Upustvo za primjenu revidiranog programa u nastavi biologije za osnovnu školu

Milica Vušurović i Bogić Gligorović

Email:

milica.vusurovic@zzs.gov.me

bogic1 @t-com.me

UVOD

Poštovane koleginice i kolege, ispred vas se nalazi kratki vodič kroz revidirane predmetne programe za biologiju koji je usvojio Nacionalni savjet za obrazovanje 9. jula 2013. godine. Polazište za reviziju predmetnih programa bilo je opterećenje učenika i poboljšavanje njihovih funkcionalnih znanja. Osnovna premisa našeg rada polazi od svrhe školovanja, a to je priprema učenika da budu uspješni u budućnosti, tj. da stvorimo učenike koji će željeti i biti u stanju da uče tokom čitavog života. Sa razvojem društva rastu i očekivanja u pogledu onog što učenici treba da nauče. Informacije i veliki broj činjenica, zahvaljujući novim otkrićima, svakodnevno se mijenjaju, pa se postavlja pitanje da li je obrazovni proces, koji od učenika uglavnom traži reprodukciju upamćenog nastavnog sadržaja, svrsishodan. Zahvaljujući ovom pristupu učenje je često apstraktno i nije povezano sa potrebama iz realnog života. Učenici često ne shvataju zašto nešto uče, gdje to mogu primijeniti, čemu služe određene informacije. Mi želimo da naši učenici budu punopravni članovi „društva znanja“. Želimo da shvate da je znanje interdisciplinarno, umreženo, tržišno dobro i ključni faktor konkurentnosti. U obrazovnom procesu učenici su aktivni učesnici koji razvijaju kritičko i kreativno mišljenje, znaju izdvojiti potrebne informacije iz mnoštva ponuđenih i svoja znanja primjenjuju u svakodnevnom životu.

PLANIRANJE

Za pismeno planiranje obavezni su godišnji nastavni planovi rada za sve tipove nastave i pisane pripreme za nastavni čas. O tome koje podatke treba da sadrži godišnji plan rada, a koje pisana priprema za čas, mišljenje metodičara nije u potpunostu usaglašeno, posebno što se mijenja koncept nastave i težište se pomjera sa nastavnika na učenike. Međutim, opšta je saglasnost da zajedno treba da čine metodičku cjelinu.

GODIŠNJI PLANOVI RADA

U godišnjem planiranju, obavezni su određeni metodički elementi, dok neke nastavnik može da uključi, a i ne mora.

1.Nastavne teme sa okvirnim brojem časova po temama su obavezne. Raspored i naziv tema se preuzimaju iz predmetnih programa, a ne iz udžbenika. Primijetićete da smo temu Biljni organi vratili ponovo u plan za osmi razred. Znamo da određeni broj nastavnika smatra da se time dodatno

opterećuje osmi razred, sa čime se djelimično slažemo. Međutim, ako gledamo saznajni proces logičnije je da se uče u sklopu Biljnog carstva. Drugi razlog premještanja teme u Predmetni program za osmi razred je ostavljanje dovoljnog broja časova da učenici ovladaju tehnikom mikroskopiranja, izradom preparata i postavljanja eksperimenta kao pripremama za samostalne radove, projekte i primjene naučenog u realnim situacijama. Postavlja se pitanje kako za ovu nastavnu godinu planirati temu kada je ona obrađivana u sedmom razredu. Predlažemo da obnovite sadržaj razvijajući sposobnost izrade preparata, tehnike mikroskopiranja, postavke eksperimenta i/ili kroz preduzetništvo i saradnju sa lokalnom zajednicom. Na primjer, sakupljanjem korijena, stabla i lista u prirodi, izradom edukativnih zidnih novina, ukrasnih i drugih predmeta, pravljenjem kolaža (korelacija sa likovnim vaspitanjem), pravljenjem zbirke jestivih biljnih organa, organizovanjem prodajne izložbe, prodajnom kampanjom, osmišljavanjem upotrebe zarađenog novca i drugo. Takođe, česte primjedbe nastavnika biologije u osnovnim i srednjim školama su na račun izučavanja Biljnog carstva u zimskom periodu kada se ne može izvoditi terenski rad i zadovoljiti princip očiglednosti. Ovaj problem možemo riješiti nepoštovanjem evolutivne ljestvice, tj. prvo planiramo Životinjsko carstvo što je neprihvatljivo jer se izučavanje biologije zasniva na evoluciji. Druga, prihvatljiva opcija je planiranje i priprema materijala unaprijed i planiranje terenskog rada za proljeće. Takođe, zbog objektivnih razloga pojedini nastavnici teže organizuju terenski rad. Tada se može koristiti školsko dvorište i/ili podijeliti učenike u grupe i dati im određeni period u kojem moraju obaviti postavljeni zadatak. Ovo su neki prjedlozi koje zadatke treba da sadrže nastavni listići: spisak biljaka i životinja koje treba sakupiti sa naglaskom na održivi razvoj (uzimati jedan-dva primjerka od jedne vrste, najčešće kosmopolitske vrste), postupak konzerviranja biljaka i životinja, fotografisanje zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, itd. Godišnje planiranje u devetom razredu donosi određene nedoumice jer se raspored tema u Predmetnom programu ne slaže sa rasporedom u udžbeniku. Mislimo da je prihvatljivije da učenici nauče regulacione sisteme u organizmu, pa zatim regulaciju određenih procesa i na taj način steknu sliku o funkcionisanju organizma kao cjeline.

