Vodić Kroz Ostvarivanje Prava

8/18/2019 Vodić Kroz Ostvarivanje Prava

http://slidepdf.com/reader/full/vodic-kroz-ostvarivanje-prava 1/192

VODI» ZA OSTVARIVANJE PRAVA I INTERESAGRA–ANA PRED JAVNIM INSTITUCIJAMA





VODIČ ZA OSTVARIVANJE PRAVA I INTERESA GRAÐANA PRED JAVNIM INSTITUCIJAMA

IZGUBLJEN-NAÐENDRUGO IZDANJE



NAKLADNIK GONG

UREDNICA Suzana JašiÊ

AUTORI Dragan ZeliÊ i Alina JurjeviÊ

KOREKTURA Sandra Pernar i Vanja ŠkoriÊ

LEKTURA Iva MiletiÊ

GRAFIËKO OBLIKOVANJE Vito DeveriÊ

TISAK Prius d.o.o.

NAKLADA 12 500

Zagreb, sijeËanj 2006.

IMPRESSUM

------------------------------------------- CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK 35.07(497.5)(035) ZELIĆ, Dragan Izgubljen - nađen : vodič zaostvarivanje prava i interesa građana predjavnim institucijama / <autori DraganZelić i Alina Jurjević>. - Zagreb : GONG,2006.

ISBN 953-98653-3-6 1. Jurjević, AlinaI. Javne institucije -- Građani -- VodičII. Građanska prava -- Hrvatska 460213036 ------------------------------------------

ISBN 953-98653-3-6



Građani i tijela javne vlastiOdnos građana i tijela javne vlastiDobivanje informacija od tijela javne vlastiPostupak pred tijelom javne vlasti

Na koje načine građani mogu promicati, ostvariti i zaštititi svoja pravaLjudska pravaMedijiPravosuđePolicijaRadMirovineZdravstvo

ObrazovanjeObitelj i djecaMladiOsobe s invaliditetomBraniteljiNacionalne manjinePrava potrošačaPoduzetništvoPoljoprivreda i ribarstvoPoreziCarinePrometGraditeljstvoOkolišKomunalije

Popis tijela javne vlasti za 2006. godinuMišljenja i prijedlozi

SADRŽAJ 6

8

10

11

1318

28

34

44

50

60

66

8494

104

108

116

120

124

128

134

138

148

152

156

166

172

182186



4 uvod

Ova je knjižica kratak vodič kroz javne institucije u Republici Hrvatskoj.Namijenjena je svim građanima, a trebala bi olakšati snalaženje kroz institucijekoje su osnovane zbog nekog javnog interesa i financiraju se iz javnih sredstava(proračuni, porezi, pristojbe i sl.).

Ova knjižica nije samo vodič kroz institucije, već i kroz prava građana prikomuniciranju s državom, obrađena u prvim poglavljima i na koja vam skrećemonaročitu pažnju.

U svim sljedećim poglavljima, tematski raspoređenima, pokušali smo obraditinajčešća pitanja i probleme s kojima se građani susreću, navodeći nadležnostipojedinih tijela i pojašnjavajući problematiku. Svjesni da je nemoguće izdvojitisve probleme i sva pitanja, nadamo se da će, sukladno uputama i zakonima kojesmo navodili, čitatelj sam pronaći odgovore na brojna druga pitanja.

Želimo istaknuti da je pisanje ovakvih knjižica ili vodiča sizifovski posao, budućida se ustroj državne uprave, nazivi tijela te sami propisi vrlo često mijenjaju.Tijekom nastajanja ovog dokumenta nekoliko je ministarstava promijeniloime, pa smo stoga odlučili da neke institucije nazovemo općenito, primjerice,ministarstvo nadležno za to i to područje. Također, neki od navedenih propisau sljedećih će nekoliko mjeseci doživjeti izmjene i dopune, ili će biti doneseninovi propisi. Preporučamo da kod detaljnijeg informiranja i zaštite nekog prava,najprije kod nadležnih tijela, odnosno u tražilici Narodnih novina (www.nn.hr iliwww.gong.hr/novine_narodu/), potražite informaciju o tekućim propisima.

Također, ažuriranu verziju ove knjižice održavat ćemo na web stranicama GONG-awww.gong.hr/izgubljen-nadjen.

Građani se u odnosu prema državnim, odnosno javnim institucijama, pojavljuju unekoliko uloga ‡ kao porezni obveznici, birači, klijenti, korisnici i davatelji usluga.

Državni aparat, institucije, ministarstva, agencije, zavodi itd. osnovani su,odnosno financirani, od građana (plaćanjem poreza, biranjem predstavnika,odnosno posrednika) za građane (zaštita i ostvarivanje prava, lakše i brže

Poštovani Ëitatelju,



5uvod

informiranje, red i poštivanje prava itd.).

Jedina uloga zbog koje navedene institucije postoje, a zaposlenici u njima rade,jest da budu servis građanima. U zemljama zapadne demokracije zaposlenici utakvim institucijama nazivaju se „public servants“ i njihova je uloga „to serve

public“. Služiti javnosti.Imajte to na umu svaki put kad se nađete u dijalogu s državom, a to je svaki dan.

Zagreb, srpanj 2005.

Zahvaljujemo svima vama iz državnih institucija, sindikata, udruga i medija kojiste nam svojim savjetima i sugestijama pomogli tijekom izrade ove publikacije.

Kao što smo naveli u prethodnom predgovoru povodom tiskanja prvog izdanjaVodiča, rad na kreiranju ovakvih publikacija zna biti frustrirajući zbog čestepromjene propisa koji reguliraju razna područja.

Od tiskanja i distribucije prvog izdanja našeg Vodiča, a to je bilo prije nepunih 6mjeseci, dnevno smo pratili rad Sabora i drugih tijela te redovito nadopunjavalinaše web izdanje Vodiča. U međuvremenu smo pronašli donatora voljnog

financirati drugo izdanje Vodiča te ga, nadopunjenog i ažuriranog, ponovodajemo građanima, uz nadu da će doista poslužiti kao vodič, čak i onda kad seradi o temi koja nije pokrivena ovom publikacijom.

Jer princip je isti, sve su ostalo nijanse.

Neka se glas graana Ëuje!

Zagreb, siječanj 2006.

Poštovani korisnici naše publikacije,



6 graani i tijela javne vlasti

Graani i tijelajavne vlasti



7graani i tijela javne vlasti

Situacije u kojima su ugrožena pojedina prava građana, ili ih oni sami ne moguili ne znaju ostvariti, svakodnevne su. To se ponekad događa jer je samimgrađanima nejasno na što sve imaju pravo i kome se u određenoj situaciji moguobratiti radi zaštite ili ostvarivanja prava. Također, nisu uvijek upoznati sa svimnadležnostima pojedinih tijela javne vlasti.

Namjera nam je ovom knjižicom približiti djelatnost institucija s kojima segrađani najčešće susreću, odnosno djelatnosti tijela javne vlasti koja djeluju uRepublici Hrvatskoj i bitna su za ostvarivanje prava građana.

Tijela javne vlasti osnovana su kako bi služila građanima, a financiraju se izporeza koje plaćaju građani.

Dakle, tijela javne vlasti su državna tijela, županijska, gradska i općinska tijela,

pravne osobe i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti, a Vlada RepublikeHrvatske (www.vlada.hr) do 31. siječnja svake godine u Narodnim novinamaobjavljuje popis tijela javne vlasti.

Ministarstvo unutarnjih poslova, općinsko poglavarstvo, županijska skupština,Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Središnji državni ured za e-Hrvatsku,Državni ured za reviziju, neki su od primjera tijela javne vlasti, a popis svih tijelajavnih vlasti možete pronaći na kraju ove knjižice.

Osim nadležnosti, odnosno odgovora na pitanje ŠTO neke institucije rade i ZBOG

ČEGA su osnovane, vrlo je važno i KAKO, NA KOJI NAČIN su te institucije dužnekomunicirati s građanima. Nadamo se da će sljedeća poglavlja pojasniti odnosgrađana i tijela javne vlasti, odnos građana i državnog aparata koji postoji zboggrađana i za građane.

Ili kako od šume propisavidjeti pravo stablo




Odnosi tijela javnih vlasti prema građanima te prava građana u postupcima kodtijela javnih vlasti regulirani su zakonima o sustavu državne uprave i općemupravnom postupku i Zakonom o državnim službenicima.

Službenici koji rade u tijelima državne uprave zakonski su obavezni da njihovodnos prema građanima, kao i odnos građana prema njima, bude temeljen nameđusobnoj suradnji i povjerenju te poštivanju dostojanstva ljudske osobe.

Tijela državne uprave dužna su građanima koji im se obraćaju pružiti podatke,obavijesti i upute te stručnu pomoć.

Ukoliko državni službenici i namještenici građanina ili neku pravnu osobuonemoguće u ostvarivanju prava na podnošenje zahtjeva, žalbe, prigovora ipredstavke ili drugih zakonskih prava, čine tešku povredu službene dužnosti zbogkoje mogu podleći kaznenoj odgovornosti.

Pri vođenju i rješavanju nekog postupka kod tijela javnih vlasti, tijela su građanima

dužna omogućiti da što lakše zaštite i ostvare svoja prava, vodeći pri tome računada ostvarivanje prava pojedinog građanina ne bude na štetu prava drugih osoba,niti u suprotnosti s javnim interesima.

Npr.

_ Ukoliko neki građanin smatra da su mu ugrožena prava koja mu pripadaju kaopacijentu, može se obratiti Hrvatskoj liječničkoj komori, koja ga je, ukoliko mune može pomoći, dužna uputiti na neko drugo tijelo koje može riješiti njegovproblem.

Odnos graanai tijela javne vlasti

Kakav bi trebao biti odnos tijela javnihvlasti prema graanima?

Jesu li tijela javne vlasti dužna pomo≥i

graanima da što lakše zaštite i ostvaresvoja prava u nekom postupku?




Kad službena osoba sazna ili ocijeni da osoba ili neka organizacija posjedujeosnove za ostvarenje nekog prava, upozorit će ih na to.

Npr.

_ Kada se neka osoba obraća Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje(www.hzzo-net.hr) kako bi ostvarila pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje,službenici HZZO-a duæni su je upoznati i s drugim dodatnim pravima za kojemožda nije znala (npr. mogućnost besplatnog specijalističkog pregleda ilineke druge pogodnosti...).

_ Ako u određenoj situaciji zakon propisuje neka prava ili obveze građana,prema osobi će biti primijenjene one mjere predviđene propisima koje su zanju povoljnije, ukoliko se takvim mjerama postiže svrha zakona.

Npr.

_ U slučaju ovršnog potraživanja (zapljene imovine kako bi se podmirilaodređena dugovanja) postoji mogućnost sklapanja sudske ili izvansudskenagodbe između ovrhovoditelja i ovršenika kojom se podmirivanje obveze(dugovanja) regulira na način koji je povoljniji za ovršenika (prvo se plaćaglavnica, a onda kamata i sudski troškovi).

_ Mirko je dužan tvr tki koja pruža telefonske usluge 20.000 kn jer nije podmirio

telefonski račun. Kada ne bi bilo gore opisane mogućnosti nagodbe, Mirko biprvo morao podmiriti zakonsku zateznu kamatu, koju bi zbog njene visine moraoplaćati dulje vremensko razdoblje te zato ne bi bio u mogućnosti podmiritiiznos glavnice, čime bi se iznos dugovanja stalno povećavao. Budući da muzakon to omogućuje, Mirko će u dogovoru s tvrtkom prvo podmiriti glavnicu,čime će zaustaviti obračun kamate te se iznos neće naknadno uvećavati.




PROPISI

_ Zakon o sustavu državne uprave, NN br. 190/03

_ Zakon o općem upravnom postupku, NN br. 53/91, 103/96

_ Zakon o državnim službenicima, NN br. 92/05

Građani često traže informacije od raznih tijela javnih vlasti, no ponekad ostanuuskraćeni za odgovore na svoje upite.

Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, svakom građaninu RepublikeHrvatske pripada pravo na dobivanje odgovora i informacija od tijela javnih vlasti.Građani od tijela javnih vlasti imaju pravo tražiti određene informacije i pri tomene moraju navoditi razlog zbog kojeg traže pristup informaciji.

Zahtjev za dobivanje informacije od tijela javne vlasti građani mogu podnijetiusmenim ili pismenim putem. Usmeni zahtjev može se podnijeti telefonom.

Pismeni zahtjev treba sadržavati:

• naziv i sjedište tijela javne vlasti kojemu se zahtjev podnosi,

• podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije,

• ime i prezime te adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva,

• tvrtku, odnosno naziv pravne osobe.

Dobivanje informacijaod tijela javne vlasti

Kako podnijeti zahtjev za pristupodreenoj informaciji?




Tijelo javne vlasti dužno je građaninu omogućiti pristup pojedinoj informacijinajkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, tj. od dana kada jeono zaprimilo zahtjev.

U tom je slučaju moguće podnijeti žalbu protiv rješenja tijela javne vlasti čelnikunadležnog tijela javne vlasti, u roku od 8 dana od dana dostavljanja negativnogili nepotpunog rješenja.

Pravne osobe s javnim ovlastima i odgovorne osobe u tijelima javne vlastikoje onemoguće i ograniče pravo na pristup informaciji, kaznit će se novčanimkaznama.

PROPIS

_ Zakon o pravu na pristup informacijama, NN br. 172/03

Prava građana u postupcima pred tijelima javne vlasti, kao npr. pravo neukoggrađanina na pomoć u nekom postupku, regulirana su Zakonom o općem

upravnom postupku i Zakonom o državnim službenicima.

Prije donošenja nekog rješenja, tijelo javne vlasti mora pružiti mogućnost svakojosobi/svakom građaninu da se izjasni (pismeno ili usmeno, ovisno o postupku) očinjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje tog rješenja.

U kojem je zakonskom rokutijelo javne vlasti dužno odgovoriti

na podneseni zahtjev?

Što ukoliko graanin nije zadovoljanrješenjem (odgovorom) tijela javne vlasti

ili tijelo javne vlasti onemoguÊi ili ograniËipravo na pristup informaciji?

Postupak pred

tijelom javne vlasti

Je li tijelo javne vlasti dužno saslušatigraanina prije donošenja nekog rješenja?




Ako se građanin nađe u nekom postupku kod institucije javne vlasti, ta seinstitucija treba pobrinuti da neznanje i neukost građanina i drugih osoba kojesudjeluju u postupku ne bude na štetu onih prava koja im po zakonu pripadaju.

Npr.

_ Ukoliko se vodi postupak alimentacije/uzdržavanja, službenik treba građaninuobjasniti sva njegova prava u tom postupku jer građanin možda nije dovoljnoupoznat sa svim svojim pravima.

U postupcima u kojima je potrebno stručno poznavanje problema, građaninima pravo sa sobom dovesti stručnu osobu koja će mu davati savjete (stručnipomagač). Ta osoba nema ovlasti zastupanja!

Upravni postupak kod nadležnog tijela vodi se na jeziku i pismu koji su uslužbenoj uporabi. Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo služenja svojimjezikom i pismom u upravnom postupku.

Više informacija o upotrebi jezika i pisma vidi u poglavlju Nacionalne manjine!

Tijelo javne vlasti koje vodi postupak može u cijelosti ili djelomično osloboditigrađanina plaćanja troškova, ukoliko utvrdi da osoba u postupku ne možepodnijeti troškove postupka bez štete za nužno uzdržavanje svoje obitelji. Takavzaključak tijelo ne donosi samoinicijativno, već sam građanin mora predložitioslobađanje od plaćanja, što mu se odobrava na temelju uvjerenja o imovnomstanju, koje je izdao nadležni organ uprave (npr. katastar i porezna uprava).

Je li tijelo javne vlasti dužno pružitipomoÊ u postupku neukom graaninu?

Ima li graanin pravo na neki postupakdovesti sa sobom struËnog pomagaËa?

Smiju li pripadnici nacionalnih manjinaupotrebljavati svoj jezik i pismo u nekom

postupku pred tijelom javne vlasti?

U kojim sluËajevima graani mogu bitiosloboeni od plaÊanja troškova

nekog postupka?




Osobe u nekom postupku imaju pravo na stavljanje primjedaba u službenizapisnik. Prije zaključenja, zapisnik će biti pročitan saslušanim osobama, kaoi ostalim osobama koje sudjeluju u postupku. Tada osobe imaju pravo samepregledati zapisnik i stavljati svoje primjedbe. Na kraju zapisnika navest će se daje zapisnik pročitan i da nisu stavljene nikakve primjedbe, ili, ako jesu, ukratko

će se upisati sadržaj primjedaba. Zatim će građani u postupku potpisati zapisnik,a na kraju će ga ovjeriti službena osoba i zapisničar.

Građani imaju pravo razgledati spise predmeta te o svom trošku prepisatipotrebne spise. Razgledanje i prepisivanje spisa obavlja se pod nadzoromodređene službene osobe.

PROPISI

_ Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, NN br. 155/02

_ Zakon o općem upravnom postupku, NN br. 53/91, 103/96


Pravo na referendume, javna okupljanja, mjesne zborove građana i ostala pravakoja u ovom dijelu navodimo, regulirana su Zakonom o lokalnoj i područnoj(regionalnoj) samoupravi, Zakonom o referendumu i drugim oblicima osobnogsudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave, Zakonom ojavnom okupljanju i Zakonom o udrugama.

Imaju li graani pravo u nekom postupkustavljati primjedbe na zapisnik?

Imaju li graani pravorazgledati spise predmeta?

Na koje naËine graanimogu promicati, ostvariti i

zaštititi svoja prava?




Referendum je oblik neposrednog odlučivanja birača u obavljanju državne vlastio pitanjima određenima Ustavom i o pitanjima iz djelokruga županija, gradovai općina.

Birači imaju pravo inicirati raspisivanje referenduma tako da osnuju organizacijskiodbor za izjašnjavanje birača o potrebi raspisivanja referenduma.

Referendum se može raspisati o prijedlogu za promjenu Ustava RepublikeHrvatske, o prijedlogu zakona ili o drugim pitanjima iz djelokruga Hrvatskogsabora ili o pitanju koje je po mišljenju građana važno za neovisnost, jedinstvenosti opstojnost Republike Hrvatske.

Da bi zatražio raspisivanje referenduma, uz jasno formulirano pitanje o kojem setraži raspisivanje referenduma, organizacijski odbor mora prikupiti minimalno10% potpisa od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.

Kada je prikupljeno 10% potpisa, organizacijski odbor uputit će zahtjev zaraspisivanje referenduma predsjedniku Hrvatskog sabora, a Hrvatski sabor možeraspisati referendum o navedenom pitanju, ukoliko je ono u skladu s Ustavomi zakonom.

Referendum se može raspisati i zbog odlučivanja o promjeni statuta, o prijedloguopćeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga županija, gradova i općina.

Županijska skupština, odnosno gradsko ili općinsko vijeće, raspisuje referendumna prijedlog jedne trećine svojih članova, na prijedlog poglavarstva, a u općini igradu i na prijedlog polovine mjesnog odbora na području grada ili općine, te na

prijedlog 20% birača upisanih u popis birača grada, odnosno općine.

Referendum

Državni referendum

Lokalni referendum




Građani moraju prikupiti 20% potpisa birača od ukupnog broja upisanih biračana obrascima na kojima se u naslovu navodi jasno formulirano pitanje o kojemse traži raspisivanje referenduma. Obrazac mora sadržavati i prostore za ime iprezime, datum rođenja, adresu i potpis.

Odluka donesena na referendumu je obvezujuća za to vijeće ili skupštinu.

Građani imaju pravo na mirna okupljanja i javne prosvjede, javne priredbe i drugeoblike okupljanja.

Na javnim okupljanjima zabranjeno je svako pozivanje i poticanje na rat ili uporabunasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, ili bilo koji oblik nesnošljivosti.

Više o pravu na javna okupljanja vidi u poglavlju Ljudska prava!

Jedan od oblika kroz koji građani mogu promicati, ostvariti i zaštititi svojaprava su mjesni zborovi građana, koji se sazivaju zbog izjašnjavanja građanao pojedinim pitanjima od lokalnog značenja te zbog rasprave o potrebama i

interesima građana.Mjesne zborove građana saziva vijeće mjesnog odbora, odnosno odboragradske četvrti, u skladu sa statutom grada ili općine. Mjesne zborove građanamože također sazvati i općinsko, odnosno gradsko vijeće, zbog raspravljanja iizjašnjavanja građana o nekim problemima grada ili općine. Odluke na zborudonose se javnim glasovanjem, osim ako se na zboru većinom glasova prisutnihgrađana ne donese odluka o tajnom izjašnjavanju. Odluka donesena na mjesnomzboru građana obvezatna je za mjesni odbor, odnosno odbor gradske četvrti, ali

ne obvezuje predstavničko tijelo općine ili grada.

Javna okupljanja

Mjesni zborovi graana




Birači mogu podnositi predstavke i pritužbe županijskim, gradskim i općinskimtijelima te tijelima javne vlasti. Predstavka mora biti potpisana i na njoj morabiti navedeno ime i prezime, datum rođenja i adresa građana koji je potpisuju.Županijsko, odnosno gradsko ili općinsko tijelo dužno je odgovoriti građanima uroku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe, a tijelo javne

vlasti u primjerenom roku.

Predstavke građana ne obvezuju tijelo kojem se podnose.

Građani imaju pravo predlagati županijskoj skupštini, odnosno gradskom iliopćinskom vijeću donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz

njihovog djelokruga.Županijska skupština, odnosno gradsko ili općinsko vijeće, mora raspravljati oprijedlogu ako ga potpisom podrži najmanje 10% birača upisanih u popis biračažupanije, grada ili općine te dati odgovor podnositeljima najkasnije u roku od 3mjeseca od prijema prijedloga.

Za ostvarivanje svojih prava građani mogu uložiti žalbe na rješenja sudova idrugih institucija. U rješenjima se obavezno navodi na koji način građani moguuložiti žalbu na dotično rješenje.

Također, kako bi ostvarili svoja prava ili skrenuli pozornost na njih, građani mogunadležnim tijelima pisati i upućivati peticije.

Predstavke graana

Predlaganje donošenja odreenog akta ilirješavanja odreenog pitanja iz djelokruga

županija, gradova i opÊina

Žalbe i peticije




Sjednice Hrvatskog sabora, županijskih skupština, gradskih i općinskih vijećate poglavarstava su javne te im građani imaju pravo prisustvovati, ukoliko sepravodobno najave. Građani se pravovremeno trebaju prijaviti službama zaodnose s javnošću institucija na čijim sjednicama žele prisustvovati, ili npr.tajnicima općina ili gradskih i općinskih vijeća. Samo oni građani koji se na

vrijeme prijave za prisustvovanje sjednicama mogu, sukladno statutu županije,grada i općine, prisustvovati sjednicama te nemaju pravo na bilo koji načinometati sjednice.

Jedan od načina ostvarivanja, zaštite i promicanja prava građana je i kroznjihovo udruživanje. Građani se tako mogu obratiti već postojećim udrugamaili osnivati nove, kako bi preko njih lakše ostvarili i zaštitili određena prava kojaim pripadaju.

Više informacija o udrugama i njihovom osnivanju vidi u poglavlju Ljudska prava!

PROPISI

_ Ustav Republike Hrvatske

_ Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN br. 33/01, 129/05

_ Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanjudržavne vlasti i lokalne samouprave, NN br. 33/96, 92/01

_ Zakon o javnom okupljanju, NN br. 128/99, 90/05, 150/05

_ Zakon o udrugama, NN br. 88/01

_ Ispravak Zakona o udrugama, NN br. 11/02

Javnost sjednica Hrvatskog sabora,županijske skupštine, gradskog ili

opÊinskog vijeÊa i poglavarstva

Udruge



18 ljudska prava

Ljudska pravaSloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnostspolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka,vladavina prava i demokratski višestranački sustav, samo su neke odnajviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske.

U Republici Hrvatskoj svakome pojedincu pripadaju određena pravai slobode, neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkomili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini,

rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.



19ljudska prava

Za zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda, neovisno o rasi, boji kože, spolu,jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu,imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama, građani semogu obratiti: pučkom pravobranitelju (www.ombudsman.hr), saborskom Odboruza ljudska prava i prava nacionalnih manjina (www.sabor.hr), vladinom Uredu za

zaštitu ljudskih prava (www.ljudskaprava-vladarh.hr), ili udrugama koje se bavezaštitom ljudskih prava.

Vladin Ured za ljudska prava razmatra stanje ljudskih prava i sloboda u RepubliciHrvatskoj prema odredbama Ustava Republike Hrvatske, Ustavnog zakona opravima nacionalnih manjina te izvješćima međunarodnih organizacija, pučkogpravobranitelja i nevladinih udruga. Prema utvrđenom stanju dobivenom nagore opisan način, Ured predlaže Vladi Republike Hrvatske aktivnosti i mjere zadjelotvornije ostvarivanje ljudskih prava.

PROPISI


_ Zakon o pučkom pravobranitelju, NN br. 60/92

_ Uredba o uredu za ljudska prava, NN br. 22/01, 70/01

Pučkom pravobranitelju (www.ombudsman.hr) građani se mogu obratiti zbogzaštite svojih prava, ukoliko smatraju da su im ona ugrožena od strane tijeladržavne uprave i tijela s javnim ovlastima (ministarstva, županijska, gradska,općinska upravna tijela te fondovi), ili djelatnika u tim tijelima.

Pučki pravobranitelj u pravilu ne reagira na slučajeve kojima je upravni ili sudskipostupak u tijeku. No, u slučaju kada upravni postupak traje neopravdano dugo,pučki pravobranitelj može na zahtjev građanina intervenirati s preporukom za brže

Komu se graani mogu obratiti zazaštitu ljudskih prava?

Koja je uloga PuËkog pravobraniteljau zaštiti prava graana?



20 ljudska prava

rješavanje zahtjeva. Prije obraćanja pučkom pravobranitelju, građani se u zaštitisvojih prava trebaju poslužiti predviđenim pravnim lijekovima (žalbom, upravnimsporom i dr.).

Pučki pravobranitelj također osigurava zaštitu prava na lokalnu i područnu

(regionalnu) samoupravu pred tijelima državne vlasti, u slučajevima kad mu seza to obrate građani, županije, gradovi ili općine, te pruža zaštitu prava građanapred tim tijelima. Također, u okviru ove institucije osigurava se i zaštita ustavnihi zakonskih prava građana u postupcima koji se vode u Ministarstvu obrane,oružanim snagama i službama sigurnosti.

Pored toga, ukoliko pučki pravobranitelj primi saznanja (od građana, medija,udruga) o nepravilnom radu tijela s javnim ovlastima, on će razmotriti i tapitanja te djelovati. Npr. može podnijeti kaznenu i prekršajnu prijavu, pokrenuti

disciplinski postupak, izvijestiti Hrvatski sabor, obratiti se nadležnim institucijama,obavijestiti medije.

Pučki pravobranitelj ima pravo uvida u svu dokumentaciju iz nadležnostiRepublike Hrvatske i u sve akte organa državne uprave i tijela s javnim ovlastima,bez obzira na stupanj njihove tajnosti.

Hrvatski sabor (www.sabor.hr) bira pučkog pravobranitelja na vrijeme od 8godina.

PROPISI_ Ustav Republike Hrvatske

_ Zakon o pučkom pravobranitelju, NN br. 60/92



21ljudska prava

Provođenje Zakona o ravnopravnosti spolova i drugih propisa koji se odnosena ravnopravnost i uklanjanje diskriminacije na temelju spola, bračnog iliobiteljskog statusa i spolne orijentacije prati pravobranitelj/ica za ravnopravnostspolova (www.prs.hr).

Pravobranitelj/ica razmatra slučajeve kršenja načela ravnopravnosti spolova,slučajeve diskriminacije prema pojedinkama/pojedincima, ili grupamapojedinaca/pojedinki koje su počinila tijela državne uprave, jedinice tijela lokalnei područne samouprave i druga tijela s javnim ovlastima, zaposleni u tim tijelimai druge pravne i fizičke osobe.

Svaka se osoba, bez obzira je li neposredno oštećena, može obratiti pravobranitelju/ ici zbog povreda načela ravnopravnosti spolova i povreda zakona i drugih propisakoji jamče ravnopravnost spolova. To znači da ukoliko fizičke osobe, pojedinci

ili pojedinke, državna tijela i pravne osobe poput ustanova, udruga, trgovačkihdruštava itd. smatraju da negdje postoji diskriminacija ili kršenje prava naosnovi spola, spolne orijentacije, bračnog ili obiteljskog statusa, mogu seobratiti pravobranitelju/ici za ravnopravnost spolova. Pravobranitelj/ica, nakonšto razmotri slučaj i ustanovi da je došlo do diskriminacije, može prekršiteljimai onima koji ne poštuju odredbe zakona uputiti upozorenje, predlagati mjere idavati preporuke. U težim slučajevima povrede zakona, pravobranitelj/ica možepodnijeti prijavu nadležnom državnom odvjetništvu, koje na temelju te prijaveodlučuje o pokretanju kaznenog postupka.

Također, za skrb o poštivanju ravnopravnosti spolova nadležan je i Ured zaravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske (www.vlada.hr).

Uredu za ravnopravnost spolova mogu se, između ostaloga, slati predstavkestranaka o povredama odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova.

PROPIS

_ Zakon o ravnopravnosti spolova, NN br. 116/03

Kome se obratiti za zaštituravnopravnosti spolova?



22 ljudska prava

Građani imaju pravo na mirna okupljanja i javne prosvjede, javne priredbe i drugeoblike okupljanja sa ciljem zaštite i ostvarivanja svojih prava.

