. godinu. Kao što se može videti na slici, zavisnost od fosilnih goriva je skoro 93%. Štaviše, nakon sektora industrije, građevina, sačinjena od stambenih i komercijalnih objekata, je na drugom mestu, u smislu ukupne energetske potrošnje.

1990 2010 Change

Ukupna energetska tražnja (Mtoe) 52,9 109,2 ↑ 106%Domaća proizvodnja (Mtoe) 25,6 32,4 ↑ 26%Uvoz energije (Mtoe) 30,9 87,4 ↑ 182%

(a) (b)

Page 80: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

80 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

Slika 33. Ukupna potrošnja električne energije (a) po primarnim energetskim izvorima i b) po sektorima (2009) (Adžuner, 2012)

» Ukupna potrošnja električne energije u skladu sa primarnim izvorima energije i sektorima za 2009 je predstavljen na slici 33. Opet, proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva čini 81% od ukupnog broja. Na strani potrošnje, zgradarstvo, uključujući stambene i komercijalne objekte, vladine kancelarije, nalazi se na prvom rangu sa 46% udela.

» Tabela 5 daje potencijale energetske uštede za različite sektore industrije i građevina. Može se reći da za struju, stambene i komercijalne zgrade imaju isti potencijal, dok za toplotnu energiju stambene zgrade imaju oko dva puta više potencijalne uštede nego komercijalne zgrade.

Tabela 5. Sektorski potencijali energetske uštede (Adžuner, 2012)

(a) (b)

Sektor Potencijal uštede energije, %Električni Termalni Opšti

IndustrijaGvožđe-čelikTekstilnaPapirnaŠećernaStakloKeramičkaHemijskaPrehrambenaCement

2157222610

1930214634

15-2015-30

257

GrađevineStambeneKomercijalne

2929

4620

Page 81: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 81

Procena potreba: » Postoji potreba za zajedničke studije srodnih vladinih institucija i za bolje / rasprostranjenije nacionalne

agencije(a) za implementaciju (e) formacija je od ključnog značaja.

» Ono što je ciljano u pogledu EE zgrada treba da bude jasno definisano kako bi se videle razlike sa onim što se realizuje u aplikaciji.

» Sekundarno zakonodavstvo treba osnažiti, odnosno rehabilitovati Sertifikaciju energetskog učinka imajuću takođe u vidu postojeće objekte.

» Obavezno premeravanje i revizija energetske efikasnosti zajedno sa bonus-malus radi formiranja baze podataka i dobrog monitoringa tj. poznate potencijale štednje, referentne vrednosti su veoma važne.

» Trebalo bi definisati i primeniti Vladine podsticajne mere u zgradarstvu, tačnije počevši počev od komercijalnih građevina. U Srednjoročnom planu po prvi put je potreba za energetsku efikasnost najavljena kao nezaobilazna akcija Vlade u oktobru 2012. godine i sada je potrebno odgovarajuće planiranje.

» Javno-privatna partnerstva, ugovore o energetskom učinku, finansijske aplikacije trećih strana treba razmotriti za demonstraciju i formiranje najboljih praksi.

» Treba razvijati baza podataka EE i RE tehnologiju za viši stepen implementacije.

» Treba obezbediti niskokamatne zajmove / kredite, poreske olakšice za EE materijale, opremu.

» Prevazilaženje informacione prazninu ima veliki značaj za veće uključenje privatnog sektora i javnosti.

Page 82: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

82 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

JAKE STRANE: SLABE STRANE:

› Razvijeno EE zakonodavstvo u fazi implementacije (u skladu sa Direktivama EU)

› Razvijena aplikacija za energetskog menadžera i upravljanje zajedno sa revizijom energetske efikasnosti

› Razvijena i konkurentna građevinska industrija

› Razvijeno tržište ESCO

› Razvijena Sertifikacija energetskog učinka pod primenom od strane ministarstava

› Povećano interesovanje domaćih finansijskih institucija koje nude različite vrste EE zajmova / kredita

› Zeleni tarifni sistem za obnovljive izvore energije / kogenerisane integracije za zgrade

› Uključivanje EE u ekološkim strategijama

› Mnogo briga o EE u sektoru industrije umesto građevinama

› Nedovoljni građevinski fond, podaci o informacijama vezanim za energetiku, formiranje i praćenje datoteke

› Prisustvo bespravne gradnje i nelojalne konkurencije u građevinskoj industriji

› Nerazvijeni finansijski mehanizmi poput javno-privatnog partnerstva, nezavisnog finansiranja, ugovora o energetskom učinku,

› Nedovoljno EE samo-investiranje u zgradarstvu

› Nedovoljna informacija / motivacije za ulaganje u EE aplikacije kod potrošača

› Odsustvo laboratorija za testiranje EE građevinskog materijala

› Nedostatak dobre demonstracije na renoviranju postojećih objekata

MOGUĆNOSTI: PRETNJE:

› Visoki potencijali za uštedu energije, posebno u državnim zgradama

› Obavezne revizije energetske efikasnosti po novim strategijama EE

› Razvoj sertifikacija energetskog učinka građevina, posebno za evaluaciju postojećih objekata

› Raznovrsnost međunarodnih finansijskih izvora

› Razvijeno tržište razmena dobrovoljnih emisija

› Povećanje budžeta za Istraživanje i razvoj energetski efikasnih tehnologija

› Razvoj eko-etiketiranja opreme za energetsko konzumiranja

› Dobrovoljna LEED, BREAM itd sertifikacija je u primeni imajući u vidu društvenu odgovornost i konkurentnost

› Velika zemlja sa različitim klimatskim uslovima, kao i vrstama građevina

› Veće razmatranje ponude nego potražnje

› Nedefinisanost EE / pametnih / zelenih zgrada kao cilja

› Nepostojeći akcioni plan renoviranja građevina, odnosno rizik od neodražavanja zakonskog sadržaja kroz implementaciju

› Visok nivo birokratije, nedostatak koordinacije

› Ne sasvim poznate prosečni / maksimalni potencijali uštede, referentne vrednosti za različite tipove zgrada

› Nedefinisanost vladinih podsticaja za zgrade

› Nepovoljni zajmovni / kreditni uslove nacionalnih banaka, odnosno primena visoke kamatne stope

› Diskusija o javno-privatnom partnerstvu, tj. odlaganje demonstracionih projekata

› Više brige za uslove udobnosti nego EE

› Nedovoljno predstavljanje EE koristi za potrošače radi svesti, odnosno tarifne strukture

SWOT Analiza - TURSKA

Page 83: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 83

‘na pravi način razvijena i vođena administrativna tela, kao što su institucije, su ključne za uspostavljanje EE u celoj državi

kroz konstantnu kontrolu, nadzor i verifikaciju’

Page 84: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

84 / Financing Energy Efficiency in Buildings - Perspektive za budućnost

Nakon rezimiranja trenutnog stanja u partnerskim zemljama; Albaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj u okviru EUbuild EE projekta, poređenje njihovih respektivnih situacija je sprovedena u skladu sa dole-navedenim naslovima:

» opšti pokazatelji (stanovništvo, BDP, primarna proizvodnja energije, finalna potrošnja energije, potencijali uštede energije, emisije CO2 itd)

» pravni i institucionalni okviri prisutni u zemlji za EE, » mere / aplikacije vezane za EE, » mogući / alternativni mehanizmi finansiranja » izgledi za budućnost zemlje u EE » preporuke za realizaciju onoga što je planirano za EE u budućnosti

5 POREDJENJA PARTNERTSKIH

EUbuild EE ZEMALJA

Page 85: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 85

5.1. Opšti pokazatelji

Tabela 6 rezimira poređenje partnerskih zemalja u pogledu stanovništva, godišnjeg priraštaj stanovništva, BDP-a, godišnje stope rasta BDP-a, obrazovanja / stope pismenosti, stope građevinske raspodele, potreba nelegalne upotrebe / obnove / renoviranja, stope potrebe za novim zgradama, primarnog snabdevanja energijom, primarne i finalne potrošnje energije, ukupnih / građevinskih / industrijskih / saobraćajnih potencijala uštede energije i na kraju godišnje emisije CO2 u sadašljosti (2010. godina je izabrana kao najsvežiji podatak jedinstven svim zemljama) i za 2020. godinu radi razmatranja buduće perspektive.

Kada se uporede stope rasta stanovništva ovih šest zemalja (Tabela 1), Crna Gora ima najmanju populaciju dok je Turska najnaseljenija dok Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija imaju negativnu stopu rasta stanovništva. Najniža stopa je za -4,6% za Srbiju i najviša je Turska sa 1,25%. Ovi trendovi su skoro projektovni za 2020 za Albaniju (sa rastućim trendom) i Tursku (sa opadajućim trendom), kao i za ostale, iako ne postoje podaci u tim slučajevima.

U slučaju stope rasta BDP, u 2010, Albanija i Turska (nakon ekonomske krize, 9% je najviša dostignuta vrednost) imaju najviše stope, dok Crna Gora i Srbija ima najniže stope. Ove razlike su uglavnom zbog razlika u strukturi sektora dodatne vrednosti. Za budućnost, očekuju se prosečne vrednosti za Albaniju i Tursku. S druge strane, za Srbiju se očekuje povećanje na 5,2% u 2018. godini u odnosu na 1,7% u 2010, na šta najviše može uticati moguća integracija u EU.

Primećeno je da pokazatelji vezanii posebno za zgradarstvo; stopu građevinske raspodele, potreba ilegalne upotrebe / obnove / renoviranja i potrebe za novim građevinama nisu obezbeđena i razjašnjena u većini zemalja. Ovo ukazuje da podatke nije moguće pravilno pratiti / verifikovati. S druge strane, ovi osnovni podaci su veoma važni za EE studije, odnosno određivanje referentnih vrednosti za energetsku sertifikaciju i prave potencijale uštede energije, kao i pouzdane studije prognoziranja, i trebalo bi da bude dobar monitoring / verifikacija sistema u partnerskim zemljama .

Da bismo razumeli situaciju partnerskih zemalja u pogledu snabdevanja energijom i obrazaca potrošnje, analizirani su osnovno snabdevanje energijom, primarna potrošnja energije i finalna potrošnja energije . Iz ponuđenih cifri, može se zaključiti da postoje gubici u distribuciji i prenosnim sistemima. Pored toga, ako su ovi sistemi veoma stari, ovi gubici se povećavaju i takođe kvalitet energije se smanjuje. Ova pitanja su važna za utvrđivanje tačne cifre energetske isporuke / potražnje / potrošnje . Osim toga, treba imati u vidu da, što se može zaključiti iz cifri ovih pokazatelja za 2020, studije predviđanja su u fazi realizacije, međutim, obim tih projekcija treba proširiti uključivanjem alternativnih EE i RE strategija, što znači više scenarijskih analiza je potrebno.