U skladu sa zakonskim osnovama Crne Gore o ljudskim pravima, tema Reprodiktivni sistem je proširena i izučava se pod nazivom Reproduktivno-seksualni sistem. Iz samog naziva možemo zaključiti da se ne izučava samo morfologija i fiziologija polnog sistema, već se govori i o rodnom identitetu i seksualnosti, tj. uvode se pojmovi vezani za LGBT populaciju.

2.Operativni ciljevi sa njihovom vremenskom distribucijom su druga obavezna stavka u godišnjem planu rada. Operativni ciljevi su naše izjave o tome što želimo da postignemo, zato je jako važno da ih razumijemo.

Na primjer: Ciljevi u temi Reproduktivno-seksualni sistem su sljedeći:

Učenik treba da:

- zna ulogu i građu polnih organa i nastanak polnih ćelija- razumije hromozomsku različitost polova i shvata formiranje rodnog identiteta- zna da objasni razvoj zametka od trenutka oplodnje do porođaja- zna načine sprečavanja začeća i zaštite od seksualnih i polnih bolesti.

Možete uočiti da se svaki cilj sastoji od:

a) Subjekta- učenika. Ovo naglašavamo jer se po subjektu razlikuju ciljevi učenja, što nas dovodi do suštinske razlike tradicionalnog i savremenog oblika nastave. U tradicionalnoj nastavi u pitanju su ciljevi nastave pa se prilikom planiranja stavlja akcenat na nastavnika i na njegove ciljeve u realizaciji nastave. U drugom slučaju, učenik je u centru pa samim tim i ciljevi učenja, što on treba da usvoji na tom času u kognitivnom, afektivnom, psihomotornom i socijalnom domenu.

b) Glagola-zna, razumije, objasni. Glagoli nas upućuju na dubinu nastavnog sadržaja koji učenici treba da usvoje. Prosječni učenici treba da usvoje operativne ciiljeve na ovom nivou. U slučaju da nijesu postigli zadati nivo operativnog cilja organizuje se dopunska nastava, a za nadarene učenike ciljevi se proširuju i postavljaju se zahtjevniji nivoi (analizirati, evaluirati, kreirati) i na osnovu toga se izrađuju planovi za ove oblike nastave. Kao dodatna pomoć u razumijevanju nivoa zahtjevnosti operativnog cilja, može nam poslužiti i tabela najčešće korišćenih glagola, koji su raspoređeni prema taksonomiji vaspitno-obrazovnih ciljeva Bendžamina Bluma i saradnika iz 1956, koja je revidirana 2001.1

Opšti glagoli Specifičniji glagoli SinonimiPamtiti -prepoznati

-prisjetiti seidentifikovati, navesti, ponoviti

Razumjeti -interpretirati-dati primjer-klasifikovati-rezimirati-zaključivati-uporediti-objasniti

razjasniti, parafrazirati, predstaviti, prevesti, ilustrovati, navesti primjere, kategorisati, podvesti, apstrahovati, uopštiti, zaključiti, ekstrapolirati, interpolirati, predvidjeti, suprostaviti, mapirati, spariti, konstruisati uzročno-posljedične modele

Primijeniti -izvesti-implementirati

sprovesti, upotrijebiti

Analizirati -razlikovati-organizovati- pripisati (značenja, objašnjenja)

diskriminisati, razlikovati, fokusirati, odabirati, pronaći veze, integrisati, skicirati, strukturirati, dekonstruisati

