38
Vodič kroz kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika u stručnom obrazovanju u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na obuku nastavnika kod poslodavca CRNA GORA MINISTARSTVO PROSVJETE PRIVREDNA KOMORA CRNE GORE

Vodič kroz kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika u stručnom

  • Upload
    vokiet

  • View
    238

  • Download
    5

Embed Size (px)

Citation preview

Vodič kroz kontinuiraniprofesionalni razvoj

nastavnikau stručnom obrazovanju

u Crnoj Gori

sa posebnim osvrtom naobuku nastavnika kod poslodavca

CRNA GORAMINISTARSTVO PROSVJETE

PRIVREDNA KOMORACRNE GORE

CRNA GORAMINISTARSTVO PROSVJETE

PRIVREDNA KOMORACRNE GORE

CRNA GORAMINISTARSTVO PROSVJETE

PRIVREDNA KOMORACRNE GORE

CRNA GORAMINISTARSTVO PROSVJETE

PRIVREDNA KOMORACRNE GORE

VODIČ KROZ KONTINUIRANIPROFESIONALNI RAZVOJ

NASTAVNIKA U STRUČNOM OBRAZOVANJU U CRNOJ GORI

sa posebnim osvrtom na obuku nastavnika kod poslodavaca

Ovaj Vodič je pripremila radna grupa u sastavu:

Gordana TasićZora Bogićević

Marija Cimbaljević

Recenzija:

Saša Niklanović

Koordinator projekta:

Marija Cimbaljević

Lektura:

Žana Krgušić

Oktobar 2016. godine

Ovaj Vodič je pripremljen iz sredstava projekta “Kontinuirani profesionalni ra-zvoj nastavnika i instruktora u stručnom obrazovanju u Crnoj Gori” koji je finansij-ski podržan od strane Evropske fondacije za obuku.

Za sadržaj ovog dokumenta isključivo je odgovorno Ministarstvo pro-svjete Crne Gore i ne može se smatrati službenim stavom Evropske fondacije za obuku.

5

Sadržaj:

Uvod ....................................................................................................................6

Kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori .....................10

Faze razvoja nastavnika ..................................................................................15

Oblici kontinuiranog profesionalnog razvoja ..............................................27

Saradnja stručnih škola i poslodavaca ..........................................................28

Preporuke za poboljšanje saradnje stručnih škola i poslodavaca .............33

Umjesto zaključka ............................................................................................37

6

1. UVOD

U trenutku kada je Crna Gora dobila i formalni status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, od nje se očekuje da postane moderno i ekonomski stabilno

društvo koje će svoj razvoj bazirati prvenstveno na znanju. Znanje se usvaja i stiče u vaspitno-obrazovnim ustanovama. Zbog toga je neophodno da se u Crnoj Gori, što prije, obezbijede uslovi i instrumenti koji bi profesionalni razvoj nastavnika po-digli na što veći nivo. Jedino se tada od svih učesnika i nosioca nastavnog procesa može očekivati da će oni biti zainteresovani da u što kraćem roku realizuju moder-ne nastavne programe na kvalitetan način, a u svijetlu tendencija približavanja EU. Na ovaj način bi se stvorili uslovi za usvajanje evropskih normi i standarda, ali i povećala motivacija nastavnika za kontinuirani profesionalni razvoj. Kontinuirani profesionalni razvoj bi trebao da bude imperativ za sve zaposlene u obrazovnim institucijama, a ne samo za nastavnika.

Politika profesionalnog formiranja i napredovanja nastavnika sve je više u žiži obrazovne politike mnogih zemalja svijeta i međunarodnih instanci, kao što je EU. Profesionalni razvoj jedan je od ključnih zahtjeva koje pred nastavnika postavlja sa-vremeni obrazovni sistem. Njegovo usaglašavanje sa zahtjevima savremenog druš-tva neizostavno nalaže unapređivanje kvaliteta nastavnog procesa putem uvođenja inovacija i putem profesionalnog razvoja nastavnika. Profesionalni razvoj nastavni-ka je otvoren, dinamičan i trajan proces koji podrazumijeva i prenošenje novog zna-nja iz različitih profesionalnih oblasti i naučnih disciplina u svijet prakse, kao i pra-ćenje evropskih trendova u pogledu poboljšanja kvaliteta obrazovanja. To je proces unapređivanja vještina i kompetencija nastavnika sa ciljem unapređenja kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada. Sa jedne strane, on omogućava nastavniku kontinuira-no sticanje, proširivanje i produbljivanje znanja, razvijanje vještina i sposobnosti koje su relevantne za uspješnost nastavnih i vannastavnih aktivnosti učenika. Dok, sa druge strane, pruža mogućnost sticanja znanja i vještina kojima se obezbjeđuje kvalitetna i uspješna saradnja sa kolegama i upravom škole, kao i kvalitetan odnos sa roditeljima i lokalnom zajednicom. Takođe, omogućava pripremu za prihvatanje sistemskih promjena, njihovu uspješnu primjenu i aktivno učešće i inicijativnost u sprovođenju reforme obrazovnog sistema.

Profesionalni razvoj nastavnika treba da predstavlja dugoročan integrativni proces tokom kojeg se, kroz učenje, praktičan rad i istraživačku djelatnost, razvijaju i unapređuju znanja, vještine i sposobnosti pojedinaca. Prolazeći kroz ovaj proces, nastavnik postaje praktičar koji razmišlja i, u skladu sa svojim potrebama i potreba-ma vaspitno-obrazovne ustanove, postavlja jasne ciljeve svog profesionalnog razvo-

KONTINUIRANI PROFESIONALNIRAZVOJ NASTAVNIKA

7

ja. Od nastavnika se očekuje da i sam postane uspješan učenik koji je odgovoran za odluke koje se tiču sopstvenog procesa učenja i sposoban da osmisli lične strategije učenja koje su u direktnoj vezi sa razvojnim potrebama cijele vaspitno-obrazovne ustanove. Vaspitno obrazovna- ustanova ne smije biti samo ustanova u kojoj se uči, već ona treba da bude i ustanova koja uči. Da bi organizovali savremen i kvalitetan nastavni proces, nastavnici treba da poznaju najnovija stručna i metodička dosti-gnuća, kao i dostignuća iz oblasti tehnologije.

Nastavnicima treba pružiti mogućnost kontinuiranog profesionalog razvoja kroz organizovan i funkcionalan obrazovni sistem, kako bi mogli da prate savre-mena dešavanja u razvoju društva i pripreme se za uloge koje im ono, samo po sebi, nameće, to jest kako bi mogli da dostignu kompetencije aktuelne u određenom trenutku. Profesionalni razvoj nastavnika treba da se iskazuje u želji za kvalitetnim obavljanjem posla i usavršavanjem profesionalnih kompetencija, čak i u slučaju kada ih niko ne posmatra i ne procenjuje njihov rad. Kada je u pitanju kontinui-rani profesionalni razvoj nastavnika, ne treba ostaviti prostor za opredjeljenje da li „volim“ ili „ne volim“, „želim“ ili „ne želim“ da se profesionalno razvijam, već to treba da postane glavni zahtjev njegove profesije u svakom trenutku. Kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika u obrazovnom sistemu podrazumijeva pohađanje određenih seminara, kao i različite vidove organizovanog i planiranog prenošenja znanja ili razmjene profesionalnih iskustava unutar vaspitno-obrazovne ustanove ili između njih.

U uspješnim obrazovnim sistemima kontinuirani profesionalni razvoj na-stavnika je ključni elemenat, jer poboljšava kvalitet nastavnika, efektivnost vaspit-no-obrazovne ustanove i rezultate učenika. Preduslovi za kontinuirani profesional-ni razvoj nastavnika prikazani su na slici 1.

Slika 1. Preduslovi za kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika

PREDUSLOVI ZA KPRN

OBRAZOVNI SISTEM KOJI OMOGUĆAVA I

PODRŽAVA KPRN

NAPREDOVANJE U PROFESIJI

STALNA PROCJENA I SAMOPROCJENA

SOPSTVENOG RADA

SARADNJA SA RODITELJIMA ILOKALNOM ZAJEDNICOM

TIMSKI RAD PRILIKOM PLANIRANJA,PRIPREME, REALIZACIJE I ANALIZE

NASTAVNOG PROCESA

NASTAVA USMJERENA NA UČENIKA

ISPOLJAVANJE KREATIVNOSTI IINICIJATIVE U PRIMJENI NOVOG

NASTAVNOG PROGRAMA

PROFESIONALNA ILIČNA AUTONOMIJA

8

I u tradicionalnim, i u savremenim modelima profesionalnog razvoja nastavni-ka, prihvaćeno je da nastavnici treba da razvijaju svoje sposobnosti i usvajaju nova znanja i vještine neophodne za postizanje profesionalnih zadataka na kompetentan način. Uspješnost realizacije obrazovanja učenika u velikoj mjeri zavisi od znanja, umijeća, sposobnosti i vještina nastavnika, tj. od profesionalnih kompetencija koje nastavnik posjeduje. Od kompetencija nastavnika zavise standardi postignuća uče-nika. Između tradicionalnog i savremenog shvatanja profesionalnog razvoja nastav-nika postoje značajne razlike (tabela 1.)

Tradicionalno shvatanje Savremeno shvatanje

Profesionalni razvoj baziran je na transmisionom modelu.

Profesionalni razvoj bazira se na modelu konstrukcije znanja.

Sprovodi se kroz povremene aktivnosti. To je kontinuiran, dugoročan proces.

Podrazumijeva povremenu podršku i praćenje primjene stečenih znanja.

Podrazumijeva kontinuiranu sistematsku podršku i praćenje.

Profesionalni razvoj nije u skladu sa potrebama svakodnevne prakse.

Profesionalni razvoj je usklađen sa potrebama svakodnevne prakse.

Profesionalni razvoj nastavnika se ne shvata kao dio procesa obrazovne reforme.

Profesionalni razvoj je povezan sa obrazovnom reformom.

Nastavnici su interpretatori tuđih istraživanja i teorija.

Nastavnici su reflektivni praktičari i istraži-vači.

Kontekst u kojem se znanja implementiraju rijetko se uzima u obzir.

Važan je kontekst u kome će se znanja implementirati.

Tabela 1.