Na javnim okupljanjima zabranjeno je svako pozivanje i poticanje na rat ili uporabunasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.

Ministar unutarnjih poslova može rješenjem zabraniti javno okupljanje, ukolikose njime narušava zaštita sloboda i prava drugih ljudi, pravnog poretka, javnogmorala i zdravlja.

Ukoliko se organizira okupljanje s više od 20 osoba, tada se takvo mirnookupljanje ili javni prosvjed mora prijaviti policijskoj upravi na čijem područjuse on namjerava održati. Prijava se podnosi 5 dana prije početka održavanjamirnog okupljanja i javnog prosvjeda.

Ne prijavljuju se okupljanja, sastanci, tribine, okrugli stolovi i okupljanjaregistriranih političkih stranaka te sindikalnih i drugih udruga koja se održavaju uza to prikladnim zatvorenim prostorijama.

Gradsko vijeće grada s više od 100.000 stanovnika može odrediti jedno mjestona kojem se bez prijave održavaju mirna okupljanja i javni prosvjedi.

U glavnom gradu Hrvatske, Zagrebu, svi građani mogu bez prijave održavatimirno okupljanje i javni prosvjed na Trgu Francuske Republike.

Organizator takvih događanja ima brojne obveze te se svakome tko želi organiziratitakvo događanje preporuča da u cijelosti pročita Zakon o javnom okupljanju.

PROPISI


_ Zakon o javnom okupljanju, NN br. 128/99, 90/05, 150/05

Kako je regulirano pravo najavno okupljanje i mirni prosvjed?



23ljudska prava

Pravo na udruživanje građana jedno je od temeljnih građanskih prava. Udruga seosniva radi zalaganja za probitke određene interesne skupine (osnivača i članova),zaštite vrijednosti od općeg interesa ili zaštite drugih uvjerenja i ciljeva. Svrhaosnivanja udruge ne smije biti stjecanje dobiti, iako udruga svojim aktivnostimamože stjecati dobit koju ulaže u razvoj i unaprjeđenje svojih aktivnosti.

Da bi se osnovala udruga, potrebne su najmanje 3 osobe-osnivača.

Udruga, odnosno njena skupština, mora donijeti statut koji predstavlja teme-ljni opći akt udruge. Ostali akti, ako ih udruga donosi, moraju biti u skla du sastatutom. Umjesto naziva statut, udruga može rabiti i drugi naziv.

Udruga stječe svojstvo pravne osobe danom upisa u registar udruga pri uredu zaopću upravu, što znači da se prilikom osnivanja udruge građani moraju obratitisvom uredu za opću upravu.

PROPISI

_ Zakon o udrugama, NN br. 88/01

_ Ispravak Zakona o udrugama, NN br. 11/02

Sigurnosne službe imaju pravo prikupljati podatke od interesa za nacionalnusigurnost obavijesnim razgovorom (svjetlosno i zvučno snimanje), ali samo

uz prethodni pristanak građanina. Protuobavještajna agencija (POA) zaduženaje za prikupljanje podataka o djelovanju pojedinih osoba u Hrvatskoj kojeje usmjereno protiv nacionalne sigurnosti, dok Vojno sigurnosna agencija(VSA) ima zadatak prikupljati iste podatke isključivo o osobama kojima je ciljugrožavanje obrambene moći države.

Ako se osnovano može pretpostaviti da građanin nije dao pristanak za obavljanjeobavijesnog razgovora o podacima značajnim za nacionalnu sigurnost,sigurnosna služba će zatražiti od Ministarstva unutarnjih poslova (www.mup.hr)

Kako ostvariti pravo na udruživanje,tj. kako osnovati udrugu?

Tko ima pravo ovlaštenotajno prikupljati podatke od graana?



24 ljudska prava

da s tom osobom obavi obavijesni razgovor. U ovakvom obavijesnom razgovorusudjeluje i službena osoba sigurnosne službe.

Također, sigurnosne službe mogu tajno prikupljati podatke te se takvimpostupkom privremeno ograničavaju neka ustavna ljudska prava i temeljneslobode, ali isključivo na temelju pisanog obrazloženog naloga za takvoprovođenje, kojeg izdaje sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske (www.vsrh.hr). Tog suca Vrhovnog suda imenuje predsjednik Vrhovnog suda. Prijedlog zatajno prikupljanje podataka podnosi i obrazlaže ravnatelj službe.

Nadzor nad sigurnosnim službama obavlja Hrvatski sabor neposredno i putemodbora nadležnog za nacionalnu sigurnost.

U cilju ostvarivanja građanskog nadzora nad radom sigurnosnih službi, Hrvatskisabor je osnovao Vijeće za nadzor sigurnosnih službi. Vijeće nadzire zakonitost

rada sigurnosnih službi na temelju programa kojeg donosi Odbor za unutarnjupolitiku i nacionalnu sigurnost, na temelju zahtjeva građana, državnih tijela ipravnih osoba o mogućim nezakonitim postupcima ili nepravilnostima u radusigurnosnih službi, osobito u slučajevima kršenja Ustavom zajamčenih ljudskihprava i temeljnih sloboda.

Ukoliko građani sumnjaju da ih se neovlašteno prisluškuje, mogu se obratitiVijeću za nadzor sigurnosnih službi, Pučkom pravobranitelju, saborskom Odboruza ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Uredu za ljudska prava VladeRH (www.ljudskaprava-vladarh.hr) te nevladinim organizacijama koje se bavezaštitom ljudskih prava, kao što su Hrvatski helsinški odbora za ljudska prava(www.hho.hr), Građanski odbor za ljudska prava, itd.

PROPISI

_ Zakon o sigurnosnim službama Republike Hrvatske, NN br. 32/02, 38/02

_ Odluka o Vijeću za nadzor sigurnosnih službi, NN br. 78/03



25ljudska prava

Uvjet za civilno služenje vojnog roka je prigovor savjesti, koji je dopušten onimgrađanima koji zbog svojih vjerskih ili moralnih nazora ne žele nositi oružje.Građani koji žele civilno služiti vojni rok potpisuju izjavu da zbog svojih vjerskihili moralnih nazora ne žele nositi oružje.

Civilnu službu moguće je obavljati u institucijama i udrugama koje odrediministar zadužen za socijalnu skrb. Primjerice, danas sve više udruga, tijela javneuprave i institucija prihvaća civilne ročnike koji, pomažući njihov rad, odslužujucivilni vojni rok.

Zahtjev za civilno služenje vojnog roka podnosi se ministarstvu zaduženom zasocijalnu skrb (www.mzss.hr), odnosno Povjerenstvu za civilnu službu pri tomministarstvu.

Korisno je unaprijed, odnosno prije predavanja zahtjeva za civilno služenje

vojnog roka, pribaviti suglasnost o odsluživanju civilne službe od institucije ukojoj se želi odslužiti vojni rok.

Više informacija o civilnoj službi može se dobiti od udruga i grupa koje se baveovim pitanjem, npr. Unija 47 (www.zamirnet.hr/unija47/).

PROPISI


_ Zakon o civilnoj službi, NN br. 25/03

Kako ostvariti pravo nacivilno služenje vojnog roka?



26 ljudska prava

U Republici Hrvatskoj zabranjuje se svaka diskriminacija, izravna i neizravna, naosnovi istospolne zajednice, kao i činjenice seksualne orijentacije.

U Hrvatskoj postoje udruge koje se bave edukacijom, informiranjem i promicanjemprava te zaštitom prava seksualnih manjina, kao što su Iskorak (www.iskorak.hr) iKontra (www.kontra.hr) u Zagrebu. Građani se u vezi ovih pitanja također moguobratiti saborskom Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ilivladinom Uredu za zaštitu ljudskih prava (www.ljudskaprava-vladarh.hr).

PROPISI

_ Zakon o istospolnim zajednicama, NN br. 116/03

_ Uredba o uredu za ljudska prava, NN br. 22/01, 70/01

Tko štiti prava seksualnih manjina?



27ljudska prava



28 mediji

MedijiU Republici Hrvatskoj se jamči sloboda izražavanja i sloboda medija.

Kroz medije je zabranjeno poticati ili veličati nacionalnu, rasnu,vjersku, spolnu ili drugu neravnopravnost ili neravnopravnost natemelju spolne orijentacije, kao i ideološke i državne tvorevine nastalena takvim osnovama, te izazivati nacionalno, rasno, vjersko, spolno ilidrugo neprijateljstvo ili nesnošljivost te neprijateljstvo ili nesnošljivostna temelju spolne orijentacije, poticati nasilje i rat.



29mediji

Mediji ne smiju poticati ili veličati nacionalnu, rasnu, vjersku, spolnu ili druguneravnopravnost, te ne smiju prikazivati, između ostalog, programe nemoralnog ipornografskog sadržaja. Također, ne smiju svojim programima poticati i veličatikriminal.

Ukoliko građani smatraju da neki od medija krši načela propisana Zakonom oelektroničkim medijima, mogu se obratiti Vijeću za elektroničke medije, koje jesamostalna i nezavisna pravna osoba s javnim ovlastima. Članove Vijeća imenujeHrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Vijeće, između ostalog,provodi postupak dodjele i oduzimanja TV i radio koncesija, razmatra pritužbegrađana na postupanja nakladnika, osigurava nadzor nad provedbom programskihnačela i obveza elektroničkih medija, izuzev elektroničkih publikacija, te donosigodišnji plan nadzora. Također, Vijeće provodi postupak utvrđivanja nepoštivanjaili kršenja odredbi Zakona o elektroničkim medijima.

PROPISI

_ Zakon o elektroničkim medijima, NN br. 122/03

_ Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji, NN br. 25/03

Svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti.Osoba koja obavlja javnu službu ili dužnost ima pravo na zaštitu privatnosti, osimu slučajevima koji su u vezi s javnom službom ili dužnosti koju osoba obavlja.

Osoba koja svojim izjavama, ponašanjem i drugim djelima u vezi s njezinimosobnim ili obiteljskim životom sama privlači pozornost javnosti ne možezahtijevati istu razinu zaštite privatnosti kao drugi građani.

Ukoliko građanin smatra da mu je neopravdano povrijeđeno pravo na privatnost,

može potražiti sudsku zaštitu.

Komu se obratiti ako se na odreenomradiju ili televiziji potiËe nacionalna,

rasna, vjerska i druge neravnopravnosti,ako se pojavljuju programi nemoralnog i

pornografskog sadržaja, ili ako se potiËe i

veliËa kriminal?

Smiju li mediji ugrožavatiprivatnost osoba?



30 mediji

PROPIS

_ Zakon o medijima, NN br. 59/04

Novinari, urednici, tiskare, autori knjiga i autori priloga nisu dužni tijelu javnevlasti dati podatke o izvoru objavljene informacije, ili informacije koju namjeravajuobjaviti.

Novinari, urednici, tiskare, autori knjiga i priloga mogu potražiti sudsku zaštitu, ao povredama ovog prava odlučuje sud.

PROPIS


HRT (www.hrt.hr) je javna ustanova.

Hrvatski radio i HTV u svojim programima moraju zadovoljiti interese javnostina državnoj i lokalnoj razini te voditi računa o odgovarajućoj zastupljenosti

informativnog, kulturnog, obrazovnog i zabavnog sadržaja.HRT je, između ostalog, dužan:

• pridonositi poštivanju i promicanju temeljnih ljudskih prava i sloboda,demokratskih vrednota i institucija te unapređenju kulture javnoga dijaloga,

• poštivati privatnost, dostojanstvo, ugled i čast čovjeka i temeljna prava drugih,a osobito djece i mladeži.

Također, više od 55% objavljenog igranog, dokumentarnog i drugog programa

HTV-a mora biti izvorno proizvedeno na hrvatskome jeziku, dok od preostalog

Komu se obratiti radizaštite izvora informacije?

Hrvatska radiotelevizija



31mediji

stranog programa najmanje 50% mora biti na nekom od europskih jezika ilieuropske proizvodnje.

Djelovanje Hrvatske radiotelevizije (HRT), osim programa Hrvatske televizije(HTV) čine i programi Hrvatskoga radija (nacionalni i lokalni) i Glazbenaproizvodnja.

Interese javnosti u njezino ime u programima HRT-a štiti Programsko vijećeHRT-a.

PROPIS


Vijeće HRT-a imenuje Hrvatski sabor.

Članovi Vijeća mogu biti samo državljani Republike Hrvatske koji predstavljajurazne skupine hrvatskog društva.

Rad Vijeća je javan, a ono, između ostalog:

• nadzire provedbu programskih načela i obveza HRT-a te u slučaju njihovanepoštivanja pisano upozorava Glavnog ravnatelja HRT-a, ravnatelja

organizacijske jedinice, te direktora programa, odnosno glavnog urednikainformativnog programa,

• savjetuje ravnatelja Hrvatskog radija i HTV-a te osobe odgovorne za proizvodnjuprograma u vezi s provedbom načela i obveza HRT-a,

• imenuje i razrješava Glavnog ravnatelja HRT-a,

• na prijedlog Glavnog ravnatelja HRT-a imenuje i razrješava ravnatelja HTV-a,HR-a i Glazbene proizvodnje HRT-a,

Komu se graani obraÊaju ukoliko imajupritužbe na program HRT-a?



32 mediji

• na prijedlog ravnatelja HR-a, odnosno ravnatelja HTV-a, imenuje direktoraprograma i glavnog urednika informativnog programa,

• daje mišljenje o programskom usmjerenju radijskog i televizijskog programa,

• daje mišljenje u postupku donošenja financijskog i poslovnog plana HRT-a , i sl.

Za pritužbe o konkretnim programskim sadržajima (emisijama ili dijelovimaemisija) na HRT-u zadužena je Služba za gledatelje Hrvatske televizije. Na temeljumišljenja pristiglih putem pisama, telefonom (01/634-3333), telefaksom ilielektroničkom poštom (e-mail: [email protected]) Služba sastavlja izvještaje, kojiurednicima služe kao jedna od povratnih informacija o mišljenju javnosti.

PROPIS


Vlasnici radijskih i televizijskih prijamnika na području Republike Hrvatske dužnisu Hrvatskoj radioteleviziji plaćati mjesečnu pristojbu.

Privatni vlasnici prijamnika plaćaju samo jednu pristojbu po domaćinstvu,neovisno o tome imaju li u istom domaćinstvu jedan ili više prijamnika. Tvrtke,

poduzeća i sl. plaćaju po jednu pristojbu za svaki prijamnik.Visina pristojbe iznosi 1,5% prosječne neto mjesečne plaće u RepubliciHrvatskoj, izračunato na temelju statističkih podataka Državnog zavoda zastatistiku (www.dzs.hr) za prethodnu godinu. Kada Zavod službeno objavi ovajpodatak, automatski se usklađuje iznos pristojbe.

HRT je obvezan uplatiti 3% ukupnih mjesečno prikupljenih sredstava od uplateRTV pristojbe Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija.

Komu se obratiti za pitanja uvezi plaÊanja RTV pristojbe?



33mediji

Za sva pitanja o plaćanju RTV pristojbe građani se mogu obratiti OdjeluRTV pristojbe, gdje će ih usmjeriti radniku zaduženom za njihovo područjestanovanja.

PROPIS




34 pravosue

PravosueU Republici Hrvatskoj sudbena vlast jesamostalna i neovisna, a sudovi sude natemelju Ustava i zakona.

Nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prijenego je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonomili međunarodnim pravom kao kazneno djelo,niti mu se može izreći kazna koja nije bilaodređena zakonom. U sudskim procesimasud mora pravično i u razumnom roku donijetipresudu.

Državno odvjetništvo (www.dorh.hr) jesamostalno i neovisno pravosudno tijelo kojeje dužno postupati protiv počinitelja kaznenihdjela i poduzimati pravne radnje radi zaštite

imovine Republike Hrvatske.



35pravosue

U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju redovni i specijalizirani

sudovi.

Redovi sudovi su:

• općinski,

• županijski,

• Vrhovni sud (www.vsrh.hr).

Specijalizirani sudovi su:

• prekršajni sudovi,

• trgovački sudovi,

• Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske,

• Visoki trgovački sud Republike Hrvatske (www.vtsrh.hr),

• Upravni sud Republike Hrvatske (www.upravnisudrh.hr).

Zakonom se mogu prema stvarnoj nadležnosti ili za određena pravna područjaustanovljavati i drugi redovni i specijalizirani sudovi.

Najviši sud je Vrhovni sud.

Detaljniji podaci o nadležnostima sudova s adresama i brojevima telefona kao icijene sudskih pristojbi mogu se pronaći na web stranicama nevladine udrugeSudačka mreža (www.sudacka-mreza.hr). Na istoj web stranici registriranikorisnici mogu pronaći sudske odluke, ali bez osobnih podataka osoba upostupku.

PROPIS

_ Zakon o sudovima, NN br. 150/05

Koje vrste sudova postojeu Republici Hrvatskoj?

K k j i i j š j



36 pravosue

Sudovi su dužni rješavati predmete prema načelu ekonomičnosti te u razumnomroku.

Predmete se u pravilu rješava prema redoslijedu po kojem su zaprimljeni usudsku pisarnicu.

Postoje određeni predmeti koje se rješava po hitnom postupku te imaju prednostu odnosu na druge predmete (npr. postupak za utvrđivanje materinstva/očinstva,postupci o uzdržavanju, postupci u vezi autorskih prava). Oni bi trebali biti r iješeniu vremenskom razdoblju od godine dana.

Ako predmet dulje vrijeme čeka na rješenje, korisno je da građanin napišepožurnicu, odnosno pismeni prijedlog sudu kojim se traži ubrzanje rješavanjapredmeta ili donošenje određenih odluka, te ju pošalje nadležnom sudu.

Ukoliko predmet nije riješen dulje vrijeme (3 do 8 godina), građani se moguobratiti Ustavnom sudu (www.usud.hr), koji će donijeti odluku o brzini rješavanjapredmeta. Nakon što iscrpe sve pravne mogućnosti u Hrvatskoj, građani setakođer mogu obratiti i Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

Vidi članak u ovom poglavlju „Komu se građani mogu obratiti za zaštitu ustavnosti

i zakonitosti kada iscrpe sve pravne mogućnosti u Hrvatskoj?“ !

PROPIS

_ Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, NN br. 53/91,91/92, 112/99, 88/01, 117/03

U slučaju lošeg imovnog stanja, građani imaju pravo biti oslobođeni sudskogtroška, kojeg onda podmiruje sud ili druga stranka u postupku.

Najjednostavniji način dokazivanja lošeg imovnog stanja je prilaganje potvrde o

Kako se utvruje prioritet rješavanjasluËajeva na sudovima? Zašto neki

sluËajevi dou ranije na red?

Kako ostvariti pravo na osloboenje odplaÊanja sudskih pristojbi?

i t j i d d t dl ž d ć ili



37pravosue

imovnom stanju izdane od strane nadležnog ureda za opću upravu, ili poreznekartice koju izdaje nadležna porezna uprava.

Zahtjev za oslobađanje od sudskih troškova najbolje je na samom početkupostupka podnijeti sudu pismenim putem ili usmeno u sudski zapisnik.

PROPISI_ Zakon o kaznenom postupku, NN br. 62/03 ‡pročišćeni tekst


Besplatna pravna zaštita može se dobiti u slučaju kada građanin nije u mogućnostisamostalno podmiriti troškove odvjetnika. To se dokazuje potvrdom o imovnomstanju, izdanom od strane nadležnog ureda za opću upravu ili poreznom karticomizdanom od strane nadležne porezne uprave. Građanin se sa svojim zahtjevommože obratiti Hrvatskoj odvjetničkoj komori (www.odvj-komora.hr) te će ona, utom slučaju, imenovati odvjetnika koji je dužan pružiti besplatnu pravnu pomoć.Ovime se građanin ne oslobađa plaćanja ostalih nužnih troškova koji nastanutijekom spora (kao npr. trošak vještačenja i sl.).

Sud je dužan na prvom ročištu obavijestiti građanina o ovoj mogućnosti.PROPISI

_ Zakon o kaznenom postupku, NN br. 62/03 ‡ pročišćeni tekst


Postoji li moguÊnost dobivanjabesplatne pravne zaštite?

Građani se obraćaju odvjetnicima kako bi dobili pravnu zaštitu i zastupanje predTko odreuje cijene odvjetniËkih usluga?



38 pravosue

Građani se obraćaju odvjetnicima kako bi dobili pravnu zaštitu i zastupanje predpravosudnim tijelima.

Hrvatska odvjetnička komora je organizacija hrvatskih odvjetnika koja predstavljaodvjetništvo u Republici Hrvatskoj. Ona potpuno samostalno donosi Tarifu onagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, tj. cjenik odvjetničkih usluga.

Više o tarifama može se saznati na web stranicama Hrvatske odvjetničke komore(www.odvj-komora.hr).

PROPIS

_ Zakon o odvjetništvu, NN br. 9/94

Ukoliko građanin smatra da je počinjeno kazneno djelo, ima građansku dužnostobratiti se policiji, ili općinskom državnom odvjetništvu (www.dorh.hr) podnijetikaznenu prijavu protiv fizičke ili pravne osobe, odnosno protiv nepoznatogpočinitelja.

Općinsko državno odvjetništvo osniva se za područje jednog ili više općinskihsudova, a županijsko državno odvjetništvo za područje županijskog, odnosnotrgovačkog suda.

Državno odvjetništvo samostalno je i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno idužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela te poduzimatipravne radnje zbog zaštite imovine Republike Hrvatske.

PROPISI

_ Zakon o državnom odvjetništvu, NN br. 51/01

_ Kazneni zakon, NN br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01

_ Zakon o kaznenom postupku, NN br. 110/97, 27/98, 58/99, 112/99

Tko odreuje cijene odvjetniËkih usluga?

Komu prijaviti kaznena djela?

Korupcija je proces u kojem najmanje dvije osobe nedopuštenom razmjenom uŠto je korupcija i



39pravosue

Korupcija je proces u kojem najmanje dvije osobe nedopuštenom razmjenom ucilju ostvarivanja vlastitih probitaka postupaju na štetu javnoga interesa.

Ne postoji jedinstveno zakonsko određenje korupcije, ali se konvencionalnopod tim pojmom smatra davanje i primanje mita, protuzakonito posredovanje,zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti, zlouporaba položaja i ovlasti,

sklapanje štetnog ugovora, odavanje službene tajne te izdavanje i neovlaštenopribavljanje poslovne tajne.

Korupcija je najčešće povezana sa zloupotrebom položaja i ovlasti.

Osobe zaposlene u državnim službama ne smiju koristiti svoj položaj i ovlasti zaosobni probitak ili probitak njima bliskih osoba.

Javnim službenicima je, između ostalog, zabranjeno:

•

primiti i tražiti dobra i usluge od građana za svoj rad,• zlouporabiti neka svoja posebna prava kao dužnosnika (npr. korištenje

službenog vozila u privatne svrhe),

• primiti dodatnu naknadu za poslove obnašanja javnih dužnosti,

• tražiti, prihvatiti ili primiti vrijednost ili uslugu radi glasovanja o bilo kojoj stvari(npr. gradski vijećnik glasuje po nalogu osobe od koje je primio ili će primitineku uslugu),

• obećavati zaposlenje ili neko drugo pravo u zamjenu za dar ili obećanje dara,

• utjecati na dobivanje poslova ili javnih nabavki.

U slučaju dvojbe je li neko ponašanje u skladu s načelima javnih dužnosti,službenici moraju zatražiti mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobuinteresa, koje imenuje Hrvatski sabor (www.sabor.hr).

Građani mogu prijaviti slučajeve korupcije policiji na besplatan broj telefona

0800/50-92, radnim danom od 9 -15h, nevladinim udrugama poput Transparency

Što je korupcija ikojem tijelu se prijavljuje?



Osoba koja putem tiska radija televizije ili na javnom mjestu iznese neštoMože li se nekoga tužiti zbog



41pravosue

Osoba koja putem tiska, radija, televizije ili na javnom mjestu iznese neštoneistinito, što može škoditi časti ili ugledu druge osobe, može biti tužena.

Svaka fizička ili pravna osoba čije je dostojanstvo, ugled i čast, ili pak neko drugopravo ili interes povrijeđeno netočnom ili nepotpunom informacijom objavljenomu nekom mediju, ima pravo na objavljivanje ispravka informacije u tom mediju.

Ako su pak ta prava ili interesi povrijeđeni uvredljivom informacijom, fizička ilipravna osoba ima pravo odgovora na objavljenu uvredljivu informaciju.

PROPISI

_ Kazneni zakon, NN br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01


Da bi se steklo pravo vlasništva nad nekretninom, nije dovoljno samo potpisatikupoprodajni ugovor, već se mora upisati pravo vlasništva u zemljišne knjige.

Potrebno je razlikovati posjedovni list od vlasničkog lista.

Posjedovni list sadrži podatke o katastarskoj čestici i podatke o posjedniku, alinije dokaz o vlasništvu. Posjedovni list izdaje katastar, odnosno registar podataka

o zemljištu i nekretninama Državne geodetske uprave (www.dgu.hr).Na web stranicama Državne geodetske uprave, preko posebnog preglednika,mogu se pronaći katastarski podaci iz cijele Hrvatske. Uvid u podatke mogućje putem broja katastarske čestice ili broja posjedovnog lista u odabranojkatastarskoj općini.

Vlasnički list je dokument iz kojeg se vide podaci o vlasništvu, tj. njime sedokazuje vlasništvo nad određenim zemljištem ili nekretninom.

Može li se nekoga tužiti zbogklevete ili uvrede?

Tko je nadležan zavoenje zemljišnih knjiga?

Nakon što se upiše vlasništvo, može se dobiti vlasnički list kojeg izdaje



42 pravosue

a o što se up še as št o, o e se dob t as č st ojeg dajegruntovnica, tj. zemljišno - knjižni odjel nadležnog općinskog suda koji vodizemljišne knjige.

Osim u zemljišno - knjižnim odjelima, zemljišne knjige se mogu pronaći i udigitalnom obliku na web stranicama ministarstva nadležnog za pravosuđe

(www.pravosudje.hr).

PROPISI

_ Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, NN br. 91/96

_ Zakon o zemljišnim knjigama, NN br. 91/96, 100/04

Republika Hrvatska ratificirala je Europsku Konvenciju za zaštitu ljudskih prava itemeljnih sloboda te je tim činom priznala nadležnost Europskog suda za ljudskaprava u Strasbourgu (www.ecgr.coe.int) da prima zahtjeve bilo koje fizičke osobe,nevladine organizacije ili skupine pojedinaca koji tvrde da su žrtve povrede pravapriznatih u Konvenciji, a što ih je počinila Republika Hrvatska.

Europskom sudu za ljudska prava mogu se obratiti bilo koje osobe ili grupeosoba koje smatraju da im je pojedina od država koje su prihvatile Europsku

konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda uskratila neko od pravazajamčenih tom konvencijom. Svoje prigovore građani upućuju Europskom suduu obliku pismenog zahtjeva, čime započinje postupak pred Sudom.

Sudu se može žaliti isključivo u vezi predmeta koji su u nadležnosti javnih organavlasti (zakonodavstva, uprave, suda, itd.) jedne od država potpisnica Konvencije.Sud ne može razmatrati zahtjeve protiv pojedinaca ili privatnih organizacija.

Komu se graani mogu obratiti zasudsku zaštitu kada iscrpe pravne

moguÊnosti u Hrvatskoj?

U skladu s uvjetima navedenima u Članku 35., Stavku 1. Konvencije, Sud može



43pravosue

j , j ,razmatrati zahtjev tek nakon što su iscrpljeni svi domaći pravni lijekovi, najčešćetek nakon odluke Ustavnog suda o predmetu, te unutar razdoblja od šest mjeseciod dana donošenja konačne odluke.

Pravila postupka regulirana su Poslovnikom Suda i Europskom konvencijom.



44 policija

PolicijaSukladno Ustavu Republike Hrvatske čovjekova sloboda iosobnost su nepovredive.

Nitko ne može biti uhićen ili pritvoren bez pisanog,sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga. Takav nalogmora biti pročitan i uručen uhićeniku prilikom oduzimanjaslobode.

Svaka se osoba koja je uhićena ili pritvorena ima pravožaliti sudu, koji će bez odgode odlučiti o zakonitostioduzimanja slobode.

Sve osobe starije od 16 godina dužne su imati i uvijek sa sobom nositi osobnuKako policija mora postupati



45policija

iskaznicu te ju dati na uvid zakonom ovlaštenim osobama, npr. policiji.

Ukoliko građanin tom prilikom želi zapisati podatke sa službene iskaznicepolicijskog službenika, policajac mu to mora omogućiti.

Odbije li neka osoba dati dokumente na uvid, čini prekršaj za koji može bitikažnjena novčanom kaznom. U tom slučaju policija može osobu i privesti upolicijsku postaju.

Prilikom utvrđivanja identiteta osobe, policajac je dužan iscrpiti sve mogućnostiutvrđivanja identiteta „na licu mjesta“, a tek potom smije osobu odvesti naidentifikaciju u policijsku postaju.

U primjeni policijskih ovlasti, policijski službenik je dužan postupati čovječnoi poštivati dostojanstvo, ugled i čast svake osobe te druga temeljna prava i

slobode čovjeka.

Ukoliko građanin smatra da su mu prilikom identifikacije povrijeđena njegovaprava, tj. da policijski službenik nije postupao sukladno pravilima struke,može se obratiti Odjelu unutarnje kontrole MUP-a RH ili općinskom državnomodvjetništvu te podnijeti prijavu protiv policijskog službenika, ili se obratitiudrugama za zaštitu ljudskih prava.

PROPISI

_ Zakon o osobnoj iskaznici, NN br. 11/02, 122/02

_ Zakon o policiji, NN br. 129/00

_ Pravilnik o načinu policijskog postupanja, NN br. 81/03

p j p pprilikom identifikacije graana?