Evaluirati -provjeriti-kritikovati

koordinisati, detektovati, pratiti, testirati, prosuđivati

Kreirati (stvoriti) -proizvesti-generisati-planirati-produkovati

Pretpostaviti, projektovati, konstruisati

1 CDRSEE TIM: Nastava orijentisana na učenje, Centar za demokratiju i pomirenje u jugoistočnoj Evropi, Solun, Grčka, 2013. str. 81-82.

c) Objekti- ulogu i građu polnih organa i nastanak polnih ćelija. Kao što možete primijetiti, objekti ukazuju na sadržaj koji bi trebalo naučiti.

U realizaciji operativnih ciljeva potrebno je obratiti pažnju na aktivnosti pomoću kojih dolazimo do željenog cilja, uslove tj. okolnosti pod kojima će se izvoditi aktivnosti na koje se ciljevi odnose (nastavna sredstva i pomagala, stručna literarura, udžbenici, računari,prostor za nastavu i učenje) i kriterijume na osnovu kojih utvrđujemo da li je cilj postignut. Postoje dvije vrste kriterijuma: tačnost i brzina. Na primjer: Ako mikroskopiraju trajne preparate polnih ćelija ili posmatraju modele polnih organa i na osnovu slika iz udžbenika označavaju ih, kriterijumi su tačnost rezultata (prepoznata polna ćelija, polni organi, njihovi djelovi) i brzina kojom su došli do rezultata (odmah prepoznaju organ i obrazlažu na osnovu čega ili nagađaju, griješe i drugo). I na kraju, operativni ciljevi ukazuju na zadatak nastave i učenja u toku časa pa se samim tim evidentiraju u dnevnicima rada.

3. Aktivnosti učenika za većinu praktičara mogu biti dio godišnjeg plana, ali nijesu obavezne. Mi smo pristalice ovakvog stava. Aktivnosti su usko povezane sa uslovima rada koji se mogu mijenjati tokom školske godine što automatski utiče na planiranje aktivnosti. U praksi se susrijećemo sa nedoumicom što je cilj učenja, a što aktivnost. Cilj učenja su željeni rezultati (učenik razumije hromozomsku različitost polova i shvata formiranje rodnog identiteta) a aktivnosti učenika- sredstva kojima se postižu ti rezultati (šematski prikazuju nastanak polnih ćelija i nasljeđivanje pola, gledaju animacije na internetu, izrađuju referat na temu rodni identitet i seksualnost). Kao primjer možemo dati i eksperiment –cilj je kada od učenika očekujemo da nauče da izvode eksperiment, a aktivnost kada učenici vrše eksperiment. Postoji mogućnost da nastavnici u svim školama ne mogu odraditi aktivnosti predviđene predmetnim programom zbog objektivnih razloga. U tom slučaju preporučujemo da nastavnici planiraju adekvatne aktivnosti koje će u sličnoj mjeri aktivirati učenike. Za uspješnu realizaciju postavljenih ciljeva neophodno je da nastavnik sastavi listu raspoloživih nastavnih sredstava i pomagala, prilagodi prostor za učenje, upozna svoje učenike i na osnovu toga planira aktivnosti učenika. Iz ovog proizilazi da će nastavnik u toku godine izraditi specifikaciju nastavnih sredstava i pomagala koji će mu omogućiti realizaciju predviđenih aktivnosti iz predmetnog programa.

Cilj, podciljevi: U planu je neophodno razraditi ciljeve i postaviti ih od jednostavnijih ka složenijim operativnim ciljevima i povezati hijerarhijski niz sa aktivnostima u toku časa

Primjer Program – Tema: Virusi

Operativni ciljevi Aktivnostiznaju osnovne karakteristike virusa, način razmnožavanja i uticaj na živa bićaznaju bolesti koje izazivaju virusi i načine prevencije virusnih oboljenja.

- na crtežima, slikama upoređuju građu virusa s eukariotskom ćelijom

- izrađuju modele virusa od različitoga materijala

- objašnjavaju i analiziraju način razmnožavanja virusa na različitome materijalu (crtež, slika, animacija itd.)

- sakupljaju i prezentuju materijale o virusnim oboljenjima kreativno predstavljaju negativan uticaj virusa na organizme

- prave kalendar vakcinacije i utvrđuju značaj vakcinacije.