Sastavni i obavezni dio profesionalnog razvoja nastavnika je njegovo stalno stručno usavršavanje. Ono predstavlja mijenjanje i nadograđivanje sebe i svog rada, u skladu sa sopstvenim potrebama, potrebama nauke i profesije, kao i u skladu sa promjenama i potrebama društva, a sve u pravcu ostvarivanja određenog cilja i postizanja što efikasnijih rezultata u radu. Stručno usavršavanje je složen proces, koji počinje od inicijalnog obrazovanja, zatim traje kroz praksu, to jest za vrijeme nastavnikovog rada u vaspitno-obrazovnoj ustanovi (školi), a i van nje, kada on usavršava svoj rad, proširuje svoje uloge i time postiže bolje efekte u svom radu. Usvajanje, sticanje novih znanja, kao i jačanje i sticanje vještina, stavova, zavisi od samog nastavnika, zatim od otvorenosti škole prema drugim institucijama usavrša-vanja, a isto tako i od toga da li nastavnik aktivno učestvuje u procesu usavršavanja.

Društvo znanja, kao aktuelna paradigma u razvijenim zemljama svijeta, za-htijeva od nastavnika da preuzme neke nove uloge. Centralno mjesto među njima pripada preusmjeravanju od podučavanja ka učenju prilikom pripremanja i tokom

9

realizacije nastavnog procesa. Širok je dijapazon novih uloga nastavnika (upotreba savremene informacione tehnologije, osposobljenost za rad sa različitim učenicima, neophodnost saradnje sa kolegama, stručnim saradnicima i roditeljima, kao i ospo-sobljenost za refleksiju, istraživanje i evaluaciju sopstvenog rada). Za uspješno preu-zimanje svih tih uloga, nastavnik treba da bude otvoren za promjene i motivisan za doživotno učenje, to jest da bude usmjeren ka dostizanju određenih kompetencija.

Učenje nastavnika najčešće se ostvaruje u obliku kontinuiranog stručnog usa-vršavanja koje započinje prvim danom, a završava se zadnjim danom njihove pro-fesionalne prakse (Craft, 2000: 47). Kraft* navodi deset principa uspješnog profe-sionalnog razvoja nastavnika, koje povezuje s unapređivanjem vaspitno-obrazovne ustanove (škole) u cjelini (tabela 2.).

Principi

1 Pojedincima je teško napredovati u statičnoj školi.

2 Škole se ne mogu mijenjati bez promjene onoga što rade nastavnici.

3 Ako nastavnici profesionalno napreduju samo individualno, onda, vjerovatno, neće biti u stanju da promijene svoju školu.

4 Ponekad, kad se škole mijenjaju, nastavnici se ne mijenjaju zajedno s njima.

5 Organizacija koja uči sastoji se od pojedinaca koji, uporedo sa izvršavanjem svojih osnovnih dužnosti, imaju mogućnost da uče.

6 Profesionalni razvoj nastavnika je kontinuiran proces koji počinje prvim, a završava se zadnjim danom njihove profesionalne prakse. To je učenje tokom čitavog života.

7 Usvajanje novih informacija i uspješno sučeljavanje s novim situacijama od centralnog je značaja za učenje tokom čitavog života.

8 Promjene su proces, a ne događaj.

9 Svaki pojedinac je nosilac promjena.

10 Teorije promjena i teorije obrazovanja potrebne su jedne drugima.

Tabela 2.

Profesionalni razvoj nastavnika ne može se, dakle, svesti na povremene semi-nare i profesionalna okupljanja. Stručno usavršavanje je složen proces koji karak-teriše permanentnost u usvajanju, obogaćivanju i praćenju novih znanja, sticanju i jačanju sposobnosti i vještina, umijeća i stavova neophodnih za široko polje nastav-ničkih uloga. Zbog ključne uloge koju nastavnici imaju u ostvarivanju učeničkih postignuća, unapređenje stručnog usavršavanja nastavnika ima visoku važnost u cjelokupnim promjenama u obrazovnom sistemu.

*Craft, A. (2000).Continuing Professional Development: A Practical Guide for Teachers and Schools. London: Routledge, str. 47.

10

U osnovi, stručno usavršavanje je unapređivanje nastavnikovih vještina i kom-petencija potrebnih za ostvarivanje izvrsnih obrazovnih rezultata učenika (Hassel, 1999.). Ukoliko želimo da unapređujemo vaspitno-obrazovnu praksu, moramo nužno mijenjati način stručnog usavršavanja. Škole je veoma teško mijenjati ukoli-ko nastavnici ne mijenjaju svoju svakodnevnu praksu. Naravno, kada se škole mije-njaju, uvijek postoje nastavnici koji se ne mijenjaju zajedno sa njom. Kada govorimo o stručnom usavršavanju nastavnika, trebalo bi, prije svega, objasniti sljedeće termi-ne. Dva dominantna koncepta profesionalnog obrazovanja nastavnika najbolje su izražena terminima: teacher training (obuka nastavnika) i teacher education (obra-zovanje nastavnika). Koncept teacher training zasniva se na ideji da se nastavnički poziv može razložiti na određeni broj vještina koje kroz mikronastavu nastavnik može da nauči. Savremena istraživanja su rezultirala razumijevanjem nastave kao kompleksne aktivnosti, procesa koji ne može lako da se predvidi, redefinisanjem uloge nastavnika kao praktičara, koji bi trebao da donosi promišljene i na znanju zasnovane odluke, a sve ovo je imalo snažne posljedice u oblasti profesionalnog obrazovanja nastavnika. Razvijen je i teacher education koncept koji ima za cilj da obrazuje nastavnike u kompetentne i autonomne profesionalce. Problematika ob-razovanja nastavnika veoma je kompleksna. U okviru ove problematike stalno se otvaraju fundamentalna pitanja, kao što su: gdje obrazovati nastavnike (u školi ili na univerzitetu), ko bi trebalo da obrazuje nastavnike (naučnici ili iskusni prakti-čari), šta čini bazu profesionalne kompetencije nastavnika (akademsko ili metodič-ko obrazovanje), koji je optimalan odnos tradicije i inovativnih ideja. Zbog toga je stručno usavršavanje nastavnika, kao organizaciono, sistematsko i kontinuirano obučavanje, jedan od osnovnih preduslova za kvalitetan nastavni proces, a ujedno i glavna karakteristika savremenog koncepta kontinuiranog profesionalnog razvoja nastavnika.

2. KONTINUIRANI PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA U CRNOJ GORI

Imajući u vidu da su obrazovanje i cjeloživotno učenje ključna uloga za razvoj po-jedinaca i ostvarivanje ekonomskog potencijala jedne države, Crna Gora od 2001.

godine započinje svoju reformu obrazovanja. U tom kontekstu mijenjaju se uloge nastavnika koje zahtijevaju određena znanja i vještine. Od nastavnika se očekuje da bude spreman i otvoren za promjene, tj. sposoban da se prilagođava, a isto tako da bude i sam inicijator promjena. On mora da brine o ličnom profesionalnom razvoju i bude dio organizacije koja se razvija i uči. Zbog toga se na nivou države, u periodu 2005-2009. Godine, kreće sa projektom „Razvoj sistema profesionalnog razvoja na-stavnika u Crnoj Gori’’, a u organizaciji Ministarstva prosvjete i Zavoda za školstvo. Nosioci ovog projekta su nastavnici, pedagozi, direktori i pomoćnici direktora iz škola, savjetnici i nadzornici Zavoda za školstvo, kao i strani eksperti.

11

Projekat se sastojao od pet ključnih komponenti:

izrada strategije profesionalnog razvoja nastavnika i praćenje i procjena realizacije;

profesionalni razvoj na nivou škole;

sistem viših zvanja;

realizatori interaktivne obuke/treneri;

primjena računara u nastavi.

Treba napomenuti da obrazovni sistem Crne Gore čine predškolsko vaspitanje i obrazovanje, osnovno obrazovanje i vaspitanje, srednje obrazovanje, više stručno obrazovanje, obrazovanje odraslih i visoko obrazovanje. Srednje opšte obrazovanje izvode gimnazije u trajanju od četiri godine, dok se srednje stručno obrazovanje realizuje u trajanju od tri ili četiri godine u srednjim stručnim školama. Srednjem stručnom obrazovanju pripadaju i umjetničke škole.

Profesionalni razvoj nastavnika je dugoročan process, koji se velikim dijelom odvija u školi. U poređenju sa obukom, koja se odvija van škole i dešava periodično, profesionalni razvoj na nivou škole (PRNŠ) predstavlja kontinuirani process, koji obuhvata različite aktivnosti koje se realizuju u školi. PRNŠ pruža mogućnost stica-nja različitih vještina i kompetencija svim nastavnicima. Organizovanjem i realiza-cijom aktivnosti PRNŠ-a obezbjeđuje se kvalitetna i uspješna saradnja sa kolegama, pedagoško-psihološkom službom i upravom škole. Za praćenje njegove implemen-tacije u školama zadužene su institucije Zavod za školstvo i Centar za stručno obra-zovanje. PRNŠ podrazumijeva timski rad koji daje mogućnost stvaranja i razmjene novih ideja, ali i znatno veću efikasnost u radu pojedinca. Timski rad je način na koji se ostvaruju mnogi oblici učenja i razvijaju uspješni pristupi, koji se grade na bogatstvu i raznovrsnosti znanja, mišljenja i pogleda. Povezivanje svih subjekata koji su direktno ili indirektno uključeni u Kontinuirani profesionalni razvoj nastav-nika u Crnoj Gori možemo šematski prikazati na slici 2.

12

Slika 2. Šematski prikaz Kontinuiranog profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori

Profesionalni razvoj i stalno osavremenjavanje znanja i vještina, potrebnih za uspješnu realizaciju nastavne prakse, zaživio je u našim školama, najviše zahvaljuju-ći PRNŠ sistemu. U školama su imenovani koordinatori i formirani timovi za PRNŠ. Tim za PRNŠ, na čelu sa koordinatorom, priprema plan profesionalnog razvoja na nivou škole, za period od dvije godine, u okviru kojeg se jasno postavljaju određeni prioriteti, ciljevi i aktivnosti za njihovo postizanje. Sa druge strane, nastavnici izra-đuju svoj lični plan profesionalnog razvoja.