Kada su ispitivani pokazatelji u vezi sa potencijalima energetske uštede, vredi uvideti da skoro sve zemlje imaju analize za potencijale za trenutnu situaciju (2010) i za budućnost (2020) u pogledu EE studija. Konkretno u zgradarstvu, razlika između stambenih i poslovnih objekata je od ključnog značaja. Samo za Albaniju je to razmotreno i za Tursku je obavljen obračun potencijala uštede stambenih zgrada. Ali, nije obavljena analiza saobraćajnog sektora za Tursku. Kada su EE i RE opcije predmet scenarijskih i proračunskih studija zajedno sa odgovarajućom bazom podataka o ovim opštim parametrima, ukupni ili sektorski određeni potencijali uštede energije će biti više ostvarivi.

Page 86: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

86 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

Tabela 6. Poređenje opštih indikatora za 2010. i 2020. godinu (Adžuner, 2012)

Indikator ALBANIJA BiH MAKEDONIJA CRNA GORA SRBIJA TURSKA

Trenutno 2020 Trenutno 2020 Trenutno 2020 Trenutno 2020 Trenutno 2020 Trenutno 2020

Populacija 2.985.7072010

3.320.000 3.843.1262010

2.055.004 2010

2.106.374 620.0292010

7.306.6772010

73 728 9282010

87 759 000

Godišnji rast populacije

% 0.02852010

% 0,162012

% -0,41%2010

Očekuje se da bude

negativno

% 0,212010

% -0,705 % -0.462010

% 1.252010

% 1.0

BDP 9.013 miliona €

2010

16.7 miliona €

2020

12.500miliona €

2010

7.058 miliona €

2010

3.100 miliona €

2010

29.343 miliona €

2010

563.000 miliona €

2010

Godišnji rast BDP-a

% 82010

% 52020

% 22010

% 2,92010

% 1,12010

% 1,72010

% 5,22018

% 92010

% 52020

ObrazovanjeStepen pismenosti

99 % 100 % Muškarci 94,1%

Žene 78%

97 % 97.7% 96,4 % Muškarci 96,8%

Žene 80,4%

Stopa raspodele građevina

90-95.000 porodica

2012

95-100.000 porodica

2015

1.054.613domaćinstva

2010

1.292.600 domaćinstva

2020

Broj 314.704domaćinstva

2011

2.847.000stanova2008

19-20 miliona

domaćinstva2012

Ilegalno/Restorirano/Renovirano

166.00078.400

117.600

264.000198.000264.000

Nema pod.Nema pod.Nema pod.

Nema pod.Nema pod.Nema pod.Estimation

2012 – 2018: 40

miliona m2 stambeno

i 12 miliona m2

komercijalno

Nema pod./Nema pod./41 zgrada renovirano

80-100.000Nema pod.Nema pod.

>1.000.000Nema pod.Nema pod.

71.6% domaćinstva

ilegalno

Potreba za novom gradnjom

777.5922004

978.9612015

568.033 m2 2010

7560 objekata

2012-2023

Definitivno je navedeno da pored energetike i ekonomije, pitanja životne sredine bi trebalo da budu na dnevnom redu zemalja, tj. efekta staklene bašte (GHG), pošto su EE i RE strategije od najvišeg značaja za ublažavanje ovih emisija. Među GHG, najvažniji je ugljen-dioksid (CO2), korisno je takođe da partnerske zemlje daju značaj ovom problemu (samo su vrednosti za Srbiju veoma stare).Samo Albanija, Makedonija i Turska imaju cifre za projekcije u budućnost. Dakle, kontinuirano praćenje CO2 kao i drugih GHG imaće pozitivan uticaj na prikazivanja sekundarnih efekata imlementacija EE / RE radi stvaranje jače svesti i savesti ne samo o energije (smanjenje potrošnje energije),

Page 87: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 87

Tabela 6. Nastavak

Snabdevanje primarnom energijom TOE/godišnje

2.037 Mtoe2010

3.600 Mtoe2020

5.95 Mtoe 2010

2.947 Mtoe2010

1.1 Mtoe 2010

15,531 Mtoe2010

109.3 Mtoe 2010

255 MtoeBez merača232 Mtoe Sa meračem

Potrošnja primarne energije

1.879 Mtoe2010

3.320 Mtoe2020

5.1 Mtoe2010

2.837 Mtoe 2010

0.717 Mtoe 2010

12.194 Mtoe2010

106 Mtoe2010

222 Mtoe

Finalna potrošnja energije TOE/godiišnje

1.720 Mtoe2010

3.030 Mtoe 3.48 Mtoe2010

1.899 Mtoe 2010

2.703 Mtoe 0.714 Mtoe 2010

1.1 Mtoe (medium scenario)

8.889 Mtoe2010

10.128 Mtoe bez merača9.376 Mtoesa meračem2018

80.574 Mtoe2010

170 Mtoebez merača152 Mtoe sa meračem

Ukupan potencijal uštede energije

414.5 ktoe2012

583 ktoe2020

160 ktoe 2012

1300 ktoeu periodu 2012 -2018

66,10ktoe2012Cilj

199,78ktoe2018cilj

7.2 ktoe per godišnje

58.9 ktoe 2018cilj

125.4 ktoe2012

752.45ktoe2018

Potencija uštede zgradarstva

96.8 ktoe -Stambeno86.4 ktoeUsluge

136 ktoeStambeno121 ktoeUsluge

70 ktoe 2012

190 ktoeu periodu 2012 -2018

12,59 ktoe 64,70 ktoe 2.94 ktoe 23.56 ktoe 23,5 ktoe2012

303,1ktoe2018

3058 ktoe2015Stambeno

4750 ktoeStambeno

Potencijal uštede industrijskog sektora

107.5 ktoe 151.5 ktoe 90 ktoe2012

700 ktoeu periodu 2012 -2018

40,96 ktoe 90,45 ktoe 2.25 ktoe 18 ktoe 56.6 ktoe2012

7378 ktoe2015

11478 ktoe

Potencijal uštede saobraćajnog sektora

123.8 ktoe 174.5 ktoe No potentials

400 ktoeu periodu 2012 -2018

12,55 ktoe 44,63 ktoe 1,37 ktoe 11 ktoe 45.3 ktoe 2012

Emisija CO2tona CO2/godišnje

4.969 Mton/godišnje 2010

8.053 Mton/godišnje 2020

19,47 Mton 2010

11.815 Mton/godišnje 2008

12.853Mton/godišnje 2020

2.98mil Ton CO2/godišnje2005

80.803 M tCO2eq 199066.346 MtCO2eq 1998

369.65 Mton CO2eq

706 Mton CO2eq bez merača609 Mtonsa meračem

Indikator ALBANIJA BiH MAKEDONIJA CRNA GORA SRBIJA TURSKA

Trenutno 2020 Trenutno 2020 Trenutno 2020 Trenutno 2020 Trenutno 2020 Trenutno 2020

Page 88: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

88 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

5.2. Zakonodavni okvir

Što se tiče studija i implementacija energetske efikasnosti, prva stvar koju treba uzeti u obzir je relevantni zakonski okvir, koji se sastoji od obaveznih EE implementacija kao i podsticaja / kazni. Tabela 7 predstavlja poređenje partnerskih zemalja na osnovu prisustva EE zakona, propisa o građevinskom energetskom učinku (GEU - BEP), EE strategije i EE nacionalnog akcionog plana (NEEAP).

Tabela 7. Poređenje EE zakonodavnog okvira (Adžuner, 2012)

Kao što se može videti iz Tabele 7, samo u Turska i Crna Gora imaju zakon o EE, dok Albanija, BiH i Srbija imaju nacrt (neratifikovan još uvek). U Makedoniji, Zakon o energetici se bavi pitanjima energetske efikasnosti i nema posebnog zakona o EE.

BEP (GEU) regulativa je veoma bitno zakonodavstvo za energetsku sertifikaciju zgrada; implicirajući EE reviziju, odlučnost EE potencijala uštede energije i energetskih kodova i EE implementacija za dobijanje barem potrebne klase, koja je postavljena ovom uredbom. Albanija i Crna Gora za sada ne razvijaju ovu regulativu. S druge strane, treba naglasiti da bi ovaj propis trebalo da bude kompatibilan za pravilne implementacije.

Drugi korak da bi zemlje imale dobre zakone je da razviju nacionalne strategije EE i njihove akcione planove. Iako su sve partnerske zemlje razvile strategiju EE, samo Turska nema nacionalni akcioni plan (u pripremi). Strategija definiše šta su osnovni ciljevi, zadaci i potrebne aktivnosti, dok akcioni planovi obuhvataju odgovarajuće prave akcije koje daju uputstva sektorima energetskog konzumiranja. Druga kritična tačka je da ove strategije i planovi treba preispitati periodično nakon dobijanja rezultata implementacija u smislu određenja ciljeva i realizacija.

Zakono ALBANIJA BiH MAKEDONIJA CRNA GORA SRBIJA TURSKA

EE zakon Nacrt EE zakona Nacrt EE zakona Zakon o energetici EE zakon Nacrt EE zakona EE zakon

GEU (BEP) regulativa

Još uvek nerazvijen

Postoji PostojiNema posebnog propisa

Postoji BEP TR

EE strategy

Albanska nacionalna energetska strategija jun 2003/2008-2010

Postoji i u FBH (2009) i u RS (2012)

Strategija EE Republike Makedonije do 2020

Postoji PostojiStrategija EE Turske 2012-2023

Nacionalni akcioni plan EE

Nacionalni akcioni plan 2009-2018

Nacionalni akcioni plan EE

EE strategy of Turkey 2012-2023

PostojiNacionalni akcioni plan za EE 2010-2012

Ne postoji

Page 89: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 89

5.3. Institucionalni okvirOsim važećim propisima, odgovorne institucije treba da budu definisane u različitim strukturama, kao što su centralne / lokalne vlasti, agencije i privatni sektori. Kao što se može videti iz Tabele 8, u svim partnerskim zemljama, centralna vlast je definisala EE srodne studije kod relevantnog/ih ministarst(a)va. U pogledu lokalnih samouprava, osim Crne Gore i Turske, aktivne su u EE studijama. U Turskoj, na primer, ne postoji odredba u pogledu obaveznih primena u lokalnim samoupravama i postoji veoma malo primera samofinansiranih projekata EE. Treba istaći da su lokalne vlasti jedan od ključnih aktera za pravilne implementacije EE na licu mesta kao demonstracionih projekata, počev od svojih zgrada uz primenu različitih mehanizama finansiranja. Dakle, oni bi trebalo da budu aktivno uključeni u aktivnosti EE. Tabela 8. Poređenje institucionalnog okvira (Adžuner, 2012)

