Vodič kroz lektiru za niže razrede osnovne škole

Bajke, Pale sam na svijetu, Plesna haljina žutog maslačka, Bajke i priče, Pinokio, Poštarska bajka, Božićna bajka, Medo Winnie zvani Pooh, Anica i sportski dan, Djeco, laku noć, Bajke, Petar Pan, Čarobnjak iz Oza, Pčelica Maja, Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Grički top, Jurnjava na motoru, Priča o doktoru Dolittleu, Vlak u snijegu, Bijeli jelen, Dnevnik Pauline P., Mali vodenjak, Čipolino, Dva smijeha, Priče iz davnine, Pas zvan gospodin Bozzi, Alica u Zemlji čudesa, Duh u močvari, Ljubičasti planet, Eko, eko, Emil i detektivi, Knjiga o džungli, Moja zlatna dolina, Tajna mačje šape, Pipi Duga Čarapa, Družba Pere Kvržice, Petrica Kerempuh, Mama je kriva za sve, Ključić oko vrata, Bambi, Heidi, Zlatni danci, Pustolovine Toma Sawyera, Bajke, Pale sam na svijetu, Plesna haljina žutog maslačka, Bajke i priče, Pinokio, Poštarska bajka, Božićna bajka, Medo Winnie zvani Pooh, Anica i sportski dan, Djeco, laku noć, Bajke, Petar Pan, Čarobnjak iz Oza, Pčelica Maja, Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Grički top, Jurnjava na motoru, Priča o doktoru Dolittleu, Vlak u snijegu, Bijeli jelen, Dnevnik Pauline P., Mali vodenjak, Čipolino, Dva smijeha, Priče iz davnine, Pas zvan gospodin Bozzi, Alica u Zemlji čudesa, Duh u močvari, Ljubičasti planet, Eko, eko, Emil I detektivi, Knjiga o džungli, Moja zlatna dolina, Tajna mačje šape, Pipi Duga Čarapa, Družba Pere Kvržice, Petrica Kerempuh, Mama je kriva za sve, Ključić oko vrata, Bambi, Heidi, Zlatni danci, Pustolovine Toma Sawyera, Bajke, Pale sam na svijetu, Plesna haljina žutog maslačka, Bajke i priče, Pinokio, Poštarska bajka, Božićna bajka, Medo Winnie zvani Pooh, Anica i sportski dan, Djeco, laku noć, Bajke, Petar Pan, Čarobnjak iz Oza, Pčelica Maja, Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Grički top, Jurnjava na motoru, Priča o doktoru Dolittleu, Vlak u snijegu, Bijeli jelen, Dnevnik Pauline P., Mali vodenjak, Čipolino, Dva smijeha, Priče iz davnine, Pas zvan gospodin Bozzi, Alica u Zemlji čudesa, Duh u močvari, Ljubičasti planet, Eko, eko, Emil i detektivi, Knjiga o džungli, Moja zlatna dolina, Tajna mačje šape, Pipi Duga Čarapa, Družba Pere Kvržice, Petrica Kerempuh, Mama je kriva za sve, Ključić oko vrata, Bambi, Heidi, Zlatni danci, Pustolovine Toma Sawyera, Bajke, Pale sam na svijetu, Plesna haljina žutog maslačka, Bajke i priče, Pinokio, Poštarska bajka, Božićna bajka, Medo Winnie zvani Pooh, Anica i sportski dan, Djeco, laku noć, Bajke, Petar Pan, Čarobnjak iz Oza, Pčelica

četvrto izdanje

V

za

niže

razr

ede o

snov

ne šk

ole

i. - iv. razred

Dav

or U

skok

ović

davor uskoković

I. - IV. razred

V

za niže razrede osnovne škole

I. razred Grimm: Zlatna guska, Crvenkapica, Vuk i sedam kozlića • Sigsgaard: Pale sam na svijetu • Škrinjarić: Plesna haljina žutog maslačka

II. razred Andersen: Bajke i priče • Collodi: Pinokio • Čapek: Poštarska bajka • Iveljić: Božićna bajka • Milne: Medo Winnie zvani Pooh • Muck: Anica i sportski dan • Peroci: Djeco, laku noć • Perrault: Bajke

III. razred Barrie: Petar Pan • Baum: Čarobnjak iz Oza • Bonsels: Pčelica Maja • Brlić-Mažuranić: Čudnovate zgode šegrta Hlapića • Horvatić: Grički top • Kolar: Jurnjava na motoru • Lofting: Priča o doktoru Dolittleu • Lovrak: Vlak u snijegu • Nazor: Bijeli jelen • Polak: Dnevnik Paulie P. • Preussler: Mali vodenjak • Rodari: Čipolino • Škrinjarić: Dva smijeha

IV. razred Brlić-Mažuranić: Priče iz davnine • Bekeffi: Pas zvan gospodin Bozzi • Gardaš: Duh u močvari, Ljubičasti planet • Hitrec: Eko Eko • Kästner: Emil i detektivi • Kipling: Knjiga o džungli • Kolarić-Kišur: Moja Zlatna dolina • Kovačević: Tajna mačje šape • Lindgren: PipiDuga Čarapa • Lovrak: Družba Pere Kvržice • Mihalić: Petrica Kerempuh • Pulić: Ključić oko vrata • Salten: Bambi • Spyri: Heidi • Truhelka: Zlatni danci • Twain: Pustolovine Toma Sawyera

129,00 kn

www.mozaik-knjiga.hr

Vodici_osnovna I-IV.indd 1 1.7.2009 9:01:25

Vodic I-IV.qxp 26.10.2005 9:47 Page 8

VODI^ KROZ LEKTIRU

za niè razrede osnovne {kole


Izdava~

Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb

Za izdava~a

Zdravko Kafol

Urednik

Davor Uskokovi}

Grafi~ki urednik

Sre}ko Joli}

Oblikovanje naslovnice

Marija Mori}

Lektor

Mladen Jankovi}

Korektorica

Katarina Cvijanovi}

TisakDenona d.o.o., Zagreb, 2005.

Sva prava pridràna. Ova je knjiga za{ti}ena autorskim pravima i ne smije se ni djelomi~noreproducirati, pohraniti u sustavu za reproduciranje, niti prenositi u bilo kojem obliku i nabilo koji na~in bez pismenog dopu{tenja autora i izdava~a.

CIP – Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveu~ili{na knji`nica – Zagreb

UDK 372.882.1(035)028.3(035)

USKOKOVI], DavorVodi~ kroz lektiru za niè razrede osnovne

{kole : <I. – IV. razred> / Davor Uskokovi}. –drugo, pro{ireno izd. – Zagreb : Mozaik knjiga,2005.

ISBN 953-196-673-7

451025043


VODI^ KROZ LEKTIRUza niè razrede osnovne {kole

Drugo, pro{ireno izdanje

Davor Uskokovi}


Pripomenak

Priru~nik VODI^ KROZ LEKTIRU ZA NI@E RAZREDE OSNOVNE [KOLE na-mijenjen je ponajprije u~iteljima razredne nastave i u~enicima niìh razredaosnovne {kole (I.-IV.) ali i svim ljubiteljima dje~je knjièvnosti. Na jasan i pregledan na~in VODI^ donosi: bilje{ke o piscima, sadràje knji-èvnih djela, interpretacije djela te analize likova.Da bi VODI^ bio od pomo}i, obavezno treba pro~itati knjièvno djelo u cije-losti.

Autor


Sadràj

Pripomenak 4

I. razred

Grimm, Jacob i Wilhelm Zlatna guska 9Crvenkapica 12Vuk i sedam kozli}a 15

Sigsgaard, Jens Pale sam na svijetu 19[krinjari}, Sun~ana Plesna haljina ùtog masla~ka 23

II. razred

Andersen, Hans Christian Bajke i pri~e 29Collodi, Carlo Pinokio 36âpek, Karel Po{tarska bajka 45Ivelji}, Nada Boì}na bajka 50Milne, Alan Alexander Medo Winnie zvani Pooh 54Muck, Desa Anica i sportski dan 60Peroci, Ela Djeco, laku no} 67Perrault, Charles Bajke 73

III. razred

Barrie, James Matthew Petar Pan 85Baum, Lyman Frank ârobnjak iz Oza 91Bonsels, Waldemar P~elica Maja 105Brli}-Maùrani}, Ivana ûdnovate zgode {egrta Hlapi}a 115Horvati}, Dubravko Gri~ki top 127Kolar, Slavko Jurnjava na motoru 135Lofting, Hugh Pri~a o doktoru Dolittleu 141Lovrak, Mato Vlak u snijegu 150Nazor, Vladimir Bijeli jelen 159Polak, Sanja Dnevnik Pauline P. 168Preussler, Otfried Mali vodenjak 181


Rodari, Gianni îpolino 190[krinjari}, Sun~ana Dva smijeha 202

IV. razred

Brli}-Maùrani}, Ivana Pri~e iz davnine 211Bekeffi, Istvan Pas zvan gospodin Bozzi 227Garda{, Anto Duh u mo~vari 239

Ljubi~asti planet 247Hitrec, Hrvoje Eko Eko 256Kästner, Erich Emil i detektivi 262Kipling, Rudyard Knjiga o dùngli 271Kolari}-Ki{ur, Zlata Moja Zlatna dolina 280Kova~evi}, Hrvoje Tajna ma~je {ape 292Lindgren, Astrid Pipi Duga ârapa 299Lovrak, Mato Dru`ba Pere Kvrìce 307Mihali}, Slavko Petrica Kerempuh 314Puli}, Nikola Klju~i} oko vrata 322Salten, Felix Bambi 330Spyri, Johanna Heidi 338Truhelka, Jagoda Zlatni danci 351Twain, Mark Pustolovine Toma Sawyera 367


I. razred



Grimm, Jacob i Wilhelm

Bajke

O piscu

Jacob Grimm (1785-1863) bio je filolog i lingvist, a njegov brat Wilhelm (1786--1859) germanist. Bavili su se filologijom i lingvistikom. Jacob je objavio nje-ma~ku gramatiku, a zajedno s bratom tiskao je i njema~ki rje~nik.