Ukoliko je građanin pozvan na obavijesni razgovor, a da pritom nije osumnjičenik,Kakav mora biti postupak prilikomb ij li iji?



46 policija

ima pravo odbiti obavijesni razgovor.

Kad je građanin pozvan na prvo ispitivanje, a nije pozvan kao svjedok, mora bitiobaviješten o razlozima ispitivanja, o djelu za koje ga se tereti i o osnovamaoptužbe.

Građanin može i ne mora na obavijesni razgovor u policijsku postaju pozvati sasobom svog odvjetnika, no, ukoliko se radi o istražnom kaznenom ili prekršajnompostupku, potrebno je imati odvjetnika. Ako sam građanin ne uzme branitelja,radi osiguranja obrane isti će mu biti dodijeljen.

Također, ispitivanom građaninu mora se omogućiti izjašnjavanje o svimčinjenicama i dokazima koji ga terete, kao i iznošenje svih činjenica i dokazakoji mu idu u korist.

Građanin nije dužan iznijeti svoju obranu, niti odgovarati na pitanja.

PROPISI

_ Zakon o kaznenom postupku, NN br. 62/03 (pročišćeni tekst)

_ Zakon o prekršajima, NN br. 88/02, 122/02


Policijski službenik ovlašten je obaviti uvid u sadržaj odjeće i obuće koje osobanosi sa sobom u prometnom sredstvu te pregled svih otvorenih i zatvorenihprostora prometnog sredstva i predmeta koji se u njemu prevoze. Npr. policijskislužbenik će zamoliti vozača da mu pokaže sadržaj prtljažnika ili drugih osobnihstvari. Pregled osobe mora obaviti službenik istoga spola, osim u slučaju kadaje zbog oduzimanja oružja ili predmeta za napad ili samoozljeđivanje neophodanžuran pregled osobe. Također, policijski službenik ovlašten je nasilno otvoritizatvoreno prometno sredstvo ili predmet koji osoba nosi sa sobom.

obavijesnog razgovora u policiji?

Tko je ovlašten obaviti pregledosobnih stvari u prometnom sredstvu?

PROPISI



47policija

_ Zakon o policiji, NN br. 129/00


Samo sud može obrazloženim pisanim nalogom odrediti pretragu doma ili nekogdrugog prostora u vlasništvu građanina.

Policija ima pravo pretraživati stan samo ako ima sudski nalog za pretres stana,kojeg mora tom prilikom pokazati vlasniku stana.

Kod pretraživanja stana moraju kao svjedoci biti nazočna i dva punoljetna civila,

a pretraživanje se smije odgoditi dok ne stigne odvjetnik na kojeg osoba imapravo.

Kada postoji sumnja da je u stanu osoba koja je počinila djelo za koje jepredviđena kazna zatvora od tri ili više godina, tada policija ne mora dovoditisvjedoke i odgađati pretragu.

PROPISI


_ Zakon o kaznenom postupku, NN br. 62/03 (pročišćeni tekst)

Kvartovski policajci ili kontakt ‡ policajci su policijski službenici koji imajusvoje stalno područje ophodnje i svakodnevno komuniciraju s građanima te snjima uspostavljaju odnos povjerenja kako bi bolje uočavali i rješavali problemena određenom području, npr. dijelu grada. Na taj način građani imaju „svog”

Tko je ovlašten obaviti pretragu stana?

Gdje se mogu dobiti informacije o tzv.„kvartovskim policajcima” i

njihovim dužnostima?

policajca kojemu se mogu obratiti sa svojim prijedlozima i primjedbama.



48 policija

Tko je kontakt-policajac u pojedinome kvartu može se saznati u policijskoj upravinadležnoj za to područje.

U vrijeme pisanja i nadopunjavanja ovog Vodiča (siječanj 2006.) projekt kontakt-policajca još nije zaživio u cijeloj Hrvatskoj, već samo u nekim sredinama.

Građani koji remete javni red i mir, npr. ugrožavaju normalan način života drugihgrađana, ugrožavaju opću sigurnost ljudi i imovine ili na drugi način narušavajujavni red i mir drugih građana, mogu prekršajno odgovarati.

Gradovi i općine mogu propisati i neke druge prekršaje za koje smatraju da su

protiv javnog reda i mira.

Ukoliko građani smatraju da netko remeti javni red i mir, mogu pozvati policiju.

PROPIS

_ Zakon o prekršajima javnog reda i mira, NN br. 5/90, 47/90, 29/94

Zlouporaba opojnih droga je kazneno djelo.

Ukoliko građani osnovano sumnjaju da se neke osobe bave preprodajomdroga, sva svoja saznanja svakako trebaju prijaviti najbližoj policijskoj postaji,ili specijaliziranim policijskim službenicima za kriminalitet droga u policijskimupravama.

U slučaju sumnje da su pojedine osobe ovisnici o drogama, građani se za savjetmogu obratiti Uredu za suzbijanje zlouporaba droga.

Komu se obratiti u sluËajevimaremeÊenja javnog reda i mira?

Komu prijaviti zlouporabu opojnih droga?

Ured za suzbijanje zlouporabe opojnih droga (www.uredzadroge.hr) je stručnaslužbaVladeRepublikeHrvatske Uredpruža stručnupomoćnositeljimaaktivnosti



49policija

služba Vlade Republike Hrvatske. Ured pruža stručnu pomoć nositeljima aktivnostina državnoj, županijskoj, gradskoj i općinskoj razini te daje stručna mišljenja iprijedloge za donošenje Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga.

PROPISI

_ Zakon o suzbijanju zlouporabe opojnih droga, NN 107/01, 163/03

_ Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, NN br. 105/04



50 rad

RadPravo na slobodu rada i ostala prava iz područjarada zajamčena su Ustavom RH, kao i drugimzakonima.

Prema Ustavu Republike Hrvatske, svaki zaposlenikima pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor tese ovih prava ne može odreći.

Zaposleni mogu imati, u skladu sa zakonom, udjelapri odlučivanju u poduzeću. Svatko slobodno birapoziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetimadostupno svako radno mjesto i dužnost.

Nezaposlene osobe koje traže posao mogu se obratiti Hrvatskom zavodu zazapošljavanje (www hzz hr) gdje će dobiti i informacije o pravima koja im

Komu se obratiti u vezi zapošljavanja iostvarivanja prava nezaposlenih osoba?



51rad

zapošljavanje (www.hzz.hr), gdje će dobiti i informacije o pravima koja impripadaju kao nezaposlenim osobama. Hrvatski zavod za zapošljavanje, kao javnaustanova u vlasništvu Republike Hrvatske, rješava pitanja u vezi zapošljavanja inezaposlenosti.

Sjedište je Zavoda u Zagrebu, gdje se nalazi Srediπnja sluæba Hrvatskog zavodaza zapoπljavanje. Zavod putem svoje mreže, koju čine 22 podruËne sluæbe i 92ispostave, djeluje na cijelom području Republike Hrvatske.

PROPIS

_ Zakon o posredovanju pri zapoπljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti,NN br. 32/02, 86/02, 114/03

Kod narušavanja radničkih prava, radnici se mogu obratiti tijelu Državnoginspektorata - Upravi nadzora u području rada i zaštite na radu (www. inspektorat.hr) te njenim područnim jedinicama širom Hrvatske, ili potražiti pravnu pomoću nekom od sindikata kojem pripadaju, kao što su Savez samostalnih sindikataHrvatske (www.sssh.hr), Nezavisni Hrvatski sindikat (www.nhs.hr) i sl.

Radnik u svrhu zaštite prava iz radnog odnosa može pokrenuti radni spor pred

nadležnim općinskim sudom.

PROPIS

_ Zakon o radu, NN br. 137/04

ostvarivanja prava nezaposlenih osoba?

Komu se obratiti ako se zaposlenikukrše prava iz radnog odnosa?

Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da jesklopljen na neodređeno vrijeme.

Komu se obratiti za informacije oreguliranju rada na (ne)odreeno vrijeme?



52 rad

sklopljen na neodređeno vrijeme.

Poslodavac ne smije sklopiti sa zaposlenikom jedan ili više uzastopnih ugovorao radu na istim poslovima na određeno vrijeme na rok dulji od 3 godine. Naodređeno vrijeme moguće je raditi duže od 3 godine ukoliko zaposlenik radi

drugačije poslove od onih koji su bili određeni prethodnim ugovorom.Za dodatne informacije, građani se mogu obratiti sindikatima, kao i udrugamakoje štite i promiču interese svojih članova i koje pružaju pravnu pomoć svomčlanstvu u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava iz radnog odnosa.

PROPIS


Zaposlene osobe koje zbog zdravstvenih problema ne mogu određeno vrijemeraditi, imaju pravo na bolovanje.

Zaposlenik na bolovanju u okviru osnovnoga zdravstvenog osiguranja ima pravona naknadu plaće sve dok izabrani liječnik, odnosno liječničko povjerenstvoHZZO-a ne utvrdi da je sposoban za rad, ili dok nije pravomoćnim rješenjemnadležnog tijela utvrđena invalidnost.

Pravo na bolovanje i dužinu trajanja bolovanja radnika utvrđuje liječnik ovisno ovrsti bolesti, a najdulje do roka utvrđenog propisom koji na prijedlog Hrvatskeliječničke komore, odnosno Hrvatske stomatološke komore (www.hsk.hr) donosiministar nadležan za zdravstvo, po prethodno pribavljenom mišljenju stručnihdruštava Hrvatskog liječničkog zbora (http://hlz.mef.hr/).

Nakon proteka spomenutog roka, pravo na bolovanje i duljinu trajanja bolovanjaosiguranika utvrđuje liječničko povjerenstvo Hrvatskog zavoda za zdravstveno

osiguranje (www.hzzo-net.hr).

reguliranju rada na (ne)odreeno vrijeme?

Tko utvruje pravo na bolovanje?

Ako bolovanje traje neprekidno 6 mjeseci, izabrani liječnik primarne zdravstvenezaštite obvezan je uputiti radnika koji je na bolovanju nadležnom tijelu Hrvatskog



53rad

j p j j j j gzavoda za mirovinsko osiguranje (www.mirovinsko.hr) koje donosi ocjenu radnesposobnosti i invalidnosti. Ukoliko osoba nije zadovoljna tom ocjenom, možese žaliti područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a zatim

će područna služba proslijediti žalbu središnjem uredu Hrvatskog zavoda zamirovinsko osiguranje na drugostupanjsko vještačenje.

PROPIS

_ Zakonu o zdravstvenom osiguranju, NN br. 94/01, 88/02, 149/02

Na zahtjev poslodavca, radnik je dužan raditi duže od punoga radnog vremena(prekovremeni rad), najviše do 10 sati tjedno. Ako prekovremeni rad neprekidnotraje duže od četiri tjedna, ili više od dvanaest tjedana tijekom kalendarske godine,odnosno ako prekovremeni rad svih radnika određenoga poslodavca prelazi 10posto ukupnoga radnog vremena u određenom mjesecu, o prekovremenom radumora se obavijestiti inspekciju rada (www.inspektorat.hr).

Radnik ima pravo na uvećanu plaću za prekovremeni i noćni rad, rad nedjeljomi blagdanima.

Inspektor rada će zabraniti svaki prekovremeni rad ako on štetno utječe na zdravljei radnu sposobnost radnika, ili ako se njegovim prekomjernim korištenjemonemogućuje zapošljavanje nezaposlenih osoba.

Zaposlenici koji rade prekovremeno protivno Zakonu, mogu se za pomoć obratitiDržavnom inspektoratu - Upravi nadzora u području rada i zaštite na radu(www. inspektorat.hr), ili svom sindikatu.

PROPIS


Komu se obratiti ako zaposlenik radi

prekovremeno iznad dopuštenih granica?

Prije davanja otkaza uvjetovanog ponašanjem, poslodavac je dužan zaposlenikapismeno upozoriti na obaveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost

Kakva je procedura davanjaotkaza zaposleniku?



54 rad

otkaza u slučaju nastavljanja kršenja tih obaveza, osim ako postoje okolnostizbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanoga ponašanjem ili radom

zaposlenika, poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku iznošenje svoje obrane,osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavcada to učini.

Prije uručivanja otkaza nekom radniku, poslodavac je dužan od radničkog vijećazatražiti očitovanje o tom otkazu.

U slučaju da poslodavac ne poštuje zakonske obaveze o otkazu, radnik možezatražiti zaštitu svojih prava kod svog sindikata ili odvjetnika.

PROPIS


Trudnicama i rodiljama tijekom rodiljnog dopusta ne smije se raskinuti ugovor oradu, odnosno zajamčen im je ostanak u radnom odnosu do isteka dopusta.

Istekom rodiljnog dopusta radnica ima pravo povratka na poslove na kojima jeradila, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova poslodavac joj jedužan ponuditi ugovor o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

U slučaju da je osoba zaposlena na određeno vrijeme, rad prestaje istekomugovorenog roka, ali trudnica, odnosno rodilja, ima i dalje pravo na rodiljnunaknadu.

Ukoliko poslodavac krši ovo pravo, zaposlenica se može obratiti Državnom

inspektoratu, sindikatu ili odvjetniku.

otkaza zaposleniku?

Komu se može obratiti ženakoja dobije otkaz za vrijeme trudnoÊe

ili rodiljnog dopusta?

PROPIS

Zakon o radu NN br 137/04



55rad


Tzv. „šaptači“ su građani koji javnosti otkriju protuzakonitosti u radu tvrtke iliinstitucije u kojoj su zaposleni.

Takve osobe nisu zaštićene posebnim zakonom, ali se prema odredbama Zakonao pravu na pristup informacijama oslobađa odgovornosti osoba koja u dobrojvjeri, a radi potpunog, opširnog, točnog i pravodobnog obavještavanja javnosti,izvan granica svojih ovlasti, otkrije određenu informaciju.

PROPIS

_ Zakon o pravu na pristup informacijama, NN br. 172/03

U Republici Hrvatskoj problem zlostavljanja na poslu, ili popularnije rečeno„mobbing“, nije reguliran posebnim zakonom. Zakon o radu sadrži načelneodredbe koje obvezuju poslodavca da zaštiti dostojanstvo radnika za vrijeme

obavljanja posla.Problem zlostavljanja na poslu od strane kolega može se prijaviti općinskomdržavnom odvjetništvu, a dodatni savjeti mogu se dobiti u sindikatima te udrugamakoje se bave tim problemom, kao što je udruga Mobbing (www.mobbing.hr).

Komu se mogu obratititzv. „šaptaËi“ za zaštitu svojih prava?

Komu prijaviti zlostavljanje na poslu?

Osobe zaposlene kod poslodavca koji redovito zapošljava najmanje 20 radnika,osim ako su zaposlene u tijelima državne uprave, imaju pravo sudjelovati u

Preko kojih institucija radnici mogusudjelovati u donošenju odluka u



56 rad

odlučivanju o pitanjima u vezi važnih gospodarskih i socijalnih prava i interesa.

Zaposleni također imaju pravo na slobodnim i neposrednim izborima tajnimglasovanjem izabrati jednog ili više svojih predstavnika u radničko vijeće, koje

će kod poslodavca zastupati interese u vezi zaštite i promicanja prava i interesazaposlenih.

Poslodavac je dužan svaka 3 mjeseca obavijestiti radničko vijeće o pitanjimakoja su od osobite važnosti za gospodarski i socijalni položaj radnika, a radničkovijeće je dužno 2 puta godišnje uz prethodno savjetovanje s poslodavcem sazvatiskup radnika.

Radničko vijeće se utemeljuje na prijedlog sindikata ili najmanje 10 postoradnika zaposlenih kod određenog poslodavca.

U određenim trgovačkim društvima (npr. javnim ustanovama) također je obaveznoimenovanje predstavnika radnika u nadzorni odbor.

PROPIS


Za posao u državnoj službi mora se raspisati javni natječaj. Javni natječajiobavezno se objavljuju u Narodnim novinama (može ih se pronaći na webstranicama Narodnih novina, www.nn.hr), a može ih se objaviti i u dnevnim ilitjednim listovima, prema odluci poslodavca.

Natječaj se ne raspisuje u slučaju prijema u državnu službu osoba koje suveć zaposlene u državnoj službi i pravnim osobama s javnim ovlastima, a kojemijenjaju radno mjesto, npr. iz jednog ministarstva prelaze na radno mjesto u

poduzeÊu?

Je li potrebno raspisati javni natjeËajza prijem u državnu službu

i tko odluËuje o potrebi prijema?

neko drugo ministarstvo.

Za osobe koje se u državnu službu primaju na određeno vrijeme potrebno je



57rad

a osobe oje se u d a u s u bu p aju a od eđe o je e po eb o jeobjaviti oglas putem nadležne službe za zapošljavanje. Rok za podnošenjeprijave na oglas je osam dana.

Za slobodno radno mjesto na određeno vrijeme oglas se ne mora objaviti ako udržavnom tijelu ima službenika primljenih u državnu službu na određeno vrijemekoji ispunjavaju uvjete za to radno mjesto.

Planove prijema u državnu službu donose, tj. o potrebi prijema u državnu

službu odlučuju:

• državno tijelo nadležno za službeničke odnose, obično pri državnom uredunadležnom za poslove uprave. Ovo tijelo utvrđuje planove prijema u državnuslužbu za tijela državne uprave i stručne službe i urede Vlade,

• tijelo nadležno za poslove pravosuđa koje utvrđuje planove prijema u državnuslužbu za pravosudna tijela te

• čelnici ostalih državnih tijela koji utvrđuju planove prijema u državnu službu zata tijela.

Kandidati se na rezultate natječaja mogu žaliti Odboru za državnu službu. Odborza državnu službu neovisno je tijelo za rješavanje žalbi, a sjedište mu je pridržavnom tijelu nadležnom za službeničke odnose, tj. upravu. Članove Odbora

za državnu službu imenuje Vlada Republike Hrvatske.

U rješenju o odbijanju kandidata mora stajati pouka o pravnom lijeku (kome sei u kojem roku žaliti).

Više informacija o Odboru za državnu službu može se dobiti u Središnjemdržavnom uredu za upravu (www.uprava.hr).

Trgovačka društva (u privatnom ili društvenom vlasništvu) i udruge nisu dužneraspisati javne natječaje za posao.

PROPISI

Zakon o državnim službenicima, NN br. 92/05



58 rad

_

_ Uredba o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnojslužbi, NN br. 08/06

_ Uredba o ustrojstvu i načinu rada Odbora za državnu službu, NN br. 08/06

Postupak prijema u državnu službu može biti redovit ili izvanredan.

Redovit postupak prijema provodi se periodično za osobe bez radnog iskustva(vježbenici), a s određenom stručnom spremom.

Izvanredni postupak prijema primjenjuje se kad u državnoj službi postoji potrebaprijema stručnih osoba s odgovarajućim iskustvom na radna mjesta utvrđenapravilnikom o unutarnjem redu.

Duljina vježbeničkog staža u javnoj upravi može trajati od 6 do 12 mjeseci.

Vježbenici se primaju putem javnog natječaja.

Na kraju vježbeničkog staža vježbenika se ocjenjuje ocjenom „zadovoljava“ ili„nezadovoljava“. Vježbenik koji je ocijenjen ocjenom „zadovoljava“ dužan je

najkasnije u roku od šest mjeseci od isteka vježbeničkog staža položiti državnistručni ispit.

Državni ispit se polaže kod Središnjeg državnog ureda za upravu (www.uprava.hr),tj. pri Državnoj ispitnoj komisiji.

PROPIS


Kako se primaju i gdje polažu državni ispitvježbenici u javnoj upravi?



59rad



60 mirovine

MirovineU Republici Hrvatskoj sustav mirovinskog osiguranja obuhvaća:

• obvezno mirovinsko osiguranje na temelju međugeneracijskesolidarnosti (tzv. I stup),

• obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualnekapitalizirane štednje (tzv. II stup),

• dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualnekapitalizirane štednje (tzv. III stup).

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (www.mirovinsko.hr) nadležnaje institucija za provedbu obveznog mirovinskog osiguranja na temeljumeđugeneracijske solidarnosti (I stup) Ovisno o mjestu prebivališta građani se

Koja institucija je nadležna za pitanja uvezi mirovinskog osiguranja?



61mirovine

međugeneracijske solidarnosti (I stup). Ovisno o mjestu prebivališta, građani seobraćaju najbližem područnom uredu Zavoda.

Svake se kalendarske godine određuju uvjeti za ostvarenje prava iz mirovinskog

osiguranja, stoga je za preciznije informacije najbolje kontaktirati navedenuinstituciju, osobno ili putem besplatnog Otvorenog telefona: 0800/63-63-63(radnim danom od 10 do 14 sati) i „Call“ centra: 01/48-91-666 (radnim danomod 8 do 16 sati).

PROPISI

_ Zakon o mirovinskom osiguranju, NN br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01,147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05

_ Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, NN br. 49/99,177/04

_ Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temeljuindividualne kapitalizirane štednje, NN br. 106/99

Ukoliko su građaninu kao članu jednog od mirovinskih fondova ili društavaugroženi interesi i prava, može se obratiti HANFI, Hrvatskoj agenciji za nadzorfinancijskih usluga (www.hanfa.hr). HANFA je, između ostalog, osnovana saciljem obavljanja nadzora nad poslovanjem mirovinskih društava, mirovinskihfondova, mirovinskih osiguravajućih društava i Središnjeg registra osiguranika(REGOS). U obavljanju svojih poslova HANFA je samostalna i odgovaraHrvatskom saboru.

Tko nadgleda poslovanjemirovinskih fondova?

PROPISI

_ Zakon o tržištu vrijednosnih papira, NN br. 84/02



62 mirovine

_ Zakon o investicijskim fondovima, NN br. 107/95, 114/01

_ Ispravak Zakona o investicijskim fondovima, NN br. 12/96

_ Zakon o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, NN br. 140/05

Nakon reforme sustava mirovinskog osiguranja, tj. uvođenja drugog i trećegstupa mirovinskog osiguranja, građani su mogli izabrati svoj mirovinski fond, auz određene uvjete sada mogu promijeniti izabrani mirovinski fond.

Građani mogu provjeriti stanje svog računa mirovinskog osiguranja na webstranicama Središnjeg registra osiguranika ‡ REGOS-a (www.regos.hr).

Vlada Republike Hrvatske osnovala je REGOS sa zadatkom osiguranja kvalitetne iefikasne tehničke podrške cjelokupnoj mirovinskoj reformi i novom mirovinskomsustavu.

REGOS, između ostalog, zaprima prijave osiguranika o pristupanju i promjeničlanstva u obaveznom mirovinskom fondu i raspoređuje osiguranike koji nisu upropisanom roku izabrali obavezni fond.

PROPISI

_ Zakon o prikupljanju podataka po osiguranicima o doprinosima za obveznamirovinska osiguranja, NN br. 177/04

_ Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, NN br. 49/99,63/00, 103/03, 177/04

Komu se obratiti za provjeru stanjaraËuna mirovinskog osiguranja

u drugom i treÊem stupu?

Za ostvarenje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu potrebno jeispunjavati uvjet starosti te uvjet staža.

Pravo na starosnu mirovinu stječe se s navršenih 65 godina (muškarac) odnosno

Kako ostvariti pravo na starosnu iprijevremenu starosnu mirovinu?



63mirovine

Pravo na starosnu mirovinu stječe se s navršenih 65 godina (muškarac), odnosno60 (žena) godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža.

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe se s navršenih 60 godina života

i 35 godina mirovinskog staža (muškarac), odnosno 55 godina života i 30 godinamirovinskog staža (žena).

Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu stječe se s danom kadasu ispunjeni uvjeti za mirovinu, s time što se to pravo može ostvariti tek nakonprestanka osiguranja (zaposlenje, obavljanje obrtničke ili poljoprivrednedjelatnosti i dr.).

Zahtjev za priznanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu može se

podnijeti područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u mjestustanovanja.

PROPIS


Pravo na obiteljsku mirovinu imaju članovi obitelji umrlog osiguranika ilikorisnika prava na mirovinu, a ono se zasniva na pravu na uzdržavanje od umrloga.Obiteljska se mirovina određuje na temelju starosne ili invalidske mirovine kojabi umrlome pripadala ili je pripadala u trenutku smrti, a njezina visina ovisi i obroju članova obitelji koji je koriste (od 70% do 100%).

Kako ostvariti pravo naobiteljsku mirovinu?

Pravo na obiteljsku mirovinu može se ostvariti ukoliko:

• je osiguranik navršio najmanje 5 godina staža osiguranja ili najmanje 10godina mirovinskog staža



64 mirovine

godina mirovinskog staža,

• osiguranik ispunjava uvjete o dužini mirovinskog staža za stjecanje prava nainvalidsku mirovinu,

• je osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine,

• je osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.

Ako je smrt osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti,članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinumirovinskog staža.

Zahtjev za priznanje prava na obiteljsku mirovinu može se podnijeti područnoj

službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u mjestu stanovanja, gdje semogu dobiti i sve dodatne informacije u vezi ostvarivanja prava na obiteljskumirovinu.

PROPIS


Invalidska mirovina ostvaruje se na temelju trajnog gubitka ili smanjenja radnesposobnosti i navršenog određenog mirovinskog staža.

Nadležna institucija za ova pitanja je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje(www.mirovinsko.hr), a građani se sa svim pitanjima mogu obratiti najbližojispostavi Zavoda prema mjestu prebivališta.

Za više o pravu na invalidsku mirovinu vidi poglavlje Osobe s invaliditetom!

Kako ostvariti pravo nainvalidsku mirovinu?

Minimalni iznos mirovine je ona mirovina na koju osiguranik ima pravo ako muje prosječna plaća na temelju koje su izračunati prosječni vrijednosni bodovi bilaniža od 97% prosječne plaće u Republici Hrvatskoj.

Komu se obratiti za informacije ominimalnom iznosu mirovine?



65mirovine

Za više informacija, građani se mogu obratiti najbližem područnom ureduHrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

PROPIS




66 zdravstvo

ZdravstvoPrema hrvatskom Ustavu

svatko ima pravo na zdrav život isvatko je dužan posvećivati osobitu skrb zaštiti zdravlja. Također,

svakome se jamči pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sazakonom.

Pri ostvarivanju zdravstvene zaštite pacijentima su osigurana određena

prava, a neka ovdje navodimo:

• slobodan izbor doktora medicine, doktora stomatologije i ginekologa,

Na što sve graani imaju pravo prilikomostvarivanja zdravstvene zaštite?



67zdravstvo

slobodan izbor doktora medicine, doktora stomatologije i ginekologa,

• zdravstvena usluga standardizirane kvalitete i jednakog sadržaja,

• slobodan izbor između više mogućih oblika medicinskih intervencija kojeponudi doktor medicine, odnosno doktor stomatologije, osim u slučajuneodgodive intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo život i zdravlje osobe,ili izazvalo trajna oštećenja. Ako osoba nije sposobna donijeti ovakvu odlukuili je maloljetna, za donošenje odluke ovlašteni su: bračni drug, roditelji,punoljetna djeca te punoljetna braća i sestre te skrbnik, odnosno zakonskizastupnik osobe. Traženje suglasnosti nije obvezno ukoliko bi zbog njezinogpribavljanja proteklo vrijeme zbog čega bi život osobe bio ugrožen, a ona u tomtrenutku nije u stanju donijeti takvu odluku,

• točno informiranje i pouka o svim pitanjima koja se tiču zdravlja,

• odbijanje promatranja, pregleda i liječenja od strane studenata i odbijanjesvih drugih intervencija koje bi samostalno obavljali zdravstveni radnici prijepoloženoga stručnog ispita i ishođenog odobrenja za samostalan rad,

• pravo pacijenta da ne bude predmet znanstvenog istraživanja bez vlastitesuglasnosti, ili da bez vlastite suglasnosti ne bude podvrgnut bilo kojemmedicinskom postupku koji ne služi dijagnosticiranju bolesti i liječenju,

• povjerljivost svih podataka koji se odnose na stanje zdravlja,

• odbijanje pregleda i liječenja, uključivši tu i pravo da tijekom liječenjapisanim putem pacijent zatraži promjenu doktora medicine, odnosno doktorastomatologije iz razloga koji ne mora šire obrazlagati,

• prihvaćanje ili odbijanje kirurške i druge medicinske intervencije na tijelu akoje osoba pri svijesti i sposobna je za rasuđivanje. Za osobe koje nisu pri svijesti

ili nisu sposobne za rasuđivanje suglasnost za medicinsku intervenciju dajubračni drug pacijenta, izvanbračni drug, punoljetno dijete, roditelj, punoljetnibrat ili sestra te zakonski zastupnik, odnosno skrbnik pacijenta, osim u slučaju

d di di i k i t ij



68 zdravstvo

neodgodive medicinske intervencije,

• prehrana u skladu sa svjetonazorom za vrijeme boravka u zdravstvenoj

ustanovi,• obavljanje vjerskih obreda za vrijeme boravka u zdravstvenoj ustanovi u za to

predviđenome prostoru,

• pravo opremanja u mrtvačnici u slučaju smrti, uz primjenu vjerskih, odnosnodrugih običaja u vezi iskazivanja pijeteta prema umrloj osobi.

Prihvaćanje, odnosno odbijanje pojedinih dijagnostičkih ili terapijskih postupakagrađani izražavaju potpisivanjem suglasnosti, osim ako su za to nesposobni ili

maloljetni. Suglasnost za nesposobnu ili maloljetnu osobu potpisuje bračni drug,roditelj, punoljetno dijete, punoljetni brat i sestra, zakonski zastupnik ili skrbnik.