Institution ALBANIJA BiH MAKEDONIJA CRNA GORA SRBIJA TURSKA

Vladino nadležno ministarstvo

Ministarstvo ekonomije, trgovine i energetike

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH

Ministarstvo ekonomije, Ministarstvo saobraćaja i komunikacija, Ministarstvo za lokalnu samoupravu

Ministarstvo ekonomije

Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku Ministarstvo životne sredine, rudarstva i prostornog planiranjaNakon 26. jula 2012: Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine - MERZMinistarstvo građevinarstva i urbanizma

Ministarstvo za energetiku i prirodne resurseMinistarstvo životne sredine i prostornog planiranja

Lokalna samouprava

Infrastrukturna kancelarija koja se bavi i energetskim pitanjima

Kantonalna ministarstva odgovorna za energetska pitanja u FBiH, opštine u RS

Sve jedinice lokalnih samouprava (84 opština plus Skoplje)

Neaktivna ali članci u zakonu o EE je više naglašavaju

Osnovano pet Regionalnih centara za energetsku efikasnost (RCEE)

Samofinansiranje Sporazum gradonačelnika

Agencija Državne institucije Ne postoji

Agencija za energetiku;Regulatorna komisija za energetiku

Regulatorna agencija za energetiku se ne bavi energetskom efikasnošću

Agencija za energetsku efikasnost Republike Srbije (SEEA) - Vladina - (pripojena 7. oktobra 2012. novoosnovanom Ministarstvu energetike, razvoja i zaštite životne sredine)Srpske Agencija za energetiku (SEA) - nezavisna

Ne postoji

Privatni sektor

Nedovoljno interesovanja

Nedovoljno interesovanjaStvari se poporavljaju

Privatni sektor je uključen, ali ne na željenom nivou zbog nedostatka pravnog okvira.

Nedovoljno interesovanja, posebno ako govorimo o bankama

Privatni sektor, ME je zainteresovno EE pitanjima, ali bi moglo i više.

Uključeni ali nedovoljno

Page 90: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

90 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

Ako su sve ove aktivnosti centralizovane, može biti vrlo teško da se raspodele, kontrolišu i prate, na odgovarajući način. Iz Tabele 8, osim Bosne i Hercegovine i Turske, ostale zemlje imaju drugačije strukturirane agencije. (Agencija za energetsku efikasnost Republike Srbije (SEEA) - (pripojena 7. oktobra 2012. novoosnovanom Ministarstvu energetike, razvoja i zaštite životne sredine) Ovo je takođe važno za formiranje tržišta, zajedno sa privatnim sektorom, uz NVO, kao i kontrolu odgovarajućih tržišta. Kako se navodi, interes privatnog sektora treba da se obezbedi za održivo tržište korišćenjem postojećih ili stvaranjem novih finansijskih mehanizama štedeći energiju.

5.4. EE aplikacije / mere koje ciljaju zgradarstvo

Kao sledeći korak nakon zakonskih i institucionalnih osnova, na tržištu, obavezni su definisanje i obavezno ili dobrovoljno sprovođenje EE aplikacija / mera za štednju energije, ekonomije i životne sredine. Tabela 4 rezimira različite EE aplikacije / mere i njihovo prisustvo u partnerskim zemljama.

Jedna od osnovnih razlika između zemalja je definicija energetskih revizora i menadžera. Osim Turske, ostali imaju i energetske menadžere i energetske revizore. U Turskoj, s druge strane, energetski menadžer je definisan kao odgovoran za upravljanje i revizije zajedno. Pored toga, u Turskoj, obavezne prijave su određene za masovnu (na osnovu energetske potrošnje ili građevinskog područja) industriju i građevine. Kako se ovo može smatrati osnovnim za utvrđivanje postojećeg stanja, potencijale uštede energije, moguće / važeće mere EE štednje, itd, obavezne prijave će biti korisne.

U svetu postoje dva standarda (vrlo bliska jedan drugom u smislu sadržaja) za energetski menadžment: EN 16001 i ISO 50001 sa istim imenom kao “Energy Management Systems” (Sistemi energetskog upravljanja). Kao i svi poznati, EN je standard za “Evropskog komiteta za standardizaciju (CEN)” i ISO označava za Međunarodnu organizaciju za standardizaciju. EN 16001 je objavljen u 2009, dok je ISO 50001 u 2012. Nakon prelaznog perioda, ISO 50001 će biti jedini standard koji se primenjuje. Dakle, trebalo bi države da počnu da usvajaju ovaj standard, jer to pomaže stalnu i stabilnu aplikacije EE i takođe je dobar sistem monitoringa i verifikacije.

Može se jasno reći, da iz primera razvijenih zemalja, kao što su članice EU, “Energetske agencije imaju važnu ulogu u oblasti EE i RE imajući veću moć da urade više. “

Page 91: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 91

Tabela 9. Poređenje aplikacija / mera EE usmerenih na zgradarstvo (Adžuner, 2012)

Energetski menadžer

Nema primeneNe postoji obaveza

Definisano kao radno mesto u Zakonu o energetici.Sve veće odgovornosti, ali nije definisano kao profesija.Već postojeće mesto u nekim opštinama.

Priznata od strane zakona o EE, ali ne u praksi. Preporučeno kao ovlašćeno lice za obavljanje energetske revizije

Prisutan, ali šira primena na pravnoj osnovi treba biti uspostavljena

Postoji i obavezan po Zakonu o EE

Energetski revizor

Zvanično još uvek nije overen ali je značajan broj stručnjaka iz ove oblasti na obuci

Postoji program za obrazovanje energetskih revizora u građevinama. Nakon ispita, mogu da obavljaju reviziju.

Definisano Zakonom o energetici.

Postoji oko 40 sertifikovanih energetskih revizora

Postoji ali šira primena na pravnoj osnovi treba da bude uspostavljena zakonodavstvom

Nema primene

EE revizija Deo novog nacrta zakona o EE

Obavezna u objektima u FBiH (novim i renoviranim), u RS ne postoji zakon na snazi.

Metodom od slučaja do slučaja, ali još nije definisano u detaljima. Kada Pravilnik o EPB bude usvojen biće potrebno za nove objekte i objekte koji će pretrpeti veliku rekonstrukciju.

Obaveza za velike potrošače energije i objekte koji korisne površine veće od 1000 m2

Postoji ali šira primena na pravnoj osnovi treba da bude uspostavljena zakonodavstvom

Postoji za nove zgrade, od 2017. za postojeće objekte

Sistem energetskog upravljanja

Deo novog nacrta zakona o EE

Neke kompanije su uvele, ali nema interesovanja kod javnih organizacija

Ograničeno na projekte malih razmera u javnom sektoru

Tela javne uprave, organizacije, regulatorna tela, agencije, jedinice lokalne samouprave i javna preduzeća

Uglavnom za industriju. Zakon o racionalnoj upotrebi energije (nacrt) treba da uspostavi sistem energetskog menadžmenta u opštinama

Postoji ali koncentriše se više na industriji - ISO 50001

Monitoring potrošnje energije

U primeni Ne postoji zahtev za energetski monitoring

Merenje potrošnje električne energije je regulisano za sve potrošače od strane distributivne kompanije EVN Makedonija.

Kao deo postupka revizije energije i za velike potrošače i javni sektor podnet Ministarstvu godišnje

Godišnji energetski bilans, objavljen od strane Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku

Komercijalni objekti s preko 200.000 m2 ili 500 toe i javne i vladine zgrade s preko 100.000 m2 ili 250 toe treba da podnesu izveštaj godišnje potrošnje.

EE aplikacija/mera ALBANIJA BiH MAKEDONIJA CRNA GORA SRBIJA TURSKA

Page 92: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

92 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

Aplikacija / mera EE ALBANIJA BiH MAKEDONIJA CRNA GORA SRBIJA TURSKA

Energetski učinak građevine / sertifikacija energetske efikasnosti građevine

Ne još uvek, i deo je sekundarnog zakonodavstva Nacrta zakona o EE

FBiH, svaka nova zgrada, kada konkuriše za radnu dozvole mora imati najmanje ocenu B klasePostojeća građevina u slučaju renoviranja, iznajmljivanja i prodaje / kupovine Svi javni objekti će morati da imaju energetski sertifikat do 2013.

Još uvek neuspostavljeno na nacionalnom nivou. Očekuje se primena do kraja godine.

Priznata od strane Zakona o EE, ali ne u praksi za sada.

Deo tehničke dokumentacije za izdavanje upotrebne dozvole. Za nove objekte najmanje C klasa, a za renoviranje postojećih objekata najmanje jedna klasa bolja od ranije klase. Primena posle 1. oktobra 2012.

Za građevinske dozvole za nove zgrade, najmanje C klasa,za postojeće zgrade nakon 2017.

Elektrodistributivne kompanije (EDK)

Ne još uvek, i deo je sekundarnog zakonodavstva Nacrta zakona o EE

Ograničena aktivnost

Nije sistematski program na mestu

Smatra se energetskim uslugama i definisano EPCNema prakse

Nedavno usvojeni Zakon o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama treba da obezbedi dugoročnu saradnju između javnih i privatnih partnera, ED kompanija, na osnovu strogih pravila.

Postoji od 2008, ali nema EPC primene

Podizanje svesti

Mnogo kampanja o uštedi energije, ali Vlada treba da uradi više u ovoj oblasti

Od nedavno, na niskom nivou, treba da se poveća.

Prisutno i predviđeno u svim strateškim dokumentima, ali nedostatak kapaciteta i sredstava sprečava šire raspoređenje koristi od EE mera.

U Akcionom planu EE i definisanim ciljevima finansijskih izvora i projekata energetske efikasnosti

Jedna od dužnosti osnovane Agencije za energetsku efikasnost (pripojene 7. oktobra 2012. novoosnovanom Ministarstvu energetike, razvoja i zaštite životne sredine)

Prisutni u zakonu, propisima i strategiji

Tabela 9. Nastavak

Page 93: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 93

Kada se analizira procena i sertifikacija energetskog učinka građevina, u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Turskoj, postoji obavezna primena (u vreme operacije / izgradnje) za nove objekte (primena je počela za postojeće objekte takođe, osim u Turskoj) sa definisanim energetskim klasama, dok u Albaniji, Makedoniji i Crnoj Gori, postoje odredbe u zakonu ali aplikacije nisu još uvek započele. Za određivanje energetskih klasa, podaci o građevinskom fondu su veoma važni, zajedno sa rezultatima EE revizije. Pored toga, metodologija / program energetskog učinka treba da

Aplikacija / mera EE ALBANIJA BiH MAKEDONIJA CRNA GORA SRBIJA TURSKA

Projekati i primene energetske efikasnosti

Tri demonstraciona projekta i fond za 25 drugih objekata

Vlada finansirala demonstracione projekte poboljšanja EE u građevinama koji pokrivaju 100% investicionih troškova posebno Ministarstvo prostornog planiranja FBiH i Ministarstvo stambene politike Kantona Sarajeva

Mnogo projekata EE manjeg obima, posebno na opštinskom nivouMeđunarodni donatori su finansirali nekoliko demonstracionih projekata u stanovima, školama, vrtićima, itd.