Slavu su stekli skupljaju}i njema~ke dje~je i narodne bajke. Skupljenebajke zajedni~ki su obra|ivali, ali je zavr{nu jezi~nu i stilsku verziju bajkamadavao Wilhelm. U njihovim bajkama nema toliko grubosti, kao npr. u Per-raultovim, nema prevelikog moraliziranja, ve} su to vesele i vedre pri~e kojeobiluju poznavanjem ìvota i narodnom mudro{}u.

Sama su bra}a tvrdila kako nisu mijenjali sadràj skupljenih bajki i pri~a,ve} su ih samo dotjerivali. Tako su njihove bajke na granici izme|u ~istenarodne i umjetni~ke bajke. Za njima }e rado posegnuti djeca, ali i odrasli~itatelji.

ZLATNA GUSKA

Sadràj

Jednoga je dana otac poslao svoga sina Zvrkana u {umu po drva. Majka mu jeza put spremila crni kola~ i bocu kiselog vina. Do{av{i u {umu, Zvrkan je ugle-dao nekog starog ~ovje~uljka koji je sjedio na panju. ôvje~uljak je bio gladani èdan, tako da je Zvrkan podijelio s njim kola~ i vino. Zbog Zvrkanove veli-kodu{nosti ~ovje~uljak ga je nagradio. Mladi} samo mora posje}i stablo i ono{to }e prona}i u panju bit }e njegovo. Posjekav{i stablo, Zvrkan je u panjuprona{ao gusku na kojoj je perje bilo od ~istoga zlata. Vidjev{i takvo blago,Zvrkan se obradovao i poùrio u grad. Na putu je preno}io u kr~mi. Gusku jeostavio u gusinjaku gdje su je ugledale kr~marove k}eri. Djevojke su poèlje-le svaka po jedno zlatno pero. Prva je za zlatnim perom posegnula najstarijak}i, ali ~im je uhvatila pero, nije se vi{e mogla otrgnuti od guske. Vidjev{i {tojoj se dogodilo, mla|a je uhvati za ruku kako bi je otrgnula od guske, ali i onatada ostane vezana uz sestru, a isto tako i najmla|a sestra, koja im je poku{alapomo}i.

9


Ujutro je Zvrkan krenuo prema gradu nose}i gusku pod rukom, a za njimsu tr~karale sestre drè}i jedna drugu za ruku. Putem ih je sreo ùpnik.Prekorio je djevojke zbog nedoli~nog pona{anja, jer je mislio da tr~e za mom-kom. Uhvatio je posljednju djevojku za ruku kako bi ih odvojio od mladi}a,ali je i on ostao vezan uz njih. Pozvao je u pomo} crkvenjaka i dva seljaka kojisu tuda prolazili. Umjesto da oslobode ùpnika i oni su ostali vezani uzneobi~nu druìnu. Tako su stigli do grada. U gradu je ìvio kralj koji je imaoàlosnu k}er. Kralj je ruku svoje k}eri obe}ao onome tko je uspije nasmijati.

Kralj i njegova k}i bili su u {etnji kada su ugledali Zvrkana i njegovu prat-nju. Kralj se nasmijao takvome prizoru, a nasmijala se i njegova k}i. Od svihje najsretniji bio Zvrkan, jer }e kraljevna postati njegovom ènom.

Kralj nije htio Zvrkanu dati k}er za ènu, jer je Zvrkan bio siroma{an. Kakobi sprije~io vjen~anje, smislio je za Zvrkana zadatke koje ovaj ne}e mo}iizvr{iti. Mladi} je najprije trebao prona}i ~ovjeka koji }e do no}i ispiti svovino iz kraljevog podruma. Zvrkan se sjetio ~ovje~uljka iz {ume, pa je po{aopo njega. Taj je zadatak bio obavljen, tako da je kralj zatraìo od Zvrkana daprona|e ~ovjeka koji }e pojesti brdo kruha. U izvr{enju ovoga zadatkaZvrkanu je opet pomogao ~ovje~uljak. Kao tre}i zadatak kralj je rekaoZvrkanu neka na~ini brod koji moè i}i i po vodi i po zemlji. Mladi}u je i ovajput pomogao isti ~ovje~uljak. Kralj je dobio brod kakav je traìo.

Na kraju je kralj morao pristati na vjen~anje svoje k}eri i Zvrkana, zbog~ega je kraljevna opet postala vesela.

O djelu

Zlatna guska spada u manje poznate bajke bra}e Grimm. Protagonist bajke jemladi} Zvrkan, koji je svoje luckasto ime dobio zato {to mu je otac volio {alei lakrdije. Jednoga mu dana otac naredi da u {umi nacijepa drva. Iako tomo`da ne bismo o~ekivali, Zvrkan bespogovorno poslu{a o~evu zapovijed.Prije negoli je krenuo, bri`na mu je mati stavila u torbu kola~ i vino kako bise putem imao ~ime okrijepiti. Do bajkovitoga zapleta dolazi kada Zvrkan u{umi susretne starca-~ovje~uljka koji se poàli da je gladan i èdan. Dobro tihoda{, re~e mali, a ja ne mogu ovako gladan i èdan. Daj mi malo svoga kola~a ivina. Zvrkan nije dugo razmi{ljao, ve} je spremno podijelio jelo i pilo s nepoz-natim star~i}em. Ispostavi se da je ~ovje~uljak bi}e obdareno natprirodnimmo}ima a k tome jo{ i dobra srca: poklonom èli zahvaliti milosrdnommladi}u na pomo}i koju mu je pruìo u nevolji. A to i jest tema ove bajke: onagovori o nagradi koju pojedinac, u ovom slu~aju Zvrkan, dobiva za plemenitoi milosrdno djelo. No nemojmo misliti da je zlatna guska, koju }e na}i u sta-

VODI~ KROZ LEKTIRU ZA NIÈ RAZREDE OSNOVNE {KOLE

10


rom panju, nagrada koju Zvrkan prièljkuje. Njemu je zanimljivija mlada i lije-pa kraljevna! No ona je tu`na i àlosna pa kralj objavljuje da }e je dati onometko je uspije nasmijati. Naravno, to uspije Zvrkanu (uz pomo} zlatne guske),ali kakav bi to bio kralj kada bi ispunio svoje obe}anje. Za njega siroma{nimladi} niska roda nije dovoljno dobar ènik pa mu zadaje dodatne, naizglednerje{ive zadatke. Ali budu}i da je zada}a ove bajke da nas pou~i kako se uìvotu dobro dobrim vra}a i kako pobje|uju oni koji su plemeniti srcem a nepodrijetlom, na scenu opet stupa ~ovje~uljak i pomaè Zvrkanu u ostvarenjunemogu}e misije. Kralj je najzad morao Zvrkanu dati k}er, a ona se opet nasmi-jala i nije vi{e bila àlosna.

Radnja bajke po~inje naglo, in medias res, bez posebnog uvoda ili upozna-vanja likova, nema opisa mjesta ni vremena radnje. Prate}i radnju, moèmouo~iti kako ona nije u potpunosti zaokruèna. Dodu{e, znatièlja ~itatelja bit}e zadovoljena, jer Zvrkan na kraju zbog svoje dobrote dobiva kraljevnu zaènu, ali mnogi }e se mali ~itatelji zapitati {to se dogodilo sa zlatnom guskomi svim ljudima koji su bili vezani uz nju te ~ovje~uljkom bez ~ije pomo}i ne bibilo sretnog zavr{etka. To ukazuje na ~injenicu da su bra}a Grimm dotjeraliizvornu narodnu bajku i sveli je na ono bitno, izostavljaju}i mno{tvo digresi-ja. Kako naglo po~inje, isto tako naglo bajka i zavr{ava, bez posebnog morali-ziranja, po ~emu su Grimmove bajke i poznate.