Pacijent ima pravo na potpunu obaviještenost o:

• svome zdravstvenom stanju, uključujući medicinsku procjenu rezultata iishoda određenog dijagnostičkog ili terapijskog postupka,

• preporučenim pregledima i zahvatima, te planiranim datumima za njihovoobavljanje,

• mogućim prednostima i rizicima obavljanja ili neobavljanja preporučenihpregleda i zahvata,

• svome pravu na odlučivanje o preporučenim pregledima ili zahvatima,

• mogućim zamjenama za preporučene postupke,

• tijeku postupaka prilikom pružanja zdravstvene zaštite,

• daljnjem tijeku pružanja zdravstvene zaštite,

• preporučenom načinu života,

• pravima iz zdravstvenog osiguranja i postupcima za ostvarivanje tih prava.

PROPIS



69zdravstvo

PROPIS

_ Zakon o zaštiti prava pacijenata, NN br. 169/04

Građanin koji smatra da mu je povrijeđeno pravo koje mu pripada kao pacijentu,ima pravo usmenim ili pisanim putem izjaviti pritužbu ravnatelju zdravstveneustanove, upravi ili osobi ovlaštenoj za vođenje poslova trgovačkog društva kojeobavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno privatnom zdravstvenom radniku.

Županijska skupština, na temelju javnog poziva imenuje Povjerenstvo za zaštitu

prava pacijenata u svojoj županiji. Povjerenstvo ima pet članova iz redovapacijenata, nevladinih organizacija i stručnjaka na području zaštite pravapacijenata.

Pacijent ima pravo podnijeti pritužbu Povjerenstvu za zaštitu prava pacijenata usvojoj županiji, ukoliko ravnatelj zdravstvene ustanove, uprava ili osoba ovlaštenaza vođenje poslova trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost,odnosno privatni zdravstveni radnik, ne obavijesti pacijenta u roku od osam danaod dana izjavljene pritužbe o mjerama koje su poduzete povodom pritužbe, ili akonije zadovoljan poduzetim mjerama.

Za pacijenta koji nije pri svijesti, za pacijenta koji nije sposoban za rasuđivanje teza maloljetnog pacijenta, pritužbu Povjerenstvu ima pravo podnijeti bračni drugpacijenta, izvanbračni drug, punoljetno dijete, roditelj, punoljetni brat ili sestra tezakonski zastupnik, odnosno skrbnik pacijenta.

Građani također mogu davati svoje pritužbe, pohvale i prijedloge u vezizdravstvene zaštite na besplatan telefon, tzv. Bijeli telefon 0800/200-063

Komu se obratiti u sluËajukršenja prava pacijenata?

ministarstva nadležnog za zdravstvo (www.mzss.hr).

PROPIS

Zakon o zaštiti prava pacijenata NN br 169/04



70 zdravstvo

_ Zakon o zaštiti prava pacijenata, NN br. 169/04

Osnovno zdravstveno osiguranje je obvezno zdravstveno osiguranje kojim suobuhvaćene sve osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje su registriranepri Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (www.hzzo-net.hr).

U okviru osnovnog zdravstvenog osiguranja osigurane osobe Zavoda imaju

sljedeća prava:

• pravo na zdravstvenu zaštitu (bolnička zdravstvena zaštita, korištenje lijekovas liste lijekova Zavoda, korištenje ortopedskih i drugih pomagala...)

• pravo na novčane naknade (naknada plaće za vrijeme bolovanja, troškovaprijevoza...).

Osnovno zdravstveno osiguranje provodi Hrvatski zavod za zdravstvenoosiguranje, koji je jedinstvena pravna osoba za područje Republike Hrvatske.Zavod je ustrojen u organizacijske jedinice: Direkciju sa sjedištem u Zagrebui 20 područnih ureda u županijskim središtima, koji imaju određeni broj svojihispostava, ovisno o veličini područja na koje se proteže njihova nadležnost. U

Zagrebu se nalazi područni ured za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju.

PROPISI

_ Zakon o zdravstvenom osiguranju, NN br. 94/01, 88/02, 149/02, 117/03,30/04, 177/04, 90/05

_ Zakon o zdravstvenoj zaštiti, NN br. 121/03, 48/05

Koje tijelo provodiosnovno zdravstveno osiguranje?

Primarnu zdravstvenu zaštitu osigurana osoba ostvaruje pri doktoru medicine,specijalistu: opće/obiteljske medicine, pedijatru, ginekologu i doktorustomatologije kojega slobodno bira za razdoblje od najmanje godinu dana.U pravilu građani biraju liječnike prema mjestu prebivališta pri najbližoj

Gdje graani ostvarujuprimarnu zdravstvenu zaštitu?



71zdravstvo

U pravilu, građani biraju liječnike prema mjestu prebivališta pri najbližojzdravstvenoj ustanovi ili zdravstvenom radniku privatne prakse koji je sa Zavodomsklopio ugovor o provođenju zdravstvene zaštite.

Ukoliko osoba želi promijeniti liječnika, treba izabrati novog i o tome obavijestitisvog starog liječnika.

Iznimno, osigurana osoba koja privremeno boravi izvan mjesta prebivališta,odnosno boravišta, ima pravo u slučaju potrebe koristiti primarnu zdravstvenuzaštitu kod bilo kojeg ugovornog doktora primarne zdravstvene zaštite u mjestuprivremenog boravka u istom opsegu kao i kod izabranog doktora. To znači danpr. osoba koja se nalazi na službenom putu ili godišnjem odmoru, u slučaju

traume, akutne upalne i zarazne bolesti, akutnog poremećaja koji zahtijevaterapijsko zbrinjavanje i sl., ima pravo na usluge tamošnjeg liječnika, kojeuključuju i propisivanje potrebnih lijekova na recept radi zbrinjavanja rečenihstanja, no ne i utvrđivanje prava na bolovanje.

PROPISI


_ Zakon o zdravstvenoj zaštiti, NN br. 121/03, 48/05_ Pravilnik o načinu ostvarivanja prava osiguranih osoba Hrvatskog zavoda

za zdravstveno osiguranje na slobodan izbor doktora medicine i doktorastomatologije primarne zdravstvene zaštite, NN br. 106/04

Bolnička zdravstvena zaštita provodi se u ustanovama koje imaju ugovor s HZZO-m (ambulante, ordinacije, klinike i sl.), na osnovi izdane uputnice za bolničkoliječenje.

U t i i j bi i d j i b i lij č ik d lij č ik l žbi

Kako se ostvaruje pravo nabolniËku zdravstvenu zaštitu?



72 zdravstvo

Uputnicu osiguranoj osobi izdaje izabrani liječnik, odnosno liječnik u službihitne medicinske pomoći, koji odlučuje o potrebi upućivanja osigurane osobena bolničko liječenje te o zdravstvenoj ustanovi u koju se bolesnik upućuje.

Bolničko liječenje osigurana osoba ostvaruje u najbližoj ugovornoj bolničkojustanovi prema mjestu stanovanja koja joj može pružiti traženu uslugu, odnosnou drugoj ugovornoj bolničkoj ustanovi u koju je uputi izabrani liječnik.

Ako se osigurana osoba želi liječiti u drugoj ugovornoj bolničkoj ustanovi napodručju Republike Hrvatske, a ne u onoj u koju je uputi izabrani liječnik, može toostvariti na osnovi izdane uputnice, s time da nema pravo na nadoknadu troškovaprijevoza. Uputnica za bolničko liječenje vrijedi 30 dana od dana izdavanja.

Pravo na bolničko liječenje medicinskom rehabilitacijom u ugovornoj bolničkojustanovi osigurana osoba ostvaruje na osnovi uputnice izabranog liječnika, ilikao nastavak bolničkog liječenja.

Kada osiguranoj osobi na osnovi uputnice nije omogućeno bolničko liječenjeu roku od 30 dana, liječnik u bolničkoj ustanovi obvezan je na uputnici navestirazloge neprihvaćanja i upute izabranom liječniku u svrhu nastavka liječenja.

Ugovorna bolnička ustanova obvezna je nakon obavljenog bolničkog liječenja

izdati osiguranoj osobi otpusno pismo i osobni račun.

PROPIS

_ Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz osnovnogzdravstvenog osiguranja, NN br. 93/03, 158/03, 198/03, 81/04, 174/04,30/05

Zdravstvena njega u kući odobrava se u slučajevima:

• nepokretnosti i slabije pokretnosti (tuđa pomoć ili upotreba klupice),

• kronične bolesti u fazi pogoršanja ili komplikacije, uz uvjet da izabrani doktor

U kojim je sluËajevima moguÊezatražiti dolazak lijeËnika i/ili

medicinske sestre u kuÊu?



73zdravstvo

p g j p j jistodobno provodi liječenje u kući,

• prolaznih ili trajnih stanja u kojima nije moguće samozbrinjavanje,

• nakon složenijih operativnih zahvata koji zahtijevaju previjanje i njegu rane, teskrb za anus praeter i ostale stome,

• kod terminalnog bolesnika.

Pacijent od svog odabranog liječnika može zatražiti pokretanje zahtjeva zaprovođenje zdravstvene njege u kući. Prijedlog za provođenje zdravstvene njegeu kući daje izabrani liječnik opće/obiteljske medicine nakon obavljenog pregleda

i utvrđenog medicinskog stanja osigurane osobe te predlaže postupke i određujevremensko razdoblje provođenja zdravstvene njege. Odobrenje za zdravstvenunjegu u kući daje liječničko povjerenstvo područnog ureda HZZO-a.

Zdravstvenu njegu u kući provode medicinske sestre općeg smjera u privatnojpraksi, odnosno zaposlene u onim ustanovama za zdravstvenu njegu u kući kojeimaju ugovor s HZZO-om.

Provođenje zdravstvene njege u kući odobrava se maksimalno 7 puta tjedno.

PROPIS_ Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog

osiguranja za provođenje zdravstvene njege u kući, NN br. 76/02

Zdravstvene usluge čija cijena nije do kraja pokrivena zdravstvenim osiguranjem

Komu se podnosi zahtjev zaoslobaanje od plaÊanja participacije?



74 zdravstvo

Zdravstvene usluge čija cijena nije do kraja pokrivena zdravstvenim osiguranjemdjelomično plaćaju sami građani putem participacije.

Tzv. participacija je razlika do pune vrijednosti prava na zdravstvenu zaštitu izosnovnog zdravstvenog osiguranja.

Korisnici zdravstvenog osiguranja mjesečno će plaćati najviše 30 kunaadministrativne pristojbe (oblik participacije).

Uz djecu, koja do navršene 18. godine života nemaju obvezu sudjelovanja utroškovima zdravstvene zaštite iz osnovnog zdravstvenog osiguranja, sljedeće

osigurane osobe HZZO-a također mogu biti oslobođene plaćanja participacije:• osobe s invaliditetom i druge osobe kojima se, prema posebnim propisima,

priznaje pomoć druge osobe u obavljanju većine ili svih životnih funkcija,

• osobe koje imaju najmanje 80% tjelesnog oštećenja prema propisima omirovinskom osiguranju, odnosno prema Zakonu o pravima hrvatskih braniteljaiz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ili prema drugim posebnimpropisima,

• tjelesno hendikepirane osobe,• dobrovoljni davatelji krvi s više od 35 davanja (muškarci), odnosno s više od

25 davanja (žene),

• osigurane osobe kojima je priznat status Hrvatskog ratnog vojnog invalidaprema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovanjihovih obitelji, osigurane osobe kojima je priznato svojstvo ratnog vojnoginvalida, mirnodopskog vojnog invalida i civilnog invalida rata prema Zakonu ozaštiti vojnih i civilnih invalida rata,

• članovi obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,

• članovi obitelji zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,

• hrvatski branitelji iz Domovinskog rata s utvrđenim oštećenjem organizma od



75zdravstvo

najmanje 30%

• osobe koje su pravo na zdravstveno osiguranje ostvarile prijavom HZZO-u u zakonskim rokovima npr. nakon prestanka radnog odnosa, obavljanjasamostalne djelatnosti, završetka redovitog školovanja i sl.

Zahtjev za oslobađanje od plaćanja participacije predaje se u područnom ureduHZZO-a, ili ispostavi područnog ureda prema mjestu prebivališta osiguraneosobe HZZO-a.

Osigurane osobe HZZO-a ‡ dobrovoljni davatelji krvi s više od 25 davanja(muškarci), odnosno s više od 15 davanja (žene), te osigurane osobe HZZO-a

‡ donatori organa u korist osigurane osobe HZZO-a, imaju osigurano plaćanjezdravstvenih usluga u 5% višem iznosu od ostalih građana i oni ne ostvarujupravo na oslobađanje od plaćanja participacije.

PROPISI

_ Zakon o oslobađanju od plaćanja dijela troškova zdravstvene zaštite, NN br.32/02, 30/04

_ Zakon o zdravstvenom osiguranju, NN br. 94/01, 88/02, 149/02, 117/03,

30/04, 177/04, 90/05

Administrativna pristojba je oblik plaćanja participacije u zdravstvu prilikomkorištenja zdravstvene zaštite.

Sve osigurane osobe obvezne su plaćati administrativnu pristojbu bez obzira jesu

Što je administrativna pristojba uzdravstvu i tko ju je obvezan plaÊati

li oslobođene od plaćanja participacije, odnosno jesu li dopunski zdravstvenoosigurane za pokriće te razlike.

Administrativnu pristojbu ne plaćaju:



76 zdravstvo

• osigurane osobe ‡ djeca do navršenih 18. godina života,

• osigurane osobe ‡ invalidi s oštećenjem organizma od najmanje 80% premaposebnim propisima, koji to pravo dokazuju potvrdom koju im izdaje HZZO.

Također, pristojbu ne moraju plaćati osigurane osobe koje idu na preventivnipregled koji je utvrđen planom i programom mjera zdravstvene zaštite izosnovnog zdravstvenog osiguranja te osigurane osobe koje su na pregleduu hitnoj medicinskoj pomoći. Međutim ako je tom prilikom osiguranoj osobiizdana uputnica za specijalističko-konzilijarnu, odnosno bolničku zdravstvenuzaštitu, odnosno izdan recept, obvezna je platiti administrativnu pristojbu.

PROPISI


_ Odluka o iznosu administrativne pristojbe koja se plaća prilikom korištenjazdravstvene zaštite, NN br. 111/05

Vlada Republike Hrvatske propisala je iznos administrativne pristojbe koja iznosi10 kuna.

Maksimalni iznos do kojeg su osigurane osobe obvezne plaćati administrativnupristojbu u tijeku jednog kalendarskog mjeseca ne smije prelaziti 30 kuna.

Tko odreuje iznosadministrativne pristojbe?

Važno je da osigurane osobe čuvaju uplatnice administrativne pristojbe jersamo njihovim predočenjem prilikom daljnjeg korištenja zdravstvene zaštitemogu dokazati da su u tom kalendarskom mjesecu platile 30,00 kuna na ime



77zdravstvo

mogu dokazati da su u tom kalendarskom mjesecu platile 30,00 kuna na imeadministrativne pristojbe.

PROPISI


_ Odluka o iznosu administrativne pristojbe koja se plaća prilikom korištenjazdravstvene zaštite, NN br. 111/05

Osiguranici HZZO-a imaju pravo na besplatne lijekove s liste lijekova HZZO-a.

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje svake godine donosiodluku o listi lijekova koji se mogu dobiti unutar zdravstvenog osiguranja.Informacije o lijekovima koji se izdaju na recept mogu se dobiti u svim uredimaHrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te pronaći na web stranicama

Zavoda, www.hzzo-net.hr.PROPISI

_ Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima, NN 121/03, 177/04

_ Pravilnik o načinu propisivanja, izdavanja i naplaćivanja lijekova, NN br. 155/05

_ Odluka o utvrđivanju Liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,NN br. 05/05, 19/05, 51/05, 62/05 , 90/05, 116/05, 155/05

Gdje se može pronaÊilistu besplatnih lijekova?

Osiguranim osobama koje imaju osnovno zdravstveno osiguranje Zavod ne

plaća sljedeće usluge:

• eksperimentalno liječenje, eksperimentalne medicinske proizvode, pomagalai lijekove koji su u fazi kliničkih ispitivanja,

Koje zdravstvene usluge Hrvatski zavod zazdravstveno osiguranje ne plaÊa?



78 zdravstvo

j j p j ,

• zahvate estetske rekonstruktivne kirurgije, osim za estetsku rekonstrukciju

kongenitalnih anomalija, rekonstrukciju dojke nakon mastektomije, estetskurekonstrukciju nakon teških ozljeđivanja,

• liječenje dobrovoljno stečenog steriliteta,

• kirurško liječenje pretilosti,

• liječenje medicinskih komplikacija koje nastaju kao posljedica korištenjazdravstvene zaštite izvan osnovnog osiguranja,

• specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika koja se ostvaruje na osnovi ugovoraizmeđu poslodavca i zdravstvene ustanove koja u svom sastavu ima djelatnostmedicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi.

PROPISI


_ Zakon o oslobađanju od plaćanja dijela troškova zdravstvene zaštite, NN br.

32/02, 30/04

Osigurana osoba HZZO-a koja se u inozemstvu nalazi po privatnom poslu(godišnji odmor, školovanje, posjet i sl.) može na teret HZZO-a ostvariti pravona korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu pod uvjetom da je prije odlaska uinozemstvo ishodila pri nadležnom područnom uredu HZZO-a potvrdu o pravu nakorištenje zdravstvene zaštite.

Kako osigurana osoba može ostvaritizdravstvenu zaštitu na teret sredstava

HZZO-a u inozemstvu?

Na osnovi izdane potvrde o pravu na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu,osiguranoj osobi osigurava se pravo na korištenje zdravstvene zaštite uinozemstvu samo za slučaj hitne medicinske pomoći kako bi se otklonilaneposredna opasnost po život i zdravlje osigurane osobe.



79zdravstvo

Ako osigurana osoba nije prije planiranog putovanja u inozemstvu pribavila odHZZO-a potvrdu o pravu na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, obvezna jetroškove zdravstvene zaštite korištene u inozemstvu snositi iz vlastitih sredstava.

PROPIS

_ Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvuNN br. 76/02, 43/03, 198/03, 30/05, 155/05, 12/06 (pročišćeni tekst)

U Republici Hrvatskoj žena može legalno obaviti prekid trudnoće bez dozvoleposebnog povjerenstva, ukoliko se radi o trudnoći koja traje do 10 tjedana.

Prekid trudnoće može se obaviti u za to ovlaštenim stacionarnim zdravstvenimustanovama (odnosno bolnicama koje imaju organiziranu jedinicu za ginekologijui porodiljstvo).

Svaki prekid trudnoće prijavljuje se na odgovarajućem obrascu Hrvatskomzavodu za javno zdravstvo (www.hzjz.hr).

Ukoliko liječnik smatra da prema svojoj savjesti ne može obaviti pobačaj, praksaje da se osobu upućuje drugom liječniku koji je voljan provesti zahvat.

PROPIS

_ Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanjeo rađanju djece koji je usvojio Sabor Socijalističke Republike Hrvatske 21.travnja 1978. godine.

Kako je u Republici Hrvatskojregulirano pravo na pobaËaj?

Svaka osoba je potencijalni davatelj organa, osim ukoliko se za života nije izričitoi pismeno tome usprotivila. Medicinski uvjeti za to jesu da su organi i tkiva utrenutku smrti osobe pogodni za presađivanje.

Liječnici u Hrvatskoj u cilju dobivanja organa većinom traže dozvolu obitelji umrle

Kako je u Republici Hrvatskojregulirano doniranje organa?



80 zdravstvo

osobe, iako im Zakon omogućuje eksplantaciju organa ukoliko obitelj punoljetneosobe nije prisutna, ili se sama osoba izričito ne protivi uzimanju organa.

Kako bi se donirali organi, smrt mora nastupiti u bolnici, jer se samo na tommjestu mogu organi održati u stanju pogodnom za presađivanje.

Kada osoba za vrijeme života odluči nakon smrti darovati svoje organe i tkiva snamjerom spašavanja života drugih ljudi, osnovno je da tu svoju odluku prenesesvojoj obitelji i najbližim prijateljima, jer će oni biti prvi od kojih će liječnicizatražiti dozvolu za uzimanje organa. Od obitelji se očekuje da će poštovati željuumrle osobe. Isto tako, može se ispuniti donorska kartica, koja se potom nosi sa

sobom i služi kao dokaz o donesenoj odluci.Donorsku karticu može se u Republici Hrvatskoj dobiti u bolnicama, ambulantamai udrugama koje se bave pravima pacijenata (npr. Hrvatska donorska mreža,(www.hdm.hr). No, budući da status donorske kartice nije pravno reguliran, imaistu snagu kao i usmeno izjašnjavanje donora organa.

PROPIS

_ Zakon o uzimanju i presađivanju dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja,

NN br. 177/04

Pušenje je na televiziji zabranjeno prilikom javnih nastupa uživo, a u tisku jezabranjeno objavljivanje u promidžbene svrhe fotografija ili crteža osoba kojepuše. Također, u svim privatnim i državnim zdravstvenim ustanovama zabranjuje

Komu prijaviti kršenje zabrane pušenja?

se pušenje u svim prostorima u kojima borave pacijenti, ili imaju u njih pristup,s iznimkom odjela za smještaj psihijatrijskih bolesnika, na kojima posebneprostore za pušače-pacijente može odrediti ravnatelj zdravstvene ustanove.

Zabranjuje se pušenje u svim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja



81zdravstvo

i obrazovanja te u ugostiteljskim objektima: slastičarnicama i zdravljacima,sukladno propisima kojima je uređena kategorizacija ugostiteljskih objekata.U ostalim javnim prostorima zabranjeno je pušenje, osim u dijelovima koji sunamijenjeni pušačima i za to posebno označeni.

Osoba koju zdravstveni inspektor zatekne da puši u prostoru u kojem to nijedozvoljeno bit će kažnjena novčanom kaznom.

Građani mogu prijaviti kršenje zabrane pušenja sanitarnim, zdravstvenim igospodarskim inspektorima Državnog inspektorata (www.inspektorat.hr).

PROPIS

_ Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, NN, br. 137/04(pročišćeni tekst)

Ugostiteljski i slični objekti moraju zadovoljavati higijenske standarde kaonpr. čisti sanitarni čvorovi, ispravnost namirnica i sl. radi sprječavanja štetnog

utjecaja na zdravlje ljudi.Ukoliko građanin primijeti da određeni ugostiteljski objekt ne zadovoljavahigijenske standarde, može se obratiti sanitarnoj inspekciji. Sanitarna inspekcijaje ustrojena pri županijskim uredima i Uredu za zdravstvo Grada Zagreba.

PROPIS

_ Zakon o sanitarnoj inspekciji, NN br. 27/99

Komu se obratiti ukoliko se ugostitelji nepridržavaju higijenskih standarda?

Pored ostalih doprinosa koji se plaćaju iz osobnog dohotka postoji i doprinos zazdravstveno osiguranje te posebni doprinos za prava u slučaju ozljede na radu iprofesionalne bolesti.

U vrijeme pisanja ove knjižice (lipanj 2005 ‡ dopunjeno izdanje 2006.), visinad i k ji l d l ć j d t i j i i 15%

Gdje se informirati o visinidoprinosa za zdravstvo?



82 zdravstvo

doprinosa koji poslodavac uplaćuje za zdravstveno osiguranje iznosi 15%, a0.50% uplaćuje za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti.

Nadležna institucija za pitanja zdravstvenog osiguranja je Hrvatski zavod zazdravstveno osiguranje (www.hzzo-net.hr).

PROPIS

_ Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja, NN br. 147/02, 175/03, 177/04



83zdravstvo



84 obrazovanje

ObrazovanjePravo na obrazovanje je osnovno ljudskopravo koje je Ustavom Republike Hrvatskezajamčeno i dostupno svima pod jednakimuvjetima.

Sustav obrazovanja u Republici Hrvatskojsastoji se od: predškolskog odgoja, osnovnogobrazovanja, srednjeg obrazovanja i visokog

obrazovanja. Obrazovanje odraslih također je dioobrazovnog sustava.

Sukladno Ustavu Republike Hrvatske, osnovnoškolovanje je besplatno i obvezno za sve, doksrednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje nijeobvezno, no svakome je dostupno pod jednakimuvjetima i u skladu s osobnim sposobnostima.

Cilj projekta uvođenja državne mature je ustroj kvalitetnog sustava za praćenjei vanjsko vrednovanje obrazovanja u srednjim školama kojim bi se povećalaodgovornost svih sudionika u obrazovanju i utjecalo na unaprjeđivanje kvaliteteobrazovanja.

Prva državna matura planira se za kraj četvrtog razreda školske godine 2008/2009

Tko mora polagati državnu maturui komu se obratiti za pitanja

u vezi državne mature?



85obrazovanje

Prva državna matura planira se za kraj četvrtog razreda školske godine 2008/2009,tj. generacija učenika gimnazije i četverogodišnjih strukovnih i umjetničkih škola

koje su upisale prvi razred srednje škole u 2005. godini prva će polagati državnumaturu.

Učenici trogodišnjih strukovnih škola neće morati polagati državnu maturu,nego će polagati završni ispit, a polaganja završnog ispita oslobođeni suučenici trogodišnjih strukovnih škola koji su tijekom cijeloga srednjoškolskogobrazovanja postigli odličan uspjeh.

Za provođenje državne mature bit će nadležan Nacionalni centar za vanjsko

vrednovanje obrazovanja koji je u fazi osnivanja. Do završetka osnivanjaNacionalnog centra, više informacije o državnoj maturi može se dobiti uministarstvu nadležnom za obrazovanje (www.mzos.hr).

PROPIS

_ Zakon o srednjem školstvu, NN br. 69/03, 81/05

Nadareni redovni studenti, studenti deficitarnih zanimanja, djeca branitelja izDomovinskog rata te studenti koji se po završetku studija planiraju zaposliti napodručjima od posebne državne skrbi ili otocima, mogu se prijaviti za državnustipendiju ministarstvu nadležnom za visoko školstvo (www.mzos.hr).

Jednom godišnje raspisuje se javni natječaj za dodjelu državnih stipendija inaknada dijela troškova školarine. Tekst natječaja te pravila i kriteriji za dodjelu

Kako ostvariti pravo na državnu,županijsku i gradsku,

odnosno opÊinsku stipendiju?

državnih stipendija mogu se pronaći na web stranicama ministarstva nadležnogza visoko školstvo te na fakultetima. Po završetku natječaja, na web stranicamanavedenog ministarstva i na oglasnim pločama fakulteta objavljuju se rang listekandidata.

Županijske gradske odnosno općinske stipendije dodjeljuju županijska gradska



86 obrazovanje

Županijske, gradske, odnosno općinske stipendije dodjeljuju županijska, gradskai općinska poglavarstva temeljem kriterija koji su regulirani pravilnicima koje svaka

pojedina županija, grad ili općina donosi za sebe, ovisno o svojim mogućnostimate onome što smatra prioritetnim ili od interesa za svoje područje.

Takve stipendije dodjeljuju se i učenicima i studentima.

Natječaji i rezultati natječaja mogu se pronaći na županijskim, gradskim iopćinskim web stranicama, u lokalnom tisku ili na oglasnim pločama u zgradamažupanija, gradova i općina.

PROPIS

_ Pravilnik o dodjeljivanju državnih stipendija redovitim studentima dodiplomskihstudija i naknada dijela troškova školarine studentima poslijediplomskihstudija, NN br. 151/02

Pravo na besplatne udžbenike imaju djeca poginulih hrvatskih branitelja te

djeca hrvatskih ratnih vojnih invalida. To pravo se može ostvariti u ministarstvunadležnom za pitanja branitelja (www.mobms.hr), koje svake školske godinedodjeljuje besplatne udžbenike djeci hrvatskih branitelja.

Pravo na besplatne udžbenike može se ostvariti i u:

• županijama - neke od županija (npr. Grad Zagreb), ovisno o mogućnostima,dodjeljuju besplatne udžbenike osnovnoškolcima,

Kako ostvariti pravo na

besplatne udžbenike?

• gradovima i općinama - neki gradovi i općine, prema svojim mogućnostima,dodjeljuju besplatne udžbenike osnovnoškolcima ili srednjoškolcima.

Sukladno Nacionalnom programu za Rome, ministarstvo nadležno za obrazovanje(www.mzos.hr) sudjeluje u sufinanciranju udžbenika za romsku djecu koja polazeosnovnu ili srednje škole.



87obrazovanje

osnovnu ili srednje škole.

PROPISI_ Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih

obitelji, NN br. 174/04

_ Pravilnik o dodjeli besplatnih udžbenika, NN br. 43/05

Redoviti učenici srednjih škola Republike Hrvatske koji se školuju izvan mjestaprebivališta i hrvatski državljani iz drugih država, mogu koristiti usluge smještajai prehrane učeničkog doma, ako zadovolje uvjete iz javno raspisanog natječaja.

Svaki od učeničkih domova svake godine u lipnju u dnevnom tisku i na svojojoglasnoj ploči u domu javno oglašava broj slobodnih mjesta i uvjete za prijam udom za sljedeću školsku godinu te na osnovi toga prima učenike na smještaj zavrijeme trajanja upisanog programa obrazovanja.

Studenti natječajem ostvaruju pravo na smještaj u studentskim domovima.

Prijedlog kriterija natječaja svake godine određuje stručno povjerenstvo koječine predstavnici studenata, Sveučilišta, ministarstva nadležnog za visokoškolstvo (www.mzos.hr) te studentskoga centra, kao što je npr. zagrebačkiStudentski centar Zagreb (www.sczg.hr). Nadležni ministar za visoko školstvo

Kako ostvariti pravo na smještaj uuËeniËkim domovima?

Kako ostvariti pravo na smještaj ustudentskim domovima?

za svaku akademsku godinu donosi odluku o kriterijima za raspodjelu mjesta ustudentskim domovima studentskih centara.