KONTINUIRANI PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA

ZAVOD ZA ŠKOLSTVO &

CSO

,,ZAJEDNICA KOJA UČI’’

ŠKOLA

OBLICI STRUČNOG USAVRŠAVANJA

PLAN PRNŠ KATALOG ZZŠ

KATALOG CSO

EVALUACIJA KPRNSTARI SADRŽAJI

NOVI SADRŽAJI

OBUKA KOD POSLODAVCA LPPR

AKTIVNOSTI:- UGLEDNI I OGLEDNI ČASOVI- MENTORSTVO (PRIPRAVNIK)- TIMSKI RAD NASTAVNIKA- PORTFOLIO NASTAVNIKA- SAMOEVALUACIJA NASTAVNIKA

NASTAVNIK

,,REFLEKTIVNI PRAKTIČAR’’

TIM ZA PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA NA NIVOU ŠKOLEKOORDINATOR ZA PRNŠ

13

Obrazovni sistem u Crnoj Gori mora imati u vidu da inicijalno obrazovanje ne daje nastavnicima sva potrebna znanja i umijeća, kako bi se mogli, na pravi način, i u pravom trenutku, izboriti sa različitim aspektima njihove buduće profesije. Zbog toga se uvodi stučno usavršavanje nastavnika kao važna komponenta njihovog pro-fesionalnog razvoja. Ako želimo nastavnika kao „reflektivnog i fleksibilnog prakti-čara’’, koji je u svakom trenutku otvoren za nove izazove i osposobljen za sistemsko usavršavanje tokom karijere, onda mu obrazovni sistem mora omogućiti kvalitetno i permanentno stručno usavršavanje. Naime, reflektivni praktičar posebnu pažnju poklanja svom ličnom iskustvu, šta ono znači za njegov dalji rad i kako pojedine segmente mora uraditi još bolje. „Profesionalni razvoj nije prosti„dodatak” ili „brzi popravak” koji treba primijeniti kada se problem dogodi.“ (OECD, 1998., str.56).

Od školske 2009/10. godine Zavod za školstvo započinje aktivnost objavljiva-nja konkursa u sredstvima javnog informisanja za izbor programa stručnog usa-vršavanja nastavnika. Nakon javnog konkursa, Komisija za akreditaciju programa stručnog usavršavanja, na osnovu utvrđenih standarda, vrši izbor programa koji će se kasnije naći u Katalogu programa stručnog usavršavanja za narednu školsku godinu. U katalogu se nalaze ponuđeni i naručeni programi stručnog usavršavanja nastavnika. Ponuđeni programi su navedeni po oblastima, dok su naručeni pro-grami navedeni prema nivoima obrazovanja za koje su namijenjeni. Programi u katalogu bi trebalo da pokriju relevantne i aktuelne teme, kako bi se postigao što veći stepen uključivanja nastavnika u profesionalni razvoj. Ovu aktivnost od 2011. godine započinje i Centar za stručno obrazovanje. Jedan od oblika profesionalnog usavršavanja nastavnika jeste i pohađanje programa obuke koje su akreditovale Ko-misije Zavoda za školstvo i Centra za stručno obrazovanje. Nastavnik katalogom dobija sve potrebne podatke o programu obuke (naziv programa, autori programa, institucija koja podržava program, koordinator programa, ciljevi programa, profe-sionalne vještine koje se unapređuju, teme, ciljna grupa, vrijeme trajanja programa itd.). Pohađanje akreditovanih programa nije samo dio stručnog usavršavanja na-stavnika, već je jedan od osnovnih kriterijuma za njihovo profesionalno napredova-nje u smislu dodjeljivanja zvanja nastavnicima.

U okviru vaspitno-obrazovnog rada mogu biti organizovani ugledni i ogled-ni časovi. Ugledni časovi su po svojoj osnovnoj šemi i organizaciji strukturirani na uobičajeni način, ali na jednom višem i kvalitetnijem nivou. U njima ništa nije potpuno novo i nepoznato, ali je pripremljeno i realizovano na uzoran način, tj. za ugled drugima i može da posluži za primjer. Za razliku od njih, ogledni časovi imaju izrazito inovativnu notu. Cilj oglednog časa je da se prikaže najbolja organizacija rada na času, mogućnosti primjene različitih oblika, metoda i postupaka korišćenja savremenih nastavnih sredstava i dr. Oni na sasvim novi i do sada neuobičajeni način prezentiraju neku nastavnu jedinicu. Radi se, dakle, o ogledu (pokušaju), koji može, a ne mora da bude obrazac za buduće ponašanje nastavnika.

14

Mentorstvo je proces u kojem nastavnici daju podršku nastavniku početniku, kako bi ih uveli u praksu i doprinijeli sticanju određenog iskustva za svrsishodan i uspješan samostalan vaspitno-obrazovni rad.

Osnova na kojoj počiva Profesionalni razvoj nastavnika na nivou škole podra-zumijeva timski rad. On daje mogućnost stvaranja i razvijanja novih ideja, kao i znatno veću efikasnost u radu pojedinca. Timski rad je način na koji se ostvaruju mnogi oblici učenja i razvijaju uspješni pristupi koji se grade na bogatstvu i razno-vrsnosti znanja, mišljenja i pogleda.

Sa jedne strane se od nastavnika očekuje da izradi lični plan profesionalnog ra-zvoja, a sa druge strane da formira i popuni svoj profesionalni portfolio. Lični plan profesionalnog razvoja nastavnika treba da se zasniva na analizi potreba učenika sa kojima radi, analizi svojih profesionalnih potreba i potreba vaspitno-obrazovne ustanove, kao organizacije u kojoj radi. Portfolio o profesionalnom razvoju nastav-nika se formira još tokom pripravničkog staža, uz pomoć mentora. To je pažljivo organizovana kolekcija podataka koja ilustruje profesionalni status, znanje, pozna-vanje razvojnog procesa, profesionalnih i ličnih osobina koje doprinose daljem an-gažovanju profesionalaca na unapređivanju ustanove u kojoj radi. Svrha portfolija, kao registra profesionalnih kompetencija, je da pruži nastavniku razvojnu putanju na njegovom putu zvanom „profesionalizacija”. Nastavnici na jednom mjestu obje-dinjuju potvrde i sertifikate o završenim programima obuke, kao i druga dokumen-ta koja oni smatraju relevantnim za ovu oblast.

Samoevaluacija nastavnika je jedan od bitnih elemenata u razvoju njegovog portfolija, to jest refleksija na ono što je postignuo u prethodnom periodu. Proces samoevaluacije predstavlja važnu komponentu profesionalnog razvoja, jer nastav-nik tada razmišlja o sopstvenoj praksi, izdvajajući pri tome aspekte rada sa kojima je zadovoljan, kao i one koje može poboljšati. Naime, nastavnik samoevaluaciju treba da doživljava kao proces revidiranja sopstvenog profesionalnog iskustva, a sa ciljem efikasnijeg korišćenja vremena za profesionalni razvoj.

Evaluacija kontinuiranog profesionalnog razvoja, to jest nacionalni sistem pro-cjene uspješnosti rada nastavnika, odvija se periodično. U procesu učestvuju direk-tor škole, koordinator za PRNŠ i nastavnici. Rezultati evaluacije koriste se u procesu sticanja zvanja i za izradu ličnog plana profesionalnog razvoja za naredni period.

U obrazovni sistem Crne Gore se od 2009. godine uvodi sistem viših zvanja na-stavnika, koji ima ulogu motivišućeg faktora, a čiji je krajnji cilj podizanje kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada. Naime, sistem viših zvanja je osmišljen tako da bude dodatna motivacija za svakog natavnika, kada je u pitanju njegov kontinuirani pro-fesionalni razvoj, to jest njegovo stalno unapređivanje sopstvenih znanja i vještina, pa samim tim i procesa podučavanja i učenja učenika. Sistem viših zvanja predviđa četiri vrste zvanja: nastavnik-mentor, nastavnik-savjetnik, nastavnik-viši savjetnik i nastavnik-istraživač. Dodjeljivanje zvanja nastavnicima vrši se na osnovu: praćenja

15

radne uspješnosti, to jest vrednovanja postignutih rezultata u radu sa učenicima i drugim učesnicima u obrazovanju i osposobljavanju, profesionalnog razvoja i upo-trebe stručnog znanja stečenog obrazovanjem i usavršavanjem i drugog rada, koji predstavlja posebnost struke, tj. radnog mjesta. Poslije sticanja zvanja, od nastavni-ka se očekuje da podržavaju i pokreću profesionalni razvoj u vaspitno-obrazovnoj ustanovi i šire. Oni postaju članovi tima za profesionalni razvoj u vaspitno-obra-zovnoj ustanovi, treneri u sistemu, treneri na nivou vaspitno-obrazovne ustanove, inovatori, učesnici aktivnosti koje su pokrenute od strane pojednih partnera u siste-ma obrazovanja (Ministarstvo prosvjete, Centar za stručno obrazovanje, Zavod za školstvo, Ispitni centar) itd.

Vizija kontinuiranog profesionalnog razvoja u Crnoj Gori bi trebala da bude kvalitetno stručno usavršavanje nastavnika, koje je dostupno svima i usklađeno sa njihovim individualnim potrebama i potrebama obrazovnog sistema, a sa glavnim akcentom na povećanje kvaliteta nastave i ishoda učenja.

3. FAZE RAZVOJA NASTAVNIKA

Složenost i odgovornost nastavničke profesije, odnosno njen značaj za razvoj društva ili pojedinca, prepoznaju se u svakom društvu koje svoj razvoj temelji na

kvalitetnom obrazovanju. Zbog toga, na nivou društva, treba iskoristiti sve potenci-jale i stvoriti uslove, kako bi kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika bio jedan od osnovnih mehanizama koji obezbjeđuje i osigurava kvalitet obrazovnog siste-ma. Obučenost nastavnika i njihovo stalno usavršavanje prepoznaju se kao ključni faktori postignuća učenika.Sa druge strane, kontinuirani profesionalni razvoj nije moguće ostvariti bez postizanja odgovarajućih standarda. Naime, standardi za sva-kog nastavnika predstavljaju putokaz ili smjernice kako da se kreće stazama svoje karijere, kako da prepoznaje uslove i potrebe koji određuju pravac željenog razvoja i kako da ih ostvaruje. Oni opisuju neophodna znanja, vještine i stavove koje sva-ki nastavnik treba da posjeduje da bi, na efektivan način, obavljao svoje poslove i zadatke u vaspitno-obrazovnom procesu. Drugim riječima, oni određuju profesio-nalne obaveze i odgovornosti koje nastavnik treba da ispuni da bi, na pravi način, realizovao sve složenije zahtjeve u procesu nastave i učenja i u ukupnom životu i radu škole. Standardi ne smiju biti samo „popis” obaveza nastavnika, niti smiju imati formu ili snagu zakona, ali predstavljaju izuzetno važan segment, kada je u pitanju strategija kontinuiranog profesionalnog razvoja nastavnika. Nastavnik je taj koji treba da uoči povezanost razvoja svoje karijere i standarda (slika 3.), odnosno da otkrije puteve i oblike profesionalnog razvoja i usavršavanja, a sa akcentom na unapređenje kvaliteta obrazovanja svakog učenika.