Likovi

ZVRKAN je glavni lik bajke. Na po~etku saznajemo kako je Zvrkanov otac biosklon {ali i lakrdiji, pa je tako i sinu nadjenuo luckasto ime. Zbog njegovaimena o~ekujemo da }e se Zvrkan i »zvrkasto« pona{ati. No, ve} na po~etkubajke do izraàja dolazi Zvrkanova velikodu{nost kad sa ~ovje~uljkom ravno-pravno dijeli svoj skromni obrok. U ispunjenju svoga nauma (ènidba s kra-ljevnom) vrlo je uporan. Na putu do grada ne moè ga omesti niti druìna kojaga u stopu prati, niti prirodne prepreke (trnje i ~i~ci), niti saznanje da je siro-ma{an, zbog ~ega te{ko da }e mu kralj dati k}er za ènu. Nisu ga pokolebalini te{ki zadaci koje je pred njega postavio kralj kako bi izbjegao ispunjenjeobe}anja.

Zanimljivo je spomenuti kako Zvrkan niti u jednoj prigodi nije pokazaoljutnju. Za to je ~esto imao razloga – poku{aj sestara da uzmu zlatno pero,dosadna pratnja koju vu~e za sobom, kraljeva nevoljkost da ga primi za zeta.

KRALJ je opisan kao briàn otac koji tuguje zbog àlosti svoje k}eri. Spremanju je dati za ènu onome tko je uspije nasmijati i razveseliti. Pri tome ne posta-vlja nikakve uvjete ~ovjeku kojemu }e to uspjeti (npr. velika mudrost ili

GRIMM, JACOB I WILHELM BAJKE

11


bogatstvo). Kada Zvrkanu uspije razvedriti kraljevnu, kralj prekr{i danu rije~:zbog siroma{nog podrijetla ne smatra Zvrkana dostojnim svoje k}eri. Time setaj bri`ni otac istodobno otkriva i kao nepo{ten i prevrtljiv ~ovjek. Ipak je nakraju bio prisiljen ispuniti svoje obe}anje.

ÔVJEÛLJAK je lik koji se ~esto javlja u bajkama. Ima dobro srce pa svojuzahvalnost prema Zvrkanu pokazuje tako {to mu u najteìm trenucima pri-ska~e u pomo}, iako mladi} tu pomo} nije od njega zatraìo.

CRVENKAPICA

Sadràj

@ivjela jednom jedna djevoj~ica. Bila je jako draga i svi su je silno voljeli, aposebno njena baka. Baka joj je napravila crvenu kapicu od bar{una, a dje-voj~ica je kapicu ~esto i rado nosila, pa su je prozvali Crvenkapica. Jednog jojje dana mama rekla neka po|e do bake koja je bolesna i slaba. Ponijet }e jojkola~a i vina da oja~a. Mama je Crvenkapicu podsjetila da treba i}i ravno pu-tem i nigdje ne skretati, a upozorila ju je i da baku pristojno pozdravi, da jojne {vrlja po ku}i i ne zaviruje kojekuda. Mama je znala da Crvenkapici ne}etrebati vi{e od pola sata da do|e do bake, koja je ìvjela izvan sela duboko u{umi. îm je djevoj~ica u{la u {umu, srela je vuka. Kako nije znala da je vukzla ìvotinja, Crvenkapica se nije bojala, ve} se upustila s vukom u razgovor.U razgovoru mu je naivno ispri~ala sve o baki: kako je bolesna, {to joj nosi igdje baka ìvi. Vuk je sve pomno slu{ao i usput kovao podli plan. Veselio sekako }e pojesti i baku i djevoj~icu. Znao je da najprije treba pojesti baku, paje zato Crvenkapicu slatkim rije~ima naputio da nabere cvije}a za bakicu i ta-ko je razveseli. Djevoj~ica ga je, ne slute}i zla, poslu{ala. Za to je vrijeme vukjurnuo kroz {umu do bakine ku}e. Pokucao je na vrata i predstavio se kao Cr-venkapica. Baka mu je rekla da su vrata otklju~ana i pozvala ga da u|e. Vukje u{ao i odmah pro`dro baku. Onda je brzo obukao bakinu spava}icu, staviono}nu kapicu i legao u bakin krevet. Za to je vrijeme Crvenkapica ubrala pre-gr{t cvije}e i stigla do bakine ku}e. Za~udila se {to su vrata otvorena, i neka-ko se neobi~no osje}ala, a ni sama nije znala za{to. Po{la je do bakine poste-lje i pristojno pozdravila. Baka joj je nekako ~udno izgledala. Djevoj~ica je sasve ve}im strahom ispitivala baku za{to ima velike u{i, pa za{to ima velike o~ii velike ruke. Kad je upitala za{to ima tako veliku gubicu, vuk je odgovorio daje to zato da je lak{e pro`dre. I tako je vuk progutao i Crvenkapicu, legao ukrevet i slatko zaspao. Dok je spavao, strahovito je hrkao. U taj ~as pokrajku}e je prolazio lovac, za~uo bakino hrkanje i za~udio se kako baka glasno


12


hr~e. Zabrinuo se za baku i po{ao pogledati kako je. Kad je pri{ao postelji, unjoj spazi vuka. Lovac je bio iznena|en {to je napokon nai{ao na vuka kojegodavno traì i lovi. Htio je ve} zapucati, ali se tada sjeti da je vuk mo`da pro-gutao baku i da bi je on mogao spasiti. Zato uzme {kare i vuku razreè trbuh.Najprije je opazio crvenu kapicu, a kad je jo{ malo razrezao, iz trbuha isko~iCrvenkapica. Nakon nje izi{la je i bakica, koja je ve} jedva disala. Tada je dje-voj~ica po{la po kamenje kojim su vuku napunili trbuh. Kad se vuk probudio,htio je pobje}i, ali ga je kamenje toliko pritislo da je pao mrtav. Svi su bili sre-tni i zadovoljni. Lovac je dobio krzno vuka, baka se oporavila, a Crvenkapicaje nau~ila kako treba slu{ati mamine savjete.

O djelu

Crvenkapica je jo{ jedna od poznatijih Grimmovih bajki. Iako u ovoj pri~i ne-ma vila, vje{tica ni ostalih nestvarnih bi}a, u njoj postoje neobi~ni i nestvar-ni doga|aji. Bez njih bi bilo nemogu}e Crvenkapi~ino i bakino izbavljenje izvu~jeg trbuha. Pouku bajke izri~e sama djevoj~ica kada poslije svega sama se-bi govori: »Nikada vi{e ne}e{ u {umi skretati s puta ako ti majka to zabrani.«

Iako je Crvenkapica slu{ala majku i obi~no ~inila kako bi joj majka rekla,ovoga je puta bila nesmotrena i zato lukavo nadmudrena. I to od nekoga tkoje stariji, lukaviji i iskusniji, ali i zao. U sli~nim bi se situacijama mogla na}i idjeca danas. Naravno, ne bi to bio susret s pravim vukom, ve} s nekim tko posvojim zlim namjerama jako nalikuje vuku. Zato bi nakon ~itanja Crvenkapi-ce bilo uputno s djecom porazgovarati o situacijama u kojima im prilaze ne-poznate osobe i o slatkorje~ivosti kojoj se ne smije vjerovati. Po svojoj temiova bajka ima dosta sli~nosti s bajkom Vuk i sedam kozli}a.

U uvodnom dijelu upoznajemo Crvenkapicu i saznajemo kakva je bila dje-voj~ica. Zaplet po~inje naglo. Kad je Crvenkapica do{la u {umu, srela je vuka.Zatim kroz pripovijedanje i dijaloge pratimo kako je vuk lukavo{}u prevariodjevoj~icu, pojeo baku, a zatim i Crvenkapicu. Rasplet po~inje dolaskom lov-ca koji osloba|a djevoj~icu i njenu baku, a vuka ubija.

Zbog svoje jednostavnosti ova je bajka pogodna za dramatizaciju u razre-du.

Likovi

CRVENKAPICA je glavni lik ove Grimmove bajke. Opisana je vrlo kratko, kaodjevoj~ica koju bi zavolio svatko tko ju je vidio... Ljudi su je nazivali Crvenka-picom jer je neprestano nosila crvenu kapicu koju je dobila od bake. Crven-


13


kapica je bila dobra i poslu{na djevoj~ica. Uvijek bi uradila ono {to bi joj maj-ka naloìla. Kako je jo{ bila malena, nije ~udo {to je zbog svojeg neiskustva inaivnosti vjerovala svakome na rije~. Tako se i s vukom upustila u razgovor i,bez razmi{ljanja o posljedicama, ispri~ala mu sve o svojoj bakici: i kako je bo-lesna, i {to joj nosi da se baka okrijepi, i kako baka stanuje dublje u {umi, jo{~etvrt sata hoda odavde. Iako joj je majka dala izri~itu uputu da ide ravno i neskre}e s puta, djevoj~ica je zastala na svom putu i na vu~ji se nagovor pre-pustila branju cvije}a. Kad je kona~no stigla do bakine ku}e, osje}ala se neo-bi~no nelagodno. Kao da je slutila kako ne{to nije u redu. Najprije su jeza~udila otklju~ana vrata bakine ku}e. Jo{ je ve}e iznena|enje doìvjela kadje ugledala kako joj baka izgleda. Na sre}u, sve je ipak zavr{ilo dobro jer je lo-vac posumnjao da u ku}i ne{to ne valja. Crvenkapica je iz ove opasne i ru`nezgode izvukla pouku koju }e pamtiti cijeli ìvot.