Detaljne upute o uvjetima stjecanja prava na studentski dom studenti dobivajuobjavom javnog natječaja (sredinom mjeseca lipnja) u dnevnom tisku, naoglasnoj ploči i na web stranici studentskih centara.



88 obrazovanje

g j p

Osobe koje su završile osnovno ili srednje obrazovanje u inozemstvu mogupodnijeti zahtjev za priznavanje strane svjedodžbe u Republici Hrvatskoj.

Zahtjev za priznavanje stranih svjedodžbi osnovnog i srednjeg obrazovanjapodnosi se ministarstvu nadležnom za obrazovanje (www.mzos.hr).

PROPIS

_ Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, NN, br. 158/03, 198/03

Građani koji imaju diplomu inozemnih visokoškolskih ustanova, ili su proveliodređeno razdoblje studija na inozemnom visokom učilištu, mogu zatražitipriznanje diplome u Hrvatskoj ili priznanje razdoblja koje su proveli na inozemnom

visokom učilištu.Diploma se automatski priznaje osobama koje su do 1991. stekle diplome nasveučilištima u zemljama bivše Jugoslavije.

Priznavanje takvih diploma obavlja Agencija za znanost i visoko obrazovanje, azahtjevi se podnose Nacionalnom ENIC/NARIC uredu, koji je tijelo pri Agenciji zaznanost i visoko obrazovanje.

Komu se obratiti za nostrificiranjestranih svjedodžbi osnovnog i srednjeg

obrazovanja?

Komu se obratiti zanostrificiranje strane diplome?

Agencija će obaviti stručno ili akademsko priznavanje diplome ili razdoblja studijaprovedenog u inozemstvu kako bi osoba mogla nastaviti svoje obrazovanje uRepublici Hrvatskoj, ili na osnovi diplome dobiti mogućnost zaposlenja.

PROPISI

Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija NN br 158/03 198/03



89obrazovanje

_ Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, NN, br. 158/03, 198/03

_ Uredba o osnivanju Agencije za znanost i visoko obrazovanje, NN br. 101/04

Roditelji i učenici mogu utjecati na odlučivanje u školi preko svojih predstavnikau školskom odboru te preko vijeća roditelja i učeničkih vijeća koja se morajuosnovati u svakoj školi. Ukoliko odbor i vijeća nisu osnovani, građani se moguobratiti ministarstvu nadležnom za obrazovanje.

Školski odbor broji 9 članova, od kojih se dva biraju iz reda vijeća roditelja, četiriiz reda učitelja i stručnih suradnika, a tri člana dolaze iz vijeća grada ili općineu kojoj se nalazi škola. Članovi školskog odbora biraju se na razdoblje od četirigodine i mogu biti ponovo izabrani. Školski odbor imenuje i razrješuje ravnateljaškole.

Vijeće roditelja u osnovnoj i srednjoj školi čine predstavnici roditelja učenikasvakog razrednog odjela škole.

U srednjoj školi osniva se i vijeće učenika. Vijeće učenika čine predstavniciučenika svakog razrednog odjela škole.

Način rada i djelokrug ovih vijeća uređuje se statutom pojedine škole. U svakojškoli moguće je dobiti uvid u njen statut.

Kroz koje institucije uËenici i roditeljimogu utjecati na odluËivanje u školi?

Ako roditelj, odnosno staratelj učenika u osnovnoj školi nije zadovoljan ocjenomkoju je na kraju nastave utvrdio razredni učitelj ili razredno vijeće, ima pravo uroku od tri dana od dana pisane obavijesti o uspjehu učenika podnijeti zahtjevučiteljskom vijeću da ono preispita i utvrdi ocjenu učenika. Odluka učiteljskog



90 obrazovanje

vijeća je konačna.

Ako učenik srednje škole nije zadovoljan zaključnom ocjenom iz pojedinogpredmeta, ima pravo u roku od 24 sata od priopćenja ocjene podnijeti zahtjevrazrednom vijeću za polaganje ispita pred povjerenstvom. Ocjena povjerenstvaje konačna.

PROPISI

_ Zakon o osnovnom školstvu, NN br. 69/03, 76/05_ Zakon o srednjem školstvu, NN br. 69/03, 81/05

Nastavnici i stručni suradnici u školama dužni su poduzimati mjere zaštite pravadjeteta te svako kršenje tih prava, a posebno oblike tjelesnog ili duševnognasilja, spolne zloporabe, zanemarivanje ili nehajno postupanje, zlostavljanjeili izrabljivanje učenika odmah prijaviti tijelu socijalne skrbi, odnosno drugomnadležnom tijelu.

U slučaju da je dijete doživjelo nasilje ili bilo zlostavljano od strane svojihvršnjaka u školi, najbolje je obratiti se razredniku, odnosno ravnatelju škole, kojije dužan poduzeti mjere zaštite prava djeteta unutar škole.

Ukoliko u školi neki učitelj/nastavnik krši propisana pravila ponašanja, fizički

Komu se obratiti u sluËaju nasilja izlostavljanja u školi?

kažnjava, vrijeđa ili na bilo koji način diskriminira učenike, može ga se prijavitipedagogu, psihologu, ravnatelju ili inspektoru ministarstva nadležnog zaobrazovanje u Samostalnoj službi za inspekcijske poslove pri navedenomministarstvu te Pravobranitelju za djecu (www.pravobraniteljzadjecu.hr).

Ravnatelj škole obvezan je ispitati slučaj te je, ukoliko je prijava opravdana,



91obrazovanje

dužan pokrenuti disciplinski postupak protiv prekršitelja.

Tjelesne ozljede, prijetnje ili zlostavljanja koja čine zaposlenici škole u obavljanjuslužbe ili pak nepoznate osobe koje se zateknu u školi, kaznena su djela.

U slučaju kad je nad djetetom učinjeno djelo tjelesne ozljede, prijetnje ilizlostavljanja u obavljanju službe, njegov roditelj ili skrbnik ima pravo podnijetikaznenu prijavu općinskom državnom odvjetništvu, što može učiniti i osoba podčijom skrbi je maloljetnik u školi (učitelj, nastavnik, stručni suradnik - pedagog,psiholog te ravnatelj).

U školi također djeluju učiteljska, odnosno nastavnička vijeća, koja premaPravilniku o pedagoškim mjerama mogu učenicima izricati pedagoške mjere(opomena, ukor, strogi ukor, preseljenje u drugu školu, opomena pred isključenjei isključenje iz škole) zbog nemarnog odnosa prema odgojno-obrazovnom radui učenju, kršenja kućnog reda, radne discipline i nekulturnog ili nedoličnogponašanja, te nemarnog odnosa i namjernog oštećivanja ili uništavanja školskeimovine.

Ukoliko nastavnik smatra da mu netko od učenika prijeti, zlostavlja ga ili munanosi tjelesne ozljede, može se obratiti policiji, učiteljskom, tj. nastavničkomvijeću, ravnatelju, roditeljima, ili podnijeti kaznenu prijavu općinskom državnomodvjetništvu.

Mjera isključenja učenika iz škole ne može se izreći učeniku osnovne škole.Predviđena je samo mjera preseljenja u drugu školu. Nasuprot tome, učenikusrednje škole može se izreći mjera isključenja iz škole i to za tekuću nastavnugodinu. Učenik, njegov roditelj ili staratelj imaju pravo žalbe na izrečenu

d šk j N dl k i klj č j č ik i šk l ž l ži i ž lb



92 obrazovanje

pedagošku mjeru. Na odluku o isključenju učenika iz škole može se uložiti žalbu

ministarstvu nadležnom za školstvo (www.mzos.hr).

PROPISI

_ Zakon o osnovnom školstvu, NN br. 69/03, 76/05

_ Zakon o srednjem školstvu, NN br. 69/03, 81/05

_ Zakon o pravobranitelju za djecu, NN br. 96/03



93obrazovanje



94 obitelj i djeca

Obitelj i djecaObitelj je pod osobitom zaštitom države. Prema Ustavu, djecasu dužna brinuti se za stare i nemoćne roditelje. Država se takođerobvezuje da će štititi materinstvo, djecu i mladež te stvaratisocijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima sepromiče ostvarivanje prava na dostojan život.

Pravobranitelj za djecu (www.pravobraniteljzadjecu.hr) štiti, prati i promiče pravai interese djece na temelju Ustava Republike Hrvatske, međunarodnih ugovorai zakona. Pravobranitelj za djecu tijelima javnih vlasti, županijama, gradovima,općinama, te pravnim i fizičkim osobama predlaže poduzimanje mjera za zaštituprava i interesa djece te zahtjeva izvješća o poduzetim mjerama.

Građani mogu Pravobranitelju za djecu podnijeti prijedlog za zaštitu prava i

Komu se obratiti za zaštitu prava djece?



95obitelj i djeca

Građani mogu Pravobranitelju za djecu podnijeti prijedlog za zaštitu prava i

interesa djece, a pravobranitelj ih je dužan obavijestiti o poduzetim aktivnostima.Pravobranitelj će i sam reagirati ukoliko iz bilo kojih izvora dobije saznanja dase krše prava djece.

PROPIS

_ Zakon o pravobranitelju za djecu, NN br. 96/03

Za vrijeme trajanja rodiljnog dopusta, roditelj na dopustu (najčešće majka,premda to pravo može ostvariti i otac) ima pravo na primanje rodiljne naknade.

Zahtjevi za donošenje rješenja o pravu na novčanu naknadu za rodiljni dopustpredaju se u područnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranjenadležnom prema mjestu prebivališta osigurane osobe (www.hzzo-net.hr).

PROPISI


_ Zakon o rodiljnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost inezaposlenih majki, NN br. 24/96, 109/97, 82/01, 30/04

_ Pravilnik o uvjetima i postupku za stjecanje prava na dopust trudnice ili ženekoja doji, NN br. 103/96

Komu se obratiti za ostvarivanjeprava na rodiljne naknade?

Pravo na obvezno mirovinsko osiguranje u prvoj godini života djeteta imavećina nezaposlenih roditelja - svi oni koji nisu zaposleni kao radnici, obrtnici,poljoprivrednici, samostalna djelatnost ili ne koriste produženo osiguranje.

Država će uplaćivati mirovinski staž godinu dana, no roditelj mora sam predatizahtjev u područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (www.mirovinsko hr) prema mjestu stanovanja Zahtjev za jednogodišnjim mirovinskim

Gdje se mogu dobiti informacije o pravunezaposlenih roditelja na mirovinski staž u

prvoj godini djetetovog života?



96 obitelj i djeca

mirovinsko.hr) prema mjestu stanovanja. Zahtjev za jednogodišnjim mirovinskim

stažom može se podnijeti tijekom cijele prve godine života djeteta, sve do prvogrođendana, a pravo na osiguranje počinje teći od dana rođenja djeteta.

Da bi roditelj podnio prijavu HZMO-u, ne mora biti prijavljen u evidencijuHrvatskog zavoda za zapošljavanje, nebitno je i je li ranije bio zaposlen, prima liporodiljnu naknadu i kolika su mjesečna primanja obitelji.

PROPIS

_ Zakon o mirovinskom osiguranju, NN br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01,

147/02, 117/03, 30/04

Žena koja dobije otkaz za vrijeme trudnoće ili rodiljnog dopusta može se obratitidržavnom inspektoratu, sindikatu ili odvjetniku.

Za više informacija o ovoj problematici vidi poglavlje Rad!

Pravo na pomoć za opremu novorođenog djeteta pripada majci, ukoliko jesamostalno osigurana, ili ocu/osiguraniku u slučaju porođaja ženske osobe kojaje zdravstveno osigurana kao član obitelji.

Pravo na pomoć za opremu novorođenog djeteta ostvaruje se:

• za dijete rođeno u roku od 10 mjeseci od dana smrti osiguranika, odnosnoposlije razvoda braka s osiguranikom kome pripada ova pomoć,

Komu se može obratiti žena kojadobije otkaz za vrijeme trudnoÊe

ili rodiljnog dopusta?

Komu se obratiti za dobivanje pomoÊi zaopremu novoroenog djeteta?

• za dijete rođeno izvan braka ako je očinstvo utvrđeno na osnovi priznanja ilisudskog ustanovljenja,

• za usvojeno dijete do 12 mjeseci starosti, ako za to dijete pomoć nije već ranijeisplaćena.

Pomoć za opremu novorođenog djeteta isplaćuje se na temelju izvoda iz maticeđ ih t dl ž d č d H t k d d t



97obitelj i djeca

rođenih, a putem nadležnog područnog ureda Hrvatskog zavoda za zdravstvenoosiguranje, odnosno ispostave kod koje je roditelj zdravstveno osiguran.

PROPIS

_ Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja prava na pomoć za opremu novorođenogdjeteta, NN br. 58/94

Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o visini ukupnog dohotkačlanova kućanstva korisnika.

Dokaze o prihodima ne mora podnijeti podnositelj zahtjeva koji pravo ostvarujeza dijete s utvrđenim težim oštećenjem zdravlja.

Također, pravo na doplatak za djecu pripada podnositelju od dana podnošenjazahtjeva, što znači da zahtjev treba predati što ranije.

Kako bi se ostvarilo pravo na doplatak za djecu potrebno je podnijeti zahtjevmjerodavnoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (www.mirovinsko.hr) prema mjestu prebivališta.

PROPIS

_ Zakon o doplatku za djecu, NN br. 94/01

Komu se obratiti za ostvarivanje pravana djeËji doplatak?

Prava samohranih roditelja uglavnom se odnose na pravo na uzdržavanjeskrbnika i djeteta od strane oca/majke djeteta, pravo na dječji doplatak te pravosamohranog roditelja na naknadu, ukoliko pripada kategoriji socijalno ugroženihosoba.

Za ostvarivanje prava na dječji doplatak građani se obraćaju Hrvatskom zavoduza mirovinsko osiguranje (www.mirovinsko.hr), a za ostala prava područnim

Gdje se mogu dobiti informacijeo pravima samohranih roditelja?



98 obitelj i djeca

g j ( ), p p

centrima za socijalnu skrb.PROPIS

_ Obiteljski zakon, br. NN 116/03, 17/04, 136/04

Svako dijete rastavljenih roditelja do svoje punoljetnosti te nakon napunjenih

18 godina života, ako se redovno školuje, ima pravo na uzdržavanje od straneroditelja. Novčani iznos, kao i obvezu uzdržavanja, određuje općinski sud sobzirom na imovinske prilike roditelja.

Također, bračni drug ima pravo na uzdržavanje od strane drugog bračnog druga uslučaju da nema mogućnosti ispunjavanja minimuma životnih potreba. Centar zasocijalnu skrb utvrđuje ima li osoba mogućnost ispunjavanja minimuma životnihpotreba.

Općinski sudovi odlučuju u sporovima o uzdržavanju, a postoji mogućnost da sestranke sudski ili izvansudski nagode.

PROPISI

_ Obiteljski zakon, NN br. 116/03, 17/04, 136/04

_ Zakon o socijalnoj skrbi, NN br. 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03

Tko je nadležan za rješavanje pitanja u

vezi alimentacije/uzdržavanja?

Osnovne uvjete za posvojenje djeteta imaju osobe od dvadeset jedne do tridesetpet godina starosti te starije od posvojenika najmanje osamnaest godina.

Ako postoje osobito opravdani razlozi, posvojitelji mogu biti stariji od trideset petgodina, ali dobna razlika između posvojitelja i posvojenika ne smije biti veća odčetrdeset pet godina.

Za posvojenje je potreban pristanak obaju ili jedinog roditelja djeteta

Komu se obratiti da bi se posvojilo dijete?



99obitelj i djeca

Za posvojenje je potreban pristanak obaju ili jedinog roditelja djeteta.

U slučajevima kada je roditelj lišen roditeljske skrbi, potpuno lišen poslovnesposobnosti, maloljetan, ili nije sposoban shvatiti značenje posvojenja, zaposvojenje nije potreban njegov pristanak.

Posvojenje se može zasnovati do osamnaeste godine života djeteta.

Ako je dijete navršilo dvanaest godina i sposobno je shvatiti značenje posvojenja,za zasnivanje posvojenja potreban je njegov pristanak.

Postupak za posvojenje provodi po službenoj dužnosti centar za socijalnu skrbmjesta prebivališta ili boravišta djeteta kojemu se posvojitelji obraćaju.

Prije pokretanja postupka za posvojenje, posvojitelji trebaju zatražiti od centraza socijalnu skrb prema mjestu svog prebivališta mišljenje o podobnosti zaposvojenje. Centar za socijalnu skrb izdaje mišljenje u roku od dva mjeseca odzaprimanja zahtjeva.

U postupku posvojenja javnost je isključena.

Centri za socijalnu skrb nalaze se u svakom gradu i općini.

Centri za socijalnu skrb, između ostalog:

• odlučuju o pravima u prvom stupnju iz socijalne skrbi, obiteljsko-pravne ikazneno-pravne zaštite,



100 obitelj i djeca

• izdaju uvjerenja i druge potvrde,

• daju podatke o obiteljskim prilikama te mišljenja i prijedloge u sudskimpostupcima koji se odnose na obiteljskopravnu i kaznenopravnu zaštitu,

• obavljaju nadzor nad udomiteljskim obiteljima,

• potiču, organiziraju i provode aktivnosti sa svrhom sprječavanja i suzbijanjasocijalnih, obiteljskih i osobnih problema,

• potiču i razvijaju samopomoć, dobrosusjedsku pomoć, dobrovoljni rad,dobrotvorne i druge djelatnosti,

• obavljaju poslove savjetovališta za probleme braka i obitelji, odgoja djece,posvojenja,

• sudjeluju u suzbijanju ovisnosti o alkoholu, drogama ili drugim opojnimsredstvima.

PROPISI



Skrbništvo je oblik zaštite maloljetnih osoba bez roditeljske skrbi, punoljetnihosoba koje nisu sposobne brinuti o sebi i osoba koje iz drugih razloga nisu umogućnosti štititi svoja prava i interese.

Štićenici su osobe pod skrbništvom.

Skrbništvo obavljaju centar za socijalnu skrb, skrbnik i poseban skrbnik.

Tko obavlja poslove u vezi skrbništva?



101obitelj i djeca

Centar za socijalnu skrb donosi odluku o stavljanju maloljetne osobe podskrbništvo i imenuje joj skrbnika.

Centar za socijalnu skrb nadležan u poslovima skrbništva određuje se premaprebivalištu, odnosno boravištu osobe koju treba staviti pod skrbništvo, ili jojtreba imenovati posebnog skrbnika.

Nadležni centar za socijalnu skrb (prema prebivalištu, odnosno boravištu osobekoju treba staviti pod skrbništvo) po službenoj dužnosti pokreće postupak zastavljanje osobe pod skrbništvo i imenovanje skrbnika.

PROPISI



Smještaj u udomiteljskoj obitelji je jedan od oblika socijalne skrbi koji seobavlja izvan službenih institucija. Točnije, ukoliko osoba želi postati udomitelj,po završetku programa izobrazbe može skrbiti za starije i nemoćne, za osobes posebnim potrebama i poremećajima u ponašanju, kao i za djecu bezodgovarajuće roditeljske skrbi.

Za udomljavanje djece postoje zakonska ograničenja, pa tako udomitelji ne smijubiti 50 godina stariji od djeteta, svi punoljetni članovi domaćinstva moraju dati

Komu se obratiti kako bi sepostalo udomitelj?

pismeni pristanak za primanje novog člana, a jedna obitelj može udomiti najvišepetero djece.

Budući udomitelji trebaju predati zahtjev nadležnom Centru za socijalnu skrbprema mjestu prebivališta. Nakon toga slijedi razgovor, obilazak potencijalneudomiteljske obitelji te psihološko testiranje. Nakon što stručni tim odluči omogućem prihvaćanju bavljenja udomiteljstvom, udomitelji dobivaju trogodišnju



102 obitelj i djeca

dozvolu za udomiteljstvo.PROPIS


Izvanbračna zajednica je životna zajednica neudanih i neoženjenih osoba.

Ako je prestala izvanbračna zajednica koja je trajala najmanje tri godine, ili kraćeukoliko je u njoj rođeno zajedničko dijete, izvanbračni drug koji nema dovoljnosredstava za život, ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, a nije sposoban za radili se ne može zaposliti, ima pravo na uzdržavanje od svoga izvanbračnog druga.

Pravo na uzdržavanje prestaje ako izvanbračni drug sklopi brak, ako počneostvarivati dovoljno sredstava za život te sudskom odlukom, ako sud utvrdi daizvanbračni drug živi u novoj izvanbračnoj zajednici ili postane nedostojan tog

prava.Zahtjev za uzdržavanje može se podnijeti nadležnom sudu u roku od šest mjeseciod prestanka izvanbračne zajednice.

Izvanbračna zajednica stvara imovinskopravne učinke na koje se na odgovarajućinačin primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o imovinskim odnosima bračnihdrugova.

Tko donosi odluku o opsegu prava

u sluËaju prestanka postojanjaizvanbraËne zajednice?

Troškove nastale trudnoćom i porodom izvanbračnog djeteta podmiruju majka iotac, u skladu sa svojim imovinskim mogućnostima. U slučaju parnice sud će,na zahtjev jednog od roditelja, odrediti udio svakog od njih u podmirivanju tihtroškova.

Sud je nadležan odrediti opseg prava i obveza za članove izvanbračne zajednicekoja je prestala postojati.



103obitelj i djeca

PROPIS


Razvod braka može se zahtijevati tužbom na sudu jednog bračnog druga ilisporazumom oba bračna druga.

Suprug nema pravo na tužbu za razvod braka za vrijeme trudnoće žene ili doknjihovo dijete ne navrši godinu dana života.

Prije razvoda braka centar za socijalnu skrb pokušat će pomiriti supružnike.

Sud će razvesti brak:

• ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni, ili

• ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana, ili

• ako oba bračna druga sporazumno zahtijevaju razvod braka.

Općinski sud određuje tko će voditi postupak posredovanja za ostvarivanjeroditeljske skrbi nad maloljetnom vlastitom ili posvojenom djecom, ili nad onomza koju skrbe nakon njihove punoljetnosti.

PROPIS


Koje institucije su ukljuËene u rješavanjepitanja u vezi razvoda braka?



104 mladi

MladiMladi su pod posebnom zaštitom države, a županije,gradovi i općine se također moraju brinuti o zaštiti mladih.Ustavom Republike Hrvatske mladi imaju pravo na osobituzaštitu na radu.

U Republici Hrvatskoj postoji niz tijela javne uprave koja se u svom djelokrugubave temama mladih i za mlade, a neka važnija tijela su: različita ministarstvazadužena za pojedina pitanja koja se odnose na mlade, njihove probleme iperspektive, zatim saborski Odbor za obitelj, mladež i sport, a pojedine županije,gradovi i općine također osnivaju svoje odbore ili vijeća za mladež.

Nacionalnim programom djelovanja za mlade Republika Hrvatska temeljem

Koje institucije se bave promicanjem izaštitom prava mladih u Hrvatskoj?



105mladi

Ustava iskazuje jasno i dugoročno opredjeljenje u stvaranju socijalnih,obrazovnih, kulturnih, materijalnih, političkih i drugih uvjeta za trajnu dobrobitmladih te njihovo aktivno, potpuno i odgovorno sudjelovanje u društvenojzajednici. Kad se govori o mladima, uglavnom se misli na dobnu skupinu između15 i 24 godine, ali se razdoblje mladosti u mnogim slučajevima produžava svedo u tridesete godine, ponajprije zbog sve dužega trajanja obrazovanja i otežanogzapošljavanja, što priječi ranije postizanje socijalne neovisnosti. Zato se i ovajNacionalni program odnosi ponajprije na djelovanje za dobrobit mladih u dobi

od 15 do 29 godina.

Kako bi mladi organizirano ostvarili svoje ciljeve i interese te provodili slobodnovrijeme, imaju pravo, između ostalog, osnovati klubove mladih te udruge.

Osnovne i srednje škole mogu osnivati učenička društva te učeničke zadruge kaooblik izvannastavne aktivnosti učenika tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog

razdoblja, a srednje škole mogu organizirati i fakultativne programe i aktivnostikroz koje se mladi mogu družiti (sportski, umjetnički, literarni, debatni, dramskii sl. klubovi te natjecanja).

Više o osnivanju udruga vidi poglavlje Ljudska prava!

Kako se mladi mogu samoorganizirati?

• Maloljetnik je osoba koja je u vrijeme počinjenja djela navršila četrnaest, anije navršila osamnaest godina života.

Tko odreuje i kakve mjere za poËinjenjekaznenih djela maloljetnika?



106 mladi

• Mlađi maloljetnik je osoba koja je u vrijeme počinjenja kaznenog djelanavršila četrnaest, a nije navršila šesnaest godina života.

• Stariji maloljetnik je osoba koja je u vrijeme počinjenja kaznenog djelanavršila šesnaest, a nije navršila osamnaest godina života.

• Mlađi punoljetnik je osoba koja je u vrijeme počinjenja djela navršilaosamnaest, a nije navršila dvadeset i jednu godinu života.

Maloljetnicima se za počinjena kaznena djela kao sankcije izriču odgojne mjere,maloljetnički zatvor i sigurnosne mjere.

Mjere izriču sudovi za mladež.

Najveća mjera kazne maloljetničkog zatvora može biti i do deset godina.

Mlađem maloljetniku se izriču odgojne mjere.

Starijem maloljetniku se, uz odgojne mjere, može izreći i kazna maloljetničkogzatvora, u skladu s uvjetima predviđenima Zakonom o sudovima za mladež.

Mlađem punoljetniku sud može izreći odgojnu mjeru posebnih obveza, odgojnumjeru pojačanog nadzora i kaznu maloljetničkog zatvora.

Više informacija o zatvorskim kaznama za maloljetnike može se dobiti kod sudovaza mladež.

PROPIS

_ Zakon o sudovima za mladež, NN br. 111/97, 27/98, 12/02

Osobama mlađima od 18 godina zabranjuje se kupovanje duhanskih proizvoda.

Maloljetnici ne snose nikakve sankcije za kupovinu duhanskih proizvoda, već ćetrgovina i trgovac koji su im prodali duhanske proizvode biti prekršajno kažnjeninovčanom kaznom.

Nadzor nad provođenjem ove zabrane obavljaju gospodarski inspektori Državnoginspektorata (www.inspektorat.hr).

Komu se prijavljuju sluËajevi prodajealkohola i cigareta maloljetnim osobama?



107mladi

Maloljetnicima je zabranjena kupovina alkoholnih pića i drugih pića kojasadržavaju alkohol, a Državni inspektorat je nadležan za nadziranje prodaje takvihpića.

Maloljetnici također ne snose nikakve sankcije za kupovinu alkoholnih pićai drugih pića koja sadržavaju alkohol, već će trgovina i trgovac koji prodajealkoholna pića i druga pića koja sadržavaju alkohol biti prekršajno kažnjeninovčanom kaznom.

U oba slučaja, građani se mogu obratiti gospodarskim inspektorima Državnoginspektorata i prijaviti trgovinu ili ugostiteljski objekt koji prodaje duhanskeproizvode i alkoholna pića osobama mlađima od 18 godina.

PROPISI

_ Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, NN br. 137/04

_ Zakon o dopunama Zakona o trgovini, NN br. 103/03

Informacije o dužnostima tzv. mladih vozača mogu se dobiti u policiji (www.mup.hr), u ministarstvu nadležnom za promet (www.mmtpr.hr), ili u Hrvatskomautoklubu (www.hak.hr).

Više o ovom, vidi poglavlje Promet!

Gdje se može dobiti više informacija odužnostima tzv. mladih vozaËa, odnosno

onih koji su tek položili vozaËki ispit?



108 osobe s invaliditetom

Osobe s

invaliditetomUstavom Republike Hrvatske određeno je da se posebnaskrb treba posvećivati zaštiti invalidnih osoba injihovom uključivanju u društveni život. Slabim,nemoćnim i drugim osobama koje su nesposobne za raddržava osigurava pravo na pomoć za podmirenje osnovnihživotnih potreba.

Ukoliko je osobi smanjena radna sposobnost, ili je nastala neposredna opasnostod nastanka invalidnosti, poslodavac ju je dužan rasporediti na odgovarajućeposlove koji odgovaraju preostaloj radnoj sposobnosti. Ako to iz objektivnograzloga nije u mogućnosti učiniti, poslodavac može uz prethodnu suglasnostzaposleničkog vijeća (ili ako ono ne postoji, uz suglasnost nadležne službezapošljavanja) osobi otkazati ugovor o radu.

Zb tk d ili k d d b i j

Komu se obratiti ukoliko se krše radnaprava osoba s invaliditetom?



109osobe s invalidite tom

Zbog otkaza ugovora o radu ili neke druge povrede prava, osobe imaju pravo nasudsku zaštitu. U slučaju otkaza ugovora o radu, poslodavac je dužan osobi sinvaliditetom isplatiti otpremninu u iznosu od najmanje polovice prosječne plaćei to za svaku godinu rada u njegovom poduzeću.

U protivnome, radnik se može obratiti inspekciji rada pri Državnom inspektoratu(www.inspektorat.hr), ili nekom od sindikata kako bi zaštitio svoja radničkaprava.

PROPIS


Roditelji djeteta s težim smetnjama u razvoju imaju pravo na dopust za njegudjeteta ili pravo da jedan od roditelja radi polovicu radnog vremena, uz pravo nanaknadu plaće na teret sredstava socijalne skrbi.

Ova prava se ostvaruju u centrima za socijalnu skrb, a konačnu odluku donosipovjerenstvo ministarstva nadležnog za socijalnu skrb.

PROPIS


Gdje se ostvaruju prava roditeljadjece s invaliditetom?