Plan – Tema: Virusi (realizuje se dva časa)Operativni ciljevi Aktivnosti

1 čas

Shvataju mjesto virusa u prirodi, razumiju acelularnu građu virusa, upoznaju osnovne karakteristike virusa i način razmnožavanja, razumiju uticaj virusa na živa bića, upoznaju virusna oboljenja

Metodom brainstorminga dolaze do cilja časa, prate kratku prezentaciju i na slikama upoređuju građu virusa s eukariotskom ćelijom, označavaju djelove virusa objašnjavaju i analiziraju način razmnožavanja virusa na različitom materijalu (slika, animacija.)

2 čassistematizovanje i primjena znanja

znaju osnovne karakteristike virusa, način razmnožavanja, bolesti koje izazivaju virusi i načine prevencije virusnih oboljenja

izrađuju modele virusa od različitoga materijala sakupljaju i prezentuju materijale o virusnim oboljenjima kreativno predstavljaju negativan uticaj virusa na organizme, prave kalendar vakcinacije i utvrđuju značaj vakcinacije.

4. Pojmovi i sadržaji su obavezni dio godišnjeg plana i ukazuju između ostalog kojim pojmovima i sadržajima učenici treba da vladaju na kraju nastavne godine u cilju njihovih trajnih znanja, vještina i sposobnosti. 5. Korelacija je takođe obavezni dio koji podrazumijeva međupredmetnu povezanost nastavnih sadržaja. Radi bolje usaglašenosti kod izrade godišnjih planova preporučujmo da se usaglašavaju na nivou više aktiva.

PISANE PRIPREMA ZA ČAS-SCENARIO ZA ČAS

Za uspješan čas neophodna je dobro postavljena artikulacija nastavnog časa tj. strukturiranje obrazovno-vaspitnog procesa u jedinici vremena. Kako i propisi nalažu, nastavnici su obavezni da pišu pripreme za časove ili njihove alternative -scenarija za čas. Danas su aktuelnija scenarija za čas jer se pomjera težište nastave sa nastavnika na učenike. U pisanim pripremama planiraju se aktivnosti nastavnika, dok u scenarijima za čas akcenat je na kreiranje situacija učenja u koje će učenici biti aktivno uključeni. Razlike između scenarija za čas i pisanih priprema, kao i konkretni primjeri dati su u tabelama.

Osnovne razlike između pripreme za čas i scenarija za čas2

Pisana priprema za čas Scenario

Planira se za jedan čas. Može se planirati jedan čas, ali u okviru veće cjeline (npr. bloka časova, ciklusa većeg broja časova).

Opisuje se šta radi nastavnik, kako će izvesti čas. Akcenat je na tome što će raditi učenici tokom časa (opisuju se nastavne situacije u koje će biti uključeni, aktivnosti i zadaci na kojima će raditi).

Akcenat je gotovo isključivo na sadržaju (tj. što će se učiti, koji materijali će se koristiti, koja

Akcenat je na procesu (npr.kako pokrenuti određene aktivnosti učenika, kako olakšati

2 n. d. str.104-105.

tehnika je potrebna za prezentaciju). pedagošku interakciju među učenicima ili između nastanika i učenika).

Pitanja o kojima treba razmišljati prilikom izrade scenarija za čas3:

Da li postoji više povezanih ciljeva učenja za čije ostvarenje je neophodno određeno vrijeme?

Da li je u scenariju opisano ono što rade učenici, a ne samo ono što vi radite?

Da li su u scenariju navedene aktivnosti učenika, a ne sadržaj koji treba obraditi (npr. vaše predavanje)?

Da li su u scenariju naglašeni pokazatelji učenja (ciljeva), a ne sam sadržaj lekcije?

Da li ste u scenariju vi kao nastavnik više u ulozi režisera nego u ulozi predavača, prenosioca znanja?

Primjer

Razumije građu i ulogu korijena, način formiranja korijena; zna oblike i vrste korijena; razumije značaj korijena za čovjeka

Pisana priprema za čas

Uvodni dio časa: Nastavnik postavlja pitanja (najčešće doslovna pitanja u službi reprodukcije naučenog sa očekivanim odgovorima) npr. Biološki nivoi organizacije ili ekološki faktori i procesi fotosinteze ili disanja.Nastavnik ističe cilj časaGlavni dio časa: Nastavnik objašnjava, pokazuje na prirodnom materijalu ili ilustracijama ( može i demonstracija crtanjem) formiranje korijena, uloga, oblike i vrste korijena, poprečni i uzdužni presjek korijena. Učenici slušaju, crtaju odgovaraju, diskutuju. Nastavnik postavlja pitanja (govori, pokazuje prirodni materijal slike) o značaju korijenaZavršni dio časa: Obnavljaju pređeno gradivo. Domaći zadatak (najčešće)-precrtajte oblike ili presjeke korijena iz udžbenika ili popunite radnu svesku , odgovorite na pitanja iz udžbenika.