VUK je negativan lik u bajci. On ne preè ni pred ~ime kako bi do{ao do cilja.Kao protivnike bira one koji su puno slabiji od njega i bespomo}ni. Crvenka-picu je lukavo naveo na razgovor i tako od nje doznao sve {to ga je zanimalo.Bio je svjestan da }e djevoj~ica i njena baka za njega biti lak plijen. Vuk je usebi mislio: »Mlada je i nje`na, bit }e to slastan zalogaj. Bolje }e mi prijati nego sta-ra. Mora{ lukavo postupati ako èli{ {~epati obje.« Svojim je naizgled toplim ri-je~ima naivnu djevoj~icu uspio skrenuti s puta i tako dobio na vremenu da sti-gne do bakine ku}e prije Crvenkapice i pojede baku. Iskoristiv{i ono {to muje rekla Crvenkapica, lako je zavarao baku pretvaraju}i se da je njena unuka.Zato ga je baka i uputila da su vrata otklju~ana. Dok se pretvarao da je baka,imao je odgovore na sva Crvenkapi~ina pitanja, sve dok nije procijenio da gaje djevoj~ica prozrela i shvatila da on nije njezina baka. Kako pravda i zahti-jeva, vuk je skon~ao kako je i ìvio – okrutno. Zbog toga {to se prejeo, nijerazmi{ljao o svojoj sigurnosti. Odmah je legao nazad u krevet, zaspao i zah-rkao. Ta je stra{na buka privukla lov~evu znatièlju i stajala zlog vuka ìvota.Crvenkapica je donijela velikog kamenja i njime vuku ispunila utrobu. Kad se pro-budio, vuk htjede sko~iti i pobje}i, ali kamenje je bilo tako te{ko da ga je povuklo teon pade i ostade na mjestu mrtav.

LOVAC je sporedan lik u bajci, ali njegova je uloga zna~ajna jer bez njega niCrvenkapica ni baka ne bi bile spa{ene. Lovac podsje}a na nekog dobrog sus-jeda koji ne prolazi kraj svojih bli`njih ne obaziru}i se na uznemiruju}e zna-kove koji upu}uju da se dogodilo ne{to lo{e. Pokraj ku}e je ba{ prolazio lovac ipomislio: »Kako li samo baka jako hr~e! Moram pogledati je li joj dobro.«

U|e u sobu, a kad je do{ao do kreveta, vidio je da u njemu leì vuk. Lov~eva jeradost bila velika kad je ugledao vuka kojeg je odavno traìo. Jo{ se vi{e obra-dovao kad je vidio da je spasio Crvenkapicu i baku.


14


VUK I SEDAM KOZLI]A

Sadràj

@ivjela jednom majka koza koja je imala sedmero djece, sedam kozli}a.Jednoga je dana morala po}i u {umu po hranu. Prije polaska okupila je djecui rekla im kako se za njenog izbivanja iz ku}e trebaju ~uvati vuka. Vuk se znapretvarati, ali djeca ga mogu prepoznati po hrapavu glasu i crnim {apama.Majka je oti{la u {umu, a nedugo zatim netko je pokucao na vrata. Bio je tovuk koji se kozli}ima predstavio kao njihova majka. Kozli}i su dobro saslu{alimajku i upamtili {to im je pri~ala o vuku. Zato su sada rekli vuku kako znajuda on nije njihova majka i da su ga prepoznali po hrapavu glasu. Vuk je natooti{ao u trgovinu kod sitni~ara i nabavio kredu. Kredu je progutao i glas muje postao mek{i. Vratio se do ku}e u kojoj su bili kozli}i. Opet je pokucao irekao kako je on njihova majka koja im je svakome donijela po ne{to. Alikako je vuk kucaju}i na vrata stavio {apu na staklo, kozli}i su po toj crnoj {apividjeli da to nije njihova mama. Naravno, nisu mu otvorili vrata. Vuk je zatimoti{ao do pekara kojemu je rekao da se udario u nogu. Zatraìo je da mu pekarnogu namaè tijestom. Nakon toga je poùrio do mlinara od kojega je zatraìoda mu bra{nom obijeli {apu. Mlinar je odmah pomislio da vuk èli nekoga pre-variti i ne}kao se to u~initi. Tada mu je vuk zaprijetio da }e ga razderati nebude li mu obijelio {apu. Mlinar se prepao i obijelio mu {apu. Vuk je tada opetoti{ao do ku}ice u kojoj su ìvjeli kozli}i. Umilnim je glasom rekao kako je nji-hova mama i da im je ne{to donio. Kozli}i su zatraìli da im pokaè {apu. Vukim je pokazao sada bijelu {apu i kozli}i su ga, vjeruju}i da je on njihova majka,pustili u ku}u. Kada su vidjeli da ih je vuk ipak prevario, jako su se upla{ili irazbjeàli poku{avaju}i se sakriti. Jedan se kozli} sakrio pod krevet, drugi podstol, tre}i u pe}, ~etvrti u kuhinju, peti u ormar, {esti pod umivaonik, a naj-mla|i u ormari} zidne ure. Vuk ih je prona{ao sve osim najmla|ega. Kada senajeo, oti{ao je na livadu, legao pod stablo i zaspao. Uskoro se iz {ume vrati-la majka. Imala je {to vidjeti! U ku}i je sve bilo razbacano, a umivaonik je biorazbijen. Po~ela je traìti djecu i zvati ih. Kad je zazvala najmla|eg, on se javioiz ormari}a zidne ure. Majka ga je izvadila iz ormari}a i on joj je ispri~ao sve{to se dogodilo. Mama koza je bila stra{no tu`na. Ona i kozli} iza{li su iz ku}ei po{li do livade. Tamo je koza ugledala vuka kako spava pod drvetom. Takoje stra{no hrkao da je granje drhtalo. Pribliìv{i mu se, vidjela je kako mu seu trbuhu ne{to mi~e. Ponadala se da su njeni kozli}i ipak jo{ ìvi. Najmla|egkozli}a poslala je ku}i po {kare, iglu i konac. Kad se kozli} vratio, majka kozaje vuku razrezala trbuh i iz trbuha je provirio jedan kozli}. Kako je rezala dalje,iz vu~jeg su trbuha poiskakali svi kozli}i. Ostali su ~itavi jer ih je vuk u brzinipro`dro ~itave. Kakvo je to veselje bilo kada su ugledali svoju majku! No,


15


majka ih je tada poùrila i rekla kako trebaju donijeti kamenja kojim }e vukunapuniti trbuh dok jo{ spava. Svaki je od kozli}a dovukao po kamen. Vuku sunatrpali trbuh, a majka je zatim trbuh i za{ila. Vuk je jo{ neko vrijeme spavao,a kada se probudio, bio je jako èdan. Po{ao je do bunara napiti se vode. Dokje hodao, u njemu je kamenje lupetalo i grgotalo. To je vuka ljutilo, ali je i onshvatio da mu u trbuhu vi{e nisu kozli}i ve} kamenje. Kad je stigao do buna-ra, nagnuo se kako bi se napio vode. Ali, kamenje ga je povuklo i pao je ubunar. Kozli}i su virili iz prikrajka, i kad su vidjeli da je vuk mrtav, veselo suzapjevali i s majkom zaplesali oko bunara.

O djelu

Vuk i sedam kozli}a jedna je od poznatijih bajki bra}e Grimm. Glavni likovi suìvotinje, a vuk predstavlja zlu i nasilnu osobu spremnu nauditi i djeci. Kozli}isu djeca koja slu{aju savjete roditelja, ali zbog nedostatka iskustva nasjedajuprijevari lukavog odraslog zlikovca. Kozli}i su isprva poslu{ali maj~in savjet itako se dvaput spasili od vuka. Majka im je objasnila i kako se vuk ~esto znapretvarati ne bi li namamio svoje `rtve. Samo {to su djeca ipak bila previ{eneiskusna da bi nakon {to su po glasu i boji {ape »prepoznala« majku provje-ravala je li to uistinu ona. Ova bajka i u dana{nje vrijeme ima svoju aktual-nost, jer i danas, mo`da vi{e nego ikada prije, djecu valja upozoravati da uzbiljskom ìvotu postoje osobe koje su spremne iskoristiti dje~ju lakovjernost.Uostalom, bajke su oduvijek imale ulogu da kroz prikaze odre|enih tipiziranihi prepoznatljivih situacija i zlih likova, ~esto i ne bjeè}i od prikaza okrutno-sti, pripreme djecu na opasnosti i nemilosrdnosti stvarnoga ìvota. Va`nona~elo koje vlada u bajci jest na~elo pravednosti, zato }e dobri i domi{ljatilikovi mo}i uzeti sudbinu u svoje ruke, a zlo }e biti ka`njeno. Takav junakovdje je najmla|i, ali najdomi{ljatiji kozli}. Pobjeda dobra u bajkama ja~a na{esamopouzdanje i vjeru da snagom vrline moèmo svladati sve ìvotne prepre-ke.