16

Slika 3. Standard - KPRN - faze razvoja nastavnika

Profesionalni razvoj nastavnika, to jest njegovu karijeru treba posmatrati i analizirati kroz pojedine faze. Naime, razvojne faze nastavnika predstavljaju osno-vu za sopstveno pozicioniranje u profesionaloj karijeri. Obezbjeđuju nastavnicima pravce razvoja i napredovanja, ohrabruju ih da preuzmu odgovornost za svoj pro-fesionalni razvoj, kao i da promovišu refleksivni pristup profesionalnom razvoju. Svaki nastavnik se kroz faze razvija, ali njegov razvoj nije linearan i ne možemo ga tretirati poput penjanja uz stepenicesa pravilnim napredovanjem na skali kompe-tentnosti. Već ga moramo analizirati svremena na vrijeme, kako bi obnovili kompe-tencije ili proširili dodatna znanja i vještine, ukoliko je neophodna promjena u kari-jeri nastavnika. Profesionalni razvoj nastavnika ne mora se odvijati, i najčešće se ne odvija, u formi stalnog napredovanja. Razvojne faze kroz koje nastavnik može na-predovati, od poznavanja i razumijevanja principa nastave i učenja/vaspitno-obra-zovnog rada, preko njihove praktične primjene, pa sve do nivoa na kome on postaje uzor svojim kolegama i raspolaže ekspertskim znanjima i vještinama, prikazane su u tabeli 3.

FAZE RAZVOJANASTAVNIKA

STANDARDKONTINUIRANI

PROFESIONALNIRAZVOJ NASTAVNIKA

RAZVOJNE FAZE U KARIJERI NASTAVNIKA

RAZVOJNA FAZA KRATAK PROFIL

1. NASTAVNIK POČETNIK • Pripravnik• Ima ograničeno iskustvo• Ima mentora koji prati njegov rad• Polaže stručni ispit

2. NASTAVNIK SA KVALIFIKACIJOM

• Položen stručni ispit• Ima licencu• Primjenjuje stečena znanja i vještine

3. NASTAVNIK U RAZVOJU • Sticanje samopouzdanja kroz razvoj znanja i vještina

• Unapređuje svoja znanja i vještine u odnosu na nastavu i vaspitno-obrazovni rad

17

Tabela 3.

Da bi se na pravi način sagledalo šta razvojne faze predstavljaju u profesional-nom životu nastavnika, napravljena je njihova analiza sa aspekta osnovnih indika-tora koji bi trebali da obuhvate:

kratak profil nastavnika koji pripada toj fazi;

karakteristike koje u toj fazi nastavnik može imati;

razvojne potrebe koje karakterišu fazu;

napredovanje u razvojnoj fazi;

planiranje narednih koraka;

pozitivni znaci razvoja u fazi;

oblasti za usavršavanje, odnosno pružanje određene pomoći u procjeni oblasti koje bi se mogle unaprijediti.

Karakteristike pojedinačnih razvojnih faza u karijeri nastavnika date su u tabe-lama 4, 5, 6, 7, 8. i 9.

4. KOMPETENTAN NASTAVNIK • Aktivno praćenje dešavanja u struci• Iskusan je, iskazuje samopouzdanje, stalno

promišlja o svom radu i postignutim rezultatima• Stiče vještine i znanja i primjenjuje ih u praksi• Mentor nastavniku pripravniku• Član tima za profesionalni razvoj nastavnika na

nivou škole• Član tima za interno utvrđivanje kvaliteta (odbor ili

nastavnik ocjenjivač/evaluator)• Realizator akcionih istraživanja u svom odjeljenju

5. UZORAN NASTAVNIK • Primjer ostalim kolegama • Ispunjava uslove za zvanje nastavnik-mentor• Ima važnu ulogu u stučnim udruženjima i

mrežama• Član tima za akciona istraživanja u školi

6. NASTAVNIKEKSPERT

• Nosilac viših zvanja (savjetnik, viši savjetnik i istraživač)

• Nastavnik koji svojim znanjima i vještinama doprinosi razvoju i unapređenju obrazovnog sistema

• Član istraživačkog tima na niovu obrazovnog sistema

18

RAZVOJNA FAZA 1. – NASTAVNIK POČETNIK

KRATAK PROFIL Nastavnik pripravnik sa ograničenim iskustvom, čiji rad prati men-tor i priprema se da polaže stručni ispit

KARAKTERISTIKE KOJE NASTAVNIK MOŽE IMATI U OVOJ RAZVOJNOJ FAZI

• Posjeduje početnu kvalifikaciju.• Nastavnik sa ili bez iskustva, kvalifikovan za određeni

predmet,ali može da predaje i neki drugi predmet.

RAZVOJNE POTREBE

• Osnovno poznavanje struke i unapređenje znanja i vještina uoblasti struke.• Osnovne nastavne vještine/vještine vaspitno-obrazovnog

rada.• Primjenjivanje nastavnih znanja i vještina iz drugih predmeta

u nastavi.• Učenje od iskusnijih kolega i korišćenje primjera dobre prakse.• Saznati nešto više o potrebama i problemima sa kojima sesusreću učenici.• Poznavanje osnovnih resursa za profesionalni razvoj.

NAPREDOVANJEU OVOJ RAZVOJNOJ FAZI

U ovoj razvojnoj fazi možete napredovati tako što ćete:• sticati odgovarajuće nastavničke kompetencije;• pronalaziti efikasne metode organizacije i vođenja časa;• tražiti pomoć od iskusnijih kolega u pripremanju i planiran-

ju časova;• pohađati programe obuke o metodici rada u okviru samog

predmeta;• koristiti sajtove namijenjene nastavnicima;• se učlaniti u udruženja nastavnika.

PLANIRANJENAREDNIHKORAKA

• Susrećete se sa izazovom da naučeno primijenite u praksi sa učenicima.

• Bilježite utiske i važne pojedinosti kako bi utvrdili oblasti o ko-jima biste željeli dalje da učite.

• Tražite programe obuke, seminare i radionice, časopise, članke i druge resurse koji će vam pomoći da napredujete kao nas-tavnik.

• Pravite dugoročan plan.• Čuvate sve ove informacije u profesionalnom portfoliju.

19

Tabela 4.

RAZVOJNA FAZA 2. – NASTAVNIK SA KVALIFIKACIJOM

KRATAK PROFIL Nastavnik sa položenim stručnim ispitom i dobijenom licencom za rad koji umije da primjenjuje stečena znanja i vještine.

KARAKTERISTIKE KOJE NASTAVNIK MOŽE IMATI U OVOJ RAZVOJNOJ FAZI

• Radite na određenom nivou obrazovnog sistema .• Konsolidujete vještine iz vaše inicijalne kvalifikacije.

RAZVOJNE POTREBE

• Formiranje lične vizije nastavničkog poziva.• Primjenjivanje teorije u praksi.• Sticanje samopouzdanja u različitim ulogama nastavnika.• Prepoznavanje primjera dobre nastavne/vaspitno-obrazovne

prakse.• Dobijanje povratnih informacija o vaspitno-obrazovnom radu.• Kvalitetnije pružanje podrške učenicima.• Pronalaženje i korišćenje različitih resursa za rad u učionici.

POZITIVNI ZNACI RAZVOJA U OVOJ FAZI

• Puni ste entuzijazma i imate želju za uspjehom.• Potrebna vam je podrška kako biste pravilno usmjeravali svojprofesionalni razvoj.• Želite da dobijete povratne informacije o svom radu i koristite

ih za dalje usavršavanje.• Nalazite dodatne resurse koji pomažu vaše učenje.• Tražite i razmjenjujete nove ideje i primjenjujete ih u učionici.• Imate viziju kako biste željeli da napredujete u vaspitno-obra-

zovnom radu.• Spremni ste da odgovorite na povećani obim obaveza.

MOGUĆI RIZICI/ OBLASTI ZA USAVRŠAVANJE

• Nerado činite više od onog što se od vas traži.• Oslanjate se na ono što vam kažu oni od kojih učite i ne koris-

tite dodatnu literaturu.• Smatrate da vam povratne informacije nijesu korisne.• Ne razmjenjujete sa kolegama svoje ideje i sporna pitanja.• Smatrate da je u učionici najvažniji nastavnik.

20

NAPREDOVANJEU OVOJ RAZVOJNOJ FAZI

U ovoj razvojnoj fazi možete napredovati tako što ćete:• stečena znanja i vještine primjenjivati u praksi;• promišljati o svakodnevnom radu u učionici;• eksperimentisati novim resursima i idejama;• posmatrati ponašanje i napredak vaših učenika;• pokušavati da nađete rješenja za probleme na koje nailazite;• razmjenjivati iskustva sa drugim nastavnicima; • pohađati programe obuke u organizaciji Zavoda za školstvo i

Centra za stručno obrazovanje; • postati član stručnog udruženja nastavnika i učestvovati na

njihovim konferencijama i drugim aktivnostima;• koristiti stručnu literaturu;• se uključiti u aktivnosti profesionalnog razvoja na nivou škole;• se pridružiti grupi nastavnika na Fejsbuku ili Tviteru;• pratiti blogove posvećene nastavi predmeta koji predajete;• pratiti elektronske časopise...

PLANIRANJENAREDNIHKORAKA

• Pravite plan sopstvenog razvoja.• Vodite profesionalni portfolio kako bi pratili razvoj svoje karijere.• Imate u vidu dugoročni plan svoje karijere. • Bilježite zapažanja o svom radu i onome što ste naučili.• Pronalazite oblasti u kojima biste željeli još da se usavršavate.• Pronalazite različite resurse koji će vam omogućiti da napredu-

jete kao nastavnik.

POZITIVNI ZNACI RAZVOJA U OVOJ FAZI

• Učestvujete u različitim aktivnostima profesionalnog razvoja.• Tražite, razmjenjujete i primjenjujete nove ideje u praksi.• Smatrate da obraćanje za pomoć mentoru i iskusnom kolegi

predstavlja pozitivan oblik razvoja.• Puni ste entuzijazma i volite da razgovarate o onome što je u

vašem radu bilo uspješno.• Bilježite pozitivna iskustva iz prakse.• Tražite podršku kako da se pravilno usmjeravate.• Razumijete i pokušavate da zadovoljite potrebe učenika. • Pokazujete opšte znake profesionalizma (tačnost, ponašanje…).• Shvatate značaj dobre pedagoške dokumentacije.• Dobijate pozitivne povratne informacije od učenika.• Trudite se da u svom radu primjenjujete različite metode i tehni-

ke rada, kao i nastavna sredstva.• Spremni ste da uspješno odgovorite na povećani obim obaveza

koje su pred vama.

21

Tabela 5.