Obaveza za velike potrošače energije

Različiti projekti su predmet

Postiji u industriji ali ne i u građevinama

Integracija obnovljive energije (OE)

Nacrt zakona o OE

BiH obavezana na sprovođenje EU Direktive o OE po vremenskoj dinamici utvrđenoj ugovoromOslobađanje od EPC za zgrade koje iz OE pokrivaju više od 70% energetskih potreba. Postoji Odluka o OE koja sadrži procedure za pristup mreži i napajanju u tarifama.

Strategija za korišćenje obnovljivih izvora energije do 2020. Cilj je da se omogući do 21% proizvodnje energije iz IOE do 2020.

Smatra se merom EE.Definisano Zakonom o energetici Inovirana strategija razvoja energetike do 2030. je u pripremi.

Odluka Ministarskog saveta energetske zajednice 2009. o sprovođenju određenih direktiva o EE i OIE;Nacionalni akcioni plan za obnovljive izvore energije za period od 10 godina (u izgradi - do kraja 2012.)

Zakon o OE (2005.) i zelene tarife kao podsticaj

Eko-dizajn i etiketiranje

Ne još uvek, i deo je sekundarnog zakonodavstva Nacrta zakona o EE

Ne

Strategija održivog razvoja Republike Makedonije (2010) Deo I / II(2009 - 2030)

Član Zakona o EE kao eko-dizajn energije korišćenjem proizvoda i etiketiranje proizvoda vezanih za energetiku

Zakon o racionalnoj upotrebi energije (nacrt) uvodi u regulaciji eko-dizajn energije korišćenjem proizvoda i obeležavanje objekata i uređaja

Specifični propisi za osvetljenje i aparate za domaćinstvo

Tabela 9. Nastavak

Page 94: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

94 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

bude ažuran, lak za korišćenje, ima fleksibilnosti, bude praćen i i ocenjen za standardizaciju. Posle toga sertifikat ima značenje pokazivanja stvarne energetske klase građevine radi implicitne procene poboljšanja EE mogućnosti, .

Elektrodistributivne kompanije (EDK), koje se bave EE revizijom, potencijalnim / mogućim EE merama energetske uštede, evaluacijom i implementacijom EE mera, su drugi važni akteri koji bi mogli da imaju aktivno EE tržište, odnosno rasprostranjene primene u zemlji. Samo Turska ima razvijenu tržišnu aktivnosti EDK, dok je u Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji, prisutno relevatno zakonodavstvo ali ne i aktivnost. U Makedoniji, u prošlosti je bilo pokušaja da se uspostave javni i privatni EDK, ali nije bilo uspeha. Trenutno postoji nekoliko kompanija koje pokušavaju da rade na projektu zasnovanom finansiranju i uđu u direktan sporazum sa opštinama, ali većina njih prijavljuju probleme u isplati novca zbog niske finansijske održivosti opština. Dakle, u svim partnerskim zemljama, u cilju da delovanja kao EDK, zahtevi treba da budu jasno postavljeni za garantovanje razvoja projekta sa razumnim metodama finansiranja za implementaciju EE mera zajedno sa dobrim sistemima nadzora, inspekcije i verifikacije radi održivosti.

Ne samo u oblasti EE, ali iu svim drugim vitalnim aktivnostima, nivo svesti i uključenost svih javnih grupa kao potrošača, predstavnika finansijskog sektora stručnjaka, NVO, javnog sektora, akademika, privatnog sektora (proizvođači, izvođači) i energetskih menadžera, itd. treba poboljšati zarad uspešne implementacije. I u zgradarstvu, posebno, EE kampanje za podizanje svesti, dobri demonstracioni projekti i primeri treba da budu podržani od strane centralnih i lokalnih samouprava delotvornom mapom puta.

Dok pominjemo alternativne strategije za bezbednost snabdevanja energijom i tražnje, strategije EE i OE su uzimane zajedno u obzir, jer su njihovi ukupni efekti su veći od očekivanog. To je uglavnom zbog ekonomske uštede kroz EE i korišćenje ovoga za investiranje u OE. Iz tog razloga, domaća upotreba OE za diversifikaciju energetskih resursa alternativama fosilnim gorivima, uglavnom kao uvoza, povećava efikasnost u proizvodnji, manje novca se troši na uvoz konvencionalnih izvora energije i smanjuje se emisija gasova staklene bašte (GHG). Jedan od načina podrške korišćenju OE su zelene tarife kao garancija za nabavku električne energije proizvedene od strane vlade. Da bi bilo efikasnog korišćenja OE kao i radi sigurnosti realizacije uštede posle primena EE kao uporedive ciljanoj potencijalnoj uštedi, trebalo bi navesti u relevantnom zakonodavstvu i okrenuti primenama na tržištu standardizacije, etiketiranje i eko-dizajn aplikacije na svim materijalima, sistemima i tehnologijama.

5.5. Trenutni finansijski mehanizmi za EE u zgradarstvu

Tabela 10 predstavlja osnovne mehanizme finansiranja, trenutno primenjene / ocenjene od strane partnerskih zemalja u cilju podsticanja EE u zgradarstvu.

Page 95: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 95

Tabela 10. Poređenje sadašnjih mehanizama finansiranja za EE u zgradarstvu (Adžuner, 2012)

Poresko smanjenje, izuzeće

Loše u primeni

Ne postoji takav mehanizam za sada. NAPEE je predložio poreske olakšice, od strane države / entiteta / kantona (13% u ukupnim finansijskim instrumentima)

Fiskalni mehanizam u zemlji predstavlja 5% PDV (redovni je 18%) za uvoz sistema za eksploataciju obnovljivih izvora energije.

Za solarne kolektore i u Zakonu o EE definisano za preduzetnike i pravna lica, koji koriste primenu tehnologija, proizvode i trguju proizvodima koji promovišu EE

Postoji, ali ne i za objekte

Ne postoji za objekte

Zelene tarife Da od 1999.Postoje zelene tarifama na snazi od 2004.

Postoje zelene tarife samo za proizvodnju električne energije iz OIE i visokoefikasne kogeneracijske elektrana.

Uredba o stimulativnim zelenim tarifam za solarne generatore, vetar, drvni otpad, biogas

Uredba o merama podsticaja za proizvodnju električne energije korišćenjem obnovljivih izvora energije i kombinovanom proizvodnjom toplotne i električne (važi do 31. decembra 2012). Zeleni tarifni sistem

Postoji za sunce, vetar, biomasu, hidroelektrane, geotermalnu energiju za proizvodnju električne energije

Krediti

Da, Pro Credit sa netržišnim kreditnim (soft loan) programom od 1999

EU IPA fond, UNDP, USAID, EBRD, UNEP, GEFMalo komercijalnih banaka nude kredite namenjene EE

Donatorske šeme: WeBSEFF (EBRD / EU), Zeleni fond za rast (KfW), Makedonska banka za podsticanje razvoja (Svetska banka), kroz skup lokalnih banaka.

Svetska banka i KfW Fondovi za EE u javnim zgradama.

Udrušenje za međunarodni razvoj (IDA), EBRD, Svetska banka, KfW, UNDP, lokalne banke u Srbiji

TURSEFF (EBRD, Svetska banka), KfW, UNDP, Francuska agencija za razvoj, bilo odvojeno ili zajedno sa lokalnim bankama

Donacije

KfW je uradio do sada tri demonstraciona projekta i fond od 5,5 miliona evra je namenjen za 25 drugih objekata

UNDP, USAID, GIZ za demonstracione projekteNeke lokalne samouprave (kantonalne) 100% od projekta

SB - Projekat održive energije, EBRD / EU WeBSEFF, USAID Habitat for Humanity, UNDP, GIZ za demo projekte.

GIZ, Kraljevina Norveške.

EBRD, Fond za energetsku efikasnost, Vlada Španije za solarnu energiju, Kraljevina Norveške za finansijski inženjering i EMS

Ne postoji

Finansijski meh. ALBANIJA BiH MAKEDONIJA CRNA GORA SRBIJA TURSKA

Page 96: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

96 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

Za unapređenje aktivnosti EE i OE, od strane vlade, među važnim mehanizmima mogu biti navedeni poreske olakšice / izuzeća, zelene tarife i donacije. Može se zaključiti iz tabele 10 da skoro sve partnerske zemlje ne favorizuju poresko smanjenje / izuzeće za EE i zgradarstvo. U slučaju zelenih tarife, osim Crne Gore i Srbije, drugi imaju ovaj finansijski mehanizam za proizvodnju električne energije iz različitih izvora OE.

Javno-privatno partnerstvo

Da - pravni osnov već postoji od 2008

Pravni okvir je uspostavljen

Novi zakon o javno-privatnom partnerstvu, ali samo u sektoru javne rasvete.

Nizak nivo u okviru EE

Zakon o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama u 2011

Još uvek nerazvijeno

Third party financing

Ovo će biti deo sekundarnog zakonodavstva o EDK

Još uvek nerazvijeno

U fazi nastajanja, ali samo u privatnom sektoru

Još uvek nerazvijeno

Zakon o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama u 2011

Još uvek nerazvijeno

R and D budgets for efficient technologies

Postoji preko Ministarstva prosvete i nauke

Veoma mali iznos iz ministarstava nadležnih za obrazovanje

Nacionalni program za istraživanje i razvoj Republike Makedonije 2012-2016 predviđa predviđa praćenje društva za nisku emisiju ugljenika, uključujući OIE, EE, čist transport i druge čiste tehnologije kako sa strane proizvodnje tako i potrošnje.

Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost u Crnoj Gori 2006-2009 Fond za energetsku efikasnost priznat Zakonom o EE, ali se ne primenjuje

Promocija upotrebe energetski efikasne opreme

Postoji uglavnom kroz TUBITAK

White certificate

Još uvek ne postoji, i deo je sekundarnog zakonodavstva Nacrta zakona o EE

Još uvek nerazvijeno

Još uvek nerazvijeno

Još uvek nerazvijeno

Još uvek nerazvijeno

Još uvek nerazvijeno

Financial mech. ALBANIJA BiH MAKEDONIJA CRNA GORA SRBIJA TURSKA

I kao što nije navedeno u ovoj tabeli: “Donacije od strane Vlade u sektoru zgradarstva se ne razmatraju u svim zemljama.”