Primjer

razumije građu i ulogu korijena, način formiranja korijena; zna oblike i vrste korijena; razumije značaj korijena za čovjeka

Scenario za čas

3 n. d. str.107.

Učenici analiziraju alge i biljke (prirodni materijal, slike, projekcija) upoređuju građu, uočavaju sličnosti i razlike i donose zaključak po čemu se biljke razlikuju (povezuju stečena znanja sa novim :alge- biljke).Učenici, nastavnik ili učenici sa nastavnikom ističu cilj časaUčenici upoređuju prirodni materijal koji su sami sakupili i pripremili sa ilustracijama u udžbeniku ili na nastavnim listićima i donose zaključke o formiranju korijena; klasifikuju korijene po obliku i prave zbirke.Učenici posmatraju gotove preparate uzdužnog i poprečnog presjeka korijena, određuju pojedine zone koristeći udžbenik i pripremljene ilustracije i uz pomoć nastavnika; shvataju značaj pojedinih zona (korijenske dlačice, vegetaciona kupa i drugo).Učenici objašnjavaju, povezujući usvojena znanja o zemljištu, zašto je bitno pripremiti zemljište (oranje, đubrenje, navodnjavanje za bolji prinos) sa građom korijena (daljim dijalogom obnoviti operativne ciljeve časa)Domaći zadatak: Učenici pretražuju internet, razgovaraju sa ukućanima, poljoprivrednikom, koriste udžbenik , stručnu literaturu i izrađuju pano (grupni rad) ili informativni list u svesci (individualan rad) o značaju korijena za čovjeka i prirodu.

Scenario za čas treba da sadrži i druge metodičke podatke: nastavne teme, operativne ciljeve, nastavne metode i nastavne tehnike, nastavna sredstva i pomagala, oblike rada i planirani prostor za osvrt na realizaciju. Osvrt na realizaciju je obavezan u kojem dajemo procjenu časa, njegovog planiranja, kao i ideje kako unaprijediti nastavni proces u postizanju konkretnih operativnih ciljeva. Takođe, polemike se vode da li u scenariju za čas treba primjenjivati strukturiranje časa koje je zastupljeno u pisanim pripremama (uvodni, glavni i završni dio časa). Mišljenja smo da u planiranju aktivnosti učenika za čas, predviđamo koje su uvodne aktivnosti, kojim aktivnostima učenici ostvaruju ciljeve časa i na kraju završne aktivnosti. Međutim, ako pojedini nastavnici smatraju da na taj način imaju pregledniju sliku časa, mogu planirati etape časa u određenom periodu. Kao pomoć možete koristiti ERR sistem za razvoj kritičkog mišljenja. Odnos ERR sistema i artikulacije časa predložene u metodikama je sljedeći:

ERR SISTEM METODIKA BIOLOGIJE

Evokacija Uvod

Razumijevanje značaja Obrada nastavnog sadržaja

Refleksija Ponavljanje

NASTAVNE METODE I NASTAVNE TEHNIKE

U nastavi biologije koriste se raznovrsne metode koje se mogu grupisati u tri velike grupe: verbalno-tekstualne, demonstrativno-ilustrativne i metode rukovođenja samostalnim radom učenika. Osim njih neophodno je uvoditi nastavne tehnike za razvoj kritičkog mišljenja (brainstorming, metoda grozda, mapa uma, slagalica, igranje uloga, kocka, KWL tabela i drugo.)

Primjer

kod izučavanja ciljeva u okviru teme Reproduktivno-seksualni sistem, možemo koristiti KWL tabelu. Na početku časa od učenika tražimo da napišu šta znaju o pojmovima koje treba da usvoje u okviru ove teme (individualni rad). Zatim im dijelimo odgovarajući materijal, prikazujemo prezentaciju, dijelimo stručnu literaturu (rad u paru ili grupni rad) i ograničavamo vrijeme rada. Tokom refleksije za koju odvajamo dovoljno vremena učenici zapisuju šta su naučili, upoređuju tačnost onog što su zapisali da znaju i onog što su naučili. Takođe, u okviru ove teme, posebno kada se realizuju ciljevi o formiranju rodnog identiteta, LGBT populaciji, seksualnoj diskriminaciji, kontracepciji poželjno je igranje uloga i vršnjačka edukacija (savjetovalište za mlade, ginekološka ordinacija, kafić, tržni centar). Za primjenu ove nastavne tehnike potrebna je ranija priprema učenika i grupni rad.