RAZVOJNA FAZA 3. – NASTAVNIK U RAZVOJU

KRATAK PROFIL Nastavnik koji unapređuje svoja znanja i vještine u odnosu na nastavu i vaspitno-obrazovni rad i stiče samopouzdanje kroz njihov razvoj.

KARAKTERISTIKE KOJE NASTAVNIK MOŽE IMATI U OVOJ RAZVOJNOJ FAZI

• Želite da se dalje profesionalno razvijate.• U prethodnom periodu nijeste mnogo radili na

profesionalnom razvoju.

RAZVOJNE POTREBE

• Pohađanje programa obuke u oblastima interesovanja.• Razvijanje znanja i vještina u okviru struke.• Učestvovanje u aktivnostima profesionalnog razvojai

razmjenjivanje iskustava sa drugim nastavnicima.• Upoznavanje i primjena inoviranih predmetnih programa,

novih zahtjeva, različitih tipova učenika, novih materijala.• Osavremenjavanje znanja i vještina.• Učenje novih znanja i vještina.• Razvoj samopouzdanja u vaspitno-obrazovnom radu.• Dobijanje povratnih informacija o vašem radu i definisanje

ciljeva daljeg razvoja.• Kvalitetnije pružanje podrške učenicima.• Korišćenje raznovrsnih i novih resursa u učionici.• Korišćenje ICT za profesionalni razvoj.

MOGUĆI RIZICI/ OBLASTI ZA USAVRŠAVANJE

• Nerado pohađate različite programe obuke.• Nastavu realizujete uz korišćenje preporučenog udžbenika i

nijeste zainteresovani da koristite dodatni nastavni materijal.• Ne volite da pripremate pripreme za čas.• Pretjerujete sa detaljnim planiranjem časa, što se negativno

odražava na dinamiku časa.• Ne uzimate u obzir potrebe učenika i rad organizujete na osnovu

ličnog stava o njihovim potrebama.• Smatrate da obraćanje za pomoć kolegama predstavlja slabost.• Kasnite, odsustvujete s posla ili se neadekvatno oblačite.• Zanemarujete značaj pedagoške dokumentacije.• Nemate dobru saradnju sa kolegama.• Ne koristite na pravi način negativne povratne informacije od

učenika.• Ne primjenjujete različite metode, tehnike rada i nastavna

sredstva.

22

NAPREDOVANJEU OVOJ RAZVOJNOJ FAZI

U ovoj razvojnoj fazi možete napredovati tako što ćete:• planirati redovno učešće u kontinuiranom profesionalnom

razvoju;• se povezivati sa drugim nastavnicima i razmjenjivati

iskustva sa njima.

PLANIRANJENAREDNIHKORAKA

• Imate želju da iskustvo stečeno u nastavi prezentujete drugim nastavnicima.

• Utvrđujete područja u kojima ste dobri, kao i ona u kojima još uvijek treba da unaprijedite svoje vještine.

• Želite da aktivno učestvujete u svom profesionalnom razvoju.• Razvijate jasnu viziju o tome šta vam profesija nudi u

budućnosti. • Sve ove informacije odlažete u portfolio,kako bi pratili razvoj

svoje karijere.

POZITIVNI ZNACI RAZVOJA U OVOJ FAZI

• Imate pozitivan stav u odnosu na svoju profesiju.• Zainteresovani ste za teoriju nastave i metodiku svog

predmeta, kao i za upoznavanje novih pristupa, metoda i tehnika rada u nastavi.

• Razmjenjujete materijale i pripreme za časove sa kolegama.• Zainteresovani ste za pohađanje programa obuke.• Uvijek se pripremate za čas što ne podrazumijeva samo

formalno planiranje.• U potpunosti su vam jasne sve vaše uloge u kolektivu.• Želite da se dalje razvijate kako biste dostigli sljedeću razvojnu

fazu u kojoj možete biti mentor nastavniku pripravniku.• Svojim radom unapređujete rad cijele vaspitno-obrazovne

ustanove.• Na pravi način koristite pozitivne povratne informacije od

učenika.

MOGUĆI RIZICI/ OBLASTI ZA USAVRŠAVANJE

• Smatrate da je vaša glavna profesija nešto drugo, a ne vaspitno-obrazovni rad.

• Vaš pristup je u stilu „to je samo posao i obično težite lakšim, a ne najboljim rješenjima”.

• Obično se ne pripremate za časove, već se oslanjate na udžbenik i

priručnik za nastavnike.• Dostigli ste određeni nivo i osjećate da ste „sve već prošli’’.• Ne volite povratne informacije i izbjegavate situacije koje

rezultiraju kritikom.• Ne sarađujete sa kolegama.• Ne koristite na pravi način negativne povratne informacije od

učenika.

Tabela 6.

23

RAZVOJNA FAZA 4. – KOMPETENTAN NASTAVNIK

KRATAK PROFIL

Iskusan nastavnik koji aktivno prati dešavanja u struci i kontinuirano unapređuje svoja znanja i vještine. Iskazuje samopouzdanje i stalno promišlja o svom radu i postignutim rezultatima.

KARAKTERISTI-KE KOJE NA-STAVNIK MOŽE IMATI U OVOJ RAZVOJNOJ FAZI

• Aktivni ste u pogledu sopstvenog profesionalnog razvoja.• Imate potrebna znanja, vještine i znatno iskustvo, kao isposobnost precizne refleksije kad je u pitanju vaš rad.• Stičete vještine i znanja i primjenjujete ih u praksi.• Mentor ste nastavniku pripravniku.• Član ste tima za profesionalni razvoj nastavnika na nivou škole.• Član ste tima za interno utvrđivanje kvaliteta (odbor ili nastavnik

ocjenjivač/evaluator).• Realizator akcionih istraživanja u svom odjeljenju.

RAZVOJNE POTREBE

• Razvoj novih znanja i vještina kako bi se odgovorilo napromjenljivu prirodu nastave i vaspitno-obrazovnog rada.• Temeljniji osvrt na nastavu i vaspitno-obrazovni rad.• Sprovođenje manjih akcionih istraživanja u učionici.• Aktivnije učešće u stručnim udruženjima i mrežama nastavnika.

NAPREDOVANJEU OVOJ RAZVOJNOJ FAZI

U ovoj razvojnoj fazi možete napredovati tako što ćete:• temeljno promišljati o principima, stavovima i uvjerenjima koji

stoje iza vašeg rada;• pohađati programe obuke koji vam mogu pomoći da se usm-

jerite na svoj razvoj;• realizovati aktivnosti koje mogu unaprijediti vaš rad;• razmjenjivati iskustva i učiti od kolega.

PLANIRANJENAREDNIHKORAKA

• Unapređujete znanje i vještine.• Razumijete, prihvatate i primjenjujete pozitivne promjene u obra-

zovanju.• Imate ažurirani profesionalni portfolio.

POZITIVNI ZNACI RAZVOJA U OVOJ FAZI

• Težite raznovrsnosti u svim segmentima svoga rada.• Težite da budete priznati od strane šireg kruga ljudi.• Želite da iskoristite nova znanja i da unaprijedite rad vaspit-

no-obrazovne ustanove.• Vaspitno-obrazovni proces vas motiviše i inspiriše.• Reagujete na povratne informacije o svom radu i koristite ih da taj

rad unaprijedite.• Želite da učestvujete u novim projektima.• Pokazujete da ste praktičar koji analizira svoj rad i promišlja o

njemu da bi ga unaprijedio.• Dajete konstruktivne povratne informacije o radu kolega.• Aktivni ste u radu stručnih udruženja i mreža.

24

Tabela 7.

MOGUĆI RIZI-CI/ OBLASTI ZA USAVRŠAVA-NJE

• Nijeste spremni da isprobate nove ili drugačije pristupe i metode rada u nastavi.

• Smatrate da će vam dodatno obrazovanje omogućiti danapustite rad u vaspitno-obrazovnoj ustanovi.• Smatrate da ste već stručnjak i da nema potrebe da sedalje usavršavate.• Smatrate da je razvoj lična stvar koja se ne tiče kolega.• Smatrate da se vaspitno-obrazovni rad realizujekorišćenjem niza individualnih tehnika.• Ne analizirate svoj rad, ne promišljate o svom radu i ne učite na

greškama.• Nijeste zainteresovani da pratite druge ili da budete posmatrani.• Nijeste aktivni u radu stručnih udruženja i mreža.

RAZVOJNA FAZA 5. – UZORAN NASTAVNIK

KRATAK PROFIL

Nastavnik koji je primjer svojim kolegama i ispunjava uslove za sticanje zvanja nastavnik-mentor.

KARAKTERI-STIKE KOJE NASTAVNIK MOŽE IMATI U OVOJ RAZVOJ-NOJ FAZI

• Aktivno radite na svom profesionalnom razvoju.• Drugi nastavnici vas prepoznaju kao uzornog nastavnika.• Inicirate promjene.• Kroz različite oblike formalnog i neformalnog obrazovanjapripremate se za neku specijalizovanu ulogu (autor udžbenika, član

radne grupe za izradu predmetnih programa, učesnik u projektima na nacionalnom nivou i dr.).

• Imate važnu ulogu u stučnim udruženjima i mrežama nastavnika.• Član ste tima za akciona istraživanja u školi.

RAZVOJNE POTREBE

• Održavanje pozitivnog stava prema izazovima i promjenama.• Razvoj specijalističkih i ekspertskih znanja i vještina.• Intenzivno učešće u stručnim udruženjima i mrežama nastavnika.• Sticanje više kvalifikacije.• Sticanje iskustva u nekoj od specijalizovanih uloga.

NAPREDOVA-NJEU OVOJ RA-ZVOJNOJ FAZI

U ovoj razvojnoj fazi možete napredovati tako što ćete:• kontinurani profesionalni razvoj i dalje prihvatati kao važan

segment vašeg profesionalnog života i rada;• formalno i neformalno usavršavanje vezati za neku od

specijalizovanih uloga.

PLANIRANJENAREDNIHKORAKA

• Ažuriran portfolio koristite kao preporuku za uključivanje u neku od aktivnosti (autor udžbenika, član radne grupe za izradu predmetnih programa, učesnik u projektima na nacionalnom nivou i dr.).

25

Tabela 8.

POZITIVNI ZNACI RAZVOJA U OVOJ FAZI

• Nove odgovornosti pružaju vam osjećaj profesionalnog zadovoljstva.• Pomažete kolegama u sticanju viših nivoa obrazovanja.• Vi ste stručnjak koji svoja znanja koristi da pomogne kolegama, a ne

da se od njih udalji zato što zna više.• Nijeste previše ponosni i samouvjereni da ne biste zatražilipomoć u obavljanju novih obaveza.• Uviđate da uvijek ima prostora za unapređenje znanja, vještina,

sposobnosti...• Koristite sopstveno iskustvo kako biste pomogli drugim kolegama.