Tabela 10. Nastavak

96 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

Page 97: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 97

Treba reći da vlada treba da bude žuzorni finansijer za EE i OE u zgradarstvu za dobre demonstracione projekte radi privlačenja interesovanja javnosti, počev od njihovih zgrada i davanja poreskih olakšica / izuzeća za proizvode i tehnologije EE i OE, kao i neke donacije kroz obavezne ili dobrovoljne ciljeve uštede energije, očekivane od EE / OE implementacionih projekata.

S druge strane, iz različitih međunarodnih organizacija / finansijskih institucija (Svetska banka, EBRD- Evropska banka za obnovu, EIB - Evropska investiciona banka, GEF- Globalni fond za životnu sredinu, KfW - Kreditni institut za rekonstrukciju Nemačke, AFD - Francuska agencija za razvoj, itd), postoje razne kreditne linije i bespovratna sredstva (nema donacija u Turskoj). To je dobra osnova za finansiranje aktivnosti EE i OE u zgradarstvu kako bi bili u stanju da privuku pažnju nacionalnih finansijskih institucija. Neke od ovih kredita su od WEBSEFF ili TURSEFF - zapadni Balkan (BiH, Makedonija, Srbija) ili Turske institucije za energetsko finansiranje kao krovnih institucija koje deluju između međunarodnih donatora i državnih banaka. Drugi način je da mogu da daju direktno potrošačima, odnosno posebnoj saradnji sa jednom ili više nacionalnih banaka.

Kao što je pomenuto u prethodnom delu, EDK su od suštinskog značaja za rasprostranjene projekte EE i OE implementacije. EDK koriste različite ugovore za svoje projekte, odnosno “ugovore energetske efikasnosti - UEE (EPC)”. Osnova UEE je da garantuje koliko energije može biti ušteđeno nakon realizacije projekta. Finansiranje može biti iz samostalnih finansijskih izvora EDK ili kupaca ili trećih lica, kao što su finansijske institucije i banke. Kao što je navedeno u Tabeli 10, javno-privatno partnerstvo (JPP) i finansiranje trećih lica (FTL - TPF) mogu se smatrati povezanim mehanizama finansiranja za EDK. JPP se označava za centralne ili lokalne vlasti uključene u projekat, što podrazumeva da privatni EDK radi sa vladom koristeći bilo njegove izvore finansiranja ili FTL u okviru implementacionih projekata EE i OE. To zahteva neke izmene zakonodavstva o javnim nabavkama, kako bi EDK mogle da uđu u ove nabavke ponuđene od strane vlada, a posebno za njihovu građevinsku reviziju i renoviranje. Osim Crne Gore i Turske, ostale zemlje su već usvojile takvo zakonodavstvo. Treba imati u vidu da su uspešni implementacioni projekti potrebni na osnovu važećih zakonskih propisa za povećanje FTL u drugim projektima kao što su između EDK i kupca, direktno.

U razvijenijem svetu, energetika-ekonomija-životna sredina idu ruku pod rukom u konceptu “nisko ugljensko društvo ili ekonomija”, koja može da se definiše smanjenjem emisije gasova staklene bašte (GHG) na zemlji koliko god je moguće izvodljivim i efikasnim merama. (tj. EE i OE) Da bi mogli da učestvuju u takvoj vrsti delatnosti, prva stvar je da tehnološka datoteka i razvoj EE i OE budu u skladu sa nacionalnim zahtevima i mogućnostima. Zatim potrebna je umešanost ekoloških ili zelenih mehanizama finansiranja, kao što su beli sertifikati, trgovina emisijama, itd, u EE i OE primenama.

Page 98: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

98 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

5.6. Budući izgledi o drugim mogućim finansijskim mehanizmima za EE u zgradarstvu

Kada su predstavnici partnerskih zemalja upitani o izgledima za budućnost drugih mehanizama finansiranja za EE u zgradarstvu, njihova mišljenja su navedeni u tabeli 11.

Tabela 11. Buduće perspektive EUbuild EE partnerskih zemalja o mehanizmima finansiranja za EE u građevinskom sektor (Adžuner, 2012)

DRŽAVA BUDUĆI PROJEKTI

ALBANIJA » Ispod-tržišni krediti, Fond za energetsku efikasnost; smanjenje poreza

BiH » Ispod-tržišni krediti, budžetske donacije, međunarodna tehnička pomoć

MAKEDONIJA

» Direktne subvencije sa kontrolnim mehanizmima

» Poreska politika (Amortizacija, porez na potrošnju energije, poreske olakšice (za investitore i korisnike fondova), Zeleni hipoteka - manji porez ili bez poreza na energetski efikasnu opremu i aparate za domaćinstvo, beli sertifikati ili slično

» Povoljne carinske stope za energetski efikasnu opremu

» Mobilizacija kapitala za stvaranje investicionih fondova (Nacionalni fond za energetsku efikasnost)

» Garancije za komercijalne banke

» Programi finansiranja energetske efikasnosti porodica niskih primanja s obzirom na broj ljudi sa niskim primanjima u zemlji

» Razvoj podzakonskih akata za EDK, i promocija EDK

CRNA GORA » Poboljšano i veće uključivanje relevantnih adresa - zainteresovane strane (lokalne samouprave, javna preduzeća, finansijske

organizacije - banke, EDK, javni sektor, privatni sektor, NVO...) ka uspostavljanju novih i inovativnih mehanizama za podršku EE, npr. poreske olakšice, nisko kamatni krediti, lakši pristup fondovima...

SRBIJA

» Finansiranje trećih lica, ugovori o energetskom učinku, ugovori o garanciji uštede energije...

» Preferencijalni zajmovi i krediti sa niskom kamatnom stopom

» Manji deo stanovništva i potrošača energije ima sopstveni ekonomski potencijal da sami investiraju u energetsku efikasnost i oni su po mogućstvu zainteresovani za smanjenje / oslobađanje poreza i carine na građevinski materijal, opremu itd.

» Vlada bi trebalo da stalno poboljšava uputstva i svest građana i drugih zainteresovanih strana u skladu sa najnovijim propisima, o primeni mera energetske efikasnosti u domaćinstvima i investiranju u povećanje energetske efikasnosti, naročito u zgradarstvu.

TURSKA

» Vladini mehanizmi finansiranja (vrste podsticaja poput EE projekata i Dobrovoljnih sporazuma) za zgradarstvo

» Javno-privatno partnerstvo, ugovori o energetskom učinku sa finansiranjem trećih lica

» Preferencijalni zajmovi i krediti sa niskom kamatnom stopom, zajedno sa učešćem više nacionalnih finansijskih institucija

» Aranžmani oporezivanja i carinske politike u korist EE u građevinama

98 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

Page 99: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 99

Kao što se može zaključiti iz tabele 11, sledeće stavke mogu biti navedene kao zajedničke primedbi:

» U svim zemljama se može naglasiti podrška vlasti u korist EE nacionalnom formulacijom EE fonda, različitim mehanizmima podrške projekta i uređenje poreza (za EE / OE opremu, tehnologiju i podršku sistemima) / tarifa (cene električne energije za zgrade i električna energija od OIE).

» Pored toga, za kreditne linije, smanjenje kamatnih stopa sa dugim periodom otplate je potrebno, posebno za ljude sa niskim primanjima.Štaviše, veće uključivanje nacionalnih banaka će biti od ključnog značaja za ove ciljeve.

» Druga zajednička tačka je da se razvije / poveća aktivnost EDK kroz aranžmane i aplikacije JPP i UEE / FTL .

5.7. Preporuke za dalja poboljšanja na polju EE i finansiranja u zgradarstvu

Razmatrajući ne samo finansijski deo, već i ceo koncept EE, preporuke za svaku partnersku zemlju su navedene u tabeli 12.

Tabela 12.Preporuke za buduće unapređenje EE i finansiranja u zgradarstvu (Adžuner, 2012)

COUNTRY RECOMMENDATION

ALBANIJA » Kampanje svesti o energetskoj efikasnosti; Tehnička pomoć za izradu energetskog učinka u zgradama s obzirom na kost-benefit analizu pod albanskim / državnim uslovima;

BiH » Ispod-tržišni krediti od domaćih razvojnih banaka, poreska diskontna stopa za EE opremu, implementacija regulacije javnog privatnog partnerstva

MAKEDONIJA

» Građevinska sertifikacija

» Ugovori o energetskom učinku

» Zahtevi za kupovinu opreme zasnovani na listama specifikacija energetski efikasnih proizvodnih specifikacija različitih kategorija opreme, kao i uspostavljanje akreditovanih laboratorija za sertifikaciju EE opreme

» Uvođenje obaveznih sertifikata za objekte, u funkciji državne ili opštinske svojine, sa ukupnom upotrebnom površinom od preko 1000 kv. metara, čemu prethodi energetska revizija koja propisuje mere štednje energije.

» Veći angažman energetskih inženjera u finansijskim institucijama (bankama)

» Sprovođenje kampanja za podizanje svesti širokog opsega

» Budući podsticaji za banke (garancijski fondovi) za razvoj finansijskih proizvoda za EE

Page 100: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

100 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

Analizirajući Tabelu 12, dole-navedene preporuke mogu biti identifikovani kao ključne za sve partnerske zemlje.

» Obavezna primena energetskog menadžmenta / menadžera / revizora

» Razvoj popisa građevina i mape puta rekonstrukcije / renoviranja

» Obavezna primena energetske sertifikacije zgrada (za nove i postojeće)

» Utvrđivanje potencijala za uštedu energije u zgradama obaveznom revizijom EE

» Razvoj šeme UEE i više demonstracije za EDK

» Međunarodna tehnička pomoć za tržište EDK i poboljšanja EE / OE tehnologija

» Akreditovane laboratorije za proveru / testiranje efikasnosti EE opreme, sistema

» Kampanje za podizanje svesti svih aktera

» Mogućnosti ekološkog / zelenog finansiranja u zemlji

CRNA GORA

» EDK može biti u stanju da isporuči u kratkom vremenu; uvođenje ciljanih EE kreditnih linija sa nižim kamatnim stopama i grejs periodom; smanjeni porezi na EE opremu i usluge

» Treba napomenuti da su cene EE opreme / materijala i dalje previsoke (većina od toga, ako ne i sve, dolaze iz uvoza, a postoji ograničen uticaj regionalnih vlasti na to, sem da pronađu zajednički pristup.