Primjer

Tema: Biljni organi Prezentacija ili kratko objašnjenje – učenje, slušanje, posmatranje fotografija, filmova, praćenje i razumijevanje procesa – teorijsko znanje

Terenski rad: sakupljanje, crtanje, fotografisanje opisivanje ... prirodnog materijala - Primjena teorijskog znanja

Praktični rad, terenski rad ili eksperimentalni rad istraživanje, dokazivanje, sakupljanje, analiza podataka, donošenje zaključaka pisanje rezultata... Primjena, povezivanje i sticanje novih na osnovu prethodnog znanja

Akcije pripreme sadnog materijala, aktivnosti sadnje.... (Sadnice, biljni organi forme stabala, vrste listova, tipovi korijenova, podzemna stabla, sjeme, Ekološki faktori – plodnost, svjetlost, voda, osunčanost, uticaj drugih orgnizama....) – Korišćenje znanja u svakodnevnom životu

Primjeri iz prakse

Disekcije – praktičan rad (korišćenje web kamere i telefona za snimanje, slikanje prezentovanje na projekcionom platnu ukoliko za to postoje uslovi) i zajedničko obilježavanje, pripreme zbirki, izložbi, aktivnosti podizanja nivoa svijesti povodom važnih ekoloških problema

OBLICI RADA

Za uspješnu realizaciju predmetnog programa potrebno je kombinovati raznovrsne oblike rada. Kako se sve više zastupna nastava orijentisana na učenje, normalno je da se koriste oblici rada koji forsiraju samostalni rad učenika (grupni rad, rad u parovima, individualni i individualizovani oblik rada). Međutim, ne treba zanemariti ni frontalni oblik rada. Nije poželjna kombinacija frontalnog oblika rada i monološke i dijaloške metode, ali ako se kombinuje sa metodama koje aktiviraju misaone procese učenika postiže se problemska usmjerenost i interaktivnost procesa nastave i učenja. Dobro osmišljeno pitanje koje je jasno i precizno postavljeno, jedno je od sastavnih djelova dobro vođenog nastavnog procesa. Postoji više tipova nastavničkih pitanja. Dajemo primjer tipova pitanja:

1. doslovna (nabroj, imenuj, šta, kada, ko)-pamćenje činjenica2. translacijska (zamisli situaciju i opiši što vidiš, čuješ...)preoblikovanje informacija u neki drugi

oblik/ stvaranje čulnog iskustva i njegovo pretakanje u riječi3. interpretacijska (što mislite..., kako?...zašto?...)-otkrivanje veza između pojmova, zakona,

definicija; smisleno povezivanje ideja-smještanje u svoj saznajni kontekst4. aplikacijska (šta bi uradio u toj situaciji)-istraživanje i rješavanje problema služeći se logikom,

/traženje smisla/5. analitička (čime je bio motivisan lik ili za biologiju-čime je izazvan određeni proces, uzrok-

posledica)-saznajni konflikt, dovođenje u sumnju.6. sintetička (koji bi mogao biti drugi pristup ovoj situaciji?)-kreativno rješavanje problema na

osnovu sveg raspoloživog znanja

7. evaluacijska (za biologiju: koji način gajenja je bolji?)-zaključivanje, procjenjivanje4

(Objašnjenja analitičkih i evaluacijskih pitanja su modifikovana i prilagođena biologiji).

Kada se organizuje grupni rad moraju se ispoštovati pravila koja se navode u metodikama nastave biologije (način formiranja grupe, veličina grupe, podjela zaduženja, vrste grupnog rada, vrijeme rada grupe). Takođe, potrebno je pripremiti nastavna sredstva, dodatne izvore znanja i odgovarajuće nastavne listiće. Nastavni listići mogu da sadrže dodatni tekst koji popunjava praznine u udžbeniku, skup pitanja koja će se koristiti uz slike, dijagrame, zadatke za domaći rad radi obnavljanja gradiva i pripremanja učenika za naredni čas i drugo. Na nastavnim listićima jasno naglasiti cilj rada, tj. kojim znanjima, stavovima i vještinama učenici treba da ovladaju na kraju rada, smjernice kako da rade, izvore znanja.