Građani imaju pravo na ortopedska pomagala, na popravak pomagala, narezervne dijelove i potrošni materijal, te na izradu pomagala određene kakvoće,pod uvjetima i prema postupcima utvrđenim Pravilnikom o ortopedskim i drugimpomagalima.

Pomagala na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (www.hzzo-net.hr) propisuje ugovorni doktor medicine u ovlaštenoj ustanovi (ortoped, fizijatar,

l i b i lij č ik ) d b j l d j dl ž j t

Komu se obratiti radi ostvarivanja pravana ortopedska pomagala na teret HZZO-a?




urolog, izabrani liječnik...), a odobrenje za pomagalo daje nadležno povjerenstvoHZZO-a (područne uprave ili direkcije) ili kontrolor HZZO-a. Popis ortopedskihtvrtki može se pronaći na stranicama Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida(www.hsuti.hr).

PROPIS

_ Pravilnik o ortopedskim i drugim pomagalima, NN br. 108/96, 155/05

Pravo na njegu u kući ostvaruju osobe koje se zbog zdravstvenog stanja nisuu mogućnosti same brinuti o sebi i čiji prihod za obitelj po članu domaćinstvane prelazi 200% osnovice koju određuje Vlada, odnosno 250% osnovice ako jeriječ o samcu.

Zamolba se podnosi centru za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta.

PROPIS


Komu se obratiti za ostvarenjeprava na njegu u kuÊi?

Osobe s invaliditetom imaju određene povlastice. Opseg povlastica se

mijenja, ali u vrijeme pisanja ove knjižice one su bile sljedeće:

• povlastice u željezničkom i pomorskom putničkom prometu,

• povlastice u gradskom javnom prijevozu, što određuju pojedini gradovi, npr.sukladno Odluci Poglavarstva Grada Zagreba postoje povlastice Zagrebačkogelektričnog tramvaja (ZET-a),

Gdje se mogu dobiti informacije opovlasticama osoba s invaliditetom?




• članske pogodnosti u Hrvatskom autoklubu,

• oslobađanje plaćanja participacije i administrativne pristojbe u zdravstvu (višeo ovoj problematici u poglavlju Zdravstvo)

• oslobađanje plaćanja boravišne pristojbe,

• plaćanje 50% HRT pristojbe,

• pogodnosti pri plaćanju telefonske pretplate.

Više informacija o povlasticama osoba s invaliditetom građani mogu dobiti uuredima za rad, zdravstvo i socijalnu skrb nadležne županije, odnosno GradaZagreba te u udrugama invalida.

PROPISI

_ Zakon o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu, NN br. 97/00,101/00

_ Pravilnik o postupku za ostvarivanje prava na korištenje povlastice u unutarnjemputničkom prometu, NN br. 14/01

_ Zakon o boravišnoj pristojbi, NN br. 35/95, 42/95, 59/99, 60/00


Invalidska mirovina ostvaruje se na temelju trajnog gubitka ili smanjenja radnesposobnosti i navršenog određenog mirovinskog staža (u slučaju invalidnostizbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti pravo na invalidsku mirovinuostvaruje se bez ispunjavanja uvjeta navršenog mirovinskog staža). Visinamirovine ovisi o visini plaće, dužini mirovinskog staža, starosti, vrsti i uzrokuinvalidnosti, a određuje se u 100%-tnom iznosu kod trajnog gubitka sposobnostiza rad, odnosno u 80%-tnom iznosu kod smanjenja sposobnosti za rad.

P i lid k i i i i d d k i lid i

Kako ostvariti pravo nainvalidsku mirovinu?




Pravo na invalidsku mirovinu može se ostvariti od dana nastanka invalidnosti.

Nadležna institucija za ova pitanja je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje(www.mirovinsko.hr), a građani se sa svim pitanjima mogu obratiti najbližojispostavi Zavoda prema mjestu prebivališta.

PROPIS

_ Zakon o mirovinskom osiguranju, NN br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01,

147/02, 117/03, 30/04, 177/04

Osoba s invaliditetom uslijed težeg oštećenja koje je nastupilo prije 18-e godineima pravo ostvariti određeni novčani iznos osobne invalidnine.

Zamolba za ostvarenje ovog prava podnosi se centru za socijalnu skrb premamjestu prebivališta.

PROPIS


Kako ostvariti pravo naosobnu invalidninu?

U vrijeme pisanja ove knjižice uvećani dječji doplatak u iznosu od 820 kunamože ostvariti roditelj djeteta s težim oštećenjem. Doplatak se ostvaruje do krajakalendarske godine u kojoj osoba s težim oštećenjem navršava 27 godina života.No, korisnicima koji su ostvarili doplatak za djecu s težim oštećenjem zdravljaprema propisima iz socijalne skrbi do 1. siječnja 2002. godine to pravo pripadai nakon navršene 27. godine života.

Zamolba za ostvarenje ovog prava podnosi se centru za socijalnu skrb premaj t bi lišt

Kako ostvariti pravo nauveÊani djeËji doplatak?




Zamolba za ostvarenje ovog prava podnosi se centru za socijalnu skrb premamjestu prebivališta.

PROPIS

_ Zakon o doplatku za djecu, NN br. 94/01

Građevine javne i poslovne namjene moraju biti projektirane i izgrađene takoda je osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup. Kazne zanepoštivanje ovih odredbi su više stotina tisuća kuna.

Ukoliko vlasnici građevina javne i poslovne namjene nisu osigurali pristup javnimustanovama, građani se mogu obratiti građevinskoj inspekciji ministarstvazaduženog za graditeljstvo. Građevinska inspekcija ministarstva nalazi se usjedištima i izvan sjedišta županija, odnosno u Gradu Zagrebu.

PROPISI

_ Zakon o gradnji, br. NN 175/03

_ Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom ismanjene pokretljivosti, NN br. 151/05

Tko je nadležan za omoguÊavanjepristupa javnim ustanovama za osobe otežanog kretanja?

Ministarstvo nadležno za obrazovanje dužno je prilagoditi školu u kojoj su upisanadjeca koja se otežano kreću. Inicijativu pokreće ravnatelj škole pri nadležnomministarstvu.

PROPIS

_ Zakon o gradnji, NN br. 175/03

Komu se obratiti kako bi seostvarila pristupaËnost škola djeci

koja se otežano kreÊu?




Za postavljanje zvučnih signalizatora za slijepe osobe na semaforima nadležanje grad ili općina, kao i javno poduzeće koje održava i postavlja prometnusignalizaciju na tom području.

Osobama s invaliditetom priznato je pravo na korištenje autocesta i objekata podnaplatom bez plaćanja cestarine. Ovo pravo ostvaruju putnički automobili osobas tjelesnim oštećenjem od 80 posto ili više, odnosno automobili osoba kod kojihpostoji tjelesno oštećenje koje ima za posljedicu nesposobnost nogu 60% iliviše.

Pravo se ostvaruje u Hrvatskim autocestama uz predočenje medicinskedokumentacije, prometne dozvole i osobne iskaznice. Međutim, one osobe s

invaliditetom koje su stekle ovo pravo moći će ga koristiti do konca 2006.PROPIS

_ Zakon o javnim cestama, NN br. 180/04

Tko je nadležan za postavljanjezvuËnih signalizatora

za slijepe osobe na semaforima?

Kako ostvariti pravo na oslobaanje odplaÊanja cestarina na autoputovima?

Pravo na znak pristupačnosti ima osoba s invaliditetom čiji su donji ekstremitetibitno oštećeni, tako da onemogućavaju normalno kretanje. Oštećenje donjihekstremiteta mora biti najmanje 70 posto. Pravo koje proizlazi iz znakapristupačnosti ne može koristiti osoba koja nije osoba s invaliditetom. Znakpristupačnosti jedinstven je za cijelo područje Republike Hrvatske i mora imatizaštitni kod i broj. Izdaje se na rok od pet godina.

Zahtjev za dobivanje znaka pristupačnosti podnosi se nadležnim tijelimažupanijskim odjelima za promet uz kopiju dokumenta o oštećenju i dvije

Kako ostvariti pravo naznak pristupaËnosti?




Zahtjev za dobivanje znaka pristupačnosti podnosi se nadležnim tijelima- županijskim odjelima za promet, uz kopiju dokumenta o oštećenju i dvijefotografije.

PROPISI

_ Zakon o sigurnosti prometa na cestama, NN br. 105/04

_ Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o znaku pristupačnosti, NN br.66/05



116 branitelji

BraniteljiPrava hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji su pod posebnom zaštitomdržave, a uređuju se posebnim zakonom.

Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, kod kojih je nastao trajni gubitak radnesposobnosti, imaju pravo na ostvarivanje starosne ili invalidske mirovine,a pravo na obiteljsku mirovinu imaju i članovi obitelji smrtno stradalogahrvatskog branitelja iz Domovinskog rata čija je smrt prouzročena ranjavanjem,ozljedom, bolešću, pogoršanjem, odnosno pojavom bolesti zadobivene u obranisuvereniteta Republike Hrvatske.

Osobe u radnom odnosu nemaju pravo na ostvarivanje braniteljskih i drugihmirovina

Kako ostvariti pravo nabraniteljsku mirovinu?



117branitelji

j p j j gmirovina.

Za ostvarivanje prava na starosnu, invalidsku i obiteljsku mirovinu građani semogu obratiti područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje umjestu stanovanja.

PROPISI

_ Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih

obitelji, NN br. 174/04, 92/05_ Zakon o mirovinskom osiguranju, osnovni tekst, NN br. 102/98, 127/00,

59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04

Djeca smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djeca zatočenihili nestalih hrvatskih branitelja imaju pravo na doplatak za djecu u najvišem

iznosu. To znači da se toj djeci doplatak određuje bez utvrđivanja ukupnogmjesečnog dohotka po članu kućanstva.

Kako bi se ostvarilo pravo na doplatak za djecu, potrebno je podnijeti zahtjevHrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (područnoj službi nadležnoj premamjestu prebivališta podnositelja zahtjeva) i priložiti dokaz o statusu djeteta (dijetesmrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja).

Komu se obratiti za ostvarivanje pravana djeËji doplatak djece smrtno stradalihhrvatskih branitelja iz Domovinskog ratate djece zatoËenih ili nestalih hrvatskih

branitelja?

Dodatne informacije mogu se dobiti na telefonu Hrvatskog zavoda za mirovinskoosiguranje 0800/63-63-63 te preko „Call” centra ‡ 01/4891-666, kao i na webstranicama HZMO-a www.mirovinsko.hr.

PROPIS

_ Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovihobitelji, NN br. 174/04, 92/05



118 branitelji

Udruge branitelja osnivaju se kako bi se zaštitila i promicala prava hrvatskihbranitelja iz Domovinskog rata.

Za više informacija o proceduri osnivanja udruga, vidi poglavlje Ljudska prava!

Za ostvarivanje svojih prava te dodatne informacije u vezi prava hrvatskih braniteljaiz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, građani se obraćaju ministarstvunadležnom za prava branitelja (www.mobms.hr) koje pruža savjetodavnu pomoćputem svojih odjela za branitelje pri uredima državne uprave u županijama i uGradu Zagrebu.

Članovi obitelji hrvatskih branitelja imaju prednosti pri zapošljavanju, upisu nafakultet i dobivanju mjesta u đačkim i studentskim domovima.

Državna uprava, sudovi i druge institucije državne vlasti, općine, gradovi ižupanije te javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi,trgovačka društva u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske iliopćina, gradova i županija obvezne su prilikom zapošljavanja službenika i

Kako osnovati udrugu braniteljaiz Domovinskog rata?

VAŽNO!

Komu se obratiti ukoliko se krše pravaËlanova obitelji poginulih i nestalih

hrvatskih branitelja na prednost prizapošljavanju, upisu na fakultet i dobivanjumjesta u aËkim i studentskim domovima?

namještenika dati prednost nezaposlenome, ukoliko ispunjava tražene uvjete iznatječaja, odnosno oglasa i to sljedećim redoslijedom:

• djetetu smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koje nemaoba roditelja,

• hrvatskom vojnom invalidu iz Domovinskog rata,

• članu obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,

• dragovoljcu iz Domovinskog rata



119branitelji

• dragovoljcu iz Domovinskog rata,

• hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata.

Ukoliko su joj povrijeđena prava na prednost pri zapošljavanju u javnimslužbama, osoba se može obratiti Upravnoj inspekciji pri Središnjem državnomuredu za upravu (www.uprava.hr) nakon što je podnesen prigovor sukladno poucio pravnom lijeku iz rješenja o prijamu.

Ako su povrijeđena prava pri upisu na fakultet, osoba se može obratiti ministarstvunadležnom za obrazovanje.

Osobe kojima se uskrati pravo na dobivanje mjesta u đačkim i studentskimdomovima, mogu se obratiti povjerenstvima za žalbu studentskih centara iliučeničkih domova.

Također, članovi obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja mogu potražitizaštitu svojih prava i u ministarstvu nadležnom za branitelje.

PROPIS

_ Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovihobitelji, NN br. 174/04, 92/05



120 nacionalne manjine

Nacionalne manjineU Republici Hrvatskoj jamči se ravnopravnost pripadnicimasvih nacionalnih manjina. Pripadnicima svih nacionalnih manjinajamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodnosluženje svojim jezikom i pismom te kulturna autonomija.

S ciljem unaprjeđivanja, očuvanja i zaštite položaja nacionalnih manjina udruštvu, pripadnici nacionalnih manjina mogu birati svoje predstavnike, na načini pod uvjetima propisanima Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, azbog sudjelovanja u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijećai predstavnika nacionalnih manjina u županijama, gradovima i općinama.

Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina imaju pravo:

• predlagati županijama, gradovima i općinama mjere za unaprjeđivanje položajanacionalnih manjina

Koja je uloga Savjeta, vijeÊai predstavnika nacionalnih manjina?



121nacionalne manjine

nacionalnih manjina,

• isticati kandidate za dužnosti u tijelima državne uprave i županijskim, gradskimte općinskim tijelima,

• biti obaviješteni o svakom pitanju koje se tiče položaja nacionalnih manjina okojem će raspravljati radna tijela županijskih skupština te gradskih ili općinskihvijeća,

• davati mišljenja i prijedloge na programe radijskih i TV postaja na lokalnoj iregionalnoj razini.

Također, osniva se i Savjet za nacionalne manjine, čije članove imenuje VladaRepublike Hrvatske na vrijeme od 4 godine.

Savjet, između ostalog, ima pravo predlagati tijelima državne vlasti da raspravepojedina pitanja od značenja za nacionalnu manjinu, a osobito pitanja u veziprovedbe Ustavnog zakona i posebnih zakona kojima su uređena manjinska prava

i slobode.PROPIS


Pripadnici nacionalnih manjina pored učenja hrvatskog jezika i latiničnog pisma,imaju u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama te u drugimškolskim ustanovama pravo na odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu kojimse služe.

Također, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo koristiti svoje prezime i imena jeziku svoje nacionalne manjine, te da ono bude službeno priznato upisomu matične knjige i druge službene isprave, npr. u osobne iskaznice ili rodnelistove.

Komu se graani, pripadnici nacionalnihmanjina, mogu obratiti radi zaštite svojih

kulturnih i obrazovnih prava?



122 nacionalne manjine

Radi očuvanja, razvoja, promicanja i iskazivanja svog nacionalnog i kulturnogidentiteta, nacionalne manjine mogu osnivati udruge, zaklade i fundacije teustanove za obavljanje djelatnosti javnog priopćavanja, kulturne, izdavačke(nakladničke), muzejske, arhivske, knjižnične i znanstvene djelatnosti koje država,županije, gradovi i općine financiraju u skladu sa svojim mogućnostima.

Pripadnicima nacionalnih manjina jamči se olakšan pristup medijima, a udruge

i institucije nacionalnih manjina mogu izdavati novine, proizvoditi i emitirati TV iradio program namijenjen nacionalnim manjinama.

Hrvatska radiotelevizija je dužna proizvoditi i/ili emitirati emisije namijenjeneinformiranju pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

Tisak, radio i televizija omogućit će udrugama pripadnika nacionalnih manjinai institucijama nacionalnih manjina sudjelovanje u stvaranju programanamijenjenog nacionalnim manjinama.

Uz službenu uporabu znamenja i simbola Republike Hrvatske, nacionalne manjinemogu isticati odgovarajuće znamenje i simbole te obilježavati svoje nacionalnepraznike.

Prije izvođenja himne i/ili svečane pjesme nacionalne manjine, obavezno seizvodi i himna Republike Hrvatske.

Za zaštitu svojih prava pripadnici nacionalnih manjina mogu se obratiti saborskom

Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Savjetu za nacionalnemanjine, vijećima i predstavnicima nacionalnih manjina na razini županija,gradova i općina, pučkom pravobranitelju ili udrugama nacionalnih manjina.

PROPISI


_ Zakon o HRT-u, NN br. 25/03



123nacionalne manjine

Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na ravnopravnu službenu uporabujezika i pisma kojim se služe i to pravo se ostvaruje na području županije,grada i općine ukoliko pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanjetrećinu stanovnika. U ovom slučaju pripadnici nacionalne manjine imaju pravona, primjerice, dvojezične natpise svojih gradova te davanje naziva naseljima,ulicama i trgovima prema imenima osoba i događaja od značaja za povijest ikulturu nacionalne manjine.

Pripadnici nacionalnih manjina mogu dobiti dodatne informacije u Savjetu zanacionalne manjine, u vijećima i kod predstavnika nacionalnih manjina na razinižupanija, gradova i općina te u udrugama nacionalnih manjina.

PROPIS


Na koji naËin pripadnici nacionalnihmanjina ostvaruju pravo na dvojeziËnost?



124 prava potrošaËa

Prava potrošaËaZaštita potrošača odnosi se prvenstveno na zaštituosnovnih prava potrošača pri kupnji proizvoda i usluga,pravo na zaštitu gospodarskih interesa potrošača, pravona zaštitu od opasnosti za život, zdravlje i imovinu,pravo na djelotvornu pravnu zaštitu potrošača, pravo nainformiranje i izobrazbu potrošača, pravo na udruživanjepotrošača sa svrhom zaštite njihovih interesa, pravo na

predstavljanje potrošača i ravnopravno sudjelovanjepredstavnika potrošača u radu tijela koja odlučuju opitanjima od interesa za potrošače.

Sukladno Nacionalnom programu zaštite potrošača, za zaštitu prava potrošačanadležni su: Sabor i Vlada Republike Hrvatske, nadležna ministarstva, Agencijaza zaštitu tržišnog natjecanja (www.crocompet.hr), Agencija za telekomunikacije(www.telekom.hr), Hrvatska energetska regulatorna agencija (www.hera.hr) teDržavni inspektorat (www.inspektorat.hr).

Pored navedenih državnih organa i organizacija, županije, gradovi i općine dužnesu osnovati savjete za zaštitu potrošača, sukladno Zakonu o zaštiti potrošača. Tisu savjeti savjetodavna tijela županijskih, gradskih i općinskih poglavarstava ilivijeća

Komu prijaviti sluËajevekršenja prava potrošaËa?



125prava potrošaËa

vijeća.

Udruge za zaštitu potrošača (npr. Hrvatska udruga za zaštitu potrošača Zagreb -www.huzp.hr, Društvo Potrošač Zagreb - www.potrosac.org, Dalmatinski potrošačSplit ‡ www.potrosac-split.org, Društvo Potrošač Osijek i druge), promotori suprava potrošača.

Važnu ulogu ima i Nacionalno vijeće za zaštitu potrošača (imenuje ga Vlada

Republike Hrvatske), koje čine predstavnici nadležnih tijela državne uprave,Saveza udruga za zaštitu potrošača, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskeudruge poslodavaca, Hrvatske obrtničke komore te ugledni stručnjaci s područjazaštite potrošača. Vijeće za zaštitu potrošača je savjetodavno tijelo. Ono ministrudaje mišljenje o prijedlogu Nacionalnog programa zaštite potrošača, temeljnogdokumenta kojim se uređuje politika zaštite potrošača za određeno razdoblje uRepublici Hrvatskoj.

PROPIS

_ Zakon o zaštiti potrošača, NN br. 96/03

Trgovac koji pruža javnu uslugu (prodaja električne energije, plina, toplinskeenergije, javnih telekomunikacijskih usluga, poštanskih usluga, usluga prijevozaputnika u javnom gradskom i prigradskom prometu, opskrba pitkom vodom iodvodnja otpadnih voda te održavanje čistoće), dužan je osnovati povjerenstvoza reklamacije potrošača u kojem trebaju biti zastupljeni predstavnici udrugaza zaštitu potrošača. Povjerenstvo je dužno pisano odgovoriti potrošačima naprimljene reklamacije.

PROPIS

Postoje li povjerenstva za zaštitupotrošaËa u trgovaËkim poduzeÊima?



126 prava potrošaËa

_ Zakon o zaštiti potrošača, NN br. 96/03

Ugostitelji su dužni svojim gostima osigurati korištenje sanitarnog čvora.

Međutim, niti jednim važećim propisom nije regulirano smije li se ili ne, gostimanaplatiti uslugu korištenja sanitarnog čvora u ugostiteljskim objektima.

Za više informacija o ovome pitanju građani se mogu obratiti Odsjeku za nadzoru području ugostiteljstva i turizma pri Državnom inspektoratu (www.inspektorat.hr)koji djeluje kroz pet područnih jedinica sa sjedištima u Rijeci, Splitu, Osijeku,Varaždinu i Zagrebu.

PROPISI

_ Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, NN br. 49/03 ‡ pročišćeni tekst_ Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih

objekata, NN br. 57/95

Imaju li ugostitelji pravo naplatiti uslugukorištenja sanitarnog Ëvora svojim

gostima i tko je nadležan za sliËna pitanja?

Račun za obavljenu uslugu ili kupljenu robu predstavlja ugovor između trgovca ikupca temeljem kojeg potrošač može ostvariti zaštitu u vezi s kvalitetom, cijenomi jamstvom. “Ugovaranjem na crno” potrošač sebe dovodi u situaciju u kojoj nemože ostvariti pravo na zaštitu.

Potrošači koji dođu u situaciju da im se zbog neplaćanja drugih potrošača isključeinfrastrukturni priključci, mogu zaštititi svoje ustavno pravo pokretanjem sudskog

postupka, odnosno zatražiti uspostavljanje privremene mjere, a da se potraživanjeostvari putem ovrhe onih potrošača koji svoju obvezu ne podmiruju.



127prava potrošaËa

Kad osoba kupuje proizvode putem kućnih prezentacija, ima pravo odustati odkupnje bez obrazlaganja razloga odustajanja, ukoliko je odustajanje upućenopismeno u roku od 8 dana od zaključivanja ugovora.

Potrošač ima pravo tražiti zamjenu proizvoda, smanjenje cijene ili povrat novca,ako roba koju je kupio ima grešku ili prikrivenu grešku.

Ambalaža u obliku vrećica i torbi koje imaju logotip i/ili naziv proizvođača ili

trgovca smatra se promidžbenim sredstvom. Takvu ambalažu trgovac ne smijenaplatiti.

Zabranjeno je ostavljanje oglasnih poruka i materijala na kućnim vratima iulaznim vratima stana potrošača, kao i u poštanskim sandučićima, ukoliko jetakva zabrana na njima jasno napisana.

Proizvod na rasprodaji mora biti jasno, vidljivo i čitljivo označen cijenom prije icijenom nakon sniženja.

Proizvod koji je na rasprodaji jer mu istječe rok uporabe, mora dodatno imatijasno, vidljivo i čitljivo istaknut najmanji ili krajnji rok uporabe.

Prava potrošača koja proizlaze iz Zakona o zaštiti potrošača i drugih zakona ipodzakonskih propisa potrošač može ostvariti putem nositelja zaštite potrošača,posebno Državnog inspektorata, te putem savjetovališta nevladinih udruga zazaštitu potrošača.



128 poduzetništvo

PoduzetništvoTemelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske poduzetnička su i tržišna sloboda, a država osigurava svimpoduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Zabranjena jezlouporaba monopolnog položaja određenog zakonom.

Tvrtka (trgovačko društvo)

Građani najčešće osnivaju dionička društva i društva s ograničenomodgovornošću.

• Dioničko društvo ‡ d.d. je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari)sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice. Dioničarine odgovaraju za obveze društva.

• Društvo s ograničenom odgovornošću ‡ d.o.o. je trgovačko društvo u kojejedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju

Kako otvoriti tvrtku(trgovaËko društvo) ili obrt?



129poduzetništvo

u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Temeljni ulozi ne morajubiti jednaki. Članovi društva ne odgovaraju vlastitom imovinom za obvezedruštva.

Građanin koji planira osnovati neko od trgovačkih društava može se obratiti servisuVlade Republike Hrvatske pod nazivom Hitro (www.hitro.hr), gdje će dobiti sveupute za osnivanje poduzeća. Otvaranja ispostava usluge Hitro planiraju se širomHrvatske u poslovnicama financijske agencije - FINA-e, odnosno bivšeg Zavodaza platni promet (www.fina.hr).

Do tada građanima izvan mjesta gdje još nisu otvoreni Hitro uredi preporučujemoda se za sva pitanja u vezi osnivanja trgovačkog društva obrate nadležnom uredudržavne uprave u svojoj županiji.

ObrtZa obavljanje slobodnih, vezanih i povlaštenih obrta obrtnik mora imati obrtnicu‡ dokument kojim se odobrava rad obrta, a za povlaštene obrte, obrtnik moraimati i dokument povlasticu.

Za izdavanje obrtnice nadležan je županijski ured za obrt na čijem će područjubiti sjedište obrta, odnosno ured Grada Zagreba nadležan za poslove obrta.

Povlasticu izdaje nadležno ministarstvo, ovisno o vrsti obrta.

Nadležni županijski ured za obrt, odnosno ured nadležan za poslove obrta GradaZagreba, obvezan je izdati obrtnicu, tj. odobriti rad obrta, ili rješenje kojimse odbija izdavanje obrtnice, najkasnije u roku od 15 dana od dana urednopodnesenog zahtjeva za izdavanje obrtnice.

Nakon dobivenog odobrenja, obrt se upisuje u obrtni registar koji vodi nadležni

županijski ured u županiji, odnosno ured Grada Zagreba nadležan za posloveobrta. Obrtni registar je javan, a može se vidjeti na web stranici http://sor.mingorp hr



130 poduzetništvo

mingorp.hr.

Upute za osnivanje obrta mogu se dobiti u županijskim uredima Hrvatskeobrtničke komore (www.hok.hr).

PROPISI

_ Zakon o trgovačkim društvima, NN br. 111/93, 34/99, 52/00, 118/03

_ Zakon o obrtu, NN br. 49/03

Zadruga je dobrovoljno udruženje koje omogućuje svojim članovima lakšuprodaju njihovih proizvoda, odnosno usluga.

Više o zadrugama i njihovu osnivanju vidi u poglavlju Poljoprivreda i ribarstvo!

Ukoliko se osoba namjerava baviti poduzetništvom, a nema dovoljno sredstava,može za pokretanje svoje djelatnosti zatražiti različite vrste poticaja od države,županija, gradova i općina te od banaka.

Što je zadruga?

Gdje se mogu dobiti informacije opoticajima za poduzetniËku djelatnost?

Ovisno o vrsti djelatnosti kojom se namjerava baviti, osoba se obraća nadležnomministarstvu kako bi se informirala o mogućnostima povoljnih kreditiranja ilidrugih poticaja za pokretanje djelatnosti. Informacije o poticajima mogu setakođer dobiti u odjelima za gospodarstvo županija, gradova i općina, centrima zapoduzetništvo te poduzetničkim inkubatorima. Poticaje za razvoj neke djelatnostipruža i državna investicijska banka HBOR ‡ Hrvatska banka za obnovu i razvoj(www.hbor.hr).



131poduzetništvo

Zakup je ugovor kojim jedna strana daje drugoj strani neku stvar na određenovrijeme i uz određenu naknadu.

Koncesija je pravo gospodarskoga korištenja prirodnih bogatstava te drugihdobara za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku.

Zakup i koncesija za zemljišta u vlasništvu države mogu se dobiti putem javnognatječaja ili na temelju provedenog javnoga prikupljanja ponuda, koje za svevrste zemljišta u vlasništvu države provodi Vlada Republike Hrvatske.

Zemljišta u vlasništvu županija, gradova i općina također se na javnim natječajimakoje objavljuju županije, gradovi i općine daju u zakup i koncesiju.

Vlada Republike Hrvatske te županije, gradovi i općine dužni su raspisati javnenatječaje ili provesti javna prikupljanja ponuda objavom u Narodnim novinama(www.nn.hr).

PROPISI

_ Zakon o poljoprivrednom zemljištu, NN br. 66/01

_ Zakon o koncesijama, NN br. 18/90, 89/92

Tko odobrava zakup i koncesiju zemljišta?

Koncesija na pomorsko dobro i morske luke može se dobiti na rok od 5 do 99godina.

Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o koncesiji za gradnju na pomorskomdobru građevina i drugih objekata infrastrukture (ceste, pruge, vodovodna,kanalizacijska, energetska, telefonska mreža i sl.) te objekata za potrebe obranei unutarnjih poslova.

Koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra (vađenje soli, uzgojribe…), te za korištenje ili gradnju građevina od važnosti za županiju dodjeljuježupanijsko poglavarstvo na rok do najviše 20 godina, a prethodni postupak

Tko odobrava koncesije napomorsko dobro?



132 poduzetništvo

županijsko poglavarstvo na rok do najviše 20 godina, a prethodni postupakprovodi nadležno upravno tijelo u županiji.