SRBIJA

» Energetska efikasnost je jedan od najisplativijih načina za povećanje sigurnosti snabdevanja energijom, kao i da smanji emisiju gasova sa efektom staklene bašte i drugih zagađujućih materija i time doprinese održivom razvoju.

» Zgradarstvo je energetski najzahtevniji sektor u Srbiji i energetska efikasnost može da se uoči kao najveći energetski resurs, posebno kao potencijalne mogućnosti u renoviranju postojećih objekata.

» Ekonomične aktivnosti za uštedu energije u zgradarstvu imaju veliki potencijal za podsticanje direktnih i indirektnih radnih mesta u građevinarstvu i srodnim delatnostima iz lanca snabdevanja materijala.

TURSKA

» Više istraživačkih i razvojnih studija tehnoloških poboljšanja u EE i OE vezainih za klimatske promene, odnosno smanjenja GHG i srodnih aplikacija mehanizama finansiranja kao što je bela sertifikacija

» Osnivanje centralne baze podataka za utvrđivanje referentnih vrednosti i potencijala maksimalne štednje za sertifikaciju energetskog učinka

» Više demonstracionih projekata, posebno od strane javno-privatnog partnerstva za standardizaciju

» Eko-dizajn zabrinutost za energetski potrošačku opremu i sisteme.

COUNTRY RECOMMENDATION

Za održivost EE i OE aktivnosti zajedno sa vladama, ‘pravilno razvijena i poput institucije delujuća “agencija” je od ključnog značaja za sprovođenje EE u celoj zemlji kroz stalno kontrolisanje, na-dgledanje i verifikaciju.’

Page 101: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 101

‘ključna tačka, koju treba imati na umu je da mi, javnost, smo potrošači; mi smo proizvođač, dakle, imamo moć da ostvarimo

što se očekuje i šta je potrebno za poboljšanje energetske efikasnosti i finansiranja zgradarstva kako bi se osigurale

ponuda i potražnja, održivost i konkurentnost’

Page 102: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

102 / Financing Energy Efficiency in Buildings - Perspektive za budućnost

Šta se očekuje, šta je učinjeno i šta treba unaprediti?

Kada se istražuju ciljevi i očekivani rezultati EUbuild EE projekta mogu se zaključiti sledeća ključna očekivanja, nivoi realizacija i srodna pitanja u potrebi za poboljšanjem:

6 ZAKLJUČAK I PREPORUKA ZA

FINANSIJSKU PODRŠKU ZA EE u

ZGRADAMA

Page 103: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 103

Tabela 13. Šta se očekuje, šta je učinjeno i šta treba unaprediti za EUbuild EE projekat? (Adžuner, 2012)

Od strane EU je doneta 11.9.2012. „Direktva o energetskoj efikasnosti“ kao poslednji zakonski akt od ukupno tri koji je došao kao rezultat EU samita u martu 2007., kada su se zemlje članice dogovorile o 20% ciljane energetske efikasnosti do 2020, zajedno za ciljem od 20% obnovljive energije i smanjenja CO2 od 20%. Zemlje članice su obavezne da implementiraju skup obavezujućih, fleksibilnih mera i da postave državni cilj za energetsku efikasnost – koji bi morao da doprinese uštedi energije od 20% za celu EU do 2020.

Glavne promene koje direktiva donosi postojećim pravnim aktima su: » Svaka država članica mora da napravi strategiju sa renoviranje građevinskih objekata. » Od energetskih kompanija se zahteva da smanje prodaju energije industrijskim klijentima i domaćinstvima

za bar 1,5% svake godine. » Zahteva se izdavanje preciznog računa potrošačima koji je baziran na stvarnoj potrošnji » Stopa renoviranja od 3% za zgrade čiji je vlasnik centralna vlast ili koje ona okupira, na efikasan način

OČEKIVANO UČINJENO TREBA UNAPREDITI

Kreiranje baze podataka / dokument o propisima energetske efikasnosti, podsticajima i finansijskim mehanizmima

EUbuild veb stranaVodič

Obezbeđenje redovnog priliva informacija i podela znanja među projektnim partnerima

Da se obezbedi koordinacija i redovno protok informacija među svim akterima o energetskoj efikasnosti i finansijskim instrumenatima

Sastanci tipa okruglog stolaDržavni izveštajiVodič

Nastavak strukturiranih sastanka tipa okruglog stola za sve zainteresovaneUčešće u nacionalnim konferencijama, seminarima, itd.Promena proizvodnje u korist energetski efikasnih materijala i sistema Pozitivan uticaj na potrošačko ponašanje krajnjih korisnika

Podeliti najbolje prakse i da razviti mogućnosti za formiranje strateških saradnji

Studijska poseta Makedoniji, Berlinu i BriseluRadionice u Istanbulu i Briselu Međunarodne konferencije u Istanbulu i Briselu

Razvoj daljih projekata od strane partnerskih zemalja, kao i sa EUUčešće na međunarodnim skupovima, konferencijama, itd

Razvoj novih finansijskih metoda o energetskoj efikasnosti u zgradarstvu

Državni izveštajiDeklaracija (Prilog 1)Manifest (Prilog 2)Vodič

Više rada na aktivnostima podizanja svesti u skladu sa povećanjem znanja o novim finansijskim instrumentima i podsticajima, posebno za nacionalno finansirano tržišteRazvoj novih projekata za strukturiranje odgovarajućih novih mehanizam finansiranja unutar zemlje

Page 104: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

104 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

sa ciljem da se potrošnja energije svede na minimalnu meru, » Zahteva se da svake godine 3% radne površine koje zauzima centralna vlast budu renovirane svake

godine i da se utiče na regionalne i lokalne vlasti da naprave planove za energetsku efikasnost i da prave energetske ugovore na osnovu potrošnje.

» Obaveza svake zemlje članice EU je da napiše mapu puta kako bi ceo energetski sektor bio više energetski efikasan do 2050 (zajedno sa firmama, javnim preduzećima i privatnim domaćinstvima) tj. da se uspostavi finansiranje i infrastrukturna tehnička pomoć za renoviranje zgrada. » Obavezuje zemlje članice da ocene i po mogućstvu preduzmu mere da podignu podelu interesa između

vlasnika i podstanara zgrade ili između samih vlasnika, sa ciljem da osigura da ove strane nisu sprečene da investiraju u poboljšanje efikasnosti.

» Nova Direktiva takođe uključuje dodatne mere za energetsku reviziju (što će početi za 3 godine i ponavljaće se svake 4 godine) i upravljanje energijom za velike firme, analize troškova i dobiti u cilju uključenja kombinovanog grejanja i generisanja napona (KGN) i javne nabavke (obavezno korišćenje EE kao kriterijuma u javnim nabavkama. Dobrovoljne/obavezne aktivnosti u cilju promovisanja kompanija sa energetskim uslugama (KEE). » Zahteva Dostupnost kvalifikacija, akreditacija i šema sertifikovanja. » Zahteva od centralne državne uprave da kupuje samo proizvode i zgrade sa visokim stepenom

iskorišćenja energije. » Podržava generalne propise o individualnim meračima.

Takođe, iz perspektive EU, “JPP energetski efikasne zgrade nakon 2013” nacrt izveštaja Evropske platforme građevinske tehnologije (ECTP) i Evropske inicijative energetski efikasne građevine (E2B) iz jula 2012, objašnjavaju jedinstvenu priliku za oblikovanje mape puta istraživanja i inovacije ka Horizon 2020 na sledeći način:

Zgradarstvo će biti jedan od ključnih za omogućavanje 20/20/20 ciljeva za 2020 kao i cilja dekarbonizacije 2050 za evropsku privredu. Ovi ciljevi povezuju dve evropske politike:

» Energetska politika: Dugoročni scenariji do 2050 pokazuju da je obavezno 40% do 50% smanjenja energetske potrošnje građevinskog “sektora” do 2050 radi smanjenja količine upotrebe fosilnih goriva.

» Klimatske politike: dugoročni scenariji do 2050 pokazuju da građevinski “sektor” mora da cilja smanjenje od oko 90% svojih emisija CO2, pošto učestvuje s oko 1,4 gigatona CO2 godišnje.

U skladu sa ambicioznim ciljevima 2050, dugoročni strateški ciljevi obuhvataju:

» Većina zgrada i kvartova će postati energetski neutralni, i imati nulte emisije CO2. Značajan broj zgrada bi onda biti energetski pozitivan, integrišući obnovljive izvore energije i čiste tehnologije distribuisane generacije i pametnih mreža na okružnom / nacionalnom nivou.

» Javno privatno partnerstvo će zaista pokrivati čitav lanac inovacija; negujući ugovaranju zasnovano na učinku i nabavne prakse i favorabilne inovacijama. Ovo će se postići šemama održivih finansijskih podsticaja na strani tražnje. Na strani ponude, sistemska tehnička rešenja će biti integrisana lokalno.

» Urbano planiranje i implementacija pametnih gradova će izravnati ova ova nova rešenja na nivou građevina i kvartvoa, stvarajući osnovu za inteligentne veze između objekata i kvartova i svih gradskih resursa.

Page 105: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 105

» Kako da putevi za dostizanje ciljeva 2050 budu realistični ako ispunjavaju srednjoročne ciljeve do 2020 (20/20/20)?

» Kako smanjiti rizik od potencijalnih tržišnih neuspeha?

Može se reći da se navedene političke strategije sprovode uz vrlo malo javnih sredstava. Oni najpre treba da usmere ponašanje tržišnih igrača u očekivanim pravcima. Ipak, postoje dokazi da tržiši učesnici na ne sprovode očekivane promene u ponašanju. Uštede energije ili emisije gasova staklene bašte su retko glavni pokretači. Tipične pokretači mogu uključiti poboljšanje životnog kvaliteta i udobnosti zgrade, ili čak poboljšanje izgleda i ekonomske vrednosti zgrade.

Verovatnoća tržišnog neuspeha stoga raste pod ovim uslovima. Obavezna aplikacija rehabilitacijom relevantnog zakonodavstva će biti slučaj, gde zgradarstvo neće biti u stanju da ih transformiše u mogućnosti, ili zbog toga što

ponuda nije adekvatna (preskupa) ili potražnja nije spremna (previsoki početni investicioni troškovi). Smanjenje verovatnoće velikog tržišnog neuspeha zahteva da svi učesnici u zgradarstvu (proizvođači, konstruktori, EDK, itd) ubrzaju i prodube renoviranje, zadržavajući investicione troškove pod kontrolom. Povećana tehnološka, socijalna i poslovna inovacija je stoga treba sada i paralelno da se pozabavi sa nekoliko pitanja:

» Većina tehnoloških rešenja su previše skupa. » Građevinski procesi nemaju produktivnost i kvalitet (npr. postojeći jaz između učinka po dizajnu i učinka po

puštanju u rad) » Obnovljivi izvori energije još uvek nisu dostigli zrelu integraciju u postojeće ili nove zgrade (da korisnicima

pruži toplotu i/ili električnu energiju nezavisno od upotrebe fosilnih goriva, inovacija je i dalje potrebna za optimizaciju uticaja i koristi obnovljive energije na nivou zgrada i četvrti).