PrimjerNastavni listić

Cij: zna nastanak, ulogu i vrste polnih ćelija. Na kraju rada trebalo bi da znate koje su polne ćelije čovjeka, njihov nastanak i ulogu; da na gotovim preparatima prepoznate polne ćelije i obrazložite njihove karakteristike.

Upustvo za rad: Pročitajte i analizirajte tekst u udžbeniku na strani... Analizirajte modele polnih organa i ćelija, mikroskopirajte preparate sa polnim ćelijama, fotografišite uvećanu sliku preparata. Uporedite preparate sa slikama u udžbeniku, anatomski atlas čovjeka, modelima. Pretražite internet i pronađite prezentacije, animacije, tekstove, kratke filmove na ovu temu.

Izvori znanja: Udžbenik, anatomski atlas čovjeka, stručna literatura, internet, modeli, mikroskop, gotovi preparati

U realizaciji predmetnih programa mogu se koristiti tri pristupa u nastavi: a) „pričanje i pokazivanje“ - ono podrazumijeva prezentaciju informacija, objašnjavanje pojmova, i oblikovanje umijeća; b) „učenje vođeno pitanjima do otkrića“ gdje nastavnik postavlja pitanja i zadaje problem, a zatim ih vodi, kroz diskusiju, do odgovora na pitanja i rješavanje problema; c) „učenje kroz zadatke i projekte“ je treći pristup. Učenici dobijaju veće i zahtjevnije zadatke (projekte, eksperimente, WebQuest zadatke), zatim im se daje struktura kako se radi zadatak i nadgledaju se dok rade na zadatku.

VREDNOVANJE RADA UČENIKA

Danas su stručnjaci koji se bave obrazovanjem izvršili podjelu na dvije opšte svrhe ocjenjivanja: sumativno i formativno ocjenjivanje. Sumativno ocjenjivanje je ocjenjivanje naučenog-konačnih efekata učenja, kada je već kasno za intervencije. Formativno ocjenjivanje je ocjenjivanje za učenje. Ono

4 Razvoj kritičkog mišljenja- Vodič za primjenu Programa, Zavod za školstvo i Pedagoški centar Crne Gore, Podgorica, 2009. str. 16-17.

istovremeno bavi dijagnozom (dijagnostifikovanje teškoća u učenju) i unapređivanjem učenja. Primjeri mogućih sredstava ocjenjivanja za ove dvije svrhe ocjenjivanja dati su u sljedećoj tabeli.5

SVRHA OCJENJIVANJA MOGUĆA SREDSTVA OCJENJIVANJAOcjenjivanje naučenog(sumativno ocjenjivanje)

Testovi, pismene vježbe, eseji,izvještaji, usmeno ispitivanje, nalozi za izvođenje određenih radnji

Ocjenjivanje za učenje (formativno ocjenjivanje) Opservacija, pitanja na času, radni listovi, kontrolne vježbe, dnevnici, dijagnostički testovi, samoevaluacija, međusobno učeničko ocjenjivanje, praktično ocjenjivanje.

Treći tip ocjenjivanja je ocjenjivanje kao učenje gdje nastavnici i učenici zajedno odlučuju o pokazateljima na osnovu kojih će zaključiti da je učenje bilo uspješno i na koji način će se ti pokazatelji sakupljati, čuvati i sistematizovati.

Primjer

Sumativno ocjenjivanje bilo je dominanto zastupljeno u dosadašnjoj nastavnoj praksi kada su se ocjene formirale na kraju tromjesečja ili poslije obrađene nastavne cjeline. Ocjene su bile konačne i nije se moglo intervenisati u smislu korekcije usvojenih znanja. Kako su se u narednom periodu obrađivale nove nastavne teme, određeni broj učenika bio je u konstantnom zaostatku. Ovi nedostaci se ispravljaju formativnim ocjenjivanjem kada se u kontinuitetu prati rad učenika, pravi se dijagnoza usvojenih znanja, vještina, stavova i interveniše se u smislu unapređivanja učenja. Zato preporučujemo kombinaciju metoda provjeravanja znanja i različitih tehnika ocjenjivanja uz korišćenje bilježnice. Ocjenjivanje kao učenje još tačnije dijagnostifikuje teškoće u učenju i poboljšava učenje. Kada zajedno sa učenicima postavite standarde za određene operativne ciljeve učenici razmišljaju o svom radu, prosuđuju o njegovom kvalitetu i ako ne zadovoljavaju postavljene standarde razmišljaju kako da poprave kvalitet rada.