PROPIS

_ Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, NN br. 158/03



133poduzetništvo



134 poljoprivreda i ribarstvo

Poljoprivredai ribarstvoDržava posebnu pažnju poklanja čuvanjuprirodnih resursa i promicanju održive,posebno ekološke poljoprivrede te očuvanjui napretku seoskih područja i ruralnih

vrijednosti.

Savjeti u vezi poljoprivrede i ribarstva mogu se dobiti u javnim i privatnimpoljoprivrednim savjetodavnim službama.

Javnu poljoprivrednu-savjetodavnu službu obavlja Hrvatski zavod zapoljoprivrednu savjetodavnu službu (www.hzpss.hr).

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu ima 21 podružnicu širomHrvatske i 94 područna ureda.

Temeljna zadaća poljoprivredno-savjetodavne službe jest tehnološko-tehničkounapređenje seljačkih gospodarstava ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstavaradi povećanja dobiti od poljoprivredne djelatnosti

Gdje se mogu dobiti savjeti o poljoprivredi i ribarstvu?



135poljoprivreda i ribarstvo

radi povećanja dobiti od poljoprivredne djelatnosti.

Privatnu poljoprivredno-savjetodavnu službu mogu obavljati fizičke i pravneosobe. Podaci o osobama koje obavljaju privatnu poljoprivredno-savjetodavnuslužbu mogu se dobiti u ministarstvu nadležnom za poljoprivredu (www.mps.hr).

PROPIS

_ Zakon o poljoprivredi, NN br. 66/01

Poljoprivredna i ribarska proizvodnja su proizvodnje od interesa za RepublikuHrvatsku. Da bi poticala i zaštitila poljoprivrednu i ribarsku proizvodnju, državaproizvođačima daje novčane poticaje.

Novčani poticaji za poljoprivrednu i ribarsku proizvodnju često se mijenjaju.Detaljnije informacije o poticajima u poljoprivredi i ribarstvu, kao i o poticajimaza eko proizvodnju mogu se saznati u ministarstvu nadležnom za poljoprivredu(www.mps.hr) ili u županijskim uredima državne uprave.

Gdje se mogu dobiti informacije opoticajima u poljoprivredi i ribarstvu?

Zadruga je dobrovoljno udruženje koje omogućuje svojim članovima lakšuprodaju njihovih proizvoda, odnosno usluga.

Za osnivanje zadruge potrebne su najmanje tri poslovno sposobne fizičkeosobe.

Zadrugar ulaže u zadrugu članski ulog koji može biti u novcu, stvarima i pravimaizraženim u kunskoj protuvrijednosti. Zadruga svojstvo pravne osobe stječe

upisom u sudski registar te se građani prilikom njena osnivanja trebaju obratititrgovačkom sudu.

Kad su osobe zaključile ugovor o osnivanju zadruge i unosa članskih uloga

Kako osnovati zadrugu?



136 poljoprivreda i ribarstvo

Kad su osobe zaključile ugovor o osnivanju zadruge i unosa članskih uloga,saziva se osnivačka skupština zadruge, i to najkasnije u roku od tri mjeseca.

Institucija kojoj se građani mogu obratiti u vezi pitanja o zadrugama je Hrvatskisavez zadruga sa sjedištem u Zagrebu (www.zadruge.hr).

Hrvatski savez zadruga je stručno-poslovna organizacija zadruga i zadružnih

saveza osnovana radi promicanja, usklađivanja i zastupanja interesa zadrugara,zadruga i zadružnih saveza.

PROPISI

_ Zakon o zadrugama, NN br. 36/95

_ Zakon o izmjeni Zakona o zadrugama, NN br. 67/01

_ Pravilnik o evidenciji zadruga i zadružnih saveza, NN br. 88/02

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ‡ županije, gradovi i općinesu nadležne za pomoć i nadoknadu štete nastale posljedicom nevremena. Županijamože proglasiti stanje elementarne nepogode za pojedini grad ili općinu kadžupanijsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda procijenida se na području tog grada tj. općine dogodila elementarna nepogoda.

Za više informacija o nadoknadi štete od nevremena na poljoprivrednim usjevima

vidi poglavlje Komunalije!

Komu se obratiti za nadoknadušteta od nevremena?



137poljoprivreda i ribarstvo



138 porezi

PoreziPrema Ustavu Republike Hrvatske svi građanidužni su plaćati porez te sudjelovati u podmirenjujavnih troškova u skladu sa svojim gospodarskimmogućnostima.

Država, županije, gradovi i općine izrađuju svoje proračune, tj. godišnje planoveprihoda i rashoda, čime određuju koliko će novčanih sredstava i na koji način bitiprikupljeno u jednoj godini, odnosno koliko će novčanih sredstava biti utrošenotijekom godine i za koje namjene. Prihodi proračuna uglavnom dolaze od naplateporeza.

Vlada Republike Hrvatske sastavlja Državni proračun i predlaže ga Hrvatskomsaboru. Državni proračun mora odobriti Hrvatski sabor i donosi se u prosincu.

Županijska, gradska i općinska poglavarstva predlažu proračune županija, gradovai općina, a donose ih županijske skupštine i gradska, odnosno općinska vijeća.

Tko donosi državni proraËun i proraËunežupanija, gradova i opÊina?



139porezi

Proračun služi i za kontrolu prikupljanja i trošenja javnog novca.

U kontroli proračunskog novca nezaobilazna je uloga građana - poreznih obveznika,što, naravno, ovisi o stupnju njihove opće informiranosti te mogućnostima kojesu im date u smislu informiranja o samom proračunu.

Država, županije, gradovi i općine dužni su kroz različite medije (TV, radio,brošure, web stranice…) informirati građane o trošenju proračunskih sredstavai planu proračuna.

Građani mogu preko saborskih zastupnika te županijskih, gradskih i općinskihvijećnika, mjesnih odbora, različitih inicijativa i sl. utjecati na donošenje državnog,županijskog, gradskog i općinskog proračuna. Primjerice, ukoliko građani izradeprojekt za koji je nadležna županija, mogu se obratiti županijskim vijećnicimai preko njih zagovarati da županija (su)financira projekt. Isto tako, mogu se

obratiti saborskim zastupnicima koji su izabrani u njihovim izbornim jedinicama.Zastupnici mogu zastupati interese građana u formi upućivanja amandmana naprijedlog državnog proračuna. Građani se mogu samoorganizirati te na taj načinzastupati specifične interese za koje misle da u određenoj mjeri trebaju bitizastupljeni u državnom, županijskom, gradskom i općinskom proračunu, kao štosu: ulaganje u obrazovanje, zaštitu okoliša, socijalnu skrb, itd.

PROPISI


_ Državni proračun Republike Hrvatske za 2006. godinu, NN br. 148/05

_ Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2006. godinu,NN br. 148/05

DRŽAVNI POREZIKoje vrste poreza postoje



140 porezi

DRŽAVNI POREZI

1. Porez na dodanu vrijednost (PDV)

PDV se plaća na isporuke i uvoz dobara (proizvoda, roba, novoizgrađenihgrađevina, opreme i sl.) i usluga obavljenih u Hrvatskoj. Krajnji korisnik dobarai usluga plaća PDV.

2. Carine (porez na međunarodnu trgovinu)

3. Koncesije (porez na eksploatiranje resursa)

4. Posebni porezi ‡ poznatiji kao trošarine (plaćaju ih proizvođači ili uvoznici):

• Poseban porez na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila izrakoplove ‡ plaća ga krajnji korisnik,

• Poseban porez na naftne derivate,

• Poseban porez na alkohol,

• Poseban porez na pivo,

• Poseban porez na bezalkoholna pića,

• Poseban porez na duhan i duhanske proizvode,

Koje vrste poreza postojeu Republici Hrvatskoj?

• Poseban porez na kavu,

• Poseban porez na luksuzne proizvode,

• Porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kaskoosiguranja cestovnih vozila ‡ plaćaju ga društva koja sklapaju ugovore opremijama osiguranja.

ZAJEDNIČKI POREZI koji dijelom pripadaju državnom, a dijelom proračunimažupanija, gradova i općina su:



141porezi

1. Porez na dobit,

2. Porez na dohodak ‡ plaća ga svaka osoba koja ostvaruje dohodak,

3. Porez na promet nekretnina ‡ plaća ga osoba koja kupoprodajom, zamjenom,nasljeđivanjem, darovanjem i sl. stječe nekretninu.

ŽUPANIJSKI POREZI

1. Porez na nasljedstva i darove ‡ plaća ga osoba koja naslijedi imovinu,

2. Porez na cestovna motorna vozila - plaća ga vlasnik vozila,

3. Porez na plovila ‡ plaća ga vlasnik plovila,

4. Porez na automate za zabavne igre ‡ plaća ga osoba koja stavlja u uporabu

aparate u ugostiteljskim, zabavnim i sl. objektima.

GRADSKI ILI OPĆINSKI POREZI

Gradovi i općine mogu, ali i ne moraju, propisati plaćanje sljedećih poreza:

1. Prirez porezu na dohodak ‡ plaća ga osoba koja ima prebivalište na području

grada ili općine,

2. Porez na potrošnju ‡ plaća ga osoba koja pruža ugostiteljske usluge,

3. Porez na kuće za odmor ‡ plaća ga vlasnik kuće,

4. Porez na tvrtku ili naziv ‡ plaća ga osoba koja je obveznik poreza na dobit iliporeza na dohodak i registrirana za obavljanje djelatnosti,

5. Porez na korištenje javnih površina ‡ plaća ga osoba koja koristi javnupovršinu,

6. Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište ‡ plaća ga vlasnikili k lj i d ljišt k lik di d b đ j



142 porezi

ili zakupac poljoprivrednog zemljišta, ukoliko godinu dana ne obrađujezemljište,

7. Porez na nekorištene poduzetničke nekretnine ‡ plaća ga vlasnik,

8. Porez na neizgrađeno građevno zemljište ‡ plaća ga vlasnik.

NAKNADE ZA PRIREÐIVANJE IGARA NA SREĆU

1. Naknade za prigodno jednokratno priređivanje lutrijskih igara,

2. Naknade za priređivanje igara na sreću ‡ igre u casinima, kladioničke igre iigre na automatima.

PROPISI

_ Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99,54/00, 73/00, 48/04, 82/04, 90/05

_ Opći porezni zakon, NN br.127/00, 86/01, 150/02

_ Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost, NN br. 60/96, 113/97, 7/99, 112/99,119/99, 44/00, 63/00, 80/00, 109/00, 54/01, 58/03, 198/03, 55/04, 77/04,153/05

_ Zakon o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila,plovila i zrakoplove, NN br. 136/02 ‡ pročišćeni tekst, 44/03 ‡ ispravakpročišćenog teksta, 95/04

_ Zakon o posebnom porezu na naftne derivate, NN br. 136/02 ‡ pročišćenitekst, 123/03

_ Pravilnik o primjeni Zakona o posebnom porezu na naftne derivate što seodnosi na eurodizel ‡ dizelsko gorivo obojeno plavom bojom, NN br. 179/03

_ Zakon o posebnom porezu na alkohol, NN br. 136/02 ‡ pročišćeni tekst

Zakon o posebnom porezu na pivo, NN br. 136/02 ‡ pročišćeni tekst



143porezi

_ p p p , p

_ Zakon o posebnom porezu na bezalkoholna pića, NN br. 136/02 ‡ pročišćeni tekst

_ Zakon o posebnom porezu na duhanske proizvode, NN br. 136/02 ‡ pročišćenitekst, 95/04

_ Zakon o posebnom porezu na kavu, NN br. 87/05_ Zakon o posebnom porezu na luksuzne proizvode, NN br. 136/02 ‡ pročišćeni

tekst

_ Zakon o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premijekasko osiguranja cestovnih vozila, NN br. 150/02

_ Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, NNbr. 117/93, 33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03

_ Zakon o porezu na dohodak, NN br. 127/00, 150/02, 163/03, 30/04, 177/04

_ Pravilnik o porezu na dohodak, NN br. 140/03, 188/03, 198/03, 95/05

_ Zakon o porezu na dobit, NN br. 177/04, 90/05

_ Pravilnik o porezu na dobit, NN br. 95/05

_ Odluke gradova/općina o gradskim/općinskim porezima

Nadležna državna institucija za primjenu poreznih propisa je Porezna uprava(www.porezna-uprava.hr), koja se nalazi u sastavu Ministarstva financija (www.mfin.hr). Temeljna zadaća Porezne uprave je prikupljanje poreza, doprinosa iostalih davanja u svrhu punjenja državnog proračuna. Porezna uprava sastoji seod Središnjeg ureda, područnih ureda (u svakom središtu županije) te ispostavapodručnih ureda (u gradovima i nekim općinama).

Ako građani ili pravne osobe podnesu pritužbu, smatrajući da su im nezakonitimpostupanjem službenika ili namještenika Porezne uprave povrijeđena prava,čelnik ureda Porezne uprave koja je zaprimila pritužbu, dužan je predstavku

Komu se obratiti za pitanja u vezi poreza?



144 porezi

p j j p p j pdostaviti nadležnom uredu porezne uprave u roku od tri dana od dana primitka.

Nadležni ured (npr. Samostalni odjel za unutarnji nadzor u središnjem ureduPorezne uprave) obvezan je provesti postupak provjere navoda iz pritužbe i natemelju utvrđenoga činjeničnog stanja poduzeti propisane mjere (primjerice

izricanje ukora zaposleniku), te o utvrđenim činjenicama i poduzetim mjeramaizvijestiti ministra nadležnog za financije, ravnatelja Porezne uprave te građane ilipravne osobe koje su podnijele pritužbu, u roku od 60 dana od dana primitka.

Za ostale predstavke u vezi financijskog poslovanja tijela državne uprave,

građani se mogu obratiti:

• Upravi za unutarnji nadzor ministarstva financija,

• Državnom uredu za reviziju (www.revizija.hr),

• Uredu za pranje novca,

• Državnom odvjetništvu i USKOK-u.

Osobe koje su ostvarile primanja od najmanje dva poslodavca, obavezno morajupodnijeti poreznu prijavu na dohodak.

Također, osobe koje smatraju da su uplatile manje poreza od potrebnog, dužnesu podnijeti poreznu prijavu na dohodak.

Ostali građani koji smatraju da su uplatili više poreza od potrebnog, mogupodnijeti prijavu svojoj poreznoj upravi radi povrata poreza. Bez podnošenjaporezne prijave nije moguće dobiti povrat poreza.

Prijava poreza na dohodak za prethodnu kalendarsku godinu podnosi se ispostaviporezne uprave prema mjestu prebivališta do kraja veljače. Prijava se podnosi napropisanom obrascu kojeg se može pronaći u trgovinama Narodnih novina ili na

Komu se podnosi porezna prijava nadohodak i kako ostvariti pravo

na povrat poreza?



145porezi

propisanom obrascu kojeg se može pronaći u trgovinama Narodnih novina ili naweb stranicama porezne uprave: www.porezna-uprava.hr.

Tko ne mora podnijeti poreznu prijavu?

Ako su porezi, prirezi i doprinosi uredno plaćeni, poreznu prijavu ne moraju podnijeti:• zaposlenici kod samo jednog poslodavca,

• umirovljenici,

• zaposlenici koji ne rade dulje od 10 dana (80 sati) mjesečno i za plaću dosvote određene zakonom,

• članovi predstavničkih i izvršnih tijela,

• obveznici koji podliježu paušalnom oporezivanju,

• umjetnici iz inozemstva,• obveznici koji su ostvarili autorski honorar od druge samostalne djelatnosti,

dohodak od iznajmljivanja nekretnine, soba ili apartmana putnicima i turistimate dohodak od imovinskih prava, kapitala, ili osiguranja.

Ipak, dobro je provjeriti u poreznoj upravi tko ne mora podnijeti poreznu prijavujer se propisi povremeno mijenjaju.

Porezne olakšice su izdaci koji su priznati kao trošak i koji smanjuju poreznuosnovicu. Ukoliko osoba ima uvjete za porezne olakšice, može dobiti ili povratporeza, ili platiti manje poreza.

Uvjeti za ostvarivanje poreznih olakšica podliježu čestim promjenama stogase građani trebaju na vrijeme informirati imaju li pravo iskoristiti neku poreznuolakšicu! Sve informacije građani mogu dobiti u najbližoj ispostavi porezneuprave, na web stranicama porezne uprave (www.porezna-uprava.hr) ili na

besplatnom broju telefona 0800/66-99-33.

Gdje se mogu dobiti informacije oporeznim olakšicama?



146 porezi

Porezni obveznici koji ne plate porez podliježu kaznama određenima poreznimzakonima koje iznose i do više stotina tisuća kuna.

Građani mogu prijaviti utaju poreza u najbližoj ispostavi porezne uprave ili na

besplatan broj telefona 0800/1001.

Komu se može prijaviti utaja poreza?



147porezi



148 carine

CarineCarinska služba u Republici Hrvatskoj obavlja carinski nadzornad stranom robom te obračunava i naplaćuje trošarinu narobu koja se uvozi ili izvozi. Također, carinska služba obavljakontrolu uvoza, izvoza ili provoza robe koja bi mogla, izmeđuostalog, utjecati na sigurnost, zdravlje i život ljudi.



(navedene odrednice mogle bi se također promijeniti).

Zbog česte promjene carinskog režima, o tome kako je regulirano plaćanje carinetrebalo bi se više informirati na web stranicama Carinske uprave (www.carina.hr),ili u carinarnicama i carinskim ispostavama širom Hrvatske.

PROPISI

_ Zakon o carinskoj tarifi, NN br. 61/00, 117/00

_ Uredba o carinskoj tarifi za 2006. godinu, NN br. 145/05, 11/06



150 carine

Prilikom prelaska državne granice cariniku je potrebno prijaviti unošenje,odnosno iznošenje gotovine u kunama te strane gotovine i čekova u vrijednosti većoj od one propisane zakonom (trenutno je to do 40.000 kuna).

Ukoliko osoba nema prebivalište u Hrvatskoj, u putničkom prometu s inozemstvommože iz/u Hrvatsku iznositi/unositi gotovinu do svote 15.000 kuna, a više od togasamo uz prethodno odobrenje Hrvatske narodne banke.

Više informacija o ovome može se dobiti u Hrvatskoj narodnoj banci (www.hnb.hr).

Gdje se može saznati koliko se gotovinesmije prenijeti preko granice?

Kazne

Kazne za carinske prekršaje kreću se u širokom rasponu od 400 kuna za manjeprekršaje fizičkih osoba, do 2 milijuna kuna za znatnije povrede carinskihpropisa.

Napominjemo da bi se navedene kazne mogle promijeniti.

PROPISI

Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci NN br 36/01



151carine

_ Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci, NN br. 36/01

_ Zakon o sprječavanju pranja novca, NN br. 69/97, 106/97, 67/01, 114/01,117/03, 142/03

Promet



152 promet

PrometDržavna tijela te gradovi i općine, pravne i fizičke osobe te sudioniciu prometu prema zakonskim odredbama u Hrvatskoj (Zakon osigurnosti u prometu) dužni su voditi računa o sigurnosti, razvijati

solidarnost, humane i etičke odnose među sudionicima u prometu,štititi zdravlje i život drugih osoba, a osobito djece, invalida, starih inemoćnih osoba te brinuti o zaštiti životnog okoliša.

Vozačka dozvola oduzima se zbog kršenja prometnih pravila, odnosno zbog

vožnje:

• u naselju preko 50 km/h više od dopuštene brzine,

• u naselju dvostruko više od dopuštene brzine i više od 100 km/h,

• izvan naselja preko 50 km/h više od dopuštene brzine,

• na autocesti: tzv. slalom vožnja,

• pod utjecajem opojnih droga,

• pod utjecajem alkohola u količini iznad 0,5 do 1,50 g/kg, ili miligrama u litriizdahnutog zraka,

U kojim se sluËajevimaoduzima vozaËka dozvola?



153promet

g

• pod utjecajem alkohola u količini iznad 1,50 g/kg, odnosno miligrama u litriizdahnutog zraka.

Također, vozačka dozvola se oduzima ako vozač:

• odbije ispitivanje ili liječnički pregled, odnosno uzimanje uzorka krvi/urina,

• zaobilazi ili prolazi pored vozila koje propušta pješake na pješačkomprijelazu,

• bježi s mjesta prometne nesreće,

• ne ostavi podatke nakon prometne nesreće,

• vozi umoran ili pod lijekovima na kojima je označeno da se ne smijuupotrebljavati niti prije, niti za vrijeme vožnje.

U slučaju kršenja navedenih odredbi, policija ima pravo vozaču oduzeti vozačkudozvolu. Vozač može u roku od osam dana uložiti prigovor prekršajnom sudu

putem policijske uprave, odnosno policijske postaje, čija je ovlaštena službenaosoba oduzela vozačku dozvolu i koja je prigovor dužna u roku od 24 sata odzaprimanja dostaviti prekršajnom sudu.

PROPIS


Negativni kazneni bodovi u prometu oblik su kazne zbog nepoštivanja prometnihpravila, a mogu se dobiti zbog prebrze vožnje, vožnje pod utjecajem alkohola,nepropuštanja pješaka na pješačkom prijelazu ili neostavljanja svojih podataka

Gdje se mogu dobiti informacije onegativnim kaznenim bodovima

t ?



154 promet

nepropuštanja pješaka na pješačkom prijelazu, ili neostavljanja svojih podatakanakon prometne nesreće.

Funkcija negativnih kaznenih bodova je sankcioniranje vozača koji ugrožavajusigurnost u prometu, pa kada vozač prikupi određeni broj bodova, može ostati

bez vozačke dozvole ili mora ponovo polagati vozački ispit.Evidenciju negativnih kaznenih bodova vodi ministarstvo nadležno za pravosuđe(www.pravosudje.hr). Podaci iz te evidencije ne izdaju se građanima negoisključivo mjerodavnim tijelima za vođenje nekog postupka.

Više informacija o negativnim kaznenim bodovima građani mogu dobiti u policiji,Hrvatskom autoklubu (www.hak.hr), ili u ministarstvu nadležnom za promet(www.mmtpr.hr).

PROPISI


_ Pravilnik o prekršajnoj evidenciji, NN br. 144/03

u prometu?

Osobe koje su položile vozački ispit za M, A1, A, B, C1 kategoriju ne smiju:

• upravljati motornim vozilom dvije godine od dana izdavanja vozačke dozvolebrzinom većom od 80 km/h,

• voziti brzinom većom od 100 km/h, odnosno 120 km/h na autocesti, temopedom u brzini od 40 km/h, ukoliko prometuju na cesti namijenjenojisključivo za promet motornih vozila,

• vući priključno vozilo i organizirano prevoziti djecu.Više informacija može se dobiti u policiji (www.mup.hr), u ministarstvunadležnom za promet (www.mmtpr.hr) ili u Hrvatskom autoklubu (www.hak.hr).

Gdje se može dobiti više informacijao dužnostima tzv. mladih vozaËa,koji su tek položili vozaËki ispit?



155promet

Hrvatski autoklub jedinstvena je nacionalna udruga u koju su udruženi autoklubovite vozači i vlasnici vozila na motorni pogon. U ovom trenutku u Hrvatski autoklubudružena su 92 autokluba sa cijelog područja Republike Hrvatske.

Hrvatskom autoklubu povjereno je obnašanje značajnih javnih ovlasti kao što su:

• organizacija i provođenje vozačkih ispita za sve kategorije i vrste vozila,

• obavljanje stručnog nadzora nad radom autoškola,

• obavljanje stručnog nadzora nad radom stanica za tehnički pregled vozila,

• organizacija i provođenje homologacije vozila,

• pružanje tehničke pomoći vozačima na cestama,

• izdavanje međunarodnih vozačkih dozvola,

• informiranje javnosti o stanju i prohodnosti cesta u Republici Hrvatskoj.



Hrvatske ceste d.o.o. (www.hrvatske-ceste.hr) je poduzeće za upravljanje,građenje i održavanje državnih cesta. Poduzeće je u 100%-tnom vlasništvuRepublike Hrvatske.

Poduzeće Grada Zagreba, Zagrebačke ceste, nadležno je za ceste u Zagrebu, a zaostale županijske i lokalne ceste nadležne su županijske uprave za ceste (pravneosobe koje osnivaju županije).

Gradovi i općine nadležne su za nerazvrstane ceste.

Ministar nadležan za promet donosi propis po kojem se razvrstavaju ceste.

PROPIS

Zakon o javnim cestama, NN br. 180/04



157promet

_ Zakon o javnim cestama, NN br. 180/04

Cijene cestarina, mostarina i tunelarina određuje Vlada Republike Hrvatske(www.vlada.hr) na prijedlog Hrvatskih autocesta (www.hac.hr) i koncesijskihdruštava koja gospodare nekim dijelovima autocesta, poput poduzeća AutocestaRijeka-Zagreb (www.arz.), te tunelima i mostovima.

Više informacija o cijenama cestarina, mostarina i tunelarina građani mogu dobitiu ministarstvu nadležnom za promet (www.mmtpr.hr) te Hrvatskim autocestama(www.hac.hr).

PROPIS

_ Pravilnik o visini cestarine za uporabu autocesta i objekata s naplatom,NN br. 54/00

Tko odreuje cijene cestarina,mostarina i tunelarina?

Na prijedlog ministra zaduženog za pomorstvo (www.mmtpr.hr) Vlada RepublikeHrvatske krajem tekuće godine utvrđuje državne linije za sljedeću godinu, uskladu s petogodišnjim planom razvrstaja linija.

Uz prethodnu suglasnost ministra, županijsko poglavarstvo krajem tekuće godineutvrđuje županijske linije za sljedeću godinu.

Uz prethodnu suglasnost ministra, gradsko, odnosno općinsko poglavarstvokrajem tekuće godine utvrđuje lokalne linije za sljedeću godinu.

Županije, gradovi i općine mogu zatražiti povećanje učestalosti održavanja linija.U tom slučaju dužni su sudjelovati u sufinanciranju troškova.

PROPISI

Tko je nadležan za odreivanjetrajektnih linija?



158 promet

_ Zakon o javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu, NN br.131/97

_ Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na besplatan prijevoz na

linijama u javnom pomorskom prijevozu, NN br. 52/05



159promet



160 graditeljstvo

GraditeljstvoProjektiranjem, građenjem, uporabom i uklanjanjem građevine ne smiju se ugroziti život i zdravlje ljudi, okoliš, priroda, druge

građevine i stvari, niti stabilnost tla na okolnom zemljištu. Stogadržava posebnu pažnju pridaje kontroli građenja, donošenju prostornihplanova i izdavanju dozvola za gradnju.



O prijedlogu prostornoga plana te prijedlogu izmjena, dopuna i stavljanju izvansnage prostornoga plana obavezno se provodi javna rasprava, kako bi se dobiloi mišljenje građana.

Poglavarstvo objavljuje javnu raspravu o prijedlogu prostornog plana u dnevnomtisku i/ili drugim sredstvima javnog priopćavanja najmanje 8 dana prije početkajavne rasprave.

Objava javne rasprave o prijedlogu prostornog plana sadrži mjesto, datum početka

i trajanje javnog uvida u prijedlog prostornog plana, mjesto i datum jednog iliviše javnih izlaganja te rok u kojem se nositelju izrade (poglavarstvu) dostavljajupisana očitovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog prostornog plana.

U javnoj raspravi može se sudjelovati na nekoliko načina:

Kako graani mogu utjecatina prostorne planove?



162 graditeljstvo

• upisivanjem prijedloga i primjedbi u knjigu primjedbi koja se obavezno nalaziuz prijedlog prostornog plana o kojem se provodi javna rasprava,

• postavljanjem pitanja o predloženim rješenjima u javnom izlaganju, na

koja usmeno ili u pisanom obliku odgovara nositelj izrade, odnosno stručniizrađivač,

• stavljanjem prijedloga i primjedbi u zapisnik o javnom izlaganju i

• upućivanjem pisanih prijedloga i primjedbi nositelju izrade.

Građanin koji stavlja prijedloge i primjedbe u javnoj raspravi mora se potpisati inavesti svoju adresu. Javni uvid u prijedlog izmjena, dopuna, odnosno stavljanjaizvan snage prostornog plana traje najmanje 15 dana, ali ne dulje od 30 dana.Javni uvid u prijedlog prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, traje60 dana, a javni uvid u prijedloge ostalih prostornih planova traje 30 dana.

Kada županijske skupštine, gradska i općinska vijeća usvoje prostorne planove,oni će biti javno objavljeni u službenim glasilima, lokalnom tisku te prostorijamažupanijskih, gradskih i općinskih uprava.



Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi se nadležnom tijelu koje jeizdalo građevinsku dozvolu (županijski ured državne uprave nadležan za posloveprostornog uređenja ili gradski ured Grada Zagreba), odnosno lokacijsku dozvoluza gradnju građevine.

Prije izdavanja uporabne dozvole povjerenstvo županijskog ureda, odnosno uredaGrada Zagreba, obavit će tehnički pregled izgrađenog objekta.

Veliki gradovi (gradovi s više od 35 000 stanovnika i gradovi sjedišta županija)

također su nadležni za izdavanje lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola.

PROPISI

_ Zakon o gradnji, NN br. 52/99, 175/03

Zakon o prostornom uređenju NN br 30/94 68/98 61/00 32/02 100/04



164 graditeljstvo

_ Zakon o prostornom uređenju, NN br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02, 100/04


Da bi se steklo pravo vlasništva nad nekretninom, nije dovoljno samo potpisatikupoprodajni ugovor, već se mora upisati pravo vlasništva u zemljišne knjige.

Vlasnički list izdaje gruntovnica, tj. zemljišno ‡ knjižni odjel općinskih sudovakoji vode zemljišne knjige.

Više o zemljišnim knjigama vidi u poglavlju Pravosuđe!