MOGUĆI RIZI-CI/ OBLASTI ZA USAVRŠAVA-NJE

• Željeli biste da nađete način da se više ne bavite vaspitno-obrazovnim radom.

• Osjećate da vas nove odgovornosti dodatno opterećuju.• Ne uvažavate kolege koje nijesu dostigle razvojnu fazu u kojoj se vi

nalazite.• Obično zastupate stav „dvije suprotstavljene strane’’, kad su u pitanju

nastavni kadar i uprava.• Razvijate nove vještine često na štetu starih.• Smatrate da je Vaš rad u vaspitno-obrazovnom procesu savršen.• Skloni ste skrivanju problema sa novim odgovornostima. • Više ne pohađate programe obuke.• Ne obazirete se na probleme drugih nastavnika.

RAZVOJNA FAZA 6. - NASTAVNIK EKSPERT

KRATAK PROFIL

Natavnik nosilac viših zvanja (savjetnik, viši savjetnik i istraživač). Nastavnik koji svojim znanjima i vještinama doprinosi razvoju i una-pređenju obrazovnog sistema.

KARAKTERI-STIKE KOJE NASTAVNIK MOŽE IMATI U OVOJ RAZVOJ-NOJ FAZI

• Imate dovoljno vještina i znanja u domenu vaspitno-obrazovnog rada da možete uspješno da obučavate druge nastavnike.

• Pored početne kvalifikacije za izvođenje nastave, imate idodatne kvalifikacije.• Autor ste programa obuke.• Inicirate i aktivno učestvujete u aktivnostima profesionalnog raz-

voja.• Član ste istraživačkog tima na nivou obrazovnog sistema.

RAZVOJNE POTREBE

• Bolje razumijevanje potreba polaznika programa obuke.• Praćenje savremene teorije i prakse u obučavanju nastavnika.• Razvijanje vještina za onlajn obuku nastavnika.• Realizacija pedagoških istraživanja.

26

Tabela 9.

NAPREDOVANJEU OVOJ RAZVOJ-NOJ FAZI

U ovoj razvojnoj fazi možete napredovati tako što ćete:• učestvovati u projektima na međunarodnom nivou iz

oblasti obrazovanja;• pohađati međunarodne programe obuke;• formirati i voditi stručno udruženje;• inicirati promjene na osnovu sprovedenih pedagoških is-

traživanja;• voditi konferencije i druge skupove.

PLANIRANJENAREDNIHKORAKA

• Portfolio dopunjavate dokazima o aktivnostima koje realizujete i postavljate ga na svojoj internet stranici ili blogu, kako bi bio dos-tupan većem broju ljudi.

POZITIVNI ZNACI RAZVOJA U OVOJ FAZI

• Kreativni ste i u stalnoj potrazi za novim idejama.• Unosite pozitivne promjene u vaspitno-obrazovnom radu. • Inspirišete druge da sa vama razmjenjuju ideje.• Preuzimate različite uloge u radu stručnih udruženja i mreža.• Ako ste preuzeli neku novu ulogu, uviđate da i u njoj postoje ra-

zličiti stepeni razvoja.

MOGUĆI RIZICI/ OBLASTI ZA USAVRŠAVANJE

• Sebe vidite kao eksperta kojeg druge kolege treba „slijepo’’ da sli-jede.

• Želite da nastavite vaš rad i izbjegavate promjene.• Nijeste prepoznati kao ekspert van vašeg kolektiva.• Ne nastojite da se bavite oblastima koje su izvan vašeg opisa posla.

Ovako predstavljene razvojne faze u karijeri nastavnika mogu poslužiti kao vo-dič za sveobuhvatni pristup profesionalnom razvoju i pružiti detaljne informacije o profesionalnom ponašanju koje te faze karakterišu. Treba napomenuti da su faze razvoja nastavnika pripremljene u skladu sa Priručnikom za kontinuirani profesio-nalni razvoj nastavnika, urađen od strane Zavoda za školstvo.

27

4. OBLICI KONTINUIRANOG PROFESIONALNOG RAZVOJA

U tabelama 4, 5, 6, 7, 8 i 9, koje se odnose na karakteristike pojedinačnih razvoj-nih faza u karijeri nastavnika, već su spomenuti neki od oblika kontinuiranog

profesionalnog razvoja, iako još uvijek nijesu dovoljno zastupljeni u praksi. Naime, nastavnicima se pruža širok dijapazon oblika kontinuiranog profesionalnog razvoja koje mogu koristiti u razvoju svoje karijere. Neke od oblika kontinuiranog profesi-onalnog razvoja navešćemo u nastavku: Učestvovanje na konferencijama - Ovaj vid kontinuiranog profesionalnog

razvoja pruža mogućnost nastavnicima da se sretnu i razgovaraju sa drugim nastavnicima iz svoje i druge predmetne oblasti i nauče dosta iz ekspertskih pa-nela. Onog trenutka kada nastavnik postane siguran i stekne dovoljno iskustva, on i sam može biti predavač i učesnik panela.

Učestvovanje na radionicama - Radionice su dobar način da se za kratko vrije-me saznaju nove ideje i tehnike rada koje nastavnik može unijeti u učionicu.

Umrežavanje sa nastavnicima - Jedno je sigurno, da umrežavanje sa drugim nastavnicima, danas postaje jedan od najvažnijih načina za njihov profesional-ni razvoj. Naime, nastavnici se danas mogu veoma lako umrežavati, koriste-ći društvene mreže poput Fejsbuka i Tvitera. Isto tako, na lokalnom nivou ili nivou škole, nastavnici mogu sami napraviti grupe ili stranice na društvenim mrežama, kako bi komunicirali i razmjenjivali iskustva.

Pretplata na naučne časopise - Pretplata na naučne časopise (škola ili sami nastavnici) je dobar način da nastavnici dobiju nove informacije iz oblasti svog interesovanja. Većina časopisa su danas dostupni online.

Novi materijali za nastavu - Priprema nastavnog materijala za čas je dobar način razvoja nastavnika, bez obzira na njegovo iskustvo. Za pripremu nastav-nog materijala mogu korististiti udžbenike, web sajtove, stručnu literatura, kao i predloge svojih starijih kolega. Preporučuje se da nastavnici sami pripremaju materijal za nastavu, kako bi izgradili svoj stil i uskladili ga sa potrebama svojih učenika. Ukoliko su u pitanju isti ili srodni nastavni predmeti, onda je veoma važna saradnja sa kolegama i preporučuje se timski rad.

Članstvo u profesionalnim udruženjima - Profesionalna udruženja nude mrežu aktivnosti za razvoj nastavnika, poput učestvovanja na konferencijama, objavljivanja članaka u časopisima, učestvovanje u interesnim grupama, nauč-no-istraživačke aktivnosti, projekti i dr.

Mentorstvo - Učenje od starijih i iskusnijih kolega je možda i najvažniji način razvoja nastavnika.

Posmatranje - Postoje dva načina posmatranja rada nastavnika. Jedan je po-smatranje van učionice. Ukoliko nastavnik nije siguran šta treba da predaje, potrebno je da porazgovara sa kolegom, i da mu kolega kaže svoje mišljenje, kako bi planirani čas bio što kvalitetniji. Drugi je posmatranje u učionici. Na-stavnici prisustvuju jedan drugome na času i poslije časa razmjenjuju mišljenja, to jest saopštavaju kolegi šta bi preuzeli od njega i zbog čega.

Istraživanje - Istraživanje rada u učionici može biti veoma korisno za profesi-onalni razvoj nastavnika.

28

Učestvovanje na obukama - Nastavnicima su danas dostupne razne vrste obu-ka, obuke kod provajdera obrazovanja odraslih, kursevi stranog jezika, obuke kod poslodavaca za nastavnike srednjih stručnih škola, online obuke…

5. SARADNJA SREDNJIH STRUČNIH ŠKOLA I POSLODAVACA (sa osvrtom na obuke kod poslodavaca)

Inicijalno obrazovanje ne može da obezbijedi nastavnicima sva potrebna znanja i umijeća koja će im biti potrebna da se nose sa različitim aspektima njihove buduće

profesije. Zbog toga im je potrebno kvalitetno stručno usavršavanje kod poslodava-ca, koje treba da bude sadržajno raznolik, dostupan, kontinuiran i organizovan niz aktivnosti, jasno definisanih ciljeva, a u skladu sa njihovim potrebama i potrebama obrazovno-vaspitnog sistema. Na taj način bi im se omogućila saradnja i razmjena iskustava sa poslodavcem i pružila mogućnost povezivanja prakse i teorije sa ciljem unapređenja kvaliteta nastave.

Zahvaljujući projektu „Kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika i instruk-tora u stručnom obrazovanju u Crnoj Gori”, kojeg realizuje Ministarstvo prosvjete u saradnji sa Privrednom komorom i Centrom za stručno obrazovanje, u Crnoj Gori se, po prvi put, ostvarila mogućnost obuke nastavnika kod poslodavaca. Partner-stvo i saradnja sa poslodavcima trebalo bi da se bazira na uzajamnom povjerenju, zajedničkoj perspektivi, preduzimljivosti i ostvarivanju ciljeva, sa jasno definisanim obavezama i odgovornostima svih uključenih strana. Evropska unija definisala je partnerstva kao jedan od prioriteta za područje obrazovanja zato što ona nude mo-gućnosti za razvoj zajedničke vizije i vrijednosti, razmjenu ideje i iskustava iz prakse i razvoj zajedničkih napora u poboljšanju kvalitata obrazovanja. Svi učesnici u obra-zovanju nastavnika su potencijalni partneri.

Kako je modernoj tržišnoj ekonomiji potreban efikasan razvoj ljudskih resursa, a uspješnoj privredi potrebno društvo koje uči, treba pri realizaciji obrazovnih pro-grama, u okviru srednjeg stručnog obrazovanaja, poseban akcenat staviti na sticanje praktičnih znanja i vještina, potrebnih za što lakše uključivanje mladih na tržište rada. Naime, srednje stručne škole svojim učenicima praktična znanja i vještine obezbjeđuju kroz planiranje i realizaciju praktične nastave i učeničke prakse, koje se obavljaju u školskim radionicama i/ili partnerskim preduzećima, a u skladu sa na-

29

stavnim planom i programom, to jest Godišnjim planom i programom rada škole.Jedan od najvažnijih uslova, ako ne i najvažniji uslov, za kvalitetnu realizaciju

praktične nastave i učeničke prakse je saradnja sa socijalnim partnerima i kontinu-irano širenje mreže saradničkih preduzeća. Kao posebno dobra praksa, izdvaja se saradnja sa socijalnim partnerima u kreiranju novih obrazovnih programa, skroje-nih prema zahtjevima poslodavaca. Ono što je, takođe, značajno u ovom trenutku, jeste postojanje izazova i prostora za unapređenje u procesu implementacije, to jest realizacije modularizovanih obrazovnih programa.