Kao i u mnogim drugim bajkama njena svevremenost nagla{ena je tipi~nimpo~etkom: Bila jednom… Budu}i da treba biti op}evaè}a, ni u ovoj, kao ni udrugim bajkama, prostor i vrijeme nisu odre|eni.

Likovi

VUK je glavni lik bajke Vuk i sedam kozli}a. Bez njega ne bi bilo ni zapletabajke. O njegovom izgledu u bajci ne saznajemo ni{ta, ali saznajemo kakav je.Taj se zlotvor ~esto la`no predstavlja, ali odmah }ete ga prepoznati po njegovu hra-


16


pavu glasu i crnim {apama. Po tome opisu ga kozli}i i prepoznaju. No vuk sesvaki put dosjetio lukavstvu kako prevariti kozli}e i do}i do svoga cilja. Kadaje obavio sve pripreme, umek{ao si glas i obijelio {apu, kozli}ima se obratioposebno nje`nim glasom glume}i njihovu majku. On ne poznaje samilosti i nepreza ni od ~ega da ostvari svoj naum. No vuk ih na|e i redom, bez okoli{anja,proguta: samo najmla|e, ono u ormari}u, ne na|e. Znao je da ga se svi boje, pase, nakon {to je progutao kozli}e, nije ni potrudio oti}i dalje od ku}e u kojojsu ìvjeli kozli}i. Kad se vuk na`derao, ode i leè na travu pod stablo te zaspa.Spavao je tako ~vrstim i mirnim snom da nije ni osjetio kako mu je stara kozarasporila trbuh i kozli}e zamijenila kamenjem. Spavao je kao da mu je savjestnajmirnija. Neobi~no je to {to je, nakon {to se probudio i osjetio è|, znaokako mu u trbuhu vi{e nisu kozli}i ve} kamenje.

[to mi to u trbuhu zve~i?Mislio sam da su kozli}i,mile i slasne ìvotinje,no to je samo suho kamenje!

Na sre}u, uza svu svoju lukavost i dosjetljivost nije se dosjetio kako }e gakamenje pretegnuti i povu}i u bunar. Kako je nasilno i okrutno ìvio, tako jei stradao.

SEDAM KOZLI]A `rtve su koje su nasjele na vukovu prijetvornost i zlo}u.Kako zbog mladosti i neiskustva nisu znali da u svijetu postoje zlikovci koji

ne biraju na~ina da do|u do onoga {to èle, na koncu su i vuku povjerovali daje njihova majka. Vuk stavi {apu na prozor, pa kad jar~i}i vidje{e da je bijela, pomi-sli{e da je istina {to vuk govori; otvori{e vrata, ali uni|e – vuk. Poku{ali su se sakri-ti pred vukom, ali vuk ih je sve prona{ao, osim najmla|ega. Najmla|i je kozli}pomogao majci u osloba|anju bra}e, a zatim je njih sedmero slo`no donijelokamenje kojim su napunili vuku trbuh. Zajedno su promatrali kako vukzavr{ava u bunaru, nakon ~ega su se radovali {to su ipak preìvjeli i nadmu-drili zlog vuka. Sedam kozli}a i majka koza od sre}e se uhvati{e u kolo i zaplesa{eoko bunara.

STARA KOZA bri`na je majka, a imala je sedam kozli}a i voljela ih kao {to samomajka moè voljeti svoju djecu. Kad bi odlazila po hranu, morala je djecu osta-viti samu kod ku}e {to joj nije bilo drago. Znala je kako na djecu vrebaju koje-kakve opasnosti, a najve}a je opasnost bio stra{ni vuk.

Iako je djecu upozorila na vuka i njegovu prijetvornost, vuk je ipak progu-tao njenu djecu, sve osim najmla|ega. Moète zamisliti, kako je gorko majkakoza plakala za svojim kozli}ima. I u najve}oj tuzi majka koza jo{ se nadala da


17


su joj djeca ipak nekim ~udom ostala ìva, pa zaspalog vuka promotri sa svihstrana te vidje kako se u njegovu punu trbuhu ne{to mi~e i koprca.

»O, boè«, pomisli, »zar su moja jadna djeca, koju je vuk za ve~eru progutao,jo{ ìva?«

Nakon toga majka koza brzo se pribrala i odlu~ila {to treba u~initi. Njenahrabrost i domi{ljatost spasili su kozli}e. Koza je u ovoj bajci simbol majki kojekad su ìvoti njihove djece u pitanju ne poznaju straha.


18


Sigsgaard, Jens

Pale sam na svijetu

O piscu

Danski knjièvnik Jens Sigsgaard (1910-1991) bio je poznati dje~ji psiholog,rektor Fröbelova seminara u Kopenhagenu i potpredsjednik svjetske organi-zacije za odgoj pred{kolske djece.

Napisao je brojne knjige za djecu, me|u kojima i roman o legendarnomengleskom junaku Robinu Hoodu. Njegove knjige prevedene su na dvadese-tak svjetskih jezika.

Pale sam na svijetu prvi je put objavljen 1942. godine.

Sadràj

Jednoga se jutra dje~ak Pale rano probudio. Pregledao je cijeli stan traè}iroditelje, ali njih nije bilo. Dje~aka to nije zabrinulo, ve} se samo malo za-~udio.

Nakon {to se umio i obukao, odlu~io je si}i na ulicu. Svidjelo mu se {tonema nikoga tko bi mu branio izlazak. Jako se iznenadio otkriv{i da na ulicinema nikoga, ni ìve du{e. Pale je sam na cijelom svijetu!

Pale u|e u slasti~arnicu i osladi se mlije~nom ~okoladom a zatim u|e uvo}arnicu i pojede dvije banane. U dèp je spremio dvije naran~e iako je znaoda to ne smije. No sad je sam na svijetu i moè uzeti {to god mu se svi|a.

Potom se oku{ao u vo`nji tramvaja. Pale je vozio prema trgu. Bio je sretan{to moè voziti tramvajska kola. Bio je sretan {to je sam na cijelom svijetu i {to moèraditi sve {to mu se prohtije. Uìvao je u vo`nji sve dok nije naletio na tramvajkoji je stajao zaustavljen na pruzi ispred njega. Pale se nije ozlijedio, a bude lizaèlio opet voziti tramvaj, sjest }e u neki drugi jer ih ima dovoljno na ulica-ma. înilo mu se toga ~asa da je najljep{e od svega biti sam na svijetu. Moè{ radi-ti sve {to ti srce zaèli i nema nikoga tko bi te kaznio.

Pale je po{ao dalje i do{ao do velike banke u koju ljudi spremaju novac.Dje~ak se posebno razveselio vre}i novca koju je uzeo u banci, jer }e njimekupiti sve {to poèli. Moè imati noì} i usnu harmoniku, moè imati dizalicu ibicikl i avion i kolica i auto i uop}e sve na ovome svijetu! No ubrzo je shvatio da

19


mu novac nije potreban jer u trgovinama nije bilo prodava~a pa razbacanovac po ulici.

Idu}i dalje, ugledao je prekrasan crveni vatrogasni automobil s ljestvama.Njime se vozao ulicama sve dok automobil nije sam stao pokraj parka u kojemse Pale obi~no igrao s prijateljima.

Iako je znao da to ne smije, Pale se pro{etao travnjakom. To se mene ni{tane ti~e, ta ja sam sâm na cijelom svijetu. Na dje~jem igrali{tu bila je njihaljka. Zanjihanje su mu nedostajali prijatelji. Tada je Pale prvi put poèlio da je jo{netko osim njega na svijetu.

Zatim je htio pogledati film u kinu. No, kako nije bilo nikoga tko bi filmprikazao, ni ova mu se èlja nije ostvarila.

Pale je osjetio glad. Ve} odavno nije ni{ta jeo. Po{ao je u hotelsku kuhinju.Naàlost, ni ovdje nije bilo nikoga tko bi mu priredio ukusan obrok. Poku{ajda sam ne{to skuha nije uspio. Jadni Pale, ostao je gladan!

Vi{e ga nije veselilo {to je sam na svijetu. Zaèlio se prijatelja, zaèlio se tatei mame. Najvi{e se zaèlio mame.

Sjeo je u auto ne bi li u gradu prona{ao barem nekoga. Tako se dovezao dozra~ne luke. U{ao je u zrakoplov i poletio. Letio je visoko kroz bijele i siveoblake. U jednom mu se trenu u~inilo kako je udario u Mjesec. Po~eo je pada-ti prema Zemlji.

Pale je kriknuo i – na{ao se uplakan u svome krevetu. Pa ja sam sve to samosanjao! ûv{i njegov pla~, brzo je dotr~ala mama. Dje~ak joj je ispri~ao svojsan i kako mu je dodijalo da bude sam na cijelom svijetu.

Pale je bio sretan {to je sve to bio samo ruàn san.