Brzo Jeftino

Trajni kvalitet

Slika 34. Trilema brzina / kvalitet / cena (ECTP-E2B, 2012)

Page 106: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

106 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

STRATEGIJA KLJUČNI INDIKATORI UČINKA OČEKIVANI REZULTATI

Upravljanje gore navedenim problemima zahteva ispunjenje tri ograničenja, kao u bilo kom tehnološkom razvoju (Slika 34):

» Potrebno vreme da se isporuči inovativna tehnologije i / ili građevinski procesi (brzo - fast), » Kvalitet tehnologija i/ili građevinskih procesa (trajna energetska efikasnost - durable energy efficiency), » Ukupni troškovi potrebni za razvoj i implementaciju proizvoda ili građevinski proces (jeftina pristupačna -

cheap-affordable).

Pristupačnost podrazumeva dolazak tržišta vođenog tražnjom, dok trajni kvalitet i brza isporuka inovativnih tehnologija garantuje da će uštede trajati dugo posle puštanja u rad nove ili renovirane zgrade. Dakle, rok 2050 za dostizanje pune dekarbonizacije ostaje pod znakom pitanja.

Kao zaključak izveden iz EU iskustva, SWOT analize ovih EUbuild EE projektnih zemalja partnera i buduće perspektive ovih zemalja, zajedno sa EU, mogu biti sažeti u tabeli 14.

Tabela 14. Pregled ključnih pokazatelja i očekivanih rezultata za odabrane strategije (Adžuner, 2012)

DIZAJN Jaz između učinka građevina po dizajnu i učinka izgrađenih

Više pouzdanih dizajn alata Viši kvalitet u procesu izgradnjeBrzo i jeftinije puštanje u rad se svodi na vrednost u skladu sa ugovorima o energetskom učinku

STRUKTURA Oličeni sadržaj CO2 po m2 korisne površine zbog građevinskih materijala u zgradarstvu

Novi standardi za odgovarajuće građevinske materijale

ENERGETSKA OPREMA Finansijski atraktivni objekti / kvartovi nulte energije i CO2 energetski neutralniRasprostranjena upotreba energetskog etiketiranja za svu glavnu energetsku opremu Snabdevanje energijom posle rekonstrukcije obezbeđeno iz obnovljivih ili otpadnih izvora energije Smanjenje razlika između maksimalne snage potražnje i minimalnog noćnog vremena tražnjeOptimizacija energetske potražnje i ponude u realnom vremenu pomoću inteligentnih energetskih sistema upravljanja

Zgrade nulte energije kao standard za nove zgrade (kancelarija, stanovanje)Strategije renoviranja postojećih finansijski atraktivnih zgrada / kvartova Standardi za interoperabilnost opreme koja olakšava njihovu jednostavnu integraciju u upravljanje energijom zgradeInovativni visoko efikasnih sistemi posvećeni sistemima energetske potrošnje

MONITORINGI UPRAVLJANJE UČINKOM

Procenat ugovora garantovane uspešnostiProcenat aplikacija sistema građevinskog energetskog učinka (BEMS)

Izdržljiv energetski učinak za nove i obnovljene zgrade, vodeći do poboljšane kontrole troškova vlasništva zgrade i otiska CO2 Višeslojni BEMS omogućuje poboljšanje nivoa svesti korisnika i optimizaciju energetske potrebe

Page 107: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 107

FINANSIRANJE Povećana ulaganja u poboljšanje efikasnostiKupovina materijala, opreme i sistema korisnika energetske efikasnosti Povećanje javno-privatnog partnerstva i ugovora energetskog učinka

Konvertovanje učešća u platni tok koji se vremenski poklapa sa štednim tokom. Intervencija od strane vlade, osim u slučaju realističnih cena, radi promocije štednje energije stvaranjem standarda i propisa za takve aparate (bojleri, peći, pumpe, svetla, itd.)Odluka Vlade za poboljšanje tržišta EDK za obavljanje planiranje najnižih troškova

OCENJIVANJE ŽIVOTNOG CIKLUSA

Upotreba obnovljenih / recikliranih građevinskih sastojaka.Novi sertifikati i sistemi osiguranja.Demonstracije kao primeri dobrih praksi reciklaže i ponovne upotrebe.Šeme inovativne finansijske podrške.

Kriterijumi recikliranja / ponovne upotrebe, definisani za pokretanje poslovnih modela na pouzdanim zdravim osnovama.Razvoj procedura za procenu trajnosti i dugoročnog učinka recikliranih materijala, Razvoj specifičnih projektnih pravila i građevinskih procedura na osnovu recikliranih i / ili ponovo korišćenih sastojaka.

INTEGRACIJA Sistemska integracija sastojanak i podsistema (npr. struktura, okvir, energetska oprema)Unakrsne inovacione teme (istraživanje, nabavka upravljanja, standardizacija, energetsko etiketiranje itd.)

Doprinos energetskom učinku zgrada (više od tehnologije i tržišta)Sticanje prihvatanja i angažovanja javnosti javne (uključujući sve zainteresovane strane)

STRATEGIJA KLJUČNI INDIKATORI UČINKA OČEKIVANI REZULTATI

Reči za kraj, ključna tačka, koju treba imati na umu je da mi, javnost, smo potrošači; mi smo proizvođač, dakle, imamo moć da ostvarimo što se očekuje i šta je potrebno za poboljšanje en-ergetske efikasnosti i finansiranja zgradarstva za bezbednost snabdevanja i potražnje, održivost i konkurentnost.

Page 108: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu
Page 109: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

“energetska efikasnost mora da se prihvati kao „kultura“u svim zemljama a ovi intenzivni zajednički poduhvati

ne treba da se završe kada se projekat okonča, većda se nastave još intenzivije”

Page 110: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

110 / Financing Energy Efficiency in Buildings - Perspektive za budućnost

1. Fayole C., Nieto O., Sykes C., “Trenutno View of EU on Energy Efficiency and Financing in Building Sector”, under the framework of EUbuild EE project, October 2012, Brussels, Belgium CEPMC, Council of European Producers of Materials for Construction, (can be downloaded from http://eubuild.com/eng/?page_id=782)

a. Ya He, J. (2012). Financing Mechanisms for Energy Efficiency in Buildings. Retrofit 2012, University of Salford.http://www.salford.ac.uk/__data/assets/pdf_file/0013/142420/059-Ya-He.pdfhttp://de.janrosenow.com/uploads/4/7/1/2/4712328/rosenow-eyre-2012-the-green-deal-and-the-energy-company-obligation_.pdf

b. Copenhagen Economics (2012), Multiple benefits of investing in energy efficient renovation of buildings - Impact on Public Finances, 5 October 2012 http://www.renovate-europe.eu/uploads/Multiple%20benefits%20of%20EE%20renovations%20in%20buildings%20-%20 Full%20report%20and%20appendix.pdf

c. Buildings Performance Institute Europe (BPIE), Energy Efficiency Policies in Buildings - the use of financial instruments at Member State level, august 2012

d. Buildings Performance Institute Europe (BPIE), Europe’s buildings under the Microscope, A country-by- country review of the energy performance of buildings, October 2011

e. European Renewable Energy Council: http://www.erec.org/

f. European institutions websites http://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=MEMO/11/238http://ec.europa.eu/energy/efficiency/buildings/buildings_en.htmhttp://ec.europa.eu/energy/efficiency/doc/buildings/info_note.pdfhttp://ec.europa.eu/energy/intelligent/files/events/doc/contrmeetings/zero_energy_02.02.10_report_en.pdfhttp://www.wsed.at/fileadmin/redakteure/WSED/2012/download_Postojiations/21_Nuij.pdfhttp://www.wsed.at/fileadmin/redakteure/WSED/2012/download_Postojiations/28_Nuij.pdfhttp://ec.europa.eu/enterprise/sectors/construction/competitiveness/index_en.htmhttp://setis.ec.europa.eu/about-setis/technology-roadmap/european-initiative-on-smart-cities

7 REFERENCE

Page 111: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 111

http://www.eea.europa.eu/publications/urban-adaptation-to-climate-changehttp://ec.europa.eu/clima/policies/adaptation/docs/cities_projects_en.pdfhttp://ec.europa.eu/information_society/activities/sustainable_growth/buildings/index_en.htm

g. Euractiv website: http://www.euractiv.com

h. Draft report published by the Energy-efficient Buildings PPP: http://www.ectp.org/cws/params/ectp/download_files/36D2263v2_E2B_Roadmap_Infodays_V.pdf

2. ECTP-E2B, European Construction Technology Platform and Energy Efficient Building European Initiative, “Energy-efficient Buildings PPP beyond 2013”,July 2012

3. Islami B., Hido E., “Country Report of Albania”, under the framework of EUbuild EE project, October 2012, Technical consultant of EEC, Tiran, Albania (can be downloaded from http://eubuild.com/eng/?page_id=782)

4. Husika A., “Country Report of Bosnia and Herzegovina”, under the framework of EUbuild EE project, October 2012, Technical consultant of CESC, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina (can be downloaded from http://eubuild.com/eng/?page_id=782)

5. Dimitrova M., “Country Report of Macedonia”, under the framework of EUbuild EE project, October 2012, Technical consultant of MACEF, Skopje, Macedonia (can be downloaded from http://eubuild.com/eng/?page_id=782)

6. Vujosevic N., “Country Report of Montenegro”, under the framework of EUbuild EE project, October 2012, Technical consultant of MEF, Podgorica, Montenegro (can be downloaded from http://eubuild.com/eng/?page_id=782)

7. Lilic D., “Country Report of Serbia”, under the framework of EUbuild EE project, October 2012, Technical consultant of BCC, Belgrade, Serbia (can be downloaded from http://eubuild.com/eng/?page_id=782)

8. Acuner E., “Country Report of Turkey”, under the framework of EUbuild EE project, October 2012, Technical consultant of IMSAD, Istanbul, Turkey (can be downloaded from http://eubuild.com/eng/?page_id=782)