Međutim, u dijelu praktične nastave najvažniju ulogu ima nastavnik praktične nastave. Da bi nastavnik bio osposobljen da kvalitetno prenese znanje na učeni-ke, on i sam mora biti dobro praktično obučen u svojoj predmetnoj oblasti. Nekad se dešava da nastavnici praktične nastave u srednjim stručnim školama u Crnoj Gori nemaju znanja neophodna za realizaciju nastavnog plana u okviru predmeta praktična nastava. Kako se ovo dešava i zašto? Jedan nastavnik praktične nastave, poslije stečenog inicijalnog obrazovanja, otpočinje stvaranje svoje karijere. Njemu se, kao zaposlenom u vaspitno-obrazovnoj ustanovi, ne pruža tako često prilika za stručnim usavršavanjem u struci, kako bi unaprijedio svoje vještine i kompetencije potrebne za realizaciju nastave u okviru svoje predmetne oblasti. Iako se od nastav-nika praktične nastave očekuje da permanentno prati dešavanja na tržištu rada i inovacije iz svoje predmetne oblasti, to u praksi nije baš tako. Zbog toga je saradnja između srednjih stručnih škola i poslodavaca neophodna.

Praktičnu nastavu u srednjim stručnim školama, takvu kakva je u ovom mo-mentu, treba i dalje unapređivati u partnerstvu sa privredom i lokalnom zajedni-com. Uključivanje privrede u obrazovanje je ključni faktor za kvalitetno izvođenje praktične nastave u školama. Zbog toga je treba unapređivati sa različitih aspekata, kao što su: definisanje programa praktičnog obrazovanja, ishoda učenja i načina dostiza-

nja postavljenih ishoda, odnosno načina njihove realizacije u dijalogu sa pri-vredom;

edukacija instruktora - mentora u preduzećima i standardizacija načina njiho-vog rada;

izgradnja kapaciteta nastavnika za korišćenje savremenih tehnologija u nastavi i za adekvatnu podršku mentorima;

razvoj sistema za praćenje i ocjenu uspješnosti praktičnog obrazovanja u pre-duzećima;

osavremenjivanje školskih radionica i njihovo usklađivanje sa tehnologijama koje se primjenjuju u privredi, kako bi se unaprijedio kvalitet praktične nastave u samoj školi.Da bi se na pravi način obezbijedila saradnja između škola i poslodavaca, mo-

raju se zadovoljiti interesi i jedne i druge strane. Dok škola razmišlja kako i na koji način da obezbijedi obuku nastavnika kod poslodavaca, poslodavac razmišlja kako

30

da obezbijedi benefite za svoje preduzeće. Naime, očekivani odnos troškova i koristi tokom obuke je važan odlučujući faktor za ponudu prakse u preduzećima, pri čemu se korist ne može kvalifikovati samo kroz produktivni rezultat. Empirijske studije nude neke ključne faktore koji mogu biti uzeti kao moguće prednosti za uključiva-nje poslodavaca u realizaciju obrazovnih programa srednjeg stručnog obrazovanja: pozitivan uticaj na ponudu kvalifikovane radne snage; prevazilaženje nedostataka u vještinama kroz prilagođeno srednje stručno

obrazovanje; pozitivan efekat na zapošljavanje; unaprijeđena produktivnost i učinak; pozitivan efekat na inovacije;smanjeni troškovi zapošljavanja i orijentacije novih radnika; manji rizik od pogrešnog raspoređivanja.

Ministarstvo prosvjete je, u saradnji sa Privrednom komorom i Centrom za stručno obrazovanje, u okviru projekta „Kontinuirani profesionalni razvoj nastav-nika i instruktora u stručnom obrazovanju u Crnoj Gori”, organizovalo obuku na-stavnika kod poslodavaca. Projekat je finansijski podržan od strane Evropske fon-dacija za obuku i ima za cilj da podstakne jaču saradnju i razmjenu znanja između nastavnika u stručnim školama i poslodavaca, kako bi se podržao profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori i poboljšala kompatibilnost između obrazovnog si-stema i tržišta rada. Nastavnicima praktične nastave se, po prvi put, pružila prili-ka da provedu dvije sedmice kod poslodavca. Izabrani su iz pet srednjih stručnih škola iz Crne Gore. Tokom trajanja obuke, boravili su u savremeno opremljenim radionicama, gdje su ih instruktori uputili u novitete iz svojih oblasti. U saradnji sa predstavnikom Ministarstva prosvjete i instruktorima kod poslodavca, nastavnici su napravili detaljan plan obuke. Po završetku obuke, sa nastavnicima i instruktori-ma je sprovedena anketa, koja je imala za cilj da evaluira pohađanu obuku. U daljem tekstu su prezentirana iskustva nastavnika i instruktora u njihovom zajedničkom radu kod poslodavca:

Iskustva nastavnika: – „Obuka je bila korisna na način što je veoma doprinijela mom usavršavanju

u struci.”– „Smatram da bi nastavnici trebali svake godine da pohađaju ovakve obuke i

da obuka bude produžena na mjesec dana.”– „S obzirom na to da predajem materiju iz koje sam i imala obuku, učenici su

dobili osvježena predavanja, u smislu aktuelnosti, najnoviji podaci.”– „Obuka je uticala na usavršavanje mog znanja iz oblasti koju predajem, jer

sam povezala teorijsko znanje sa praktičnim. Instruktor i njegovi saradnici su se potrudili da se kroz praktičan dio obuke upoznam sa inovacijama na tržištu, vezanim za elektro struku.”

31

– „Svaki boravak na gradilištu daje mogućnost nastavniku da usavrši svoje znanje upoznajući nove tehnologije rada, primjenu novih materijala i upotrebu nove mehanizacije, što daje mogućnost primjene u nastavi.”

Iskustva instruktora kod poslodavaca: – „Vođen svojim iskustvom, preporučio bih svim nastavnicima da budu

učesnici ovakvih obuka.”– „Mislim da za sve uvijek postoji način da se bolje pripremi i uradi, ali ni

ovoj obuci ne bih mogao naći neke ozbiljnije nedostatke ili zamjerke. Ipak, treba uključiti nastavnike i instruktore kod poslodavaca u donošenju plana i programa obuke.”

– „Usavršavanje tehnologija sve više napreduje, pa su zato potrebne češće obuke nastavnika praktične nastave.”

– „Ovom obukom su pojašnjene neke nejasnoće kako određeni hardware funkcioniše. Predstavljen je i opis novih tehnologija, što će direktno uticati na širenje dijapazona obuke učenika u školi.”

– „Obuka je uticala na usavršavanje mojih vještina kao mentora i sposobnosti da prenosim znanje.”

U zemljama članicama EU postoje različiti oblici obuke nastavnika. Međutim, u Crnoj Gori nijesu sve obuke nastavnika moguće. Zbog toga predlažemo dva os-novna oblika obuke:

1. Obuka nastavnika kod poslodavca: obuka se organizuje od strane poslodavca u saradnji sa srednjom stručnom

školom; poslodavac i srednje stručne škole prave program obuke i usaglašavaju ga sa

nastavnikom koji će učestvovati u obuci; obuke traje 1-3 dana i realizuje se prema programu obuke.

32

2. Obuka nastavnika kod poslodavca sa sporazumom: srednja stručna škola i poslodavac potpisuju sporazum kojim se okvirno defi-

nišu vrijeme trajanja obuke, zadaci nastavnika i odgovornost svih partnera u ovom procesu;

poslodavac i nastavnik potpisuju sporazum kojim se precizno definišu vrijeme trajanja obuke, zadaci nastavnika i odgovornost u ovom procesu;

poseban program obuke nije obavezan; obuka traje 1-2 sedmice.

MINISTARSTVOPROSVJETE

POSLODAVCI SREDNJA STRUČNA ŠKOLA

INSTRUKTORI KOD POSLODAVCA

KOORDINATORI PRAKTIČNE NASTAVE I

NASTAVNICI PRAKTIČNE NASTAVE

PRIVREDNAKOMORA

CENTAR ZA STRUČNO

OBRAZOVANJE

KOORDINACIONO TIJELO

Slika 4. Šematski prikaz rada Koordinacionog tijela

33

6. PREPORUKE ZA POBOLJŠANJE SARADNJE IZMEĐU STRUČNIH ŠKOLA I POSLODAVACA

U ovom dijelu Vodiča se nalaze preporuke definisane prema ključnim akterima, u skladu sa njihovim ingerencijama i oblašću uticaja, a sa ciljem preciznijeg

mapiranja obaveza i odgovornosti svih aktera u procesu unapređenja relevantnosti praktične nastave u stručnim školama i obuke nastavnika kod poslodavaca.

Sistemske preporuke:Uspostaviti institucionalne mehanizame Potrebno je formirati Koordinaciono tijelo (slika 4.), čiji bi glavni zadatak bio

da prati i obezbijedi saradnju stručnih škola i poslodavaca. Koordinaciono tijelo bi činili zaposleni savjetnici iz odgovarajućih odjeljenja Privredne komore, Ministar-stva prosvjete i Centra za stručno obrazovanje. Nadležnosti ovog tijela bi obuhvatale poslove koji se odnose na obezbjeđivanje kvaliteta praktične nastave u srednjim stručnim školama i obuke nastavnika kod poslodavaca. Od koordinacionog tijela se očekuje da bude centralna tačka za škole, nastavnike i poslodavce, koje će u svakom trenutku biti spremno da pruži pomoć i odgovori na pitanja svih aktera u procesu obuke nastavnika kod poslodavaca.

Obezbijediti unapređenje i sprovođenje zakonskog okvira za održavanje praktične nastave i obuke nastavnika kod poslodvaca Podzakonskim aktom regulisati i razraditi način i uslove obavljanja praktične

nastave i obuke nastavnika kod poslodavaca, kao i jasno definisane obaveze stručnih škola, nastavnika, učenika i poslodavaca.

U skladu sa zakonskom regulativom, obezbijediti finansijska sredstva za obuku nastavnika kod poslodavaca.