O djelu

U ovoj se pri~i (ili to~nije re~eno fantasti~noj pri~i, jer se na podlozi realnogasvijeta gradi imaginarni svijet koji postoji u podsvijesti i snovima djece, ali iodraslih) osjeti u svakom trenutku da je napisana rukom dje~jeg psihologa,dobrog poznavatelja djece, njihovih èlja i potreba. Svako dijete ponekadosjeti potrebu za samo}om kako bi samostalno istraìlo svijet odraslih, zaviri-lo u zabranjeno, osjetilo se odgovornim prema samome sebi, bez polaganjara~una roditeljima ili bilo kome od odraslih.

Pri~a po~inje »realisti~no«. Pale se probudio, otkrio kako je sam u ku}i,tome se ~udi, ali se ne zabrinjava. Ta je situacija bliska iskustvu dana{njedjece. Zaplet po~inje Palinim saznanjem da je sam na svijetu. Si{av{i na ulicukako bi potraìo roditelje, Pale se ~udi {to nigdje nema nikoga. Nigdje ni jed-nog ~ovjeka, ni jednog ~ovje~uljka.


20


Nakon tog saznanja, Pale ~ini ono {to ina~e ne smije – uzima stvari, iakozna da se to ne radi, ali sad je potpuno sam na svijetu i moè uzeti {to mu se svi|a.Njegova sre}a {to je sam na svijetu svakim je doìvljajem sve ve}a. Voze}itramvaj razmi{lja kako je sretan {to je sam na cijelom svijetu i {to moè raditi sve{to mu se prohtije. U trenutku kada je naletio na druga tramvajska kola Pale setje{i kako sva kola stoje njemu na raspolaganju. Tada mu se ~inilo da je najljep{ebiti sam na svijetu. Moè{ raditi sve {to srce zaèli i nema nikoga tko bi te kaznio.S ovim }e se identificirati mnogi mali ~itatelji, jer koje dijete ne bi i samopoèljelo da nema nikoga tko }e ga prekoravati ili kazniti kad u~ini neko ne-djelo. Pale shva}a vrijednost novca. Nakon posjeta banci ima toliko novaca damoè kupiti sve, sve {to god poèli. @elja ima mnogo, ali nema nikoga kome biplatio, i tada Pale uvidi da mu novac ni{ta ne vrijedi, zbog ~ega ga razbaca poulici.

Vrhunac pri~e je trenutak kad Pale poèli dru{tvo prijatelja. Vatrogasnimje autom stigao do parka u kojem se obi~no igrao s ostalom djecom. Pale sepoèlio njihati, ali nema s kim. Kad bi barem ovdje bila Kristina ili Pavao! @eljada vidi film tako|er je ostala neispunjena jer nije bilo nikoga tko bi mogao pri-kazati film. Kad je ogladnio, nije bilo nikoga tko bi mu ne{to skuhao. Vi{e gauop}e nije veselilo {to je sam samcat na cijelom svijetu. Zaèlio se tate i mame.Najvi{e se zaèlio mame.

Pale vi{e nije dje~ak presretan {to je sam na cijelom svijetu, ve} je tuàn,usamljen i pomalo o~ajan.

Po~inje rasplet pri~e u kojem Pale juri automobilom po gradu ne bi li na{aokoga. Leti i zrakoplovom, ali udara u Mjesec i pada duboko prema Zemlji.

Zavr{etak pri~e je onakav kakav pri~a namijenjena djeci i treba imati. Palese budi i shva}a da je sve to samo sanjao! Pokraj njega je mama. Usprkos svimskrivenim èljama za samo}om i samostalno{}u, svako dijete mora imati sigu-ran oslonac u roditeljima, znati da roditelji uvijek stoje uz njega, da ga vole ida im je ono najva`nije na svijetu. Osim toga svako dijete treba imati i prija-telje, dru{tvo svojih vr{njaka, kako bi mu ìvot bio ispunjen rado{}u i razno-vrsno{}u.

Likovi

PALE je dje~ak starijeg pred{kolskog ili ranog {kolskog uzrasta. Saznajemo daje ve} gotovo velik dje~ak, jer se zna sam umiti i obu}i. A nije ni stra{ljivac –kada je otkrio da je soba u kojoj spavaju tata i mama prazna, nije se zabrinuo.Svuda je vladala ti{ina, ali on se nije bojao. âk mu se ta novonastala situacija isvidjela. Naime, sada je mogao sam na ulicu, a da za to nije trebao zatraìti

SIGSGAARD, JENS PALE SAM NA SVIJETU

21


mamino dopu{tenje! Pale poznaje norme pristojnog pona{anja: zna da nesmije bez pitanja i}i na ulicu, da ne smije uzimati stvari iz trgovine niti novaciz banke, da ne smije voziti tramvaj i vatrogasni automobil kao i to da ne smijegaziti travnjak u parku. Ipak taj se mali radoznalac na{ao pred prevelikimisku{enjem i nije se mogao oduprijeti èlji da proba sve ono {to se ina~e nesmije i {to ne prili~i jednom djetetu. Pale je vozio prema trgu. Bio je sretan {tomoè voziti tramvajska kola. Bio je sretan {to je sam na cijelom svijetu i {to moèraditi sve {to mu se prohtije. Me|utim, kada zadovolji svoju znatièlju, uvi|a damu nedostaje dru{tvo pa mu to {to je sam na svijetu i {to moè ~initi {to godpoèli vi{e ne izgleda nimalo primamljivo. Pale otkriva da ni svo blago svijetakoje mu je sada dostupno ne moè nadomjestiti njegove roditelje (ponajprijemamu) i prijatelje.

MAMA se javlja na samom kraju pri~e kada je ~ula kako Pale pla~e. – [to tije, Pale, za{to pla~e{ – dotr~ala je brzo mama. – Ah, mamice, sanjao sam da sambio sam na cijelom svijetu i da sam mogao raditi sve {to sam htio. Ali bio sam sasvimsam i nigdje nije bilo nikoga, ni tate ni tebe.

Ona Pali pruà sigurnost, bri`nost, ljubav i ~vrst oslonac i njezina je ulogau Palinom ìvotu nezamjenjiva.


22


[krinjari}, Sun~ana

Plesna haljina ùtog masla~ka

O piscu

Sun~ana [krinjari} ro|ena je 1931. u Zagrebu gdje je zavr{ila osnovnu {kolu,gimnaziju i Pedago{ku akademiju. @eljela je biti u~iteljica, no njen ìvotni putkrenuo je u drugom pravcu – posvetila se djeci, ali ne s imenikom i dnevni-kom pod rukom, nego kao novinarka i knjièvnica, dakle lijepom pisanom ri-je~ju. Radila je kao urednica u dje~jem obrazovnom programu na Radio-Za-grebu, glumica u {ibenskom kazali{tu, ~inovnica u splitskom Domu narodnogzdravlja i u Statisti~kom zavodu u Zagrebu, novinarka u nekada{njim dnev-nim novinama »Borba«. Poslije se potpuno posvetila knjièvnom radu. Napi-sala je puno knjiga i za djecu i za odrasle, a njezine su knjige za djecu vi{e pu-ta nagra|ivane. Neke su joj prevedene na strane jezike: {vedski, njema~ki,slovenski, ma|arski, esperanto.

Za odrasle je napisala {est knjiga: No} s vodenjakom, Pasji put, Jogging u nebo(pripovijetke), Cvije}e u listopadu (pjesme), Kazali{na kavana, ârobni prosjak(romani), a za djecu jedanaest: Kaktus bajke, Pisac i vrijeme, Ljeto u modrom ka-putu, Dva smijeha, Zmaj od stakla, Sva{tara, Knjiga o pajacima, Ulica predaka, Pi-sac i princeza, Slikar u {umi (ûdesna {uma) i Marijana u ruì vjetrova.

Sun~ana [krinjari} umrla je 2004.

Sadràj

Jedan je ùt masla~ak plakao kao ljuta godina, kao neutje{na djevojka, kaonetko tko je do krajnosti nesretan, kao netko tko je posve o~ajan. Za{to?

Zato {to svake godine cvije}e prire|uje ples, rasko{an bal na kojem se cijeleno}i cvjetovi nadme}u svojom ljepotom i ljepotom svoje odje}e. A masla~ak,sa svojim neuglednim ùtim cvijetom, odje}om od jadnih listova divljega ra-di~a, nevelika stasa, podrijetlom iz jarka pokraj ceste, uspore|ivao je sebe sblistavim izgledom ostalih plesa~a. Ronio je mlje~ikaste suze: njegov se izglednije mogao ni usporediti s krasotom ruè niti s njezinim nje`no rasklopljenimlaticama niti zavodljivim mirisom; niti s plavkastom poto~nicom, niti s jedno-stavnom otmjeno{}u ljubi~ice, niti s visibabom u bijeloj vilinskoj haljini. Vit-ki zumbuli, neodoljive orhideje, stasiti i blje{tavi tulipani, rasko{an lopo~, po-

23


malo ohola perunika, neodoljivo mirisan jorgovan – sve su to bile nedosti`neljepote, koje su dra~asti masla~ak tjerale u o~aj bespomo}nosti, beznadnosti ipotoke suza.