Takođe, čest problem u praksi je usklađivanje ciljeva učenja na različitim nivoima s načinom ocjenjivanja. Autorski tim koji se bavio nastavom orjentisanom na učenje dao je sledeći predlog:

Nivo cilja učenja Prikladan način ocjenjivanja

Pamtiti (npr. imenovati, navesti, prepoznati, identifikovati).

Stavke u objektivnim testovima, poput dopunjavanja kratkih odgovora, zadataka sparivanja, označavanja, pitanja sa višestrukim odgovorima.

5 CDRSEE TIM: Nastava orijentisana na učenje; Centar za demokratiju i pomirenje u jugoistočnoj Evropi, Solun, Grčka, 2013. str. 168.

Razumjeti(npr. interpretirati, navesti primjer ili ilustraciju, klasifikovati, sažeti, uporediti, objasniti, zaključiti ili predvidjeti).

Problemski zadaci, diskusija na času, pojmovne mape, dijagrami uzroka i posledica, pitanja sa višestrukim odgovorima.

Primijeniti (npr. sprovesti, primijeniti, demonstrirati, upotrijebiti).

Problemski zadaci, nalozi za izvođenje zadataka, laboratorijske vježbe, simulacije.

Analizirati (npr. razlikovati, razlučiti, sistematizovati, pripisati).

Projekti, vježbe rješavanja problema, debate, referati, istraživački radovi.

Evaluirati (npr. provjeriti, pratiti, kritikovati, procijeniti).

Kritički prikazi, kritike, problemski zadaci

Stvoriti, kreirati (npr. generisati, napraviti hipotezu, osmisliti, planirati, proizvesti, konstruisati).

Istraživački projekti, eksperimenti, referati

Napomene:

Dio Programa: Održivi razvoj i konzervaciona biologija, eksperiment, istraživački rad, izvještavanje o rezultatima istraživanja, uključeni su u vise tema. Treba obratiti pažnju prilikom realizacije navedenih operativnih ciljeva jer nijesu sastavni dio udžbenika. Potrebno je da ih učinite dostupnim učenicima iz nekog drugog izvora. U scenarijima za časove poželjno je staviti akcenat na na bliže i šire okruženje učenika i funkcionalnost usvojenih znanja. Podatke možete pronaći u: Pešić, V., Crnobrnja, J., Tomović, LJ.(2012): Principi ekologije, Univerzitet Crne Gore, Podgorica i Pešić, V., Petrović, D., (2013): Uvod u konzervacionu biologiju, Univerzitet Crne Gore, Podgorica

LGBT - obraditi u okviru jednog časa prilikom obrade teme Reproduktivno- seksualni sistem radi podizanja nivoa svijesti o prihvatanju polne i rodne različitosti u okviru ljudcke populacije kao jedno od osnovnih demokratskih i humanih načela. Podatke možete pronaći u priručniku koje će vam proslijediti Ministarstvo prosvjete.

LITERATURA

1. CDRSEE TIM, (2013): Nastava orijentisana na učenje, Centar za demokratiju i pomirenje u jugoistočnoj Evropi, Solun, Grčka

2. Poljak, V., (1984): Didaktika, Školska knjiga, Zagreb3. Bašić, M., Radonjić, S.(1992): Metodika nastave biologije, Pobjeda, Podgorica4. Žderić, M., Miljenović, T. (2001): Metodika nastave biologije, Prirodno-matematički fakultet,

Institut za biologiju, Novi Sad5. Naša skola, (2010): Metodologija za eksternu evaluaciju vaspitno-obrazovnog rada, Zavod za

školstvo, Podgorica6. Đorđević, J. (1974): Opšta pedagogija, Izdavačko-informativni centar studenata, Beograd7. Maslovarić, B., Luteršek, N., Šćepanović, V., Vujašković, N., Gazivoda, N. (2009): Razvoj

kritičkog mišljenja- Vodič za primjenu Programa,Zavod za školstvo i Pedagoški centar Crne Gore, Podgorica

Primjere iz prakse I korisne materijale možete pronaći na linkovima:

1. Zavod za školstvo - http://www.zzs.gov.me/naslovna/programi/osnovno2. Biologija nastava - https://www.facebook.com/groups/211781168989668/