Donošenje zаkonske i podzаkonske regulаtive zа finаnsijsku stimulаciju (kroz poreske olakšice) poslodаvаcа u čijim se privrednim društvimа reаlizuje prаk-tičnа nаstаvа ili obuka nastavnika.

34

Obezbijediti promociju obuke nastavnika

Koordinaciono tijelo treba da organizuje različite promotivne aktivnosti koje se odnose na nastavnike, poslodavce, donosioce odluka, ali i šire javnosti.

Obezbijediti umrežavanja škola - poslodavac i usklađivanje obuke kod po-slodavca

Koordinaciono tijelo organizuje aktivnosti (sastanke i druge događaje) zajedno sa srednjim stručnim školama i poslodavcima, sa ciljem da se istraže mogućno-sti za obuku nastavnika kod poslodavaca/ili obuke.

Obezbijediti dokumentaciju za praćenje obuke kod poslodavaca

U saradnji sa Ministarstvom prosvjete i drugim partnerima, koordinaciono ti-jelo treba da obezbijedi dokumentaciju za praćenje obuke kod poslodavaca u vidu obrasca za praćenje realizacije obuke, obrasca za izvještavanje i slično.

Obezbijediti praćenje obuke nastavnika kod poslodavaca

Jedna od uloga koordinacionog tijela treba da bude i praćenje obuke nastavnika kod poslodavaca.

Ocjenjivanje i izvještavanje

Koordinaciono tijelo svake godine ocjenjuje šemu na nacionalnom nivou i pri-prema godišnje izvještaje.

Preporuke za unapređenje praktične nastave i obuke nastavnika kod poslodavaca:

Preporuke za škole:

Nastaviti rad na kontinuiranom širenju mreže socijalnih partnera i institu-cionalizaciji saradnje

Koordinaciono tijelo će jednom godišnje objavljivati javni poziv za preduzeća koja bi mogla da obezbijede izvođenje praktične nastave i obuku nastavnika. Očekuje se da će se prijavljivati samo ona preduzeća koja su prepoznala svoj interes i imaju uslova da učestvuju u ovom procesu. Poziv treba da sadrži mi-nimalne kriterijume neophodne za kvalitetno sprovođenje praktične nastave i obuke nastavnika kod poslodavaca.

Godišnjim planom i programom rada, škole trebaju da obuhvate plan posjeta preduzećima, kako bi se motivisali i regrutovali za partnerstvo. Unaprijediti organizaciju praktične nastave u školama

Potrebno je da svi obrazovni programi u srednjim stručnim školama budu mo-dularizovani.

Potrebno je primjenjivati princip aktivnog učenja i učenja zasnovanog na isku-

35

stvu, kroz zadavanje određenih problemskih i projektnih zadataka učenicima, koje će rješavati samostalno ili grupno, kroz primjenu studija slučajeva.

Potrebno je razvijati opšte kompetencije i tzv. meke vještine kod učenika, kroz programe građanskog vaspitanja, ali i kroz realizaciju redovne nastave (vještine komunikacije, timskog rada, liderstva, donošenja odluka,…).

Osigurati kontinuiranu izgradnju kapaciteta škole i nastavnog osobljaPotrebno je obezbijediti kontinuiranu edukaciju nastavnika praktične nastave,

kroz saradnju sa poslodavcima i ekspertima, te kroz saradnju sa drugim kole-gama, to jest kroz horizontalno učenje, kako bi kompetencije i znanja nastavni-ka bili u skladu sa tehnološkim napretkom i tehnološkim razvojem u privredi.

Drugi važan aspekt je povezivanje škola i podsticanje razmjene znanja i iskusta-va dobre prakse, sa ciljem kontinuiranog unapređivanja kvaliteta rada i usluga škole, a na osnovu prenosa pozitivnih iskustava i pristupa drugih škola kod nas i iz okruženja.

Preporuke za poslodavce:

Razmotriti mogućnosti da se na godišnjem nivou određene iskorišćene ma-šine/alati/materijali kroz donacije stavljaju na raspolaganje školama

Na ovaj način bi se poboljšala opremljenost školskih radionica, što direktno utiče na kvalitet rada sa učenicima.

Uspostaviti saradnju sa školama u edukaciji i jačanju kapaciteta nastavnika

Data preporuka je u direktnoj vezi sa preporukom školama da se osigura kon-tinuitet unapređenja kapaciteta nastavnika, a sve sa ciljem kako bi nastavnici, svojim znanjem i kompetencijama, pratili tehnološki napredak u privredi. Ovo se može postići kroz obuke nastavnika kod poslodavaca ili kroz uključivanje nastavnika u studijske posjete partnerskim preduzećima u zemlji i inostranstvu.

Ponuditi školama razvijene materijale i mehanizme, koje preduzeća koriste u vlastitim procesima obuke za praćenje i ocjenu uspješnosti radnika na prob-nom radu

Razvijeni know-how preduzeća može poslužiti školama i poslodavcima u pro-cesu razvoja i

Standardizacije procesa sticanja praktičnih znanja učenika u preduzećima.

Razmotriti mogućnosti da se jedan dio proizvodnih procesa iz preduzeća preseli u školske radionice

Kroz ovu vrstu novih partnerstava, u školama bi se stvorili neophodni uslovi za implementaciju kvalitetnijih programa praktičnog učenja, a samim tim i una-prijedile kompetencije učenika, to jest njihova pripremljenost za tržište rada.

36

Zajedničke preporuke školama i poslodavcima

Razvijati i unapređivati nastavne planove i programe praktične nastave, kroz obavezne konsultacije na relaciji škola-poslodavac

Pri izradi modularizovanih obrazovnih programa uključiti poslodavce, kako bi se obezbijedila usklađenost programa praktične nastave sa potrebama tržišta rada.

Inicirati standardizaciju procesa sprovođenja praktičnog učenja u preduze-ćima, u dijalogu sa poslodavcima, kod kojih se izvodi praktična nastava

Da bi se osigurali minimalni standardi kvaliteta praktičnog učenja izvan škol-skih učionica, treba obezbijediti standardizaciju procesa. Jedino bi se na taj način obezbijedila ujednačenost i kvalitet u sprovođenju praktičnog učenja u preduzećima. Zbog toga je potrebno razviti i metodologiju za monitoring i evaluaciju učenika na praksi.Za ove potrebe mogu se iskoristiti, uz odgovaraju-će prilagođavanje, već postojeće procedure u pojedinim preduzećima za ocje-nu radnika po isteku probnog rada. U cilju razvijanja sistema za monitoring i evaluaciju, preporučuje se da Koordinaciono tijelo u okviru svojih nadležnosti preuzme i ove poslove.

Uključiti poslodavce i stručnjake sa tržišta rada u realizaciju nastave u samoj školiPredavači iz realnog poslovnog okruženja pokazali su se kao djelotvoran način

podizanja kvaliteta nastave i unapređenja ishoda učenja.

Preporuke lokalnoj zajednici

Obezbijediti kontinuiranu podršku srednjim stručnim školama u pov-ezivanju sa poslodavcima i socijalnim partnerima, kroz svoje službe i savjeto-davna tijelaDa bi škole kontinuirano unapređivale svoju mrežu socijalnih partnera, a u

interesu podizanja kvaliteta praktičnog učenja, potrebno je institucionalizovati saradnju između škola, lokalne zajednice i drugih relevantnih lokalnih aktera. Kako to obezbijediti? Jedini način je formulisanje i potpisivanje odgovarajućeg Memoranduma o saradnji sa srednjim stručnim školama, kojim bi se jasno definisali ciljevi, oblasti i mehanizmi za ostvarivanje planirane saradnje.Obezbijediti školama kontinuirani pristup informacijama o prioritetima i

planovima grada u oblasti lokalnog ekonomskog razvojaDobra informisanost o stanju na tržištu rada i potrebama privrede na nivou

grada, omogućava školama efektivnije usklađivanje upisne i obrazovne politike sa lokalnom zajednicom.

37

Uključivati predstavnike srednjeg stručnog obrazovanja i škola u kreiranje lo-kalnih strateških dokumenata i politika, posebno u oblasti razvoja ljudskog ka-pitala i vještina

Srednje stručne škole jedan su od ključnih činilaca razvoja ljudskog kapitala i vještina svake lokalne zajednice i, kao takve, nezaobilazan su sagovornik u kreiranju lokalnih politika u ovoj oblasti. Njihovim uključivanjem u dijalog i participaciju u kreiranju lokalnih strateških dokumenata i pravaca razvoja, stvaraju se uslovi za partnersko, umreženo djelovanje u zajednici, usmjereno ka zajednički postavljenim ciljevima i prioritetima lokalnog društveno-ekon-omskog razvoja.

Pomoći školama u ostvarivanju kontakata sa potencijalnim donatorima, međunarodnim organizacijama i školama u gradovima pobratimima

Omogućiti školama povezivanje i saradnju sa potencijalnim donatorima, međunarodnim organizacijama i drugim školama na nacionalnom i interna-cionalnom nivou, kako bi unaprijedile kvalitet i relevantnost usluga koje pruža-ju lokalnoj zajednici.

7. UMJESTO ZAKLJUČKA

Unapređenje stručnog usavršavanja nastavnika treba da bude dio obrazovnog sistema u Crnoj Gori.Obuka nastavnika kod poslodavaca treba da bude važan segment njihovog

stručnog usavršavanja. Formirati Koordinaciono tijelo, čiji bi glavni zadatak bio da prati i obezbijedi

saradnju stručnih škola i poslodavaca, kako bi se na pravi način realizovala obuka nastavnika kod poslodavaca.

Na nacionalnom nivou treba riješiti pitanje obuke nastavnika kod poslodavaca.Šeme za obuku nastavnika srednjih stručnih škola treba da budu koordinisane

na nacionalnom nivou, a djelimično kroz podršku ETF-projekta. U skladu sa zakonskom regulativom, obezbijediti finansijska sredstva za obuku

nastavnika kod poslodavaca.Zakonskom regulativom obezbijediti finаnsijsku stimulаciju (kroz poreske

olakšice) poslodаvаcа, u čijim se privrednim društvimа reаlizuje obuka nastavnika.Obezbijediti da šema obuke nastavnika kod poslodavaca bude održiva u bliskoj

budućnosti.

CRNA GORAMINISTARSTVO PROSVJETE

PRIVREDNA KOMORACRNE GORE

CRNA GORAMINISTARSTVO PROSVJETE

PRIVREDNA KOMORACRNE GORE

CRNA GORAMINISTARSTVO PROSVJETE

PRIVREDNA KOMORACRNE GORE

CRNA GORAMINISTARSTVO PROSVJETE

PRIVREDNA KOMORACRNE GORE