Dok su se svuda krojile i {ivale prekrasne halje za plesno veselje, u seoskomjarku plakao je bijelim suzama masla~ak u svojoj ru`noj zgaènoj suknji u kojoj ni-kako nije mogao po}i na ples.

Izjadao se jedinom bi}u koje ga je htjelo poslu{ati – bo`joj ov~ici. Premdaje ona sazvala pravo savjetovanje sviju kukaca kojih se mogla dosjetiti kaomogu}ih savjetnika, nitko se nije uspio domisliti kako pomo}i sirotomu mas-la~ku.

Te je razgovore i jadikovke ipak ~uo jedan kroja~ – star, ruàn i samotanpauk. Bio je on osjetio da mu se pribliàva smrt. Zato je na kraju ìvota odlu-~io iskupiti se za svoja zlodjela tako da nekom u~ini radost, pa da mu bude lak-{e umrijeti.

Prihvatio se pauk posla i tijekom no}i natkao prekrasnu halju te je podarioneutje{nom sirotom masla~ku. Haljina je bila nje`na poput daha, a masla~ak unjoj toliko prekrasan, da starome kroja~u stade srce od ponosa i sre}e kad gaje vidio u njoj pa s tom slikom napokon umre. Ovako skockan i neodoljiv mas-la~ak kona~no ode na ples za kojim je ùdio, a vjerovao da mu je nedostupan.Tamo svi budu zadivljeni njegovom haljinom, najljep{om i naj~udesnijom odsviju, u koju je stari kroja~ utkao svu ljubav koja je bila skrivena na dnu nje-gova oporog srca. Cijele je no}i masla~ak slu{ao neskriveno divljenje ostalih ipohvale svom divnom izgledu, plesao sa svima i uìvao kao nikada prije ni pos-lije. @uti masla~ak bio je raspjevan od veselja, brbljuckao je sa svima naokolo,dozivao leptire, smijuckao se i razgovarao s bumbarima, uìvao u srebrnastojmjese~ini i ostalim ljepotama oko sebe. Bio je sretan kao nikada u ìvotu. Izaspao je sretan i potom jo{ sanjao o toj sre}i.

Sutradan je neki dje~ak dodu{e otpuhnuo pau~inastu prozra~nu haljinicus maloga masla~ka, ali to vi{e nije bilo va`no, jer je jedno nesretno bi}e ve}bilo usre}eno.

I otada se ta pri~a ponavlja svake godine. Vidi se to u proljetnim jutrima,kad su prozra~ne masla~kove haljinice ve} skupljene od umora i pospanosti ikad je sva trava jo{ posuta sitnim kapljicama znoja plesa~â, kao rosom.

O djelu

Moè li cvije}e govoriti? Govori li bilje? Naj~e{}i odgovor na takvo pitanje biobi: Sva{ta! To moè pitati samo budala{! Ta op}e je znano da na cijelom svi-jetu govore samo ljudi!


24


A je li to to~no? Budimo iskreni: mi ljudi to ne znamo. Nitko to ne zna.Po{teno priznav{i, nema dokaza da ìvotinje ne govore (na svoj na~in), nemadokaza da se biljke ne sporazumijevaju (na svoj na~in). Sama ~injenica {to lju-di ne znaju da li se i kako se druga bi}a sporazumijevaju, ne daje im pravo ni-jekati postojanje druga~ijih nekih na~ina sporazumijevanja. Pa ipak, nerazum-ni ljudi naj~e{}e to ~ine.

Sre}om, ima i pokoji razuman ~ovjek me|u nerazumnim ljudskim mno{-tvom. Tako i Sun~ana [krinjari} priznaje pravo na osobnost, na osje}ajnost,na sporazumijevanje i ìvotinjama i biljkama. Ho}e li to netko pripisati dome-tu njezine ma{te, ili pak njezinoj mo}i intuitivne spoznaje kojom ve}ina ljudine raspolaè, pitanje je o kojemu bi valjalo napisati knjige i knjige.

Koliko god izreka »Odijelo ne ~ini ~ovjeka« bila istinita za svakoga tkoimalo cijeni neke druge osobine osim povr{nosti (vanjskog) izgleda, neospor-na je ~injenica da ljudi pre~esto procjenjuju druge samo na temelju varava iz-gleda. Tako }e u ovoj bajci neugledni masla~ak, prezreni i nezamjetljivi po-krajputni dra~, neo~ekivano postati sredi{njim predmetom divljenja na plesu,ali tek nakon {to bude preodjeven u sjajnu odje}u. Isto kao {to bi neki pode-ran i prljav odrpanac, od kojeg ljudi odvra}aju glavu, mogao privla~iti pogle-de kad bi odjenuo prvorazredno odijelo.

U sredi{tu je ove bajke patnja, nesretnost i osje}aj odba~enosti nejakog po-jedinca koji zamje}uje svoju razli~itost, svoje odudaranje od ve}ine. Svatko sekad-tad na|e u takvu poloàju. Nije tada ugodno. Zna biti bolno, zna biti suz-no, a nerijetko i zavr{ava lo{e. Ipak, neki se iz toga uspijevaju i{~upati vlasti-tim unutarnjim snagama. A pomo} drugoga (u ovoj pripovijesti pauka-kroja-~a) zna po~esto biti spasonosna.

Moèmo se isto tako zapitati tko je kome u ovoj pri~i zapravo vi{e pomo-gao. O~ito nije ni lako biti zao, biti nevoljen. Osjetit }e to pred kraj ìvota ipauk, on koji je ~itav svoj vijek bio zloban i pakostan. Ovom ma{tovitom pri-~om Sun~ana [krinjari} nam poru~uje kako svatko od nas ima potrebu da bu-de voljen i da nam je svima potrebna dobrota i ljubav, ba{ kao i zrak koji di-{emo.

Masla~ci rastu po vrtovima, po livadama, po jarcima pokraj cesta, posvu-da. Mo`da se tamo zbiva radnja ove pripovijesti. Samo, gdje je plesna dvora-na u kojoj cvije}e prire|uje svoj godi{nji bal? Vjerojatno na jednoj od cvjet-nih livada? I to tada kad cvije}a ima najvi{e, u zamahu prolje}a, u vrijeme kadsu i masla~ci u punom cvatu. I sve se to ponavlja kao {to se i godi{nja dobaponavljaju: Ali odonda svake godine uo~i cvjetnog plesa masla~ci obla~e svoje div-ne pau~inaste haljinice i odlaze.

[KRINJARI}, SUN~ANA PLESNA HALJINA ÙTOG MASLA~KA

25


Likovi

MASLAÂK, oko kojega se vrti cijela pri~a cvijet je koji se ne prodaje po trgovi-nama, ne bere na proljetnim {umskim {etnjama, on ne miri{e lijepo, a vrtlari ga nevole. Ljudi gaze po njemu i govore: »To je masla~ak, obi~ni dosadni dra~.«

Dok njegovi bogati, stasiti, blistavo njegovani, mirisni i lijepi kolege svojimizgledom ostavljaju uobi~ajenu sliku kakva pristaje na jednom rasko{nom cvje-tnom plesu, malen, nizak, neugledan, nemirisan i nezgrapan cvijetak pati zbogtoga {to nije kao ostali, ve} je takav kakav jest. Kao {to bi patilo i prezreno si-roma{no dijete u jeftinoj, pokrpanoj i odsvud skrpanoj odje}i okruèno razme-tljivo rasko{no odjevenim dje~acima i djevoj~icama prebogatih roditelja.

Jadni se masla~ak tuì: Haljina mi je izgaèna, ne miri{em kao ruà ili jorgo-van, nemam plavu boju poto~nice ni ponosno drànje zumbula. A sutra je ples. Neèlim biti najru`niji.

No i tomu se na|e lijeka. Masla~kovu tuàljku i neutje{no naricanje ~ujespretan kroja~, stari pauk, koji mu satka prekrasnu plesnu haljinicu: I u svojojprozra~noj, pau~inastoj haljinici masla~ak ode na ples. Svi su se divili njegovoj ha-ljini, najljep{oj i naj~udesnijoj. Tako se dogodi da je na velikom godi{njem plesuimao masla~ak najljep{u haljinu, pa ni ruà nije bila tako lijepa kao skromni cvijetiz seoskog jarka.

Mali masla~ak, ranije neutje{no nesretan, time se obodri pa je osokoljenmasla~ak plesao sa svima i bio je sretan. Sutradan je sve bilo isto kao i obi~no, amasla~ak je jo{ sanjao o velikoj sre}i.

Kako malo treba da bi se nesretnik pretvorio u sretnika.

PAUK-KROJA^, vrlo ru`ni pauk koji nikada u ìvotu nije bio dobar. Bio je zlo-ban i pakostan, a ìvio je kao pustinjak. Zato ga nitko nije pozivao na sastan-ke i sve~anosti.