LISTA SLIKA & TABELA

SlikeSlika 1 - Istorijski finalna potrošnja energije u zgradarstvu od 1990. za EU27, Švajcarsku i Norvešku (Ref. 1.d)Slika 2 - Energetski proizvod po regionu u 2009. i po krajnjoj upotrebi u tri regiona (Ref. 1.d)Slika 3 - Emisije CO2 po korisnoj površini (Ref. 1.d)Slika 4 - Istorijsko finalo korišćenje energije u ne-stambenom sektoru u EU27, Švajcarskoj i Norveškoj (Ref. 1.d)Slika 5 - Energetska mešavina u ne-stambenom sektoru u EU27, Švajcarskoj i Norveškoj i odgovarajuće razlike u odnosu na profil 1990. (Ref. 1.d)Slika 6 - Procenat obnovljive energije po zemlji i godini (Eurostat)Slika 7 - Evropski propisi i političke strategije kao uticaj na zgradarstvo (CEPMC)Slika 8 - Sektorski ciljevi za smanjenje emisije gasova staklene bašte (Ref. 1.f)Slika 9 - Broj EU eko-etiketiranih proizvoda po kategoriji proizvodne grupe (januar 2012) (Ref. 1.f)Slika 10 - Energetska struktura DG (Ref. 1.f)Slika 11 - SWAT analiza matricaSlika 12 - Mapa Albanije (Islami i Hido, 2012)Slika 13 - Regionalni raspored Albanije prema administrativnoj podeli (Islami i Hido, 2012)Slika 14 - Primarna proizvodnja energije od 1999 i procena do 2025 (ktoe) (Islami i Hido, 2012)Slika 15 - Sektorska podela finalne potrošnje energije (Islami i Hido, 2012)Slika 16 - Potencijali uštede energije, ktoe za 2010 i procena za 2020 (Islami i Hido, 2012)Slika 17 - Mapa Bosne i Hercegovine (Husika, 2012)Slika 18 - Potrošnja energije po sektorima, 2008 (Husika, 2012)

Page 112: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

112 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

Slika 19 - Ciljni potecijali uštede prema Nacionalnom akcionom planu EE (Husika, 2012)Slika 20 - Karta Makedonije (Dimitrova, 2012)Slika 21 - Finalna potrošnja energije a) po izvoru energije, b) po sektorima 2006 (Dimitrova, 2012)Slika 22 - Ciljni potencijali uštede prema Strategiji energetske efikasnosti do 2020 (Dimitrova, 2012)Slika 23 - Mapa Crne Gore (Vujošević, 2012)Slika 24 - Potrošnja energije u Crnoj Gori (GVh), 2008 (Vujošević, 2012)Slika 25 - Mapa Srbije (Lilić, 2012)Slika 26 - Finalna potrošnja energije a) u 2008, b) u 2010 (Lilić, 2012)Slika 27 - Potencijali za uštedu energije po sektorima u 2012Slika 28 - Mapa Turske (Adžuner, 2012) Slika 29 - Poređenje godišnje stope rasta između gornjeg srednjeg sloja sveta, Evrozone i Turske (Adžuner, 2012)Slika 30 - BDP Turske između 1990 i 2010 (Adžuner, 2012)Slika 31 - Rast BDP-a Turske između 1990 i 2010 (Adžuner, 2012)Slika 32 - Ukupna potrošnja energije a) po primarnim energetskim izvorima i b) po sektorima (2010)(Adžuner, 2012)Slika 33 - Ukupna potrošnja električne energije (a) po primarnim energetskim izvorima i b) po sektorima (2009) (Adžuner, 2012)Slika 34 - Trilema brzine / kvaliteta / cene (ECTP-E2B, 2012)

TABELETabela 1. Glavna pitanja postavljena za SWAT analize zemalja Tabela 2. BDP, BDP po glavi stanovnika i stopa rasta BDP između 2005 i 2010 (Lilić, 2012)Tabela 3. Povećanje ukupne potrošnje ukupnog, industrijskog, građevinskog (stambenog, komercijalnog / uslužnog), saobraćajnog sektora i ukupne potrošnje električne energije (Adžuner, 2012)Tabela 4. Ukupna tražnja za energijom, domaća proizvodnja, uvoz energije i odnos domaće proizvodnje u zadovoljenju potražnje između 1990 i 2010 sa % promena (Adžuner, 2012)Tabela 5. Potencijali sektorske uštede energije (Adžuner, 2012)Tabela 6. Poređenje opštih indikatora za 2010 i 2020 (Adžuner, 2012)Tabela 7. Poređenje EE zakonodavnog okvira (Adžuner, 2012)Tabela 8. Poređenje institucionalnog okvira (Adžuner, 2012)Tabela 9. Poređenje EE aplikacija / mera usmerenih na zgradarstvo (Adžuner, 2012)Tabela 10. Poređenje sadašnjih mehanizama finansiranja za EE u zgradarstvu (Adžuner, 2012)Tabela 11. Buduće perspektive EUbuild EE partnerskih zemalja za mehanizme finansiranja zEE u zgradarstvu (Adžuner, 2012)Tabela 12. Preporuke za buduće unapređenje EE i finansiranje u zgradarstvu (Adžuner, 2012)Tabela 13. Šta se očekuje, šta je učinjeno i šta treba unaprediti za EUbuild EE projekat? (Adžuner, 2012) Tabela 14. Pregled ključnih pokazatelja i očekivanih rezultata za odabrane strategije (Adžuner, 2012)

Page 113: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 113

9. PRIZNANJA Ebru Adžuner - IMSAD tehnički konsultant EE projekta EUbuild

Kao istraživač vodeće zemlje u projektu, želela bih da izrazim svoju zahvalnost projektnim istraživačima partnerskih zemalja navedenih ispod za njihove velike napore u pripremi izveštaja po zemljama, kao glavnih referenci ovog vodiča, kao i za SWAT analizu njihovih zemalja. Osim toga, želela bih da izrazim posebnu zahvalnost svim koordinatorima projekta, za njihovu veoma vrednu podršku u upravljanju projektom i podsticanje istraživača u njihovom radu. Osim toga, naročito počevši od mog nadređenog prof. dr Sermina Onajgila, glavnog tehničkog koordinatora EUbuild EE projekta i mog instituta, Energetskog instituta Tehničkog univerziteta u Istanbulu, trebalo bi pozdraviti sve insituticje svih koordinatora projekta i istraživača zbog njihovih uglednih napora ne samo u Projektu već i u oblasti energetske efikasnosti njihovih zemalja. Pored toga, želela bih da izrazim posebnu zahvalnost CEPCM na pružanju informacija u vezi sa sadašnjom situacijom u EU. Na kraju, ali ne najmanje, ja bih da se zahvalim svojoj divnoj porodici za sve. Moje opšte mišljenje je da energetska efikasnost mora da se prihvati kao „kultura“ u svim državama a ovi intenzivni zajednički poduhvati ne treba da se završe kada se projekat okonča, već da se nastave još intenzivije.

Projektni istraživači: » Albanija - Besim Islami, Tehnički konsultant EU centra za energetsku efikasnost Albanije (EEC)

» Bosna i Hercegovina - Azrudin Husika, Tehnički savetnik Privredne komore Kantona Sarajevo (CESC)

» Makedonija - Makedonka Dimitrova, Tehnički savetnik Makedonskog centra za energetsku efikasnost (MACEF)

» Crna Gora - Nikola Vujošević, Tehnički konsultant Unije poslodavaca Crne Gore (MEF)

» Srbija - Dimitrije Lilić, Tehnički savetnik Privredne komore Beograda (BCC)

CEPMC Council of European Producers of Materials for Construction, saradnici: » Christophe SYKES - Generalni koordinator

» Chloe Fayole - Menadžer javnih poslova

» Oskar Nieto - Menadžer održive izgradnje

Page 114: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

114 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

10.1. EUbuild EE Project Declaration

Page 115: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 115

Page 116: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

116 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

10.2. Manifest EUbuild EE projekta

Page 117: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 117

Page 118: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

118 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

10.3. EUbuild EE pridruženi članovi projekta

JAVNI:

Albania Ministry of Economy Trade and Energy - Power Policies Directorate-AL

Albania Ministry of Housing Politics Bosnia Herzegovina - BIH

Economic Institute Sarajevo - BIH

Picardie Regional Council – FR

Republic of Serbia Energy Efficiency Agency - RS

Ministry of Environment and Urbanisation Energy Efficiency in Buildings Unit - TR

Turkish Ministry of Energy and Natural Resources - TR

JAVNO-PRIVATNO:

ADEME- French Environment an Energy Management Agency- FR

PRIVATNE FIRME:

Austrian Energy Agency - AU

Energy Institute - MK

ALEANT - MK

Rehau Dooel Skopje - MK

ZIGMA a.d. Nikšić – ME

ENSI – Energy Saving International AS – NO

Şekerbank – TR

İstanbul Enerji San.ve Tic.A.Ş.-TR

OPŠTINE:

Municipality of Aerodrom - MK

Municipality of Chashka - MK

Union of Municipalities of Marmara – TR

UNIVERZITETI:

Polytechnic University of Tirana - Faculty of Mechanical Eng. - AL

Polytechnic University of Tirana - Faculty of Electrical Eng. - AL

Istanbul Technical University – TR

Yalova University - TR

Page 119: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 119

ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA (CSO):

Novi Grad Municipality Sarajevo - BIH

Association of Architects of Republic Of Sırpska - BIH

HUMANOPOLIS - MK

Economic Chamber of Macedonia - MK

Analytica Macedonia - MK

Engineers Chamber of Montenegro - ME

Association European Block - RS

Association for E-Business - RS

Chamber of Commerce of Srem - RS

WWF Turkey - TR

BSEC (Black Sea Economic Cooperation) Business Council - TR

AGID - Lighting Luminaries Manufacturers Association - TR

ALÇIDER - Turkish Gypsum Producers Association - TR

ÇATIDER - Association of Roofing Industrialists and Businessmen - TR

DOSIDER - Natural Gas Equipment Producers and Businessman Association - TR

İSKİD - Air Conditioning & Refrigeration Manufacturers’ Association - TR

İZODER - Association of Thermal Insulation, Waterproofing, Sound Insulation and Fireproofing Material Producers, Suppliers and Applicators - TR

PUKAD - Plastic Profile Manufacturers “Quality Union” Association - TR

TUCSA - Turkish Structural Steel Association - TR

TALSAD - Turkish Aluminium Producers Association - TR

TGUB - Turkish Aerated Concrete Producers Union - TR

TCA - Turkish Contractors Association - TR

XPS Heat Insulation Producers Association - TR

Page 120: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

CHAMBER OF ECONOMY OF SARAJEVO CANTON

Page 121: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost / 121

BELEŠKE

CHAMBER OF ECONOMY OF SARAJEVO CANTON

Page 122: Vodič „Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu

122 / Finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu - Perspektive za budućnost

BELEŠKE