Ukoliko građani žele prijaviti slučaj bespravne gradnje, mogu se obratiti područnojgrađevinskoj inspekciji ministarstva nadležnog za graditeljstvo (www.mzopu.hr),tj. Upravi za inspekcijske poslove u sjedištima i izvan sjedišta županija, odnosnou sjedištu Grada Zagreba. Područna građevinska inspekcija napravit će uvid ipodnijeti prijave, ukoliko ocijeni da za to ima osnove.

Tko je nadležan za voenje zemljišnih knjiga?

Komu prijaviti bespravnu gradnju?

PROPIS


Vanjski dijelovi zgrada (pročelja, balkoni, terase, ulazna i garažna vrata, prozori,podrumski otvori, krovni i drugi oluci, krovovi, dimnjaci i sl.) moraju biti ispravnii uredni, a sva oštećenja zbog dotrajalosti, loma, neispravnosti i sl., vlasnicizgrada moraju ukloniti i popraviti.

Ukoliko je zgrada u privatnom vlasništvu, za popravke su zaduženi stanari,odnosno poduzeće kojem su povjerili održavanje zgrade.

Ukoliko je zgrada u vlasništvu države, županije, grada i općine, oni snosetroškove obnove zgrade U tom se slučaju građani u vezi otklanjanja nedostataka

Tko je zadužen za obnavljanjezgrada u gradovima?



165graditeljstvo

troškove obnove zgrade. U tom se slučaju građani u vezi otklanjanja nedostatakana zgradi trebaju obratiti vlasniku zgrade (Državni ured za upravljanje imovinom,županijski, gradski i općinski uredi za upravljanje imovinom).

Na zgradama su dozvoljeni svi oni građevinski zahvati za koje nije potrebnagrađevinska dozvola.

Informacije o građevinskim zahvatima za koje je potrebna građevinska dozvolamogu se pronaći u Zakonu o gradnji ili u ministarstvu nadležnom za graditeljstvo(www.mzopu.hr).

Ukoliko netko bespravno gradi ili čini nedozvoljene građevinske zahvate na

zgradi, takvu je gradnju potrebno prijaviti inspekciji graditeljstva u ministarstvunadležnom za graditeljstvo (www.mzopu.hr).

PROPISI


_ Zakon o komunalnom gospodarstvu, NN br. 26/03

Koji su graevinski zahvati dopušteni nazgradama i komu prijaviti nedozvoljene

zahvate na zgradi?

Okoliπ



166 okoliπ

More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor,rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište,šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode,

nekretnine i stvari od osobitog kulturnog, povijesnog,gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonomodređeno da su od interesa za RH, prema Ustavu imajuosobitu zaštitu.

Zaštitu i poboljšanje kakvoće zraka te provedbu mjera zaštite i poboljšanja kakvoćezraka provode i osiguravaju ministarstva, uredi državne uprave, županijske,gradske i općinske službe nadležne za obavljanje poslova zaštite okoliša (npr.gradski ured za urbanizam i ekologiju) te ostala nadležna tijela javnih vlasti (npr.Agencija za zaštitu okoliša ‡ www.azo.hr ili Fond za zaštitu okoliša i energetskuučinkovitost ‡ www.fzoeu.hr).

Praćenje kakvoće zraka i praćenje emisija u zrak obavljaju pravne osoberegistrirane za ovu djelatnost, npr. Institut za medicinska istraživanja (http:// mimi.imi.hr/).

Županije, gradovi i općine na svom području provode ocjenjivanje razineonečišćenosti, za što su nadležni gradski zavodi za javno zdravstvo.

Za kontrolu ispravnosti pitke vode i vode za rekreaciju nadležan je Hrvatski zavod

Tko je nadležan za kontrolukakvoÊe vode i zraka?



167okoliπ

za javno zdravstvo (www.hzjz.hr) sa svojim županijskim ispostavama i ispostavomu Gradu Zagrebu.

Također, važna je uloga i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom okoliša.

Njima se mogu prijaviti uočena onečišćenja, a one će građanima pružiti iinformacije o kakvoći zraka.

Za sve probleme, prijave i informacije o okolišu građani mogu nazvati jedinstvenibroj Mreže zelenih telefona 062/123-456. Mreža zelenih telefona je zajedničkiprojekt desetak udruga iz cijele Hrvatske, a ukoliko građani zovu ovaj broj s fiksnelinije bit će automatski prespojeni u najbližu udrugu. Cijena poziva na ovaj brojjednaka je cijeni lokalnog poziva. Aktivisti će uputiti građane što da rade te ćeprijaviti slučaj nadležnoj inspekciji i nastaviti redovito pratiti rješavanje slučaja.

PROPISI

_ Zakon o zaštiti zraka, NN br. 48/95, 178/04

_ Program mjerenja kakvoće zraka u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoćezraka, NN br. 43/02

_ Pravilnik o praćenju kakvoće zraka, NN br. 155/05

Ukoliko je došlo do zagađenja zraka, ili se u zraku osjete štetni i neugodni mirisi,građani se mogu obratiti Inspekciji zaštite okoliša pri ministarstvu nadležnomza zaštitu okoliša (www.mzopu.hr) te područnim jedinicama ministarstva usjedištima i izvan sjedišta županija (npr. Područna jedinica Dubrovnik za područjeDubrovačko-neretvanske županije), odnosno u sjedištu Grada Zagreba.

Prijave o zagađenosti zraka također se zaprimaju i u Državnom centru zaobavješćivanje, na broj tel. 985.

Ukoliko građani primijete da se odvodni kanali ne održavaju, mogu se obratitiHrvatskim vodama (www.voda.hr).

Komu se obratiti za zaštitu od štetnih ineugodnih mirisa u zraku?

Tko je nadležan za održavanjeodvodnih kanala?



168 okoliπ

Više informacija vidi u poglavlju Komunalije!

Buka je svaki zvuk koji prekoračuje najvišu dopuštenu razinu utvrđenu u sredini ukojoj ljudi rade i borave. Pravilnik o tome donosi ministar nadležan za zdravstvo,uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za rad i ministra nadležnog za zaštituokoliša i prostorno uređenje.

Županije, gradovi i općine, pravne i fizičke osobe koje obavljaju poslovnedjelatnosti te građani, dužni su provoditi zaštitu od buke, kao i osigurati njezino

provođenje. Županije, gradovi i općine dužne su izraditi kartu buke i akcijskeplanove za zaštitu od buke. Te karte građani mogu pronaći na web stranicamažupanija, gradova i općina, ili ih mogu zatražiti u svojoj županijskoj, gradskoj iliopćinskoj upravi.

Buku se može prijaviti sanitarnoj inspekciji ureda državne uprave u županijama(županijski sanitarni inspektori) ili Gradskom uredu Grada Zagreba, kao i

Komu se obratiti za zaštitu od buke?

sanitarnim inspektorima ministarstva nadležnog za zdravstvo (www.mzss.hr).

PROPIS

_ Zakon o zaštiti od buke, NN br. 20/03

Gradovi i općine odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom te u svojimprostornim planovima trebaju odrediti lokacije za njegovo zbrinjavanje.

Županije i Grad Zagreb (www.zagreb.hr) odgovorni su za gospodarenje svimvrstama otpada, osim opasnog otpada i spaljivanja tog otpada, za što jeodgovorna Vlada Republike Hrvatske (www.vlada.hr).

Komu se mogu prijaviti nelegalnaodlagališta otpada i opasni otpad?



169okoliπ

Divlje deponije otpada građani mogu prijaviti inspekciji zaštite okoliša uministarstvu nadležnom za zaštitu okoliša (www.mzopu.hr) i područnimjedinicama Ministarstva u sjedištima i izvan sjedišta županija (npr. Područna

jedinica inspekcije zaštite okoliša Split za Splitsko-dalmatinsku županiju),odnosno u sjedištu Grada Zagreba.

Gospodarenje opasnim otpadom je u nadležnosti ministarstva za zaštitu okoliša.

PROPISI

_ Zakon o otpadu, NN br. 178/04

_ Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom, NN br. 32/98

_ Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o otpadu, NN br. 153/05

Odlaganje sortiranog otpada predstavlja, primjerice, posebno odlaganje staklenihboca u prostor predviđen za staklo, novina u prostor predviđen za papir, starihbaterija u prostor za odlaganje takvog otpada i sl.

Za određivanje broja i lokacija posebnih prostora za odlaganje sortirnog otpadanadležno je gradsko komunalno poduzeće.

Postavljanje prostora za odlaganje sortiranog otpada nije obvezno, nokomunalnom poduzeću može se uputiti zajednička zamolba stanara neke ulice ili

zgrade za postavljanjem spremnika za odlaganje sortiranog otpada.

Građani imaju pravo u trgovinama i komunalnim poduzećima vraćati nepovratnuPET i staklenu ambalažu te limenke pića a po vraćenoj ambalaži dobivaju povrat

Komu se graani mogu obratiti zapostavljanje prostora za odlaganje

sortiranog otpada?

Komu se obratiti za pitanja u vezipovrata ambalaže u trgovinama?



170 okoliπ

PET i staklenu ambalažu te limenke pića, a po vraćenoj ambalaži dobivaju povratod 50 lipa.

Veće količine ambalaže preuzimat će komunalna poduzeća i ovlašteni

sakupljači.Trgovci, tj. prodavatelji čiji je prodajni prostor veći od 200 četvornih metaradužni su postaviti spremnike za sakupljanje takve ambalaže.

Dodatne informacije mogu se dobiti u Fondu za zaštitu okoliša i energetskuučinkovitost (www.fzoeu.hr) ili u gradskim komunalnim poduzećima.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osnovan je radi osiguranjadodatnih sredstava za financiranje projekata, programa i sličnih aktivnosti u

području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređivanja okoliša. DirektoraFonda imenuje Vlada Republike Hrvatske.

PROPISI

_ Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, NN br. 107/03

_ Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu, NN br. 97/05

povrata ambalaže u trgovinama?

EKO TEST provodi se za vrijeme svakog redovnog tehničkog pregleda vozila,kako bi se utvrdila razina štetnih ispušnih plinova.

EKO TEST se ne provodi za vozilo koje nikada nigdje nije bilo registrirano(pušteno u promet) i koje nije starije od godine dana.

Ukoliko vozilo ne zadovolji uvjete na EKO testu, stanica za tehnički pregled vozilane smije ovjeriti redoviti tehnički pregled vozila.

Način i tehnologija provođenja EKO TESTA obavlja se prema posebnoj uputiCentra za vozila Hrvatske (www.cvh.hr): “Ispitivanje ispušnih plinova motornihvozila - EKO test” iz siječnja 2000. godine, objavljenoj kao stručni bilten broj 87.

Pravilnik o tehničkom pregledu vozila propisuje da obvezi EKO testa podliježu svavozila osim motocikala, radnih strojeva, traktora i vozila proizvedenih prije 1980.

Zašto se provodi eko test za automobile?



171okoliπ

PROPIS

_ Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o tehničkim pregledima vozila,NN br. 02/01

KomunalijeKomunalne djelatnosti u Republici Hrvatskoj su:

• opskrba pitkom vodom,

• odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,



172 komunalije

• opskrba plinom,

• opskrba toplinskom energijom,

• prijevoz putnika u javnom prometu,• održavanje čistoće,

• odlaganje komunalnog otpada,

• održavanje javnih površina,

• održavanje nerazvrstanih cesta (nerazvrstane cestesu službeni naziv za vrstu cesta koje nisu državne,županijske ni lokalne, a spadaju pod nadležnost grada iliopćine),

• tržnice na malo,

• održavanje groblja i krematorija te obavljanje pogrebnihposlova,

• obavljanje dimnjačarskih poslova,

• javna rasvjeta.

Općine i gradovi nadležni su za komunalne djelatnosti, kao što su npr. uređenjegrada, odvoz smeća, stanje javne rasvjete, parkiranje, itd.

Obavljanje ovih djelatnosti gradovi i općine mogu na temelju koncesija ili ugovorapovjeriti svojim trgovačkim društvima, vlastitim pogonima, javnim ustanovama ifizičkim i pravnim osobama.

Gradsko, odnosno općinsko vijeće utvrđuje uvjete za davanje koncesija biloprikupljanjem ponuda ili javnim natječajem. Nakon prikupljanja ponuda ili

javnog natječaja, ono donosi odluku o izboru poduzeća kojem će se povjeritiobavljanje komunalnih poslova.

O trgovačkim društvima, javnim ustanovama te fizičkim i pravnim osobamakoje obavljaju komunalne djelatnosti građani se mogu informirati u odjelu zakomunalno gospodarstvo svoga grada ili općine.

Komu je povjereno obavljanjekomunalnih poslova?



173komunalije

PROPISI



Komunalnim redom uređuju se prava i obveze građana i lokalne vlasti u,primjerice, uređenju naselja, održavanju čistoće, čuvanju i korištenju javnihpovršina, skupljanju, odvozu i postupanju s prikupljenim komunalnim otpadom,

uklanjanju snijega i leda, postavljanju i uklanjanju ljetnih terasa, štandova i sl.Gradovi i općine dužni su donijeti komunalni red. Komunalni red može se pronaćiu službenim glasnicima gradova i općina, na gradskim i općinskim oglasnimpločama, ili na njihovim web stranicama.

Poštivanje komunalnog reda nadziru komunalni redari. Sukladno Zakonu o

Tko donosi komunalni red?

komunalnom gospodarstvu, gradovi i općine trebaju ustrojiti komunalnoredarstvo pri svojim upravnim odjelima za komunalno gospodarstvo.

Komunalni redar ima pravo:

• donijeti rješenje i s tim rješenjem narediti poštivanje komunalnog reda, ukolikose on krši,

• izricati kazne,

• predložiti pokretanje prekršajnog postupka.Protiv rješenja komunalnog redara može se uložiti žalba tijelu županije nadležnomza poslove komunalnog gospodarstva, a protiv rješenja komunalnog redara GradaZagreba ministarstvu nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva, i to uroku od 8 dana od dana primitka rješenja.



174 komunalije

PROPIS


Iznosi računa za električnu energiju, vodu, centralno grijanje i sl. ovise o unaprijedutvrđenim cijenama i tarifama nadležnih institucija.

Cijene i tarife električne energije određuje Hrvatska elektroprivreda (www.hep.hr),a potvrđuje ih Hrvatska energetska regulatorna agencija (www.hera.hr). Hrvatskaenergetska regulatorna agencija je neovisna pravna osoba sa sjedištem u Zagrebukoju imenuje Hrvatski sabor.

Za cijene tarifa opskrbe toplinskom energijom i vodom odgovorna su trgovačkai javna poduzeća (npr. poduzeće za centralno grijanje Toplana u Zagrebu) kojaosnivaju gradovi i općine. Gradska i općinska vijeća na prijedlog tih poduzećaodređuju cijene vode, centralnog grijanja i sl.

Koje institucije odreuju tarifei cijene elektriËne energije,

vode, centralnog grijanja i sl.?

Za zaštitu prava potrošača električne energije, vode i slično, vidi poglavlje Prava potrošača!

PROPISI


_ Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti, NN br. 177/04

_ Zakon o energiji, NN br. 68/01, 177/04

_ Zakon o tr žištu električne energije, NN br. 177/04

_ Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom, NN br. 42/05



175komunalije

Sredstva zajedničke pričuve, tzv. stambena pričuva su sredstva koja plaćajuvlasnici stanova u zgradama, a namijenjena su održavanju zgrade u suvlasništvu

te za troškove hitnih i nužnih popravaka na zgradama.Sredstva iz stambene pričuve koriste se i za:

• redovito održavanje i poboljšavanje zajedničkih dijelova i uređaja zgrade,

• osiguranje zgrade kod osiguravajućeg društva,

• zamjene postojećih i ugradnje novih zajedničkih dijelova i uređaja zgrade,

• poslovanje upravitelja zgrade.

Sredstva zajedničke pričuve uplaćuju se na poseban račun koji u tu svrhu zajednootvaraju suvlasnici zgrade, ili osobe koje oni za to ovlaste.

Ukoliko građani imaju pitanja u vezi stambene pričuve, mogu se obratiti poduzećuili određenoj osobi koju su suvlasnici odredili da upravlja fondovima stambenepričuve i raspolaže sredstvima zajedničke pričuve za tu zgradu.

Komu se obratiti za pitanja uvezi stambene priËuve?

Suvlasnici zgrade, odnosno upravitelj zgrade dužan je dostaviti upravnom odjelugrada, tj. općine, nadležnom za poslove stanovanja, podatke u vezi vlasništva,površine, opremljenosti i položaja stana u zgradi.

PROPISI


_ Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, NN br. 91/96, 73/00, 114/01

_ Uredba o održavanju zgrada, NN br. 64/97

Gradovi i općine mogu propisati kazne za vlasnike imovine koja se ne održava inarušava izgled mjesta

Tko nadzire održavanje okuÊnica?



176 komunalije

narušava izgled mjesta.

Primjerice, ukoliko građanin ne održava svoju okućnicu te nadležni gradskiili općinski ured za prostorno uređenje, odnosno komunalni redar, utvrdi daokućnica narušava izgled mjesta, vlasnik te nekretnine platit će kaznu koju jepropisao grad, odnosno općina.

PROPIS:


Gradsko, odnosno općinsko poduzeće za komunalnu djelatnost dužno jeorganizirati prikupljanje krupnog otpada (kao što je stari namještaj i kućanskiaparati) barem jednom godišnje. Ako poduzeće za komunalnu djelatnost to ne čini,građani se mogu obratiti gradskim tj. općinskim upravnim odjelima za komunalnogospodarstvo i od njih zatražiti organiziranje odvoza krupnog otpada.

Tko je nadležan za odvoz krupnog otpada?

Ukoliko građani žele baciti krupni otpad u nekom drugom razdoblju godine odonog kada se organizira njegovo prikupljanje, mogu se obratiti gradskom tj.općinskom poduzeću za komunalnu djelatnost, koje će im odvoženje krupnogotpada naplatiti sukladno svom cjeniku.

Za određivanje broja i lokacija posebnih prostora za odlaganje sortiranog otpada

nadležno je gradsko komunalno poduzeće.

Više o sortiranom otpadu vidi u poglavlju Okoliš!

Komu se graani mogu obratiti zapostavljanje prostora za odlaganje

sortiranog otpada?



177komunalije

Vlasnici ugostiteljskih objekata mogu otvoriti ljetne terase ukoliko za to imajuuvjete.

Poglavarstvo grada ili općine odlučuje o razdoblju godine kada ugostiteljskiobjekti mogu otvoriti svoje terase i pod kojim uvjetima, a sukladno tome,gradski tj. općinski uredi za komunalno gospodarstvo izdaju dozvole za njihovootvaranje.

PROPIS


Za gradnju i održavanje gradske infrastrukture, pa tako i javne rasvjete nadležanje grad, odnosno općina.

Ukoliko ulica nema javnu rasvjetu ili ista loše funkcionira, građani se mogu

Tko izdaje dozvole zaotvaranje ljetnih terasa?

Komu se obratiti za probleme s javnom rasvjetom?





Hrvatske vode su javna ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, a ona njimaupravlja posredstvom Upravnog vijeća i generalnog direktora kojeg imenujeVlada Republike Hrvatske.

PROPIS:

_ Zakon o vodama, NN br. 107/95, 150/05

Vlada Republike Hrvatske donosi Državni plan obrane od poplava.

Županijska skupština na prijedlog Hrvatskih voda donosi plan obrane od poplavaza slivno područje na svome teritoriju.

Državni plan obrane od poplava objavljuje se u Narodnim novinama, a plan

Tko je zadužen za organiziranjemjera za obranu od poplava?



180 komunalije

obrane od poplava za lokalno slivno područje u službenom glasilu županije.

Županije su, uz pomoć Hrvatskih voda, nadležne za organiziranje mjera za obranu

od poplava.

PROPIS

_ Zakon o vodama, NN br. 107/95, 150/05

Elementarnom nepogodom smatra se iznenadna velika nesreća koja prekidanormalno odvijanje života, uzrokuje žrtve, štetu većeg opsega na imovini i/ili njengubitak, te štetu na infrastrukturi i/ili okolišu, u mjeri u kojoj ih neka zajednica nemože sama otkloniti bez pomoći.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ‡ županije, gradovi i općinesu nadležne za pomoć i nadoknadu štete nastale posljedicom nevremena. Županija

Komu se obratiti za nadoknadušteta od nevremena?

može proglasiti stanje elementarne nepogode za pojedini grad ili općinu kadažupanijsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda procijenida se na području tog grada tj. općine dogodila elementarna nepogoda.

Ukoliko su posljedicom nevremena građanima nanijete štete na poljoprivrednimusjevima ili su im stradali objekti u kojima stanuju, trebaju prijaviti nastalu štetuu gradskim i općinskim uredima, tj. gradskim i općinskim povjerenstvima zaprocjenu šteta od elementarnih nepogoda. Članove županijskog i gradskog tj.općinskog povjerenstva imenuje županijska skupština, odnosno gradsko ili

općinsko vijeće.

Hrvatski sabor imenuje Državno povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnihnepogoda.

PROPIS

Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda NN br 73/97



181komunalije

_ Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda, NN br. 73/97

Gradovi i općine u suradnji s veterinarskim stanicama odgovorni su za uklanjanjeleševa nastradalih životinja. Ako se uoči leš nastradale životinje, potrebno jenazvati gradski, odnosno općinski ured za komunalno gospodarstvo koji će ga, usuradnji s veterinarskom stanicom, ukloniti.

Tko je nadležan za uklanjanje uginulih i uprometu nastradalih životinja sa cesta i

javnih površina?

Hrvatski saborPredsjednik Republike Hrvatske

Ustavni sud Republike Hrvatske

Ured vijeća za nacionalnu sigurnost

Protuobavještajna agencija (POA)

Obavještajna agencija (OA)

Vojna sigurnosna agencija (VSA)

Zavod za informacijsku sigurnost i kripto-zaštitnu tehnologiju

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK)

Pučki pravobranitelj

Pravobranitelj za djecu

Pravobranitelj za ravnopravnost spolova

Popis tijela javne vlastiza 2006. godinu



182 popis tijela javne vlasti

Vlada Republike Hrvatske

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija

Ministarstvo financijaMinistarstvo obrane

Ministarstvo unutarnjih poslova

Ministarstvo pravosuđa

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstvaMinistarstvo zdravstva i socijalne skrbi

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

Ministarstvo kulture

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti

Središnji državni ured za upravu

Središnji državni ured za e-HrvatskuSredišnji državni ured za upravljanje državnom imovinom

Središnji državni ured za razvojnu strategiju

Državna geodetska uprava

Državni hidrometeorološki zavod

Državni zavod za intelektualno vlasništvo

Državni zavod za mjeriteljstvo

Državni zavod za statistiku

Državni inspektorat

Državni zavod za zaštitu od zračenja

Državna uprava za zaštitu i spašavanje

Državni zavod za nuklearnu sigurnost

Uredi državne uprave u županijama

Odgojni zavod PožegaTijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama

Hrvatska akreditacijska agencija

Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave

Državni ured za reviziju

Financijska agencija

Fond za naknadu oduzete imovine

Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

Fond za razvoj i zapošljavanje

Fond za regionalni razvoj Republike Hrvatske

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo



183popis tijela javne vlasti

Vrhovni sud Republike Hrvatske

Državno sudbeno vijeće

Državno odvjetništvo Republike HrvatskeUpravni sud Republike Hrvatske

Visoki trgovački sud

Visoki prekršajni sud

Županijski sudovi

Općinski sudovi

Trgovački sudovi

Prekršajni sudoviŽupanijska državna odvjetništva

Općinska državna odvjetništva

Hrvatska odvjetnička komora

Hrvatska javnobilježnička komora

Odgojni zavod Turopolje

Hrvatska banka za obnovu i razvitak

Hrvatska narodna banka

Hrvatski fond za privatizacijuHrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Hrvatski zavod za zapošljavanje

Središnji registar osiguranika

Agencija za promicanje izvoza i ulaganja

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Hrvatska gospodarska komoraHrvatska obrtnička komora

Hrvatski savez zadruga

Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu

Visoka učilišta

Odgojno-obrazovne ustanove

Javni znanstveni institutiCARNet

Hrvatska matica iseljenika

Hrvatski državni arhiv

Hrvatski geodetski institut

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

Nacionalno vijeće za informacijsko društvo

Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje

Nacionalno vijeće za znanost

Fundacija Ivana Meštrovića

Zavod za obnovu Dubrovnika

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata

Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske

Z d šk l t R blik H t k

Hrvatski stočarski centarHrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu

Zavod za tlo

Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo

Institut za poljoprivredu i turizam

Hrvatska agencija za hranu

Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku

Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu Republike Hrvatske

Duhanski institut

Stanica za južne kulture Dubrovnik

Hrvatska veterinarska komora

Centar za reprodukciju u stočarstvu u RH

Zavod za voćarstvo

V t i k b l t




Zavod za školstvo Republike Hrvatske

Hrvatski olimpijski odbor

Hrvatska zajednica tehničke kultureAgencija za znanost i visoko obrazovanje

Državni zavod za zaštitu prirode

Hrvatski centar za razminiranje

Agencija za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom

Agencija za zaštitu okoliša

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Hrvatske vodeHrvatske šume d.o.o.

Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima

Javne ustanove za upravljanje parkovima prirode

Regionalno središte za pružanje pomoći i uklanjanje posljedica katastrofa

Državna ergela lipicanaca

Veterinarske ambulante

Veterinarske stanice

Hrvatski geodetski institutHrvatski hidrografski institut

Hrvatski registar brodova

Direkcija za korištenje službenih zrakoplova

Lučke uprave

Županijske uprave za ceste (20 županija)

Hrvatski autoklub

Centar za vozila HrvatskeAgencija za plovne putove unutarnjih voda

Hrvatski ronilački savez

Hrvatska agencija za telekomunikacije

Vijeće za elektroničke medije

Vijeće za poštanske usluge

Hrvatski zavod za javno zdravstvoHrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

Agencija za lijekove i medicinske proizvode

Hrvatski zavod za medicinu rada

Hrvatska liječnička komora

Hrvatska stomatološka komora

Hrvatska komora medicinskih biokemičara

Hrvatska komora medicinskih sestara

Hrvatska ljekarnička komora

Hrvatski crveni križ

Centri za socijalnu skrb

Agencija za zaštitu osobnih podataka

Sveučilišni računski centar (SRCE)

HIDRA

Arheološki muzejiDvor Trakošćan

Hrvatski muzej naivne umjetnosti

Hrvatski povijesni muzej

Hrvatski športski muzej

Javna ustanova galerija Klovićevi dvori

Javna ustanova Spomen područje Jasenovac

Javna ustanova “Zbirka umjetnina Ante i Wiltrüd Topić Mimara”Moderna galerija

Muzej hrvatskih arheoloških spomenika

Muzej Slavonije

Muzej hrvatskoga Zagorja

Muzejski dokumentacijski centar




HIDRA

Agencija za strukovno obrazovanje

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanjaHrvatski zavod za norme

Centar za krš

Agencija za obrazovno reformske inicijative u jugoistočnoj Europi

Hrvatski zavod za mentalno zdravlje

Hrvatski zavod za toksikologiju

Zaklada policijske solidarnosti

Zavod za telemedicinuHrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

Hrvatska energetska regulatorna agencija

Hrvatski operator tržišta energije d.o.o.

Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

Državni arhivi

Tiflološki muzej

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske “Lado”Hrvatska knjižnica za slijepe

Hrvatski restauratorski zavod

Hrvatsko narodno kazalište

Matica Hrvatska

Hrvatske ceste d.o.o.

Hrvatske autoceste d.o.o.

Autocesta Rijeka ‡ Zagreb d.o.o.

Autocesta Zagreb ‡ Macelj d.o.o.

Bina Istra d.o.o.

Hrvatske željeznice d.o.o.

Tvornica željezničkih vagona Gredelj d.o.o.

Plovput d.o.o.

Vaša mišljenjai prijedlozi



186vaša mišljenja i prijedlozi

Molimo Vas da procijenite knjižicu tako da na ljestvici od 1 do 5zaokružite onu vrijednost koja odgovara Vašem mišljenju:

1 2 3 4 5

Nimalo Malo Srednje Dosta Vrlo

Smatrate li informacije u Knjižici općenito korisnima za građane?

1 2 3 4 5

Koji su Vam dijelovi Knjižice pružili najviše informacija (koje dosada niste znali)?

(prekræite polja)

GRAÐANI I TIJELA JAVNE VLASTI

LJUDSKA PRAVA

MEDIJI

PRAVOSUÐE

POLICIJA

RAD

MIROVINE

ZDRAVSTVO

OBRAZOVANJE

OBITELJ I DJECA



187vaša mišljenja i prijedlozi

U kojoj mjeri je Knjižica pomogla Vama osobno (pronašli ste

odgovore na pitanja u vezi funkcioniranja tijela javne vlasti i

institucija koje do sada niste znali)?

1 2 3 4 5

Je li Vas Knjižica potakla da se obratite nekoj instituciji u vezinekog Vašeg problema?

1 2 3 4 5

MLADI

OSOBE S INVALIDITETOM

BRANITELJI

NACIONALNE MANJINE

PRAVA POTROŠAČA

PODUZETNIŠTVO

POLJOPRIVREDA

RIBARSTVO

POREZI

CARINE

PROMET

GRADITELJSTVO

OKOLIŠ

KOMUNALIJE



Prima:

GONG

Trg Bana Jelačića 15/IV

10 000 Zagreb

Sve Vaše prijedloge možete poslati i na [email protected]





IZGUBLJEN-NA–ENVODI» ZA OSTVARIVANJE PRAVA I INTERESAGRA–ANA PRED JAVNIM INSTITUCIJAMA

www.gong.hr/izgubljen-nadjen

ISBN 953-98653-3-6

Documents

Vodić Kroz Ostvarivanje Prava