Kao {to se ~esto doga|a da se ~ovjek kojemu se pribliàva smrt osjeti ne-sretnim i osamljenim te da osjeti kajanje za sve zlo koje je ~inio i pauk se pri-sjeti da nikada nije nikoga volio, nikada nije nikome donio radosti i darovao sre}e,nego samo tugu i suze. Sada doìvi preobrazbu pa si re~e: Izatkat }u mu haljinunje`nu i prozra~nu poput najfinije pau~ine, providnu i laganu od najdivnije pre|e,kakvu nema niti jedan cvijetak. U~init }u nekome radost i bit }e mi lak{e umrijeti,jer te{ko je ostaviti svijet kad sazna{ da te nitko nije volio.

U~ini tako i umre mirno.Ne navodi li nas ovo na pomisao da nitko nije toliko zao koliko mo`da iz-

gleda?


26


II. razred



Andersen, Hans Christian

Bajke i pri~e

O piscu

Na dalekom sjeveru, u Danskoj, na otoku Fynu, u gradu po imenu Odense,neko} je ìvio siroma{an postolar koji je uglavnom krpao stare postole. Bio jetako siroma{an da je i bra~ni krevet sklepao od otpadaka mrtva~kog sanduka.Godine 1805. rodi mu se sin. Sin~i} je rastao, bio bijedan, ruàn, neobrazovani prezren. Ali je imao nadu i vjeru. Vjerovao je u svoju zvijezdu, svoje sposob-nosti i svjetlo svoje sudbine. Uz vjeru imao je i upornost. Vjera i upornost bilimu kao u junaka sjevernja~kih legendi.

Dje~ak je bio sanjar, ma{tao je o stvarima razli~itim od svakodnevnice, oblagostanju, o slavi, i to u toj mjeri vidljivo da su za njega govorili kako je ludkao i djed mu. Otac mu je na~inio kazali{te lutaka, ~itao mu komedije, pri~eiz Tisu}u i jedne no}i i kojekakve druge pisane stvari. Puno se ~italo u toj ku}i.Dje~a~i} se kasnije dokopao Shakespeareovih tragedija, pa ih pre~itavao. I nesamo ~itao, nego i sâm ma{tovito uprizorivao u svojemu kazali{tu. Potom je isam po~eo pisati igrokaze. Pomalo {ture, jer nije imao dobru naobrazbu.

Otac mu je rano umro. Majka je sebe i sina uzdràvala kao pralja, peru}itu|im ljudima rublje. Kad je dje~ak dorastao do dobi od ~etrnaest godina,majka je odlu~ila dati ga u kroja~ki zanat. On je pak vjerovao u svoju zvijez-du-vodilju, u svoj put, u budu}nost, ali ne kroja~ku. Namolio je majku da gapusti u glavni grad.

– [to }e{ ondje, kako }e{ ìvjeti? – pitala ga mati.– îtao sam o mnogim velikim ljudima – odgovori dje~ak – koji su bili siro-

ma{ni, ali su se upornim radom i vjerom probili kroz mnoga zla do slave.Uspio je nagovoriti majku. Bio je i {tedljiv. S u{te|evinom od trinaest tali-

ra otputuje u prijestolnicu. Tamo je sirotinjski ìvotario u jadnu potkrovlju,poku{avao sva{ta ne bi li se probio. Po~eo se baviti i plesom. Iz baletne {koleotpravili su ga kao neuporabljivog. Kako je mnogo toga poku{avao, susretaoje i mnoge ljude. Jedan od njih priskrbio mu je besplatno {kolovanje i trogo-di{nju nov~anu potporu, koja je vi{estruko nadma{ala njegovu prvotnu u{te-|evinu. Po{ao je u {kolu, on kao sedamnaestogodi{njak u klupe s dvanaesto-godi{njacima. Mu~ilo ga je to i patio je, ali je zavr{io {kolu pa se upisao nasveu~ili{te. Uz u~enje, on je i dalje uporno poku{avao i poku{avao. Tako je

29


Bajke, Pale sam na svijetu, Plesna haljina žutog maslačka, Bajke i priče, Pinokio, Poštarska bajka, Božićna bajka, Medo Winnie zvani Pooh, Anica i sportski dan, Djeco, laku noć, Bajke, Petar Pan, Čarobnjak iz Oza, Pčelica Maja, Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Grički top, Jurnjava na motoru, Priča o doktoru Dolittleu, Vlak u snijegu, Bijeli jelen, Dnevnik Pauline P., Mali vodenjak, Čipolino, Dva smijeha, Priče iz davnine, Pas zvan gospodin Bozzi, Alica u Zemlji čudesa, Duh u močvari, Ljubičasti planet, Eko, eko, Emil i detektivi, Knjiga o džungli, Moja zlatna dolina, Tajna mačje šape, Pipi Duga Čarapa, Družba Pere Kvržice, Petrica Kerempuh, Mama je kriva za sve, Ključić oko vrata, Bambi, Heidi, Zlatni danci, Pustolovine Toma Sawyera, Bajke, Pale sam na svijetu, Plesna haljina žutog maslačka, Bajke i priče, Pinokio, Poštarska bajka, Božićna bajka, Medo Winnie zvani Pooh, Anica i sportski dan, Djeco, laku noć, Bajke, Petar Pan, Čarobnjak iz Oza, Pčelica Maja, Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Grički top, Jurnjava na motoru, Priča o doktoru Dolittleu, Vlak u snijegu, Bijeli jelen, Dnevnik Pauline P., Mali vodenjak, Čipolino, Dva smijeha, Priče iz davnine, Pas zvan gospodin Bozzi, Alica u Zemlji čudesa, Duh u močvari, Ljubičasti planet, Eko, eko, Emil I detektivi, Knjiga o džungli, Moja zlatna dolina, Tajna mačje šape, Pipi Duga Čarapa, Družba Pere Kvržice, Petrica Kerempuh, Mama je kriva za sve, Ključić oko vrata, Bambi, Heidi, Zlatni danci, Pustolovine Toma Sawyera, Bajke, Pale sam na svijetu, Plesna haljina žutog maslačka, Bajke i priče, Pinokio, Poštarska bajka, Božićna bajka, Medo Winnie zvani Pooh, Anica i sportski dan, Djeco, laku noć, Bajke, Petar Pan, Čarobnjak iz Oza, Pčelica Maja, Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Grički top, Jurnjava na motoru, Priča o doktoru Dolittleu, Vlak u snijegu, Bijeli jelen, Dnevnik Pauline P., Mali vodenjak, Čipolino, Dva smijeha, Priče iz davnine, Pas zvan gospodin Bozzi, Alica u Zemlji čudesa, Duh u močvari, Ljubičasti planet, Eko, eko, Emil i detektivi, Knjiga o džungli, Moja zlatna dolina, Tajna mačje šape, Pipi Duga Čarapa, Družba Pere Kvržice, Petrica Kerempuh, Mama je kriva za sve, Ključić oko vrata, Bambi, Heidi, Zlatni danci, Pustolovine Toma Sawyera, Bajke, Pale sam na svijetu, Plesna haljina žutog maslačka, Bajke i priče, Pinokio, Poštarska bajka, Božićna bajka, Medo Winnie zvani Pooh, Anica i sportski dan, Djeco, laku noć, Bajke, Petar Pan, Čarobnjak iz Oza, Pčelica

četvrto izdanje

V

za

niže

razr

ede o

snov

ne šk

ole

i. - iv. razred

Dav

or U

skok

ović

davor uskoković

I. - IV. razred

V

za niže razrede osnovne škole

I. razred Grimm: Zlatna guska, Crvenkapica, Vuk i sedam kozlića • Sigsgaard: Pale sam na svijetu • Škrinjarić: Plesna haljina žutog maslačka

II. razred Andersen: Bajke i priče • Collodi: Pinokio • Čapek: Poštarska bajka • Iveljić: Božićna bajka • Milne: Medo Winnie zvani Pooh • Muck: Anica i sportski dan • Peroci: Djeco, laku noć • Perrault: Bajke

III. razred Barrie: Petar Pan • Baum: Čarobnjak iz Oza • Bonsels: Pčelica Maja • Brlić-Mažuranić: Čudnovate zgode šegrta Hlapića • Horvatić: Grički top • Kolar: Jurnjava na motoru • Lofting: Priča o doktoru Dolittleu • Lovrak: Vlak u snijegu • Nazor: Bijeli jelen • Polak: Dnevnik Paulie P. • Preussler: Mali vodenjak • Rodari: Čipolino • Škrinjarić: Dva smijeha

IV. razred Brlić-Mažuranić: Priče iz davnine • Bekeffi: Pas zvan gospodin Bozzi • Gardaš: Duh u močvari, Ljubičasti planet • Hitrec: Eko Eko • Kästner: Emil i detektivi • Kipling: Knjiga o džungli • Kolarić-Kišur: Moja Zlatna dolina • Kovačević: Tajna mačje šape • Lindgren: PipiDuga Čarapa • Lovrak: Družba Pere Kvržice • Mihalić: Petrica Kerempuh • Pulić: Ključić oko vrata • Salten: Bambi • Spyri: Heidi • Truhelka: Zlatni danci • Twain: Pustolovine Toma Sawyera

129,00 kn

www.mozaik-knjiga.hr

Vodici_osnovna I-IV.indd 1 1.7.2009 9:01:25

Documents

Vodič kroz lektiru za niže razrede osnovne škole